THE BULLETIN REGIONAL ENVIRONMENTAL CENTER REGIONALNI CENTAR ZA OKOLIŠ/ŽIVOTNU SREDINU INFORMATOR BOSNA I HERCEGOVINA ZIMA‐PROLJEĆE 2010 TEMA BROJA: PROMOCIJA ZELENOG PAKETA -
REC proslavio 20 godina rada Projekat “Zeleni paket za BiH” – pregled svih dosadašnjih aktivnosti i promocija paketa u Sarajevu i Banjoj Luci Okrugli sto „Put ka uvođenju EU energetskih oznaka za kućanske aparate u Bosni i Hercegovini" Projekat podrške implementaciji Aarhuske konvencije u BiH Projekat “Usluge biodiverziteta i ekosistema za lokalni održivi razvoj na Zapadnom Balkanu (SEE LBAP)“ Program “Obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Balkanu”‐ pregled aktivnosti Nacionalni konsultativni sastanak i radionica u okviru projekta “Podrška okolinskim udruženjima građana u jugoistočnoj Evropi – SECTOR” BiH sudionik novog EU regionalnog programa zaštite okoliša ‐ RENA Usvojen Prvi nacionalni izvještaj BiH u skladu sa okvirnom UN konvencijom o klimatskim promjenama 1
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
2 REC proslavio 20 godina rada BILTEN Br. 47 3 Projekat “Zeleni paket za BiH” – pregled svih dosadašnjih aktivnosti i promocija paketa u Sarajevu i Banjoj Luci 7 Program “Obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Bilten je informator koji Balkanu”‐ pregled aktivnosti izlazi dva puta godišnje, a koji uređuje i izdaje 9 Projekat izrade Lokalnog ekološkog akcionog plana (LEAP‐a) Regionalni centar za okoliš za Bosnu i Hercegovinu za Općinu Ljubuški (REC BiH). Centralni ured REC‐a također izdaje 10 Lokalni ekološki akcioni plan za održivost u jugoistočnoj tromjesečni bilten, Evropi odnosno magazin “Green 1
5
Projekt izrade Lokalnog ekološkog akcionog plana (LEAP‐a) za Horizon” (na engleskom jeziku) koji obuhvata Opštinu Sokolac značajne događaje u regionu Srednje i Istočne 15 Projekat podrške implementaciji Aarhuske konvencije u BiH Evrope vezane za problematiku i očuvanje 20 Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF) i REC BiH za očuvanje okoliša. Parka prirode Hutovo blato kroz projekat „Dijelimo vode“ REC Ured u BiH Derviša Numića 6/III, 27 Projekat “Usluge biodiverziteta i ekosistema za lokalni Sarajevo održivi razvoj na Zapadnom Balkanu (SEE LBAP)“ +(387) 33 71 31 10 e‐mail: [email protected] 29 Projekat integralnog lokalnog razvoja – ILDP web site: www.rec.org.ba UREDNIK: INKA PERŠIĆ 30 Okrugli sto „Put ka uvođenju EU energetskih oznaka za TEHNIČKA OBRADA: kućanske aparate u Bosni i Hercegovini" TATJANA RADAKOVIĆ/VIKTOR BJELIĆ/ INKA PERŠIĆ 31 Šta znače naljepnice/oznake za označavanje energetskog LEKTOR I KOREKTOR: razreda aparata za domaćinstvo? TATJANA RADAKOVIĆ PRILOZI Sunita Buljubašić‐ Selak / Jasna 34 Sastanak radne grupe u okviru projekta „Pod‐regionalna Draganić / Zoran Mateljak / Enisa Pulić / Lejla Šuman /Đorđe saradnja i koordinacija okvira i mehanizama za primjenu Vojinović / Viktor Bjelić / Tatjana čistih goriva i vozila u Jugoistočnoj Evropi“ Radaković/Andrea Bevanda‐
Hrvo/Inka Peršić ___________________________ 3
5
Održan kurs o poslovnom uspjehu kroz održivost u Budvi Fotografija na naslovnoj stranici: http://gdb.rferl.org 36 Nacionalni konsultativni sastanak i radionica u okviru Svi REC BiH Bilteni su projekta “Podrška okolinskim udruženjima građana u besplatni i dostupni su na jugoistočnoj Evropi – SECTOR” www.rec.org.ba
38 BiH sudionik novog EU regionalnog programa zaštite okoliša ‐ RENA 40 Usvojen Prvi nacionalni izvještaj BiH u skladu sa okvirnom UN Podrška organizacijama civilnog društva iz oblasti
konvencijom o klimatskim promjenama ZIMA‐PROLJEĆE '10 ____________________ The Bulletin 1
ZIMA/PROLJEĆE 2010
2
BOSNA I HERCEGOVINA
REC PROSLAVIO 20 GODINA RADA U petak, 18. juna 2010. godine, Regionalni centar za okoliš/životnu sredinu za Srednju i Istočnu Evropu (REC) proslavio je 20. godišnjicu svog postojanja i rada kao međunarodna organizacija. Povodom REC‐ove 20. obljetnice, potpisnice REC‐ove Povelje usvojile su Deklaraciju u kojoj odaju počast osnivanju REC‐
a, njegovom radu u regionu i održivosti kao neovisne organizacije. Potpisnice su također izrazile zahvalnost partnerima i donatorima za njihovo vodstvo i finansijski doprinos tokom godina. Na kraju su potpisnice preporučile REC‐
ovu strategiju rada za period 2011.‐2015. s fokusom na dvije prioritetne oblasti: promocija upravljanja za održivost i pomoć tranziciji ka zelenoj ekonomiji. Kraljevina Švedska i Velika Britanija su ovim povodom također potpisale Povelju REC‐a i time je broj potpisnica porastao na 32. REC‐ov glavni ured je u Szentendre‐u, Mađarska, uz urede u 17 zemalja korisnica, od kojih su 10 članice Evropske Unije. REC‐ova osnivačka Povelja je potpisana 20. juna 1990. godine uz prisustvo predstavnika Vlade Mađarske, Sjedinjenih Američkih Država, Austrije i Evropske Komisije. Obilježavanju 20. godišnjice REC‐a prisustvovao je veliki broj visokih zvaničnika, predstavnika osnivača, zemalja korisnica, potpisnica Povelje i drugih međunarodnih institucija i banaka. Više informacija o obilježavanju ovog važnog datuma, uključujući i spisak visokih zvanica/učesnika možete naći na web stranici: http://www.rec.org/new.php?id=406 The Bulletin 2
3
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
PROJEKAT “ZELENI PAKET ZA BIH” – PREGLED SVIH DOSADAŠNJIH AKTIVNOSTI I PROMOCIJA PAKETA U SARAJEVU I BANJOJ LUCI Počela je treća faza implementacije projekta „Zeleni paket“ u BiH. Podsjećamo da je cilj projekta da gradi kapacitete, prenosi znanje i uspostavi osnovu za dalji razvoj u oblasti edukacije za okoliš/životnu sredinu i održivi razvoj u zemljama zapadnog Balkana. Modul projekta u svakoj zemlji korisnici obuhvata tri osnovne faze: 1. Studiju izvodljivosti (uspostava projektnog tima, sastanci sa lokanim partnerima), 2. Pripremu Zelenog paketa specifičnog za zemlju za koju se priprema i 3. Obuku nastavnika i distribuciju Zelenih paketa po školama. 1. Studija izvodljivosti (period: 2008) Tokom ove faze, stručnjaci REC‐a iz Centrale u Mađarskoj posjetili su svaku zemlju korisnicu u cilju analiziranja lokalnih uslova i izazova. U cilju predstavljanja projekta i sadržaja multimedijalnog edukativnog „Zelenog paketa“, REC BiH je održao seriju sastanaka sa resornim ministarstvima i odabranim ekološkim nevladinim organizacijama u oba entiteta u BiH. Prvi sastanak održan je 26. 02. 2008. godine u Mostaru u zgradi Vlade FBiH na kojem su prisustvovali predstavnici kantonalnih ministarstava obrazovanja, pedagoških zavoda u FBiH i Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke. Drugi sastanak je održan 28. 02. 2008. godine u Banjoj Luci u zgradi Vlade RS i na njemu su prisustvovali predstavnici Ministarstva prosvjete i kulture RS, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Republičkog pedagoškog zavoda i Odjeljenja za prostorno planiranje i imovinsko‐pravne poslove Vlade Brčko Distrikta. The Bulletin 3
ZIMA/PROLJEĆE 2010
4
BOSNA I HERCEGOVINA
Pored prezentacije projekta, predstavnici resornih ministarstava i institucija bili su u mogućnosti da iznesu sugestije na akcioni plan provedbe projekta „Zelenog paketa“ u BiH kao i druge korisne informacije potrebne za korektnu implementaciju projekta u našoj zemlji. 2. Priprema Zelenog paketa specifičnog za BiH (period: 2009‐2010) U ovoj fazi ured REC‐a za BiH odabrao je stručnjake koji će bit zaduženi za dalje aktivnosti u vezi prilagođavanja i dorade već postojećeg „Zelenog paketa“ uslovima, odnosno aktuelnim temama iz oblasti okoliša u BiH. Tzv. Nacionalni tim stručnjaka odabran je na osnovu REC‐ove dugogodišnje uspješne saradnje na poljima okoliša/životne sredine i edukacije iz održivog razvoja te ga sačinjavaju sljedeće osobe:  Prof. dr. Azra Jaganjac (Prirodno‐matematički fakultet Univerziteta u Sarajevu)  Prof. dr. Mihajlo Marković (Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Banjaluci)  Tatjana Suhajček dipl. biolog  Rijad Tikveša (NVO Eko Tim Sarajevo) U drugoj fazi projekta urađene su sljedeće aktivnosti:  Odabir i prevođenje REC je izvršio odabir i prevođenje komponenti iz Zelenog paketa REC‐ovog edukativnog materijala koji najviše odgovaraju situaciji u BiH, i koji već postoji na deset jezika. Ovo je uključivalo: - Prevođenje tekstova iz priručnika za nastavnike, radnih listova za učenike, CD‐ROM‐a i igre dilema iz Zelenog paketa na bosanski/hrvatski/srpski jezik. - Pripremu malog broja štampanog materijala (do 10 kopija na svakom jeziku) za dalju evaluaciju od strane nacionalnog tima stručnjaka za Zeleni paket u BiH.  Prilagođavanje i dorada - Tzv. Nacionalni tim za Zeleni paket je podijelio rad u pogledu prilagođavanja i dorade različitih tematskih cjelina. - REC‐ovi stručnjaci uključeni u doradu Zelenog paketa u njegovom globalnom, evropskom i subregionalnom kontekstu, predložiti su oblasti i teme koje treba dalje doraditi. U ovoj fazi se tim stručnjaka, odnosno saradnika proširio u zavisnosti od tema. - Ono što je specifično za našu zemlju jeste naknadno uvrštena tema o minama u okolišu/životnoj sredini a koja je pridružena već postojećim 22‐ma temama. Podsjećamo da je „Zeleni paket za BiH“ podijeljen u pet cjelina i obuhvata 23 teme kako slijedi: 1. cjelina: komponente okoliša/životne sredine teme: voda, zrak, zemljište, biodiverzitet 2. cjelina: pritisci na okoliš/životnu sredinu teme: urbanizacija, otpad, buka, hemikalije, mine u okolišu/životnoj sredini 3. cjelina: ljudske aktivnosti koje utiču na okoliš/životnu sredinu teme: proizvodnja energije, transport, industrija, poljoprivreda, šumarstvo, turizam 4. cjelina: globalni izazovi teme: klimatske promjene, uništavanje ozonskog omotača, zakiseljivanje, mora i okeani 5. cjelina: vrijednosti The Bulletin 4
5
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
teme: potrošačko društvo, zdravlje i okoliš/životna sredina, ljudska prava, budućnost naše Planete. 
