PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA

PISMENA PRIPREMA ZA REALIZACIJU NASTAVNOG SATA
ŠKOLA: O.Š. “Grbavica I”(stručni) I O. Š. “Aleksa Šantić”
RAZRED: IV
NASTAVNI PREDMET:
BOSANSKI, HRVATSKI, SRPSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
DATUM ODRŽAVANJA SATA:
28. 3. 2001.; 26. 3. 2006.; 27. 3. 2010.
REALIZATOR NASTAVNOG SATA :
Delić-Zimić Amina
NASTAVNA JEDINICA :
TIP SATA :
CILj SATA:
ODGOJNI ZADACI :
OBRAZOVNI ZADACI:
FUNKCIONALNI ZADACI :
NASTAVNE METODE :
NASTAVNA SREDSTVA :
OBLICI RADA :
Interpretacija književnog teksta “Potočić” Dragan Kulidžan
obrada
osposobljavanje učenika za razumijevanje i doživljavanje pjesme
“Potočić”, te uočavanje pjesničkih slika
razvijanje ljubavi prema književnosti, jačanje interesa za
čitanje, razvijanje sposobnosti za doživljavanje ljepote u
prirodi, očuvanje prirode, bogaćenje emocionalnog života
učenika;
osposobljavanje učenika za analizu i doživljavanje lirske
pjesme, uočavanje ritma, osjećanja, jezičkih izražajnih
sredstava i lirskih (pjesničkih) slika
razvijanje intelektualnih i izražajnih sposobnosti,
razvijanje pažnje, mišljenja, sposobnosti analize i
sinteze, generalizacije, logičkog zaključivanja,
razvijanje volje za rad i saradničkog odnosa u radu
razgovora, metoda rada sa tekstom i demonstracija
osnovna nastavna sredstva, kartoni riječi, grozd, nastavni plakat,
Cvijeće – prvi vjesnici proljeća, slike, nastavni listovi, CD,
frontalni i individualni
STRUKTURA NASTAVNOG SATA
UVODNI DIO ČASA :
Priprema za rad – motivacija: Na vašim stolovima se nalaze
kartoni sa pitanjem na kojima ćete mi odgovoriti na pitanje:
„Šta sve teče?“(na tabli nacrtan grozd u koji lijepimo kartone
riječi)
(potok,rijeka,voda) Šta još teče?
(vrijeme,život,misli) Rekli ste da potok teče.
Kako nastaje potok? (korelacija sa nastavom PiD) Gdje
možemo vidjeti potoke?
Kako kažemo za mali potok? (potočić)
Isticanje cilja sata: Danas ćemo obraditi pjesmu „Potočić“
koju je napisao Dragan Kulidžan – pjesnik koji je rođen 1930.
godine u Mostaru. Vi ste u prvom i drugom razredu čitali
njegova djela „Priča o januaru i Medi Medadaju“, „Sipajte,
sipajte“ i neka druga njegova djela.
GLAVNI DIO ČASA :
-Izražajno čitanje pjesme (učitelj)
-Kraća psihološka pauza za sumiranje prvih utisaka
-Globalna analiza: Kakve je osjećaje izazvala u vama ova
pjesma? Ko je doprinio takvom osjećaju?
-Učenici otvaraju čitanke na str. 90.
-Čitanje po strofama (učenici)
-Detaljna analiza prve strofe: Ko se nasmijao? Kome? Zašto
pjesnik kaže «potočiću» i «žuborčiću»? Kome se to govori?
Kada to govorimo? Kakav je bio taj potočić? A zašto je bio
zaleđen? Kako se led otopio? Zašto je pjesnik upotrijebio riječ
«ruši»? Šta se još desilo kada se proljeće nasmiješilo? Šta je
znači potočić uradio? Zašto? A kako se može smijati proljeće?
Ko mu pomaže u tome? Kada se mi smijemo?
Ako se proljeće nasmiješilo potočiću kome se još može
nasmijati?
Zamišljanje prve pjesničke slike: zatvorite oči i zamislite
proljeće koje se smiješi potočiću koji se otopio. Pokušajte
zamisliti kako se potočić osjećao kada mu se proljeće
masmiješilo?
Šta vidite? Rekli ste mi šta ste vidjeli,a sad pogledajte kako je
to pjesnik vidio.
Sada ćemo čuti kako je potočić zapjevušio:
čitanje druge strofe (učenik).
Detaljna analiza druge strofe: Rekli smo da se potočić odledio i
zapjevušio. Šta je zapjevušio? (ode led i dan blijed) Šta to
znači? Gdje je mogao otići led? A kakav je dan blijed? Kako on
može otići?