Pregled materijala i odobrenje od resornih institucija Nakon što je urađen prvi nacrt priručnika za Zeleni paket u BiH, sve resorne institucije u BiH su dobili materijal u cilju sadržajnog odobravanja. Nakon sadržajnog odobravanja sredinom 2009. godine, REC je pristupio daljim aktivnostima u vezi lektorisanja materijala na sva tri zvanična jezika u BiH, dizajna, pripreme i štampanja. Prateći projektnu metodologiju, REC BiH je u maju organizirao trening za trenere koji će dalje prenositi stečeno znanje na treninzima za nastavnike koji slijede početkom školske 2010/2011 godine. Tokom narednih mjeseci, treneri će obučavati nastavnike iz više od 600 škola u BiH, kako da koriste Zeleni paket u nastavi.  Promocija kompeltnog Zelenog paketa na svim jezicima u BiH Ekološko‐edukativni komplet „Zeleni paket za BiH", projekt koji implementira Regionalni centar za okoliš uz finansijsku potporu Vlade Kraljevine Holandije, predstavljen je 04. juna 2010. godine u Umjetničkoj galeriji BiH u Sarajevu. Predstavljanje ovog inovativnog multimedijalnog obrazovnog kompleta, koji je u funkciji unapređenja procesa obrazovanja u oblasti zaštite okoliša i održivog razvoja, upriličeno je uoči Svjetskog dana zaštite okoliša ‐ 5. juna. O značaju „Zelenog paketa“ za BiH, namijenjenog nastavnicima i učenicima osnovnih škola, govorili su ambasador Kraljevine Holandije u BiH Sweder van Voorst, ambasador Kraljevine Švedske u BiH Bosse Hedberg, šefica Odjela za koordinaciju obrazovne politike Ministarstva civilnih poslova BiH Daria Duilović, šef Odjela za okoliš Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Senad Oprašić, direktorica REC‐a BiH Jasna Draganić i regionalna direktorica REC‐a Gordana Kozuharova. Istaknuli su kako briga o okolišu i održivi razvoj predstavljaju obaveze koje proističu iz procesa pridruživanja Evropskoj uniji, a što podrazumjeva uvođenje neophodnih standarda i izvršavanje međunarodnih obaveza u različitim segmentima očuvanja prirodnih resursa. Ocijenili su kako je u narednom periodu obrazovni proces u BiH neophodno obogatiti uvođenjem u redovni nastavni plan i program u osnovnim i srednjim školama nastavnog predmeta, te studija u sklopu Prirodno‐matematičkog fakulteta, posvećenih pitanjima zaštite okoliša/životne sredine, a radi širenja svijesti i znanja o značaju tih pitanja i unapređenja ekološke kulture uopšte. The Bulletin 5
ZIMA/PROLJEĆE 2010
6
BOSNA I HERCEGOVINA
S obzirom da se projekat „Zeleni paket“ sprovodi na cijeloj teritoriji BiH, predstavljanje ekološko‐edukativnog paketa upriličeno je i u Banjoj Luci, 25. juna 2010. godine u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci Republike Srpske. Na svečanosti u Banjoj Luci, gostima se obratila izvršna direktorica REC‐a Marta Szigeti Bonifert, direktorica REC‐a BiH Jasna Draganić i Ivana Idžan, viši stručni saradnik za nastavne planove i programe za osnovno obrazovanje Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske. Buduće aktivnosti Početkom nove školske godine u septembru i oktobru bit će organizirana serija treninga u cijeloj BiH radi obuke nastavnika koji će koristiti Zeleni paket u nastavi. Tokom treninga svaka škola u BiH će dobiti besplatne primjerke „Zelenog paketa" na jednom od zvaničnih jezika u BiH, odnosno na jeziku i pismu koji se koristi u školi. Raspored održavanja treninga u osnovnim školama RB. GRAD 1. Sarajevo Sarajevo 2. BROJ JEZIK ŠKOLA Bs 42 41 3. Doboj 49 4. Travnik 5. Bihać Brčko 6. 46 49 49 7. Tuzla 8. 9. Tuzla Mostar 42 43 38 MATERIJAL DATUM 112 + 6 6.9.2010. (ponedjeljak) ▪ Bs (24) ▪ Hr (7) ▪ Sr (10) ▪ Bs (13) ▪ Hr (1) ▪ Sr (35) ▪ Bs (32) ▪ Hr (14) Bs 48 17 30 26 2 105 80 42 ▪ Bs (7) ▪ Hr (22) ▪ Sr (20) ▪ Bs (41) ▪ Hr (1) Bs (43) ▪ Bs (10) ▪ Hr (23) ▪ Sr (5) 21 66 60 120 + 3 2 86 30 69 15 147 The Bulletin 7.9.2010. (utorak) 8.9.2010. (srijeda) 13.9.2010. (ponedjeljak) 14.9.2010. (utorak) 16.9.2010. (četvrtak) 21.9.2010. (utorak) 22.9.2010. (srijeda) 27.9.2010. (ponedjeljak) 6
7
ZIMA/PROLJEĆE
2010
10. BOSNA I HERCEGOVINA
Mostar 39 11. 12. 13. 14. Banja Luka Banja Luka Bratunac Zenica 47 47 33 45 ▪ Bs (10) ▪ Hr (24) ▪ Sr (5) Sr Sr ▪ Bs (6) ▪ Sr (27) ▪ Bs (35) ▪ Hr (10) 30 72 15 141 141 12 81 80 + 3 30 28.9.2010. (utorak) 4.10.2010. (ponedjeljak) 5.10.2010. (utorak) 7.10.2010. (četvrtak) 12.10.2010. (utorak) Zašto „Zeleni paket“ u BiH? Zato što u BiH ne postoji predmet koji se bavi pitanjem okoliša u cjelini, niti održivog razvoja. U planu i programu rada za različite predmete sadržani su segmenti iz ovih oblasti, a učenici uče o opštim naučnim činjenicama. Međutim, u okviru vannastavnih aktivnosti, najčešće ekoloških sekcija ili posebnih tematskih projekata, vidljivi su značajni rezultati. Zainteresovanost učenika je velika, kao i njihova svijest o značaju očuvanja okoliša/životne sredine te želja za davanjem svog doprinosa. Nastavnici koji vode ove aktivnosti su često u nepovoljnoj poziciji zbog manjka odgovarajućeg materijala, te većina rada ovisi o njihovoj mogućnosti pronalaženja istog putem interneta ili kontaktirajući razne institucije ili organizacije. Zeleni paket naglašava formiranje novih vrijednosti kod učenika i uspostavljanje novog modela ponašanja u školama, kućama i u društvu – više nego jednostavno sticanje znanja o specifičnim oblastima zaštite okoliša/životne sredine. U ovom kontekstu učenici su, prije svega, partneri nastavnicima po pitanju sprovođenja aktivnosti, u diskusijama, igrama s podjelom uloga, vježbama i u donošenju odluka. Kontakt osobe: Inka Peršić i Sunita Selak E‐mail: [email protected]; [email protected] ; Tel/fax: +387 33 713 110, +387 33 713 111 PROJEKAT „OBRAZOVANJE ZA ODRŽIVI RAZVOJ NA ZAPADNOM BALKANU” ‐ PREGLED AKTIVNOSTI Glavni cilj programa „Obrazovanje za održivi razvoj na Zapadnom Balkanu”, koji finansira Ministarstvo spoljnih poslova Finske, je poboljšanje djelovanja zajednica i škola u cilju zajedničkog dostizanja održivog razvoja u regionu sliva rijeke Drine u Bosni i Hercegovini (Federacija BiH i Republika Srpska), Crnoj Gori i Srbiji, kao i Zapadnom Balkanu u širem smislu. Ovaj program se implementira od aprila 2009. do aprila 2013. godine. Trening Održivi razvoj u školama i lokalnim zajednicama” U okviru programa, u Budvi je od 9. do 15. maja 2010. godine održan trening „Održivi razvoj u školama i lokalnim zajednicama”. Cilj ovog petodnevnog treninga bio je da obezbjedi sve potrebne informacije o konceptu održivog razvoja koji će biti korišten tokom realizacije ovog programa. Na ovom treningu su takođe predstavljene metodologije za održive skole i održivo lokalno planiranje, uz predstavljanje uspješnih primjera iz prakse. Trening je započeo obukom rukovodećeg osoblja škola i opština, a The Bulletin 7
ZIMA/PROLJEĆE 2010
8
BOSNA I HERCEGOVINA
nastavio treningom nastavnika, nenastavnog osoblja, učenika, predstavnika opštinskih uprava i drugih aktera na polju održivog razvoja u partnerskim zajednicama. Prije održavanja treninga, škole i opštine su formalno nominovale kontakt osobe za ovaj ovaj program za još efikasniji nastavak operativne komunikacije. Konstitutivni sastanak Savjetodavnog odbora programa U glavnom uredu REC‐a (Szentendre kraj Budimpešte, Mađarska) 18. juna održana je konstitutivna sjednica Savjetodavnog odbora programa. Uloga Savjetodavnog odbora je da pruži platformu za efikasan strateški dijalog po pitanju održivog razvoja u regionu Zapadnog Balkana. Primarni zadatak ovog Odbora je da da svoj politički doprinos održivom razvoju i obrazovanju, te da prati napredak realizacije programa, dobijajući relevantne informacije od strane Nadzornog odbora. Savjetodavni odbor projekta čine ministri ili njihovi zamjenici za obrazovanje i okoliš iz zemalja učesnica (Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija) te Ministarstva spoljnih poslova Finske. Ovaj Odbor ima mogućnost da pozove i druge visoke zvaničnike iz zemalja učesnica i Finske. Trening „Izrada akcionog plana održivog razvoja lokalne zajednice” Na Jahorini se od 27. do 30. juna 2010. godine održao trening na temu „Izrada plana održivog razvoja lokalne zajednice” za predstavnike opština učesnica u programu. Cilj ovog treninga je bio upoznavanje i vježbanje konkretnih koraka metodologije, uz predstavljanje uspješnih primjera iz prakse. Ova metodologija će biti baza koja će se koristiti u izradi nacrta/ažuriranje planova lokalnog održivog razvoja, a sami planovi će biti produkt zajedničkog rada škola i opština. Kontakt osoba: Sunita Selak ‐ E‐mail: [email protected] ‐ Tel/fax: +387 33 713 110, +387 33 713 111 The Bulletin 8
9
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
PROJEKT IZRADE LOKALNOG EKOLOŠKOG AKCIONOG PLANA (LEAP) ZA OPĆINU LJUBUŠKI Projekt izrade Lokalnog ekološkog akcionog plana (LEAP‐a) za Općinu Ljubuški ima za cilj pripremiti odgovarajući strateški razvojni program „LEAP dokument” i njime obuhvatiti procjenu trenutnog stanja okoliša i okolišnih problema, odrediti prioritete te utvrditi aktivnosti koje je potrebno poduzeti u svrhu unapređenja stanja okoliša i zdravlja ljudi na području Općine Ljubuški. Projekat je usmjeren ka unapređenju transparentnosti, efikasnosti i kvaliteta donošenja odluka po pitanju zaštite okoliša, obučavanju kadrova potrebnih za rješavanje problema iz oblasti okoliša, podjeli odgovornosti lokalnih organa vlasti sa različitim interesnim grupama. Izrada LEAP‐a služit će kao efikasno sredstvo za rješavanje okolišnih problema na području Općine Ljubuški. Kompletan proces izrade i pripreme LEAP dokumenta zasnivaće se na demokratskim principima uz potpunu transparentnost i uz aktivno učešće relevantnih sudionika (predstavnika lokalne vlasti, privrednog, zdravstvenog, obrazovnog i nevladinog sektora, medija i pojedinaca). Projekat izrade LEAP‐a za Općinu Ljubuški započeo je 2010. godine, a finansiran je od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Održan Promotivni sastanak S ciljem predstavljanja projekta izrade LEAP‐a (ciljeva, zadataka, učesnika u projektu, projektnih aktivnosti i vremenskog okvira realizacije projektnih aktivnosti), 26.05.2010. godine u Općini Ljubuški održan je promotivni sastanak. Sastanku su prisustvovali predstavnici općine, privatnih i javnih preduzeća, mjesnih zajednica, nevladinih organizacija i medija. Održana radionica na temu izrade LEAP‐a S ciljem upoznavanja predstavnika različitih interesnih grupa sa područja Općine Ljubuški sa procesom izrade LEAP‐a, 17. juna 2010. godine u Ljubuškom je održana radionica. Radionici je prisustvovalo 17 učesnika (predstavnici općine, javnih i privatnih poduzeća, mjesnih zajednica, nevladinih organizacija/udruženja građana i medija). Radionica je organizirana tako da obuhvati teoretski i praktični dio pripreme za izradu lokalnog ekološkog akcionog plana, fokusirajući se na osnovne principe, bitne aspekte, strukturu, korake, pristupe i alate primijenjive u ovom procesu, analizu stanja okoliša, ocjenu i rangiranje okolišnih problema, utvrđivanje prioriteta i definiranje akcija i mjera koje je potrebno poduzeti kako bi se sadašnja situacija u oblasti okoliša unaprijedila u narednom periodu. The Bulletin 9
ZIMA/PROLJEĆE 2010
10
BOSNA I HERCEGOVINA
Kao rezultat radionice očekuje se da učesnici budu upoznati sa svim koracima u procesu izrade lokalnog ekološkog akcionog plana, prema principima i postavkama navedenim u priručniku za izradu LEAP‐a. Za više informacija: Andrea Bevanda‐Hrvo, E‐mail: [email protected], Tel/fax: +387 33 713 110, +387 33 713 111 LOKALNI EKOLOŠKI AKCIONI PLAN ZA ODRŽIVOST U JUGOISTOČNOJ EVROPI Održan drugi Nacionalni sastanak Drugi Nacionalni sastanak posvećen planiranju na lokalnom nivou i izradi i implementaciji LEAP dokumenata u 5 općina/opština (Jajce, Novi Travnik, Kotor Varoš, Prnjavor i Vareš) održan je 30. marta 2010. godine u Sarajevu. Cilj sastanka je bio predstavljanje tematskih oblasti i prioriteta definiranih u LEAP dokumentima u pet općina/opština uključenim u projekat i predstavljanja odabranih prioritetnih projekata iz LEAP dokumenta čija je implementacija počela u februaru 2010. godine, te razmjene informacija, ideja i mogućnosti saradnje u oblasti okoliša/životne sredine. Na sastanku se diskutiralo o ulozi LEAP‐a u širem kontekstu održivog razvoja, kao i poziciji i odnosu nadležnih ministarstava prema LEAP‐u kao strateškom dokumentu na lokalnom nivou, te mogućnostima finansiranja prioriteta definiranih u LEAP dokumentu. 10
The Bulletin 11
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
Sastanku su prisustvovali predstavnici općina/opština Jajce, Novi Travnik, Vareš, Prnjavor i Kotor Varoš, Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, Gradske uprave Grada Banja Luka, Saveza općina/opština i gradova Federacije BiH i Republike Srpske, Fonda za zaštitu životne sredine Republike Srpske, Općine Novi Grad Sarajevo, te predstavnici REC‐a BiH. Učesnici sastanka su posjetili Park šumu Mojmilo – prvi prioritetni projekat implementiran iz LEAP‐
a Općine Novi Grad Sarajevo. Odabrani prioritetni projekti iz LEAP‐a u općinama/opštinama Općine/opštine Novi Travnik, Kotor Varoš, Jajce, Prnjavor i Vareš izvršile su odabir prioritetnog projekta iz LEAP‐a i u februaru 2010. godine započele sa njegovom implementacijom. Realizacija odabranih projekata trebala bi biti završena do 30. septembra 2010. godine. Odabrani projekti su sljedeći: 1. Revitalizacija malih sportskih terena, Općina Novi Travnik. 2. Zaštita i uređenje kupališta „Bjeline“, Opština Kotor Varoš. 3. Izgradnja kanalizacionog kolektora za naselje Volijak, Općina Jajce. 4. Oaza čistog vazduha, rekreacije i zdravlja, Opština Prnjavor. 5. Uređenje gradskog područja i izrada potrebnih dokumenata za pokretanje inicijative za proglašenje dijela planine Zvijezda zaštićenim pejzažom, Općina Vareš. 1. Revitalizacija malih sportskih terena, Općina Novi Travnik Projekat je odabran cijeneći pokazatelje kao što su: finansijska sredstva, efikasnost, održivost, vidljivost, vrijeme implementacije i opći značaj za sve građane Novog Travnika. Projekat revitalizacije malih sportskih terena omogućiće svim građanima, kako rekreativno, tako i profesionalno bavljenje rukometom, košarkom, odbojkom na pijesku, malim nogometom, tenisom, trčanjem i gimnastikom, a otvoriće dodatni prostor i za predškolsku djecu. Općinsko vijeće Novi Travnik je na 9. sjednici održanoj 30.12.2009. godine podržalo prijedlog prioritetnog projekta i donijelo Odluku o implementaciji navedenog prioritetnog projekta. Kratak opis projekta The Bulletin 11
ZIMA/PROLJEĆE 2010
12
BOSNA I HERCEGOVINA
Mali sportski tereni se nalaze u neposrednoj blizini središta grada, u produžetku sportskog kompleksa koji čini gradska sportska dvorana (sa oko 3.000 mjesta i uvjetima za sve dvoranske sportove) i otvoreni olimpijski bazen dimenzija 50x23 m2, te kuglana koju je potrebno obnoviti. Cijelom dužinom prostora protiče rijeka Jaglenica uz koju je moguće uraditi staze za šetanje, a u okviru obnovljenih malih sportskih terena i trim stazu. Sa zapadne strane terena nalazi se Dom zdravlja, a sa sjeverne strane kompleks stambenih zgrada. U prvoj fazi projekta, mali sportski tereni bi se ogradili, očistila bi se izrasla trava i korov, obnovila rasvjeta nad svim planiranim terenima i očistilo bi se korito rijeke Jaglenice. U narednim fazama bi se poboljšala kvaliteta podloge na terenima, natkrilo malo nogometno igralište, asfaltirao parking, uredio prostor za predškolsku djecu i dr. Revitalizacijom malih sportskih terena ostvarila bi se višestruka korist kao što je: - očistilo bi se korito rijeke Jaglenice u gradskoj zoni, - uklonila bi se divlja tržnica koja je trenutno smještena na prostorima malih sportskih terena, - očistio bi se prilaz Domu zdravlja i stambenim zgradama, - uljepšao bi se izgled središnjeg dijela grada, - građani Novog Travnika bi dobili potrebne prostore na otvorenom za rekreativni sport, - mladim ljudima bi se pružio dodatni sadržaj gdje bi kroz pojedinačni i kolektivni sport kvalitetno ispunjavali svoje slobodno vrijeme, - sportski klubovi bi imali mogućnost treniranja po ekonomski prihvatljivim cijenama iznajmljivanja termina, - školama bi se ponudio prostor za organiziranje međuškolskih natjecanja, - opća kvaliteta života u gradu bila bi dignuta na viši stupanj. 2. Zaštita i uređenje kupališta „Bjeline“ Opština Kotor Varoš Na sjednici održanoj 29.12.2009. godine Skupština opštine Kotor Varoš je donijela Odluku da prvi projekat koji će se implementirati i finansirati iz LEAPa bude zaštita i uređenje kupališta „Bjeline“. Kratak opis projekta Kupalište Bjeline se nalazi na obalama rijeke Vrbanje na udaljenosti 500 m od samog centra grada. Na kupalištu je u jednom dijelu izgrađena gradska plaža, igralište za odbojku u pijesku, stolovi i klupe, te kao takvo ne zadovoljava potrebe građana u smislu kapaciteta ni kvaliteta sportsko‐rekreacionih sadržaja. Problem kupališta Bjeline koji je prisutan godinama, a koji bi se riješio implementacijom ovog projekta, je izlijevanje rijeke Vrbanje i plavljenje kupališta. Realizacijom ovog projekta stvorili bi se uslovi za poboljšanje kvaliteta života u sportsko‐
rekreacionom, kulturnom i turističkom smislu za građane Kotor Varoša i šire. Projektom je predviđeno da se kupalište i okolno područje zaštiti od poplava izgradnjom jarmovskih brana, obalo‐utvrde i zaštitnog nasipa. Takođe je planirana i izgradnja igrališta. Na ovaj način bi se obezbijedili kvalitetniji uslovi za upražnjavanje sportsko‐rekreacionih i drugih društvenih potreba stanovništva. 3. Izgradnja kanalizacionog kolektora za naselje Volijak, Općina Jajce Projekat izgradnje kanalizacionog kolektora za naselje Volijak je odabran iz razloga što se njegovom implementacijom rješava jedan od najvećih problema u gusto naseljenom gradskom The Bulletin 12
13
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
području. Analizom pokazatelja, kao što su: finansijska sredstva, efikasnost, vidljivost, vrijeme implementacije i opći značaj projekta za građane, zaključeno je da navedeni projekat predstavlja prioritet za implementaciju. Općinsko vijeće Općine Jajce je također prepoznalo značaj realizacije projekta, te je na 9. redovnoj sjednici održanoj 28.01.2010. godine usvojilo i donijelo Odluku o davanju saglasnosti za realizaciju i sufinansiranje pomenutog projekta. Kratak opis projekta Neriješeno pitanje odvoda otpadnih voda je značajan problem sa kojim se suočavaju građani Jajca. Oko 40 procenata domaćinstava na području Općine nema priključak na kanalizacionu mrežu, te se u tim naseljima koriste septičke jame koje su većinom neadekvatno izgrađene i uzrokuju pojavu klizišta. U nekim područjima otpadne vode otvoreno teku ulicama, što je posebno izraženo u naselju Volijak. U okviru projekta bi se izgradila kanalizaciona mreža u naselju Volijak koji obuhvata prostor od 26,6 ha sa približno 4.150 stanovnika u dužini od 2000 m. Kanalizacija naselja Volijak bi se kolektorom uvela u glavni kolektor promjera 1.000 mm kod Zulića potoka. Izgradnjom kanalizacionog kolektora u naselju Volijak ostvarila bi se višestruka korist: - riješilo bi se pitanje odvođenja otpadnih voda iz gradskog naselja, - prestala bi upotreba brojnih septičkih jama koje su uglavnom nepropisno izgrađene, - smanjila bi se opasnost od klizišta, - poboljšali bi se sanitarno‐higijenski uslovi života stanovnika naselja Volijak, - smanjila bi se opasnost od zaraznih bolesti posebno kod učenika Srednje strukovne škole i učenika Osnovne škole „13 rujan“ koje su smještene u ovom dijelu grada, - općti kvalitet života u gradu bi bio na većem stepenu. 4. Oaza čistog vazduha, rekreacije i zdravlja, Opština Prnjavor Na sjednici održanoj 29.12.2009. godine Skupština opštine Prnjavor je donijela Odluku da prvi projekat koji će se implementirati iz LEAP‐a bude uređenje sportsko‐rekreativnog centra „Borik“. Razlog odabira pomenutog projekta jeste što Opština Prnjavor nema adekvatno mjesto koje se može okarakterisati kao uređeno izletište, rekreativni centar sa trim stazama za pješačenje, trčanje i vožnju biciklom. Pored toga što pruža uslove za rekreativni i sportski sadržaj, zahvaljujući čistom i svježem vazduhu, Borik je izuzetno značajan i u očuvanju zdravlja stanovništva. Kratak opis projekta Sportsko‐rekreativni centar „Borik“ nalazi se na udaljenosti 2 km od samog centra grada. Obuhvata površinu od 38,50 hektara i veći dio je pod šumskim kompleksom. U okviru projekta planirano je uređenje trim staza za šetnju, trčanje i vožnju biciklom, postavljanje klupa i drvenih kućica za odmor, izgradnja vidikovca i osmatračnice od drveta, postavljanje korpi i kontejnera za smeće, postavljanje rasvjete, uređenje javne česme, uređenje parka za djecu i uređenje tribine‐amfitetra. Implementacijom projekta bi se stvorili bolji uslovi za kvalitetniju i raznovrsniju ponudu ne samo građanima opštine Prnjavor, već i posjetiocima i turistima. Opština će dobiti „oazu mira“ sa The Bulletin 13
ZIMA/PROLJEĆE 2010
14
BOSNA I HERCEGOVINA
naglašenim ekološkim karakteristikama s jedne, neposrednom blizinom urbane zone i kompletnom turističkom infrastrukturom s druge strane. 5. Uređenje gradskog područja i izrada potrebnih dokumenata za pokretanje inicijative za proglašenje dijela planine Zvijezda zaštićenim pejzažom, Općina Vareš. Općinsko vijeće Općine Vareš je na 15. sjednici održanoj 03.02.2010. godine donijelo Odluku da prvi projekti koji će se implementirati iz LEAP‐a budu uređenje gradskog područja i izrada potrebnih dokumenata za pokretanje inicijative za proglašenje dijela planine Zvijezda zaštićenim pejzažom. Kratak opis projekta uređenja gradskog područja Grad Vareš je smješten u uskoj kotlini kojom protiče rijeka Stavnja, čije je korito većim dijelom urađeno prije 40 godina, kombinacijom kamenih i betonskih zidova. Dno korita je kroz centar grada popločano kamenom. Kućni otpad se skuplja u kontejnere koji su locirani po cijelom gradu i često se premještaju sa jednog na drugo mjesto. U gradu se nalaze parkovske površine koje su dosta neuređene. Zbog samog položaja Vareša izražen je problem nedostatka potrebnog broja parking mjesta čije je jedino rješenje pokrivanje dijela korita rijeke Stavnje. U okviru projekta je planirano čišćenje i uređenje korita rijeke Stavnje, uređenje prostora za smještaj kontejnera (niše za kontejnere), uređenje zelenih površina i postavljanje klupa i priprema projektne dokumentacije za pokrivanje dijela korita rijeke Stavnje. Implementacijom projekta bi se poboljšao imidž grada i povećalo zadovoljstvo stanovnika Vareša kvalitetom života. Kratak opis projekta izrade potrebnih dokumenata za pokretanje inicijative za proglašenje dijela planine Zvijezda zaštićenim pejzažom Sjeverno od Vareša nalazi se planina Zvijezda koja obiluje prirodnim ljepotama, spomenicima prirode i specijalnim botaničkim rezervatom sa rijetkim biljkama. U svrhu zaštite ovog područja, u okviru projekta će se izraditi potrebna dokumentacija za pokretanje inicijative za proglašenje dijela planine Zvijezda zaštićenim pejzažom koja će se uputiti Ministarstvu za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko‐dobojskog kantona koje je nadležno za dalje aktivnosti na proglašenju nekog područja zaštićenim pejzažom. Realizacijom projekta stvorili bi se uslovi za dalje aktivnosti po pitanju zaštite planine Zvijezda. Za više informacija: Đorđe Vojinović Andrea Bevanda‐Hrvo E‐mail: [email protected] E‐mail: [email protected] Tel/fax: +387 51 215 243 Tel/fax: +387 33 713 110 +387 51 215 297 +387 33 713 111 The Bulletin 14
15
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
PROJEKAT IZRADE LOKALNOG EKOLOŠKOG AKCIONOG PLANA (LEAP‐) ZA OPŠTINU SOKOLAC U okviru projekta izrade Lokalnog ekološkog akcionog plana za Opštinu Sokolac, u svrhu usaglašavanja akcionog plana za utvrđene prioritete od strane predstavnika različitih institucija/ organizacija, 13. maja 2010. godine je održana posljednja, 4. radionica. Radionici su prisustovali predstavnici opštinske administracije, mjesnih zajednica, javnih preduzeća, zdravstvenih i obrazovnih institucija, nevladinih organizacija te medija. Nakon radionice, REC BiH je pripremio nacrt dokumenta koji je dostavljen Skupštini opštine na usvajanje. Nakon usvajanja nacrta dokumenta, slijedi javna rasprava i usvajanje prijedloga LEAP dokumenta od strane Skupštine opštine Sokolac. Proces izrade LEAP‐a započeo je 2008. godine i organizovan je na demokratskim principima uz potpunu transparentnost, pristup svim informacijama, te uz uključivanje svih relevantnih sudionika sa područja Opštine. Projekat završava u oktobru 2010. godine. Za više informacija: Andrea Bevanda‐Hrvo, E‐mail: [email protected], Tel/fax: +387 33 713 110 PROJEKAT PODRŠKE IMPLEMENTACIJI AARHUSKE KONVENCIJE U BIH Studijska posjeta Aarhus informativnim centrima u Albaniji U okviru projekta „Podrška Bosni i Hercegovini u implementaciji Aarhuske konvencije” koji implementiraju REC BiH i OSCE, organizovana je studijska posjeta Aarhus Informativnim Centrima u Albaniji. Studijska posjeta je imala za cilj da se učesnici iz BiH upoznaju sa radom ovih centara i njihovim aktivnostima te da se sagledaju mogućnosti za pokretanje sličnih centara u BiH. Delegaciju BiH su sačinjavali predstavnici Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS, Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Vlade Brčko Distrikta, REC‐a BiH, OSCE misije u BiH, Centra za životnu sredinu iz Banjaluke i Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle. 1. dan posjete Albanija, Tirana, 11.03.2010. Ministarstvo okoliša, šumarstva i vodoprivrede Albanije Po dolasku u Tiranu prva posjeta je bila Ministarstvu okoliša, šumarstva i vodoprivrede Albanije (MoE), gdje nam se prije obraćanja zaposlenih u Ministarstvu i Aarhus informativnom centru, The Bulletin 15
ZIMA/PROLJEĆE 2010
16
BOSNA I HERCEGOVINA
obratio Robert Mangham, šef Odjela za ekonomsko‐okolišne aktivnosti misije OSCE‐a u Albaniji sa kratkom prezentacijom: Promocija upravljanja okolišem ‐ pristupi planiranja u Albaniji. Iz prezentacije je delegacija iz BiH dobila sljedeće informacije: 