«Sad grgorim, sad žuborim» Zašto potočić grgori i žubori?
Kako se osjeća sad kad grgori i žubori? A kako se osjećao kad
je bio pod ledom? A kakav je sad? Znamo da je potok brzog
toka, a kakve oči ima? Kako može da potok ima oči? Zbog čega
su plave?
Pronaći ćemo na kraju druge strofe šta je uzviknuo potočić:
«Hopa,hop…» Kako se osjećao potočić kad je uzviknuo? Kada
mi izgovaramo takve riječi «Ura i jupi»?
SVI UZVIKUJEMO
Dobro, sada ćemo zatvoriti oči i zamisliti kako pjeva potočić,
njegov grgor i žubor. Da čujemo kako bi dočarali njegovu
pjesmu, ali pazite na njegov brz tok. (učenici oponašaju zvuk
potoka,njegov grgor i žubor)
Šta zamišljate?
Pogledajte kako je pjesnik čuo njegovu pjesmu i prikazao
nama.
Čitanje treće strofe i detaljna analiza: Ako se u prvoj strofi
nasmiješilo proljeće, šta je uradilo u trećoj?
Proljeće i potočić se igraju. Pronađite stihove koji nam to
govore: «Poskočilo proljeće, poskočio potočić»
Kako mogu poskočiti proljeće i potočić? Ko još voli da skače?
S kim je pjesnik uporedio proljeće i potočić? Kako proljeće
može cvijeće da broji? Koje se to cvijeće javlja u proljeće?
Imamo li ga u učionici? A u pjesmi? Pjesnik kaže :»Potok
boji». Kako to boji? Gdje cvijeće raste? Kakvo je cvijeće u
proljeće? A kad se vi uljepšavate gdje se ogledate? A gdje se
cvijeće ogleda? Šta je cvijeću potok? Kakav je potok od
njihovog ogledanja? Šta je potok uradio od sve te ljepote? A šta
znači «od draganja žuborljiv»? Kakvi ste vi kad ste veseli?
Zamišljanje treće pjesničke slike: Zamislite cvijeće plavo, žuto,
ljubičasto koje se ogleda u potoku, prave frizuru, uljepšavaju se
dok potok uživa u njihovoj ljepoti i sav radostan poskakuje.
Šta zamišljate? Pogledajte šta je pjesnik zamislio dok je uživao
u prirodnoj ljepoti.
Čitanje četvrte strofe (učenik) i detaljana analiza: Kuda
potočić žuri? Zašto prvo rijeci? A gdje želi da stigne? Kome?
Gdje se on nalazi ako želi da stigne u grad? Zašto žuri djeci?
Zašto baš njima? Šta to želi s nima da podijeli? Šta on nosi
djeci? Zašto? Kome mi nosimo cvijeće? Kako potočić može
nostiti cvijeće? Dok nosi kako on pjeva?Zamislimo sliku
Zajedno izgovaramo potočićevu pjesmu:
„Hopa,hop! Hopa, hop!
Kloka, klok! Kloka, klok!“
Na šta vas podsjeća? Kakav je onda ritam pjesme?
Zamislimo da nam je potočić donio raznog cvijeća, sunca,
cvrkut ptica – kako se osjećate?Dijelim ljubičice, visibabe i
kukurijek učenicima
Šta vidite? Pjesnik je to vidio ovako.
Sad mi pomozite, slike nisu poredane onim redom kojim se
spominje u pjesmi. Pomozite mi da ih poredam:
Koja bi bila prva? Zašto?
Koja bi bila druga? Zašto?
Koja bi bila treća? Zašto?
Koja bi bila četvrta? Zašto?
Ako mu se proljeće nasmiješilo, sunce ga odledilo, cvijeće ga
uljepšalo, on sav razdragan želi podijeliti sreću noseći cvijeće
djeci, šta je pjesnik opisao u ovoj pjesmi?
Pjesnik je opisao dolazak proljeća.
-Čitanje pjesme (učenici) – proljeće (djevojčice), potočić
(dječak) – potpun doživljaj
-Podjela nastavnih listova i čitanje zadatka
ZAVRŠNI DIO ČASA:
-Rad na nastavnim listovima i analiza (čitanje pridjeva i
pisanje na plakatu)
-Slušanje snimljene pjesme i razgovor o istoj: Šta smo čuli? O
čemu smo mi to danas razgovarali? Da li je to zvok potočića o
kojem smo maloprije razgovarali?
A sada prepišite zapis sa table i za domaću zadaću nacrtajte
najljepšu pjesničku sliku.

Download Report