Albanija je doživjela rapidan razvoj u društvenom, okolišnom i političkom smislu od 1990. godine ‐ GDP rast od 6% u 2007./2008./2009. Migracija stanovništva iz ruralnih u urbane sredine Neuređen razvoj ‐ 200.000 ilegalnih svojina, nema pravila i procedura. Ogromna dijaspora i priliv od milijardu EUR u 2008. godini investiran u gradnju i biznise. Ogromna potražnja za energijom ‐ trenutna proizvodnja je 90% iz HE. Decentralizovana funkcija vlade. Korupcija ‐ Albanija pala za 10 mjesta po TI izvještaju (CPI) iz 2009. Slabo civilno društvo ‐ potrebno traženje veće odgovornosti i transparentnosti. Nakon toga su predstavljene aktivnosti OSCE‐a u Albaniji u odnosu sa MoE. Potpisan sporazum o razumijevanju sa MoE u julu 2006. godine i pokrenut projekat saradnje na polju okolišnih informacija i implementaciji zahtijeva Aarhuske konvencije u Albaniji, a 2008. godine pokrenut je projekat: Saradnja na polju učešća javnosti u Procjeni uticaja na okoliš (EIA) i Strateškoj procjeni okoliša (SEA). Predstavljena je infrastruktura za Aarhusku konvenciju koja je uspostavljena u okviru ova dva projekta: 



Aarhus informativni centar pri MoE (javni pristup računarima, skromni resursi centra i savjetnik koji može davati informacije o pitanjima okolišnog upravljanja); Aarhus informativni centar pri NVO‐ima u gradovima Vlora i Skadar (trening mogućnosti, sastanci sa lokalnim akterima na rješavanju pitanja od značaja, objekat i oprema za posjetioce i NVO‐e) WEB site: www.aic.org.al Aarhus savjetodavno vijeće (3 vladina i 3 NVO predstavnika) ‐ mehanizam u procesu revizije Predstavljena je javna kampanja “Civil Alliance" koja je zagovarala veća prava građana u donošenju odluka pri izgradnji TE na naftu u gradu Vlora, u sklopu čijih aktivnosti je poslan izvještaj prema Odboru za usklađivanje (Compliance Committee) Aarhuske konvencije koji je poslao odluku i preporuke koje su se odnosile na kršenje člana 7 Aarhuske konvencije. Pozitivni rezultati: 





Generalni AC treninzi za javne službenike, civilno društvo i druge aktere su povezivani sa analizom lokalnih problema, sa naglaskom na obaveze javnih službenika; Fokusirani treninzi za OCD o tome kako mnogo efektivnije lobirati i angažovati aktere iz lokalnih vlasti; Fokusirani treninzi za privatni sektor o ispunjavanju obaveza po pitanju učešća javnosti u EIA i efektivnim mehanizmima za javne konsultacije; Aarhus informativni centri su primili veći broj studenata na volontiranje u Skadru i Vlori čime se jača koncept volonterizma; Velik broj uspješno organizovanih događaja kao što su Dan planete Zemlje, Dan bez automobila i dr.; Povećana posjećenost WEB site‐u od strane različith aktera u potrazi za relevantnim dokumentima. The Bulletin 16
17
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
Nakon ove prezentacije delegaciji se kratko obratio Generalni direktor za razvoj politika MoE‐ Prof. Dr Pellumb Abeshi. Uslijedila je prezentacija novoizabranog „Focal Point‐a" (FP) za AC, gospodina Klodi Ali. G‐din Ali je objasnio da je on nova osoba na poziciji FP i da se od njega očekuje da u narednom periodu pripremi sljedeći Nacionalni izvještaj. Dosadašnja iskustva u radu njihovog AIC su pozitivna iako su im resursi uključujući i ljudske vrlo ograničeni, a aktivnosti su najvećim dijelom bile usmjerene na organizovanje okolišno informativnih aktivnosti korištenjem ITC; promocija i unapređenje dijaloga i partnerstva sa NVO‐ima; savjetovanje, analiza i praktična implementacija edukacije za okoliš/životnu sredinu i održivost. Na pitanje da li je Albanija dobila ikakvu pomoć od Sekretarijata konvencije za izradu Prvog nacionalnog izvještaja, odgovor je bio da nisu dobili nikakvu pomoć. Uslijedilo je objašnjenje vezano za kampanju protiv izgradnje TE koja je pokrenuta od strane NVO "Civil Alliance" u gradu Vlora, koji su pripremili i poslali Odboru za usklađivanje AC izvještaj o nedosljednom procesu učešća javnosti. Na osnovu tog izvještaja je Odbor za usklađivanje poslao izvještaj Vladi Albanije da nije poštovan Član 7 AC, te su im upućene smjernice/preporuke za unapređenje procesa učešća javnosti. Na pitanje kako je organizovano prikupljanje informacija i sprovedena koordinacija izrade prvog Nacionalnog izvještaja dobijen je sljedeći odgovor: ‐ Druga ministarstva nisu zainteresovana za AC i smatraju je obavezom i odgovornošću MoE‐a. Ali, po mišljenju MoE‐a, sva ministarstva bi trebala biti uključena i zainteresovana za implementaciju AC, npr. Ministarstvo finansija je nadležno za investicije te u skladu sa AC bi itekako trebali da rade na prvom i drugom stubu AC, tj. trebali bi poštovati principe AC. Na osnovu mišljenja MoE i preporuka Odbora za usklađivanje AC, pokrenuta je inicijativa i donešena obavezujuća Odluka Vlade Albanije za sva ministarstva o davanju okolišnih informacija na zahtjev. Pored toga, u okviru te inicijative je pokrenut proces osnivanja Nacionalnog centra za izdavanje dozvola/licenci koji bi najvećim dijelom bio podrška NVO‐ima u smislu objavljivanja informacija o investicijskim projektima i investitorima sa njihovim detaljima i kontaktima. Nakon izlaganja FP za AC, uslijedila je prezentacija Aarhus Informativnog Centra (AIC) pri MoE koju je održala gospođa Edlira Dersha. Prezentovano je da su MoE i OSCE potpisali Memorandum o razumijevanju (MoU), na osnovu kojeg je osnovan AIC u okviru MoE, sa ciljem promovisanja pristupa informacijama i učešća javnosti ali i s ciljem da AIC doprinese stvaranju klime u javnosti o transparentnosti u oblasti okoliša a samim tim opšte demokratizacije i dobrog upravljanja u zemlji. U sklopu projekta podržanog od OSCE‐a uspostavljeno je Aarhus Savjetodavno vijeće sastavljeno od po tri predstavnika MoE i NVO‐a, i jednog predstavnika OSCE‐a. Ovo Savjetodavno vijeće ima za cilj da nadzire aktivnosti AIC, daje komentare na godišnje planove, aktivnosti i izvještaje AIC, kao i da pruži podršku različitim aktivnostima NVO‐a. Aktivnosti AIC su najvećim dijelom bile usmjerene na prvi stub AC, pokretanje WEB stranice, publikovanje informacija, promociju učešća javnosti u donošenju odluka po pitanju novog zakonodavstva u oblasti okoliša i trening relevantnih aktera i vladinih institucija kako da primjene formalne mehanizme za javne konsultacije i učešće javnosti. The Bulletin 17
ZIMA/PROLJEĆE 2010
18
BOSNA I HERCEGOVINA
Na pitanje, da li Vlada Albanije vidi civilno društvo kao jako i spremno da učestvuje u AC implementaciji dobijen je odgovor da NVO‐i najčešće reaguju sporadično u kriznim situacijama i to veoma kritički, te se na taj način produbljuje antagonizam između ova dva sektora. U vezi sa tim, smatraju da bi se kroz unapređenje Nacionalnog savjetodavnog vijeća ovakav odnos mogao i trebao poboljšati. 2. dan posjete Albanija, Vlora, 12.03.2010. Aarhus Centre Vlora (ACV) koji je registrovan kao NVO. Uslijedila je kratka prezentacija uspostavljanja ACV uz podršku OSCE‐a čije su aktivnosti najvećim dijelom usmjerene na informisanje lokalnih vlasti, javnosti i biznis sektora o prinicpima AC. Objašnjeno je da se ACV bavi organizovanjem treninga za pristup informacijama i učešća javnosti, a da služi i kao centar za edukaciju studenata o pravima na pristup informacijama. S tim u vezi je predstavljen projekat koji uključuje studente kroz volonterski rad u ACV i daje im mogućnost pokretanja različitih malih kampanja i akcija. Ovaj rad sa studentima/volonterima je istaknut kao dobar način za održivost organizacije po pitanju jačanja ljudskih kapaciteta. Takođe je istaknuta komunikacija i inicijativa za saradnju na promociji održivog razvoja sa privatnim univerzitetima u regiji Vlora. Nakon toga je dat presjek stanja u regiji Vlora po pitanju problema neplanske urbanizacije, problema otpada i velikih investicija kao što su naftni terminal i termoelektrana. Na pitanje da li je ACV do sada učestvovao u izradi Nacionalnih izvještaja odgovoreno je da se sva korespondencija zadržala na nivou informisanja, te da je uloga Nacionalnog savjetodavnog vijeća upravo da unaprijedi taj proces na nivou konsultativnih sastanaka i učešća civilnog društva, ali da se to do sada nije dešavalo. Istaknuta je dobra saradnja uglavnom po pitanju razmjene informacija. Smatraju da kombinacija predstavnika vladinog i NVO sektora u Nacionalnom savjetodavnom vijeću može i treba da bude ključ uspjeha na implementaciji AC. Na pitanje koliko su aktivne druge NVO u oblasti implementacije AC, odgovoreno je da zbog nestabilnih fondova i samim tim neusmjerenosti interesa NVO‐a generalno, NVO‐i nisu pouzdani partneri na implementaciji AC. Smatraju da je trening i privlačenje posvećenih studenata/volontera dobar način kako bi se mogla djelimično obezbijediti održivost AVC‐a. Nakon toga je uslijedila diskusija o značaju AIC‐a u kojoj su učestvovali predstavnik/ca Regionalne agencije za okoliš/životnu sredinu, privatnog Univerziteta Paversia, referent za okoliš/životnu The Bulletin 18
19
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
sredinu Opštine Vlora, prefekture/okruga Vlora, regije Vlora, bivši direktor NVO‐a "Civil Allience", NVO za ljudska prava i angažman građana i učesnici studijskog putovanja. Kroz diskusiju je istaknut značaj i važnost AIC‐a kao jedne nove metode informisanja, edukacije i uključivanja javnosti u procese koji se dešavaju na lokalnom nivou kao i mosta izmedju javnosti i lokalnih vlasti u promociji dobrog upravljanja i demokratizacije društva. Nakon sastanka je uslijedio kratak obilazak naftnog terminala i TE u pratnji direktora Regionalne agencije za okoliš/životnu sredinu Vlora. Radionica: Uloga i odgovornosti u implementaciji Aarhuske konvencije u Bosni i Hercegovini U sklopu projekta “Podrška implementaciji Arhuske konvencije u Bosni i Hercegovini” koji implementiraju OSCE i REC BiH, održana je radionica “Uloge i odgovornosti u implementaciji Aarhuske konvencije u Bosni i Hercegovini" 17. i 18. 05. 2010. u Hotelu "Hollywood" ‐ Ilidža u Sarajevu. Učešće na radionici su uzeli predstavnici vladinog i nevladinog sektora iz Bosne i Hercegovine a cilj radionice je bio da se predstavnici organa javne uprave kao i NVO‐a, podsjete na obaveze koje je BiH preuzela ratifikacijom Arhuske konvencije ali i da se podstaknu na poduzimanje konkretnih aktivnosti na implementaciji. Pored učesnika iz Bosne i Hercegovine u radu radionice su učestvovale i gospođa Esra Butanri ispred OSCE‐a, gospođa Fe Sanchis‐Moreno ispred UNECE‐a i gospođa Magdi Toth Nagy ispred HO REC‐a. Učesnici su kroz rad u radnim grupama dali određene preporuke i ideje za aktivnosti koje je potrebno preduzeti u narednom periodu kako bi se implementacija ove konvencije u BiH unaprijedila. Spisak učesnika, prezentacije i zapisnik sa radionice sa zaključcima možete pronaći na: http://www.rec.org.ba/aarhus%20WS%202010.
html Kontakt osoba: Viktor Bjelić, E‐mail: [email protected], Tel/fax: +387 51 215 243, +387 51 215 297 The Bulletin 19
ZIMA/PROLJEĆE 2010
20
BOSNA I HERCEGOVINA
SVJETSKI FOND ZA ZAŠTITU PRIRODE (WWF) I REC BIH ZA OČUVANJE PARKA PRIRODE HUTOVO BLATO KROZ PROJEKT „DIJELIMO VODE“ U motelu „Karaotok“ u Park Prirode Hutovo blato, 25. i 26. svibnja 2010 g. održana je radionica „Osiguranje ekološki prihvatljivih proticaja za Hutovo blato“. U radu radionicu su sudjelovali predstavnici narednih organizacija/institucija: Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Ministarstvo trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko‐
neretvanske županije, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ, Grad Metković , Općina Kula Norinska, Elektroprivreda RS Trebinje, Elektroprivreda HZHB, Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar, Agencija za vodno područje Trebišnjice, Sveučilište u Dubrovniku, Univerzitet u Sarajevu, Sveučilište u Mostaru, Svjetska banka, nevladine udruge iz BiH i Hrvatske, Elektroprojekt, Javno poduzeće „Park prirode Hutovo blato“. Na radionici su usuglašeni naredni zaključci. Z a k lj u č c i Park prirode Hutovo Blato se odlikuje cijelim nizom prirodnih fenomena, na kojeg utječu razni korisnici te njihovo očuvanje zahtijeva veliku pažnju najšire društvene zajednice. Močvarna staništa i biološka raznolikost Parka prirode Hutovo blato ovise o vodama slivova Bregave, Trebišnjice i Neretve. Uzvodno od Hutovog blata ove vode se koriste za proizvodnju električne energije i djelomično za poljoprivredu. Nizvodno od Hutovog blata, u delti Neretve, poljoprivredna proizvodnja i očuvanje močvara od međunarodne važnosti također značajno ovise o ovim vodama. Uzimajući u obzir raznovrsnost potreba koje zadovoljavaju vode Bregave, Trebišnjice i Neretve neophodno je potaknuti bližu suradnju između raznih korisnika ovih voda s ciljem da se The Bulletin 20
21
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
usuglase rješenja koja neće ometati razvitak hidroenergetskog iskorištavanja, koje neće ugroziti poljoprivredu niti će predstavljati prijetnju očuvanju močvarnih staništa. U tom cilju je, u okviru projekta „Dijelimo vode“, organizirana izrada sektorskih studija, koje su potvrdile da je glavni problem u upravljanju vodama ovih riječnih slivova. Na radionici održanoj 25. i 26.05. 2010. u Hutovom Blatu, razmotreni su rezultati studija i raspravljana moguća tehnička i organizacijska rješenja, kojima bi se pokušali zadovoljiti interesi različitih korisnika osiguranjem dovoljnih količina voda, uz obavezno očuvanje prirodnog fenomena Hutovog Blata. Sažetak studija, s mogućim rješenjima, prikazan je u časopisu EKO Hercegovina i bio je podijeljen svim sudionicima u toku pripreme radionice. Sudionici su zaključili da postoje rješenja zaštite prirodnog fenomena Hutovog Blata na način da ne dođe do ugrožavanja pojedinačnih interesa, uključujući i daljnje planove razvoja. Na osnovi izrađenih sektorskih studija detaljno su razmatrana rješenja:  imitiranja prirodnih tokova, tj. dovesti vodu do ključnih površina koristeći prirodne podzemne veze između krških polja s Hutovim blatom,  vodu do ključnih površina dovesti novim tehničkim zahvatima, pri čemu treba biti oprezan jer ona mogu imati moguće nepovoljne učinke koji bi mogli biti dodatna prijetnja biološkoj raznolikosti Hutovog blata. Nakon što su na radionici detaljno razmotrene sve izrađene studije, za predložena rješenja detaljnije opisana u časopisu EKO Hercegovina, u sklopu plenarne rasprave, izrađena je analiza Prednosti – Slabosti – Mogućnosti‐ Prijetnje (engl. SWOT). Razmatrana su i druga rješenja koja su bila predložena. Kod predlaganja se vodilo računa da se u najvećoj mogućoj mjeri zadovolje interesi svih korisnika voda navedenih slivova, pri čemu je zajednički stav svih sudionika da se zbog ekonomskih koristi, uz nužni preduvjet osiguranja dovoljnih količina vode u Hutovom Blatu, prednost daje onim rješenjima koja koriste vode s energetskom vrijednosti „0“. The Bulletin 21
ZIMA/PROLJEĆE 2010
22
BOSNA I HERCEGOVINA
Postignut je širok konsenzus da se prirodni fenomeni u Hutovom Blatu mogu zaštititi, a da se ne ugroze razvojni planovi drugih sudionika. Kratak opis rješenja dan je u prilogu, a rezultati SWOT analize su prikazani u nastavku. 1. Upuštanje vode kroz ponor Doljašnica u Popovom polju Jakosti ‐ Prirodno rješenje (ponor je vještački izoliran od dotjecanja vode i na ovaj način bi ga se djelomično oživjelo). ‐ Postoji sva potrebna infrastruktura da se rješenje može odmah primijeniti (podizanjem zatvarača voda se iz kanala kontrolirano upušta u ponor). Slabosti ‐ Upuštena voda se ne može iskoristi u energetske svrhe, ‐ Prema procjenama 70% voda iz Doljašnjice ide u Svitavsko a ne u Deransko jezero, pa je relativno mala dobrobit za očuvanje Hutovog blata, a predstavlja značajan gubitak za energetsko (ne)iskorištenje. Potrebno je upustiti veće količine voda (3‐4 m3/s) da bi bilo djelotvorno a to bi značilo financijski gubitak od oko 2,5 milijuna eura godišnje. ‐ Pri malom vodostaju teško bi bilo osigurati ove količine vode, jer ljeti često voda gotovo da ne protječe kanalom u Popovom polju tj. 2,4 m3/s je prosječni dotok u gornji kompenzacioni bazen za četiri ljetna mjeseca. Izvor Trebišnjice ljeti tj. u minimumu je 2 m3/s, što je nedovoljno da bi se osigurali značajniji proticaji u kanalu. ‐ Doljašnjica se račva u nekoliko krakova a ne zna se točno koji provodi vode ka Hutovom blatu, te bi prije primjene ovog rješenja trebalo detaljnije provjeriti stvarni doprinos kapaciteta Doljašnjice Deranskom jezeru. ‐ Upitan kvalitet voda zbog onečišćenja otpadnim vodama Trebinja s obzirom na postojeću efikasnost uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Mogućnosti Prijetnje ‐ Potrebno je uraditi testiranja upuštanjem ‐ Zbog malih proticaja u kanalu, prije vode u ponor i praćenjem u Deranskom svega u ljetnim mjesecima; odnosno jezeru jer je potencijalna mogućnost upitna je kvaliteta vode u ljetnim optimalizacije ovog rješenja (manji gubitak mjesecima te postoji mogućnost upuštenih voda u odnosu na dotok u pojačane eutrofikacije. Deransko jezero) u zatvaranju onih kanala koji ne vode u Deransko jezero. ‐ Svjetska banaka će investirati u The Bulletin 22
23
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
rehabilitaciju uređaja za prečišćavanje otpadnih voda čime će se poboljšati kvaliteta vode u kanalu kroz Popovo polje tj. vode koja se upušta u ponor Doljašnjica ‐ Osiguranjem protoka od minimalno 8 m3/s (određenog u trenutno važećim vodoprivrednim aktima) bi se otvorila mogućnost za realizaciju ovog rješenja. ‐ Minimalni proticaj Neretve je radom uzvodnih brana podignut s 30 m3/s na 50 m3/s tako da se sličan princip osiguranja potrebnih količina mogao primijeniti i na Trebišnjici. 2. Osigurati vodu za ponore u slivu Bregave Jakosti ‐ Dokazane su podzemne veze voda Bregave s Gornjim blatom (Deransko jezero) u Hutovom blatu kao i da se vode nizvodno od Stoca pojavljuju u Hutovom blatu. ‐ Ovo rješenje bi se pomoglo očuvanju prirodnog stanja jer bi se očuvali prirodni doticaji voda u Gornje blato. ‐ Urađena je studija o utjecajima projekta Gornji horizonti na vode Bregave od strane Elektroprivrede Republike Srpske (studija mora proći zvaničnu reviziju, ali će se interno osigurati njena dostupnost projektnom stručnom timu i prije toga). Mogućnosti ‐ Pravilnim gospodarenjem voda Bregave može se popraviti stanje u Hutovom blatu. ‐ Izgradnjom Gornjih horizonata se dobivaju dodatna 2 m3/s u slivu Bregave. ‐ Potrebno je dodatno ispitati podzemne veze u raznim režimima upuštanja jer se može postići optimiziranje upravljanja upuštanja voda. ‐ Doticaje voda u Hutovo blato je moguće povećati s ciljanim začepljivanjem ponora koji ne dovode vode u Hutovo blato. ‐ 100 milijuna eura je do sada uloženo u projekt Gornji horizonti što je potvrda da Elektroprivreda Republike Srpske Slabosti ‐ Ljeti Bregava presušuje te se jedino izgradnjom projekta Gornji horizonti može osigurati voda i u ovom periodu, a za sada je neizvjesno je kada će početi realizacija projekta Gornji horizonti. ‐ U slučaju izgradnje zatvarača na ponoru Ponikva u Dabarskom polju neizvjesno je kako će taj ponor funkcionirati u odnosu na sliv Bregave. ‐ Upuštanjem vode u ponore u slivu Bregave mogući su gubici vode u drugim (neželjenim) smjerovima. Prijetnje ‐ Kvaliteta vode upitna zbog industrijskog razvitka Stoca. ‐ Ponor Ponikva u Dabarskom polju direktno ili indirektno osigurava vode u Gornjem blatu (Hutovo Blato) stoga se krajnje oprezno treba odnositi prema planu da se ovaj ponor vještački regulira, jednako kao i planu reguliranja korita Bregave kroz Stolac ili betoniranju korita Bregave. The Bulletin 23
ZIMA/PROLJEĆE 2010
24
BOSNA I HERCEGOVINA
ozbiljno i temeljito pristupa realizaciji ovog projekta. 3. Izgradnja tunela kroz poluotok Ostrovo (prebacivanje voda iz Svitavske akumulacije u Deransko jezero) Jakosti ‐ Ovim tehničkim rješenjem se brzo i jednostavno može osigurati potrebna količina voda u Deranskom jezeru jer u Svitavskom jezeru uvijek ima vode. ‐ Razina vode u Svitavskom jezeru je uglavnom oko 2 m viša nego u Deranskom jezeru što omogućava da se za prijenos vode koristi gravitacijska sila. ‐ Tunel je ustvari galerija profila 5 m2 a i uvjeti izgradnje (čvrsta stijena, nije ga potrebno oblagati, nije pod pritiskom) su povoljni tako da je prihvatljivo kao tehničko rješenje. ‐ Voda je energetski iskorištena. Mogućnosti ‐ Povećanjem postojećeg doticaja u Svitavsko jezero bi se poboljšala kvaliteta voda, potrebno je simulirati puštanja vode u Svitavsko jezero u cilju ispitivanja kvalitete voda u takvim uvjetima. ‐ Neophodno detaljnije razmotriti mogućnosti za dovođenje potrebnih količina voda koje bi se provodile ovim tunelom. Slabosti ‐ U Svitavskom jezeru je posebno ljeti niska kvaliteta vode te je upitan utjecaj takvih voda na visoku kvalitetu voda u Deranskom jezeru (npr. visoka temperatura ove vode nije podobna za salmonidne vrste riba). ‐ Potrebno je uraditi dodatne analize na onečišćenje voda Svitavskog jezera pesticidima. Prijetnje ‐ U planu je izgradnja ribogojilišta na Svitavskom jezeru čime bi se dodatno pogoršala kvaliteta voda. 4. Prijenos vode pomoću ustave iz Svitavskog obodnog kanala u Deransko jezero putom tunela kroz poluotok Ostrovo Jakosti ‐ Za razliku od Svitavskog jezera kvaliteta vode u obodnom kanalu je odgovarajuća te nema primjedbi na prebacivanje ovih voda u Deransko jezero. ‐ Voda nije energetski značajna. Slabosti ‐ Ovim rješenjem se ne dovode dodatne vode prema Delti Neretve ‐ Ne znaju se minimalne (ljetne) količine voda u obodnom kanalu, potrebno je dokazati da u obodnom kanalu ima dovoljno vode tj. izmjeriti koliko ima vode u sušnom periodu. ‐ Treba provesti fizičko‐kemijska analizu vode pri minimalnom vodostaju i maksimalnom opterećenju od poljoprivrede (srpanj – kolovoz). The Bulletin 24
25
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
‐
Mogućnosti ‐ Tehničkim rješenjem bi se izravno iz Svitavskog jezera mogle osigurati i potrebne količine voda za poljoprivredu. Ove vode koriste i drugi, tako da je upitna njihova raspoloživost. ‐ Rješenje osim izgradnje tunela zahtijeva i dodatne tehničke zahvate na obodnom kanalu. Prijetnje ‐ Svi okolni plastenici koriste vode obodnog kanala, znači uzimanjem vode od poljoprivrednika postoji potencijalan sukob s lokalnim stanovništvom. ‐ Treba se osigurati od plavljenja okolnih naselja radi podizanja razine vode u obodnom kanalu. 5. Izgraditi branu na rijeci Krupi (uzvodno od ustave) Jakosti ‐ Osiguralo bi se zadržavanje postojećih voda u Deranskom jezeru u ljetnim mjesecima ‐ Spriječio bi se reverzibilan tok Krupe. Slabosti ‐ Ovim rješenjem se ne dovode dodatne vode prema Delti Neretve. ‐ Za očuvanje ekosustava Deranskog jezera bitna je količina vode a ne samo vodostaj. ‐ Zbog denivelacije između Karaotočke i Deranske kazete, brana bi imala samo djelomičan utjecaj na vodostaj i to samo na Karaotočku kazetu. ‐ Potrebno osigurati 5‐6 vrsta ribljih staza. ‐ Održavanje i upravljanje branom traži posebno obučeno osoblje u okviru Javnog poduzeća Park prirode Hutovo blato. Mogućnosti Prijetnje ‐ Treba razmotriti branu kao dopunsko ‐ Pojačana mogućnost eutrofikacije i rješenje, glavno rješenje onim rješenjima podizanje temperature u Deranskom koja osiguravaju dovođenje novih/svježih jezeru što bi značajno ugrozilo cijeli voda. ekosustav tj. prijetnja je da Deransko ‐ Izbor odgovarajućeg tipa brane anulira jezero postane akumulacija. problem migratornih vrsta kao i ‐ Potrebno je odrediti koje je vrijeme pogoršanje kvaliteta voda. zadržavanja vode pošto je održavanje protoka od izuzetne važnosti za ekosustav Deranskog jezera. ‐ Ugrožena migracija riba. 6. Izgraditi prag na ušću rijeke Krupe u rijeku Neretvu Jakosti ‐ Pošto korito Neretve pada i sa sobom povlači korito Krupe, ova erozija je Slabosti ‐ Za očuvanje ekosustava Deranskog jezera bitna je količina vode a ne (samo) The Bulletin 25
ZIMA/PROLJEĆE 2010
26
BOSNA I HERCEGOVINA
ubrzala oticanje vode iz Deranskog jezera, izgradnjom praga se usporava otjecanje voda iz Deranskog jezera. Mogućnosti ‐ Jeftino i brzo rješenje. vodostaj ‐ Ovim rješenjem se samo u manjoj mjeri može kontrolirati hidrologija u Hutovom Blatu. ‐ Već postoji prirodni sprud koji najvjerojatnije prirodno sprječava ubrzano oticanje, tako da je doprinos ovog rješenja upitan. ‐ Upitno ostvarivanje cilja pošto je glavni problem (erozija) vezan prvenstveno za Neretvu a ne za Krupu. ‐ Vjerojatno može predstavljati samo dopunsko, a ne i glavno rješenje Prijetnje ‐ U prostornom planu Čapljine planirana se izgradnja marine na ušću Krupe u Neretvu. 7. Prijenos vode iz dovodnog tunela HE Čapljina u Deransko jezero (Johnsonov zatvarač) Jakosti ‐ Gravitacijsko upuštanje Slabosti ‐ Voda nije energetski iskorištena ‐ Kvaliteta vode upitna pošto se koristi voda iz gornjeg kompenzacijskog bazena. ‐ Tehnički zahtjevno rješenje Prijetnje ‐ Za sada nisu uočene Mogućnosti ‐ Osiguranjem dodatnih količina voda u gornji kompenzacijski bazen kvaliteta ovih voda bi se poboljšala. 8. Izgradnja eko brane (praga) na rijeci Bregave Jakosti ‐ Omogućilo bi se zadržavanje velikih voda i po potrebi upuštanje prema Hutovom blatu Mogućnosti ‐ Dodatno ispitati ponore (oni koji ne vode u Hutovo Blato bi se mogli začepiti). ‐ Moguće energetsko iskorištenje na akumulaciji (mini HE). Slabosti ‐ Rješenje do sada nije razmatrano pa postoji veliki niz nepoznanica. ‐ Nije moguće napraviti veću akumulaciju Prijetnje ‐ Previše neizvjesnosti oko mogućih negativnih utjecaja. Kao što je vidljivo iz provedenih analiza postoje ekonomski prihvatljiva tehnička rješenja za osiguranje dodatne količine vode u Hutovom Blatu. Nijedno od predloženih rješenja ne prejudicira konačno rješenje, a postoji i mogućnost da se u cilju najboljih efekata radi i na kombinaciji rješenja, a zainteresirani su pozvani da predlože i dodatna rješenja, ako smatraju da mogu pridonijeti rješenju problema. The Bulletin 26
27
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
Postignut je zajednički dogovor, da svi zainteresirani dodatno dostave svoje prijedloge na SWOT analizu kako bi se na narednoj radionici konačno usuglasio prijedlog u kojem smjeru treba tražiti optimalno rješenje te razmotrile tehničko‐tehnološko‐ekonomsko‐organizacijske prepreke i mogućnosti te predložila dinamika potrebnih aktivnosti koje će se u tom smislu trebati provesti. Kontakt osoba: Zoran Mateljak, E‐mail: rec‐[email protected], Tel/fax: +387 36 327 331 PROJEKAT „USLUGE BIODIVERZITETA I EKOSISTEMA ZA LOKALNI ODRŽIVI RAZVOJ NA ZAPADNOM BALKANU“ Druga radionica za izradu Lokalnih akcionih planova za biodiverzitet Projekat „Usluge biodiverziteta i ekosistema za lokalni održivi razvoj na Zapadnom Balkanu (SEE LBAP)“ sprovodi se u deset opština u šest zemalja (Albaniji, Bosni i Hercegovini, BJR Makedoniji, Crnoj Gori, Srbiji i Kosovu (UNSCR 1244)). Opštine koje su uključene u ovaj projekat su: Peshkopi (Albanija), Srebrenica i Goražde (BiH), Mavrovo i Gostivar (Makedonija), Pljevlja i Žabljak (Crna Gora), Čajetina i Bajina Bašta (Srbija) i Dragaš (Kosovo ‐ UNSCR 1244). Cilj projekta je da se pomogne odabranim opštinama da razviju strateški dokument, lokalni akcioni plan pod nazivom „Lokalni akcioni plan za biodiverzitet”. Sam proces izrade ovih planova uključivaće učešće ključnih ljudi i organizacija iz opština, izgradnju kapaciteta, komunikaciju i podizanje nivoa svijesti javnosti o biodiverzitetu, identifikaciju poslovnih mogućnosti lokalne privrede koja se zasniva na poštovanju prirode i zaštiti biološke raznovrsnosti (biodiverziteta), kao i daljoj izgradnji partnerstava u lokalnim zajednicama. U Budvi je u periodu od 3. do 5. maja 2010. godine održana Druga radionica u sklopu projekta. Cilj treninga/radionice bila je dalja nadogradnja znanja na osnovu rezultata prethodne radionice koja je održana u oktobru 2009. godine u Kolašinu na kojoj je predstavljen SEE LBAP The Bulletin 27
ZIMA/PROLJEĆE 2010
28
BOSNA I HERCEGOVINA
projekat i njegovi dalekosežni ciljevi. Fokus radionice u Kolašinu bio je na povećanje stepena znanja o mogućnostima održivog ekonomskog razvoja kroz koristi koje pruža biodiverzitet i usluge ekosistema, te povećanje interesa, nivoa svijesti i kapaciteta po pitanju biodiverziteta i održivog razvoja. Na Drugoj radionici je predstavljena konačna verzija „Priručnika o lokalnom akcionom planiranju iz oblasti biodiverziteta“, a pored toga je demonstriran svaki korak procesa pripreme LBAP dokumenta – uključujući i proces angažovanja zainteresovanih strana i prikupljanje relevantnih informacija o biodiverzitetu. Radionica je imala oblik interaktivne vježbe sa naglaskom na razmjenu stanovišta i iskustava između učesnika. Na ovoj radionici su, ispred BiH opština, učestvovali predstavnici radne grupe za izradu LBAP‐a iz Srebrenice, dok predstavnici Općine Goražde nisu bili u mogućnosti da prisustvuju radionici. Za predstavnike Općine Goražde je održana dodatna radionica u Goraždu u periodu od 24. do 25. juna 2010. godine, tako da su predstavnici njihove radne grupe za izradu LBAP‐a ipak stekli potrebna znanja za nastavak procesa. Nakon radionice, 06. maja 2010. godine održan je drugi sastanak Upravnog odbora projekta SEE LBAP i okupio je predstavnike relevantih ministarstava životne sredine iz zemalja u regionu koje su uzele učešće u ovom projektu, kao i predstavnike finskog ministarstva životne sredine, dva finska eksperta i ECNC‐REC projektnog tima. Članovi Upravnog odbora ovog projekta su pozdravili napredak, koji je postignut u dosadašnjoj implementaciji i obezbijedio preporuke za buduće prioritetne aktivnosti u nastavku projekta. Kontakt osoba: Viktor Bjelić, E‐mail: [email protected], Tel/fax: +387 51 215 243, +387 51 215 297 The Bulletin 28
29
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
PROJEKAT INTEGRALNOG LOKALNOG RAZVOJA ‐ ILDP Projekat integralnog lokalnog razvoja (ILDP) predstavlja odgovor na potrebu partnerskih opština za sistemskim i održivim pristupom izgradnji kapaciteta i definisanju politika na lokalnom nivou u Bosni i Hercegovini. Bez obzira na činjenicu da je u BiH promovisano nekoliko modela participatornog planiranja, jedinstvena metodologija planiranja i implementacije lokalnih razvojnih strategija nije usvojena ni formalno a ni neformalno. Imajući ovo u vidu ILDP je inicirao proces kroz koji bi jedinstveni okvir za planiranje lokalnog razvoja bio pripremljen, objavljen i primjenjen u opštinama u Bosni i Hercegovini. Iskorak od opštinskih strateških ciljeva ka konkretnim projektima i akcionim planovima i kreiranje direktne veze za opštinskim budžetima još uvijek je veliki izazov. Cilj Projekta integralnog lokalnog razvoja (ILDP) jeste osigurati modernizaciju i profesionalizaciju planiranja lokalnog razvoja u Bosni i Hercegovini (BiH) kroz izradu i primjenu standardizovanog pristupa integralnom i inkluzivnom lokalnom razvoju. Primarna namjera projekta je izrada jedinstvene metodologije za participatorno planiranje lokalnog razvoja koja će domen lokalnog razvoja definisati na sveobuhvatan način stavljajući u istu ravan njegove prostorne, ekonomske, demografske, socijalne i okolišne dimenzije, vodeći računa o učešću građana i socijalnoj uključenosti. ILDP će raditi i direktno na opštinskom nivou kroz ciljanu podršku i jačanje kapaciteta opština za kvalitetno participatorno planiranje, kao i operacionalizaciju i uspješnu implementaciju lokalnih razvojnih strategija. Koji je vodeći princip i pristup ILDP‐a? Integralni i participatorni pristup planiranju lokalnog razvoja predstavlja osnovni princip koji će biti prožet kroz sve projektne aktivnosti. -
Koncept integralnog planiranja lokalnog razvoja se odnosi na razumijevanje i definisanje lokalnog razvoja na sveobuhvatan način, uz stavljanje posebnog akcenta na uspostavljanje snažne veze između strateške vizije i finansijskih i administrativnih modaliteta za implementaciju, gdje se proces lokalnog razvoja posmatra na kompleksan način; osigurava se međusobna povezanost, uzimajući u obzir komparativne prednosti svake pojedinačne opštine. -
Participatorno planiranje je sastavni dio ILDP pristupa. Cilj je omogućiti transparentno i otvoreno okruženje za građansko učešće i socijalnu uključenost u proces planiranja lokalnog razvoja. Posebna pažnja se posvećuje uključivanju ranjivih grupa, nedovoljno uključenih građanskih grupa i manjina, a na taj način se omogućava dugoročna održivost lokalne razvojne strategije i snažna predanost lokalne zajednice razvojnom procesu. Očekivani rezultati Sve planirane aktivnosti će biti implementirane u 24 opštine u Bosne i Hercegovini. ILDP će razviti i primjeniti unificirani okvir lokalnog planiranja za BiH. Sve partnerske opštine će primiti prilagođenu i praktičnu podršku u svrhu izrade ili ažuriranja njihovih lokalnih razvojnih strategija i to kroz otvoren i participatoran način. Razvojna vizija i strateški ciljevi za svaku opštinu će biti definisani uz primjenu integralnog pristupa, a vodeći računa o karakteristikama i komparativnim prednostima svake opštine. ILDP će takođe omogućiti podršku razvoju kritičkog i nezavisnog, ali i odgovornog lokalnog građanskog društva. Takođe, ILDP prepoznaje razvojne koristi koje omogućava široka participacija i aktivno građansko društvo. Pažnja će biti posvećena usiguravanju uključivanja interesa manjina, žena i mladih kroz ohrabrivanje njihovog direktnog učešća i predstavljanje njihovih interesa kroz postojeće organizacije civilnog društva. The Bulletin 29
ZIMA/PROLJEĆE 2010
30
BOSNA I HERCEGOVINA
Regionalni centar za okoliš/životnu sredinu, kancelarija za Bosnu i Hercegovinu je angažovan od strane UNDP‐a da kroz stručnu podršku u pripremni Integralne strategije lokalnog razvoja, kao jedinstvenog dokumenta, i održavanjem serije treninga za sve dimenzije lokalnog razvoja: prostornu, ekonomsku, demografsku, socijalnu i okolišnu, pruži svu neophodnu pomoć u osam opština u Bosni i Hercegovini: Odžak, Šamac, Orašje, Gračanica, Srebrenik, Tuzla, Osmaci i Kladanj. Projekat Integralnog lokalnog razvoja je zajednička inicijativa Švajcarske agencije za razvoj i saradnju (SDC) i Razvojnog programa Ujedinjenih naroda (UNDP) koju provodi UNDP u partnerstvu s entitetskim savezima općina/opština i gradova, Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH, Ministarstvom uprave i lokalne samouprave RS i Ministarstvom pravde FBiH. Finansijsku podršku projektu zajednički osiguravaju SDC i UNDP. OKRUGLI STO „PUT KA UVOĐENJU EU ENERGETSKIH OZNAKA ZA KUĆANSKE APARATE U BOSNI I HERCEGOVINI"
Regionalni centar za okoliš/životnu sredinu za Srednju i Istočnu Evropu (REC) je organizovao okrugli sto pod nazivom „Put ka uvođenju EU energetskih oznaka za kućanske aparate u Bosni i Hercegovini". Okrugli sto je održan 26. marta 2010. godine, u okviru projekta „Jačanje tržišta za energetski efikasne aparate u zemljama Zapadnog Balkana‐ Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji”. Projekat sprovodi REC uz finansijsku podršku Ministarstva stambene izgradnje, prostornog planiranja i okoliša Holandije (VROM). Opšti cilj ovog okruglog stola je bio da uspostavi platformu za ključne zainteresovane strane u Bosni i Hercegovini u cilju njihovog informisanja o razvoju najnovijih politika koje se odnose na obilježavanje energetskog razreda kućanskih aparata na nivou Evropske unije i nacionalnim nivoima, kao i pokretanje dijaloga o narednim koracima ka uvođenju EU energetskih oznaka u Bosni i Hercegovini. Okruglom stolu su prisustvovali predstavnici relevantnih ministarstava, organizacija civilnog društva, privrednih komora, predstavnici poslovnog kao i drugih relevantnih sektora. Na okruglom stolu su bili predstavljeni okviri politike EU koja se odnosi na obilježavanje energetskih razreda kućanskih aparata, iskustva i naučene lekcije prilikom uvođenja EU energetskih oznaka za kućanske aparate na primjeru Slovenije (članice EU koja je nedavno uvela naljepnice za energetsko označavanje), kao i primjeri dobre prakse nacionalnih politika drugih zemalja EU (Mađarske, Danske, Italije, itd) u cilju stimulisanja potrošača da kupuju energetski efikasne aparate. Ovom prilikom je pokrenut dijalog o narednim koracima u cilju uvođenja EU energetskih oznaka za kućanske aparate u Bosni i Hercegovini, uključujući trenutne inicijative privrednih komora u Bosni i Hercegovini, organizacija civilnog društva i poslovnog sektora. Kontakt osoba: Lejla Šuman, E‐mail: [email protected]; Tel/fax: +387 33 713 110 The Bulletin 30
31
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
NALJEPNICE ZA OZNAČAVANJE ENERGETSKOG RAZREDA APARATA ZA DOMAĆINSTVO Energetske oznake – pomažu vam da napravite pravi izbor u kupovini Kućni uređaji, kao što su mašine za pranje veša ili suđa, frižideri, lampe, klima uređaji itd. značajno troše električnu energiju. S obzirom da koristimo sve više i veće različite uređaje u našim domaćinstvima paralelno s tim koristimo i više energije, naši računi za struju rastu kao i naš negativni uticaj na okoliš*. U vezi s tim, odluka da štedimo energiju koristeći učinkovite uređaje je definitivno dobra strategija u cilju očuvanja našeg kućnog budžeta ali i našeg okoliša. * Korištenjem energije, pa čak ako je ona obezbijeđena iz obnovljivih izvora, kao što su hidrocentrale, vjetrenjače i sl. opet u nekoj mjeri negativno utičemo na okoliš. Dakle, najbolja opcija iz okolišne perspektive je štednja energije, odnosno minimalno korištenje potrebne energije. U zemljama Evropske unije fokus je na regulativi koja se odnosi na označavanje kućanskih aparata energetskom oznakom (naljepnicom) i promoviranje kupovine istih. Sve ovo se radi u cilju efikasnog korištenja energije i smanjenja procenta potrošnje električne energije u domaćinstvima čime se umanjuje negativan uticaj na okoliš i količina novca koju potrošači plaćaju za rad kućanskih aparata. Međutim kako ćemo odlučiti koji proizvod (uređaj) kupiti ako želimo uštediti energiju i smanjiti naš račun za struju? Na koji način model za koji se odlučimo ima učinak na potrošnju energije i našega novca? Da li ste znali? Prosječna potrošnja energije prema procjenama za 2000. godinu u BiH je: za domaćinstva i komercijalni sektor utrošeno 50 procenata, industriju 25 i transport 25 procenata finalne energije. Dakle, udio domaćinstava i komercijalnog sektora u potrošnji energije je najveći. Utrošena energija u domaćinstvima i komercijalnom sektoru koristi se najvećim dijelom za zagrijavanje prostora, dobijanje tople vode, kuhanje, osvjetljenje, rad uređaja i opreme. Pored primjene sistema centralnog grijanja, smanjenje potrošnje energije u ovom segmentu se jednim dijelom može smanjiti kupovinom energetski efikasnih kućanskih aparata. Modeli kućanskih uređaja koji štede energiju u prosjeku troše 20 do 30 procenata manje energije od ostalih uređaja. Kod osvjetljenja, korištenje proizvoda koji štede energiju je veoma značajno. Na primjer, ako kupite štedne sijalice, koje su skuplje od običnih, rezultat je više nego povoljan. Zašto? Zato što sijalice koje štede struju, koriste četiri puta manje energije a traju deset puta duže od običnih sijalica. U posljednje vrijeme u trendu je proizvodnja i korištenje tzv. LED rasvjete (eng. LED ‐ Light Emitting Diode). Karakteristika LED rasvjete je manja potošnja energije, dugotrajnost proizvoda i smanjeni troškovi za struju. LED koristi samo 1/50 potrošnje standardne sijalice i polovinu snage fluoroscentne svjetiljke a traju 10 puta duže nego fluoroscentna sijalica i 133 puta duže od obične žarulje. Pošto ove sijalice traju godinama, štedi se energija te se smanjuju troškovi održavanja i zamjene. U mnogim gradovima u Americi su zamijenjene žarulje na semaforima s matricom svjetlećih dioda i na taj način su smanjeni troškovi za električnu energiju za 80 procenata. 31
The Bulletin ZIMA/PROLJEĆE 2010
32
BOSNA I HERCEGOVINA
Zakonski propisi u Evropskoj uniji ‐ koji uređaji se označavaju? Prema zakonu Evropske unije, svi novi električni uređaji i aparati za domaćinstvo, koji se prodaju, iznajmljuju ili kupuju na tržištu Evropske unije, moraju imati oznaku elektronskog razreda, koja pokazuje prosječnu potrošnju električne energije pri korištenju uređaja i aparata. Oznaku energetskog razreda obavezno moraju imati slijedeći uređaji i aparati: - Frižideri, zamrzivači i kombinovani frižideri i zamrzivači - Mašine za pranje veša i električne mašine za sušenje - Kombinovane mašine za pranje i sušenje veša - Mašine za pranje suđa - Električne peći - Klima uređaji - Sijalice Da bi se uređaji za domaćinstvo prodavali u zemljama članicama Evropske unije, čak i katalozi za naručivanje poštom, oglasi na Internetu i prateća dokumentacija proizvođača moraju da sadrže ove informacije. Da li se naljepnice za označavanje energetskog razreda zahtijevaju u BiH? Iako za sada domaća zakonska regulativa ne zahtijeva da pomenuti proizvodi imaju oznake energetskog razreda da bi se mogli prodavati u BiH, većina proizvoda na našem tržištu ima oznake energetskog razreda! Potrošnja energije Skala energetskih razreda prikazana je strelicama sa slovnim oznakama od "A" do "G", pri čemu su strelice različite dužine i boje. Energetski razred "A" označen je strelicom zelene boje, koja je i najkraća. Duža strelica znači i veću potrošnju energije. Energetski razred konkretnog uređaja prikazan je slovnom oznakom na širokoj strelici crne boje sa desne strane skale energetskih razreda. Potrošnja električne energije iskazana je brojem ispod skale. Energetski razred "A" označava uređaj sa najmanjom potrošnjom, odnosno, energetski najefikasniji uređaj. Energetski razred "G" označava uređaj sa najvećom potrošnjom energije odnosno najmanje energetski efikasan uređaj. Potrebno je zapamtiti da je energetski razred "A" bolji od "B", "B" bolji od "C", " C" bolji od "D", "D" bolji od "E", "E" bolji od "F", a "F" bolji od "G". Slovna oznaka energetskog razreda prikazana je sa desne strane slike koja prikazuje energetsku efikasnost uređaja. Danas neki uređaji, najčešće frižideri, zamrzivači i njihove kombinacije, imaju oznaku i "A+" i "A ++", ili "AA" i "AAA" koja stoji pored strelice za razred "A". To znači da su od donošenja zakonske obaveze u Evropskoj uniji sami proizvođači poboljšali energetsku efikasnost iznad one koja se zahtijeva propisima. Druge bitne informacije u vezi oznaka/naljepnica Oznake nude i druge korisne informacije koje nam pomažu da odaberemo najbolji model. Kod frižidera i zamrzivača naljepnica sadrži podatke o zapremini rashladne komore, korisnoj zapremini komore za duboko zamrzavanje i buci koju uređaj proizvodi dok radi. Kod mašina za pranje, oznaka pokazuje karakteristike pranja i potrošnju vode. Da li bolji energetski razred znači veću cijenu? Ne. Cijena uređaja zavisi i od drugih faktora, a najuticajniji su brend (robna marka uređaja), zemlja porijekla, tehničke karakteristike, da li je model proizveden u ovoj ili nekoj ranijoj godini i dr. Dva proizvoda istih ili sličnih karakteristika, ali različitih proizvođača, mogu imati različite cijene. Važno je zapamtiti da bolji energetski razred obavezno i ne znači veću cijenu proizvoda, ali obavezno znači manju potrošnju električne energije i manje troškove. The Bulletin 32
33
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
Kvalitet rada i karakteristika uređaja Mašina za pranje sa oznakom "B" troši 30 procenata više električne energije nego ona sa oznakom "A", dok mašina sa oznakom "C" troši 65 procenata više energije nego ona sa oznakom "A". Kvalitet rada uređaja, na primjer, kvalitet pranja kod mašina za pranje veša i suđa i broja obrtaja tokom rada prikazani su također slovnim oznakama. Potrošnja vode i buka pri radu prikazani su brojevima. Ako uređaj ima naljepnicu, ne znači i da ima i malu potrošnju električne energije. Izaberite uvijek uređaj sa slovom "A" ili što bliže slovu "A" u abecedi. Na osnovu naljepnice možete napraviti najbolji izbor i za novac, koji ste namijenili za kupovinu uređaja, dobićete najviše. Šta da radimo kada nema oznake? Kako u BiH za sada ne postoji zakonska obaveza da svi uređaji za domaćinstvo moraju da imaju EU naljepnicu/oznaku o energetskom razredu, u prodavnicama se još uvijek mogu naći uređaji bez naljepnica. Ako uređaj nema naljepnicu energetskog razreda, možda se podatak o potrošnji električne energije može naći u dokumentaciji koja prati proizvod. Zato tražite od prodavca da pronađe takav podatak u dokumentaciji. Dosadašnja praksa u BiH je pokazala da se naljepnice uglavnom nalaze u kutijama. Prodavci, međutim, za sada nisu obavezni da za takve proizvode pribave podatke o potrošnji energije. Ako podatka o potrošnji energije nema, možda je bolje da odaberete neki drugi sličan uređaj, ali sa oznakom, odnosno naljepnicom. Kako da smanjimo potrošnju efikasnijim načinom korištenja uređaja? Potrošnja električne energije, a time i račun za električnu energiju zavisi od načina na koji korisitimo električne uređaje. Ako, na primjer, mašinu za pranje veša, mašinu za pranje i sušenje veša ili mašinu za pranje suđa uključujemo kada su do vrha pune veša ili suđa, a ne poluprazne, ako program rada podesimo na ekonomičniji ili na režim sa nižom temperaturom pranja, ako prije sušenja veša dobro iscentrifugiramo veš ili ga ručno ocijedimo, onda će i potrošnja električne energije biti manja. Ako vodimo računa o tome da frižider i zamrzivač držimo što dalje od šporeta i drugih izvora toplote, ako se pridržavamo savjeta proizvođača u vezi sa održavanjem, ako isključujemo sijalicu i gasimo svijetlo za sobom, kada ga ne koristimo, imaćemo i manju potrošnju i manje iznose računa za električnu energiju. Oznaka energetske efikasnosti elektronskih aparata Ukoliko želite nabaviti energetski efikasnu opremu za ured, pogledajte oznaku energetske efikasnosti (tzv. Energetsku zvijezdicu). U Evropskoj uniji se poklanja velika pažnja potrošnji električne energije elektronskih aparata, personalnih računara, laptopova, monitora, integrisanih štampača, faks aparata, skenera, kopir‐aparata, višenamjenskih aparata (kopir‐skener‐faks) i modema. Samo najbolji u svojoj klasi dobijaju oznaku „Energetske zvijezdice“ . Izborom aparata koji imaju „Energetsku zvijezdicu“ možete potrošiti i do 70 procenata manje električne energije i time uštedjeti i energiju, i novac. Ova oznaka se pojavljuje na nekim tipovima uredske opreme kao što su: 
kompjuteri 
monitori 
štampači 
faks aparati The Bulletin 33
ZIMA/PROLJEĆE 2010
34
BOSNA I HERCEGOVINA
Da dostigne evropske standarde iz ove oblasti, Bosna i Hercegovina bi trebala:  Izraditi Strategiju energetike i uvrstiti je u Razvojnu strategiju BiH,  U Studiju i Strategiju energetike uvrstiti mjeru o označavanju kućanskih uređaja energetskom naljepnicom,  Na osnovu Strategije energetike donijeti Zakon o energiji koji će obuhvatiti navedenu mjeru,  Na temelju Zakona o energiji donijeti Pravilnik o označavanju energetske efikasnosti kućanskih uređaja,  Pravilnikom detaljno odrediti kućanske uređaje koji će se označiti naljepnicom energetske efikasnosti,  Pravilnikom jasno odrediti obaveze proizvođača i distributera kućanskih uređaja,  Pravilnikom jasno definisati sadržaj i oblik energetske naljepnice (oznake),  Primjenjivati odredbe Pravilnika sve u cilju efikasnog korištenja energije, smanjenja potrošnje električne energije, smanjenog negativnog uticaja na okoliš koji nastaje korištenjem pojedinih kućanskih aparata i zaštite kupaca. Čuvajmo energiju. Budimo pametni! - Jer ćemo imati manji račun za struju, - Jer nemamo pravo da energente potrošimo danas, moramo goriva ostaviti našoj djeci, da bi ona ostavila svojoj djeci, - Jer moramo da ostavimo čistiji okoliš našoj djeci, - Jer samo pametnim navikama možemo čuvati energiju. SASTANAK RADNE GRUPE U OKVIRU PROJEKTA „POD‐REGIONALNA SARADNJA I KOORDINACIJA OKVIRA I MEHANIZAMA ZA PRIMJENU ČISTIH GORIVA I VOZILA U JUGOISTOČNOJ EVROPI“ U Sarajevu je u okviru projekta „Pod‐regionalna suradnja i koordinacija okvira i mehanizama za primjenu čistih goriva i vozila u Jugoistočnoj Evropi„ 16. marta 2010. godine. održan sastanak radne grupe. Sastanku radne grupe prisustvovali su predstavnici relevantnih ministarstava, predstavnici Rafinerije Modriča, organizacija civilnog društva, privrednih komora, kao i drugih relevantnih institucija. Opšti cilj ovog sastanka je bio da se sa relevantnim institucijama i organizacijama diskutuje o:  Zakonskoj regulativi po pitanju kvalitetu goriva,  Primjeni sporazuma o privatizaciji rafinerija,  Vezi između modernizacije rafinerija i povlačenja olovnog goriva iz upotrebe,  Situaciji u vezi sa uvozom goriva,  Rasporedu povlačenja olovnog goriva iz rafinerije,  Regulisanju sadržaja olova,  Potrebi za pripremanjem promotivnih aktivnosti u vezi sa povlačenjem olovnog goriva iz upotrebe. The Bulletin 34
35
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
Ovom prilikom je pokrenut dijalog o narednim koracima u koje je neophodno preduzeti kako bi u BiH, ali i regionu, došlo do znatnog poboljšanja u ovoj oblasti. Članovi radne grupe definisali su najznačajnije izazove i korake: - Pojačati kontrolu prevoza tečnih goriva i čistoće cisterni za prevoz - Potrebno je povećati broj nadležnih inspektora te obavezno vršiti rotaciju inspekcije - Potrebna je bolja implementacija Odluke o kvalitetu naftnih i tečnih gorina - Potrebno je povećati stručnost carinskih službi za kontrolu kvaliteta goriva - Informisati građane o posljedicama korištenja olovnog benzina s posebnim aspektom na zdravlje (radio ili TV kampanja, priprema brošure) - Edukacija o zamjeni/prelasku sa olovnog na bezolovni benzin (uz korištenje aditiva) Naredna aktivnost u okviru projekta je Regionalna radionica koja se održala početkom jula 2010. godine u Srbiji, koja je takođe zemlja učesnica u ovom projektu. Kontakt osoba: Lejla Šuman, E‐mail: [email protected], Tel/faks: +387 33 713 110, +387 33 713 130 ODRŽAN KURS O POSLOVNOM USPJEHU KROZ ODRŽIVOST U BUDVI U periodu od 23. do 26. marta tekuće godine, u hotelu Splendid u Budvi, Crna Gora, održan je kurs o poslovnom uspjehu kroz održivost. Kurs je okupio predstavnike privrednih subjekata iz svih sektora zainteresovane za poboljšanje svoga poslovanja, predstavnike opštinskih i komunalnih preduzeća koji se bave upravljanjem vodama, upravljanjem čvrstim otpadom, urbanističkim planiranjem i drugim oblastima, trgovinskih udruženja, asocijacija gradova i opština, regionalnih i opštinskih razvojnih agencija i drugih zainteresovanih strana iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Crne Gore, Srbije i Kosova (UNSCR 1244). Ukupno 11 predstavnika iz Bosne i Hercegovine je učestvovalo i završilo kurs nakon čega su im dodijeljeni sertifikati. Međunarodno priznati predavači iz institucija kao što su Evropska Komisija, Međunarodna organizacija za standardizaciju (ISO), Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), ICLEI‐Međunarodna asocijacija lokalnih samouprava za održivi razvoj i Međunarodne privredne komore, su iznijeli svoja iskustva o temama kao što su finansiranje poslovne održivosti, održivost privatnih i opštinskih preduzeća i monitoring održivosti preduzeća. Predstavljene su studije slučaja poslovanja The Bulletin 35
ZIMA/PROLJEĆE 2010
36
BOSNA I HERCEGOVINA
preduzeća nakon čega je slijedila diskusija u kojoj je odgovarano na pitanja i data su potrebna pojašnjenja. Najuspješniji učesnici ovog kursa će biti pozvani da se prijave na Kurs o lokalnoj održivosti i akciji III kao i na druge slične treninge koje organizuje Regionalni centar za okoliš/životnu sredinu. Ovaj kurs je organizovan uz podršku holandskog Ministarstva vanjskih poslova. Više informacija o ovom događaju kao i prezentacije sa kursa možete pronaći i preuzeti sa sljedeće internet adrese: http://www.localsustainableaction.org/ NACIONALNI KONSULTATIVNI SASTANAK I RADIONICA U OKVIRU PROJEKTA “PODRŠKA OKOLINSKIM UDRUŽENJIMA GRAĐANA U JUGOISTOČNOJ EVROPI – SECTOR” Nacionalni konsultativni sastanak i radionica U Sarajevu (Hotel Hollywood) je 8. februara 2010.godine održan Nacionalni konsultativni sastanak i radionica kao posljednja aktivnost u sklopu projekta SECTOR. Cilj Nacionalog konsultativnog sastanka/radionice bio je da okupi udruženja civilnog društva, vlade i druge zainteresovane strane u Bosni i Hrcegovini s ciljem razmjene iskustava i znanja stečenih na osnovu rezultata programa SECTOR, kao i drugih relevantnih dostignuća, te diskusija o preostalim prioritetnim potrebama i svim mogućim metodama, sredstvima i daljnjoj podršci usmjerenoj ka ostvarenju tih potreba. Pored toga, neki od ciljeva sastanka su i predstavljanje rezultata i stečenih iskustava u okviru programa podrške OCD‐ima, kao i identifikovanje razvojnih rješenja i prioritetnih potreba OCD‐a u BiH. The Bulletin 36
37
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
Na sastanku je učestvovalo 23 predstavnika OCD‐a koji su bili korisnici SECTOR programa, šest predstavnika vladinih institucija i sedam predstavnika međunarodnih organizacija i ambasada. Učesnici su kroz rad u grupama i diskusiju identifikovali glavne probleme sa kojima se OCD‐
i susreću i predložili smjer djelovanja kako bi se kapaciteti OCD‐a podigli na viši nivo kao i identifikovalo nekoliko alternativnih načina prikupljanja sredstava za rad OCD‐a. Više informacija možete naći u zapisniku sa sastanka/radionice na http://www.rec.org.ba/SECTOR%20za
pisnik.doc Praktični vodič za organizacijski razvoj ekoloških NVO: Priručnik za procjenu održivosti organizacija U aprilu 2006. godine je pokrenut program Podrška okolinskim udruženjima građana u jugoistočnoj Evropi ‐ SECTOR, s namjerom promovisanja razvoja živog i demokratskog ekološkog civilnog sektora u zemljama Jugoistočne Evrope. Jedan od glavnh ciljeva bio je "podrška organizacijama civilnog društva kroz izgradnju nezavisnih institucija i razvoj kapaciteta i održivosti organizacija".Metodologija za procjenu održivosti prepoznata je kao glavno sredstvo za ostvarivanje ovog cilja. Procjena je provedena kako bi se formulisala jasna slika o stanju ekoloških OCD‐a ciljanog područja, a sredinom 2006. godine projektni tim je počeo raditi na razvoju alata u pilot zemlji Hrvatskoj. Nadamo se da će ovaj alat pomoći drugim ekološkim grupama u Jugoistočnoj Evropi i šire, da procijene svoje organizacijske performanse i poboljšatju svoje kapacitete. Priručnik možete preuzeti u PDF http://www.rec.org.ba/OVToolkitBosnian.pdf formatu u našoj biblioteci na Kontakt osoba: Viktor Bjelić E‐mail: [email protected] Tel/fax: +387 51 215 243, 215 297 The Bulletin 37
ZIMA/PROLJEĆE 2010
38
BOSNA I HERCEGOVINA
BIH SUDIONIK NOVOG EU REGIONALNOG PROGRAMA ZAŠTITE OKOLIŠA ‐ RENA U Beču je 14.lipnja održan, u organizaciji Europske unije, početni/ pripremni sastanak Upravnog odbora – SCM novog regionalnog programa pod nazivom „Regionalna mreža zaštite okoliša pristupnih zemalja iz Jugoistočne Europe“ – Regional Environmental Network for Accession/ RENA. Sastanku su bili nazočni predstavnici zemalja kandidata i potencijalnih zemalja kandidata iz Jugoistočne Europe za pristup u Europsku uniju: Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Makedonije, Srbije i Turske. U ime BiH nazočan je bio pomoćnik ministra Mladen Rudež iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma Sarajevo. Tko je bio inicijator novog okolišnog programa ? Još u lipnju 2007. godine na ministarskom sastanku ministara okoliša Rumunije , Bugarske i zemalja kandidata te zemalja potencijalnih kandidata za pristup u EU, pozdravljena je kao dobrodošla inicijativa Europske komisije da se prethodni regionalni program obnove okoliša za Jugoistočnu Europu pod nazivom Regional Environmental Reconstruction Program – REReP nastavi sa novim programom za okoliš – RENA. Aktivnosti u okviru ovog regionalnog okolišnog programa ‐ RENA bi bile sljedeće: ‐ Poticanje razmjene iskustava i najboljih praksi ‐ Pomoć u zajedničkom prihvaćanju okolišnih izazova ‐ Osiguranje foruma u komunikaciji Europske komisiju/EC i cijele regije ‐ Provođenje bilateralne suradnje između Europske komisije i RENA zemalja Program RENA bi se realizirao u periodu od 2010. do 2013.godine u 4 tematske oblasti čije bi se aktivnosti provodile u 4 radne grupe sa sudionicima iz gore navedenih zemalja: 1. Radna grupa 1 – Strateško planiranje i investiranje 2. Radna grupa 2 – Klimatske promjene 3. Radna grupa 3 – Prekogranična suradnja i multilateralni sporazumi u oblasti okoliša 4. Radna grupa 4 – Radna mreža za provođenje i kontrolu provođenja okolišnog zakonodavstva (Evironmental Compliance and Enforcement Network for Accession ‐ ECENA) RG 1‐ Strateško planiranje i investiranje Ova radna grupa će obuhvatiti strategiju planiranja u predpristupnim procesima uključujući i identificiranje potreba za jačanje kadrovskih kapaciteta u svakoj od pojedinih zemalja u regiji. Rad Radne grupe 1će se temeljiti na rezultatima dva predhodno realizirana projekata u okviru REReP‐a: Projekta definiranja prioritetnih okolišnih projekata za programe investiranja/ PEIP za svaku zemlji u regiji sa posebnim fokusom na uključivanje stručnjaka za investiranje u okolišnu infrastrukturu i platforme za institucionalno jačanje okoliša u regiji/ RISP gdje će fokus biti usmjeren na osposobljavanje rukovoditelja u upravi, sposobnih i kompetetnih za promjenu organizacije okolišne administracije. Radom Radne grupe1 rukovoditi će ključni stručnjaci koje je odabrala Europska komisija a to su: Cyntia Witehead ‐ Ključni stručnjak 2/ Zakonodavstvo i Daiva Semeniene, Ključni stručnjak 3/ Okolišno investiranje. RG 2 – Klimatske promjene Ova radna grupa će raditi na principu tehničke pomoći za uspostavu registara plinova koji stvaraju efekte staklene bašte u zemljama ove regije, aktivnostima na unapređenju energetske učinkovitosti, pripremi strategije prilagođavanja i ublažavanja efekata The Bulletin 38
39
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
klimatskih promjena i jačanje kadrovskih kapaciteta u administrativnoj strukturi u ovoj oblasti itd. Europska komisija je odabrala da ovom radnom grupom rukovode: Ključni stručnjak 1 (ujedno i Vođa tima RENA programa) Ike van der Putte, i Ključni stručnjak 4/ EU okolišni aquis i negovo provođenje u praksi, Imre Csikos RG 3 – Prekogranična suradnja Ova radna grupa treba raditi na razvoju prekogranične suradnje zemalja ove regije u oblasti okoliša i provođenje multilateralnih okolišnih sporazuma. Fokus će ove grupe biti uspostava suradnje na 3 područja: Priroda, EIA/SEA i Voda. Dakle, glavne teme će biti u vezi provođenja programa Natura 2000, primjena zakonske procedure u oblasti EIA/SEA, te primjena i provođenje okvirne EU direktive za vode u zemljama ove regije. Ovom radnom grupom će rukovoditi: Ključni stručnjaci 2 i 3 RG 4 – ECENA Ova radna grupa će se temeljiti na radu u 3 klastera iz područja programa provođenja i kontrole nad provođenjem okolišnog zakonodavstva u zemljama kadidata i potencijalnim kandidatima za pristup u Europsku zajednicu ECENA: 1.Obuka i razmjena iskustava; 2. Institucionalni i metodološki razvoj kontrole provođenja zakona; i 3. Provođenje okolišnog zakonodavstva u prkograničnim slučajevima. Ovom radnom grupom će rukovoditi Ključni stručnjaci 1 i 4 Na sastanku u Beču dogovoren je i kalendar budućih aktivnosti: ‐ Pripremna misija za snimanje stanja u svakoj pojedinjoj zemlji, sastavljene od gore navedenih ključnih stručnjaka, obići će sve navedene RENA zemlje i to: Srbiju i Tursku 23/24.lipnja, Crnu Goru 24/25.lipnja, 28/29.lipnja Makedoniju, Hrvatsku 1. i 2.srpnja Hrvatsku i u kolovozu Albaniju, BiH i Kosovo (točan datum će se dogovoriti uskoro). ‐ Prvi sastanak Upravnog odbora/SCM ovlaštenih predstavnika iz zemalja RENA programa će se održati 9.rujna u Beču i biti će sastanak na kome će se donijeti odluka o odobrenje programa rada RENA Radnih grupa i izvršit će se završne pripreme i utvrđivanje programa i dnevnog reda RENA Ministarskog sastanka koji će se održati 30.rujna u Briselu. Usvojen je i prijedlog zaštitnog znaka sa motivom cvijeta u zelenoj boji i jednom žutom laticom i slovnim nazivom RENA u plavoj boji. Implementacijska agencija programa RENA će biti austrijska tvrtka Human Dynamics. Sve aktivnosti na RENA programu odvijati će se sukladno projektnom zadatku koji je usvojila Europska komisija, a u njegove sveobuhvatne aktivnosti u unapređenju zaštite i kvalitete okoliša, trebaju se žurno uključiti sva nadležna ministarstva odgovorna za problematiku okoliša sa razine BiH – Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH – Odsjek za okoliš, entitetska ministarstva zaštite okoliša : Federalno ministarstvo okoliša i turizma (i županijska ministarstva okoliša) i Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije iz RS, entitetska ministarstva nadležna za poljoprivredu, vode i šumarstvo, entitetska ministarstva energije, rudarstva i industrije, ministarstva zdravstva, entitetski hidrometeorološki zavodi i entitetske oklišne inspekcije. Informacija preuzeta sa web stranice Federalnog ministarstva okoliša i turizma: http://www.fmoit.gov.ba/ba/clanak/351/bih‐sudionik‐novog‐eu‐regionalnog‐programa‐
zascarontite‐okoliscarona‐rena The Bulletin 39
ZIMA/PROLJEĆE 2010
40
BOSNA I HERCEGOVINA
USVOJEN PRVI NACIONALNI IZVJEŠTAJ BIH U SKLADU SA OKVIRNOM UN KONVENCIJOM O KLIMATSKIM PROMJENAMA Na pres konferenciji održanoj 21.04.2010. u Vladi Republike Srpske, predstavljen je Prvi nacionalni izvještaj Bosne i Hercegovine u skladu sa okvirnom UN konvencijom o klimatskim promjenama (INC). O izuzetnoj važnosti verifikacije i izrade ovog izvještaja na konferenciji su govorili gospođa Svjetlana Radusin, pomoćnik ministra za za zaštitu životne sredine u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, gospodin Goran Vukmir, koordinator klastera za ekologiju i zaštitu životne sredine, UNDP i prof. dr Borislav Jakšić, vođa stručnog tima i koordinator projekta za izradu INC‐a. U skladu sa uputstvima iz okvirne UN konvencije o klimatskim promjenama(UNFCCC), čija je potpisnica i Bosna i Hercegovina od 2000.godine, u organizaciji UNDPBiH i uz finansijska sredstva GEF‐a, izabran je stručni tim i 50 domaćih eksperata iz 14 relevantnih oblasti, koji su profesionalno i u skladu sa međunarodnim standardima, izradili Prvi nacionalni izvještaj Bosne i Hercegovine (INC‐ Initial National Communication). Obaveza svake države je da dostavlja svoje nacionalne izvještaje Sekretarijatu UNFCCC‐a, a izradom, verifikacijom i slanjem INC –a, Bosna i Hercegovina postaje ravnopravan učesnik svjetskog procesa dogovaranja adaptacije klimatskim promjenama i njihovog ublažavanja. Uz zaključak da su klimatske promjene uzrokovane ljudskim faktorom i da se kao takve mogu ublažiti ili spriječiti odgovarajućim djelovanjem, na oko 200 stranica INC‐a predstavljen je faktografski pregled klimatskih faktora, specifične okolnosti u BiH, dat je proračun emisije stakleničkih gasova, ranjivost i adaptacija klimatskim promjenama, kao i procjena potencijala za ublažavanje klimatskih promjena. Dokument objašnjava i ostale relevantne okolnosti, ograničenja i nedostatke, međunarodnu saradnju, i na poslijetku, daje osnovne preporuke i naredne korake. Korišćenjem podataka i preporuka iz INC‐a stvaraju se realni uslovi za kreiranje dugoročne razvojne politike zemlje i njene implementacije na makro i mikro nivou. U skladu sa smjernicama iz ovog izvještaja Bosna i Hercegovina bi trebala na zajedničkom i entitetskom nivou donijeti odgovarajući zakonski okvir, dugoročnu razvojnu politiku i stvoriti preduslove za održivi razvoj i korišćenje međunarodnih novčanih fondova. Klimatske promjene mogu biti izuzetna razvojna šansa za akademsku zajednicu, u smislu dalje edukacije mladih budućih stručnjaka, korišćenje međunarodnih praksi i novčanih fondova, kao i nove šanse za zapošljavanje u ovoj oblasti. Ovo je šansa za prosperitet i za privrednike u BiH, koji bi pri izradi svojih biznis planova trebali iskoristiti prognoze u vezi sa klimatskim promjenama kao i pristup međunarodnim fondovima za razvoj i unapređenje postojećih i novih poslovnih ideja. Takođe, podaci i smjernice date u INC‐u će biti od izuzetnog značaja i za nevladin sektor. Nadležna državna institucija (Focal Point‐FP) za izradu ovog izvještaja, koji je od krucijalne važnosti za cijelu BiH, bilo Ministarstvo The Bulletin 40
41
ZIMA/PROLJEĆE
2010
BOSNA I HERCEGOVINA
za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, u čijoj je nadležnosti i dalja implementacija smjernica datih u ovom dokumentu i prirpeme za izradu Drugog nacionalnog izvještaja. INC je završen u oktobru 2009. godine, nakon čega je usvojen od strane Vlade Republike Srpske. Federalno ministarstvo okoliša i turizma, takođe je verifikovalo ovaj izvještaj, a usvojen je i od strane Savjeta ministara BiH. INC je već poslužio Delegaciji BiH za uspješno učešće na COP15 u Kopenhagenu, a sada predstavlja strateški važan dokument, koji pruža mogućnost uključivanja BiH u sve buduće aktivnosti u okviru UN konvencije o klimatskim promjenama. Kompletan INC BiH može se naći na www.unfccc.ba Informacija preuzeta sa web stranice Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske: http://www.vladars.net/sr‐SP‐
Cyrl/Vlada/Ministarstva/mgr/media/vijesti/Pages/Usvojen_prvi_nacionalni_izvjestaj_BiH_u_sklad
u_sa_okvirnom_UN_konvencijom_o_klimatskim_promjenama.aspx NOVE REC PUBLIKACIJE 20 in Twenty‐10: Achievements Compendium of U ovoj publikaciji možete naći informacije o najznačajnijim projektima koje je implementirao REC u zemljama srednje i istočne Evrope u proteklih 20 godina djelovanja u Regionu. Uz veoma značaju podršku raznih donatora, djelovanje REC‐a se nastavlja i u budućnosti….. Godišnji izvještaj REC‐a za 2009. godinu. Sve publikacije su dostupne u pdf verzijama na web stranici: http://www.rec.org/publications.php The Bulletin 41

Studija izvedivosti uvođenja Zelenog paketa u Hrvatskoj

Održavanje

zima - ljeto 2011

Kodeks Ponašanja Dobavljača

Letak izložbe - Dječji vrtić Ciciban

KULTURNI TURIZAM Bosna i Hercegovina baštini bogato kulturno

SGS Adriatica d.o.o. trazi vanjske suradnike auditore i

Ovaj projekt financira Europska unija IPA 2011 „Jačanje kapaciteta

(PDF format)

DFM 75 preview - DigitalFoto magazin

CA 2014 NAGRADE AABIH_FINAL