b
pr es
im pla
je tn
ra i
k
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
Časopis za zdrav život
Broj 6 - studeni 2013.
Diabetes
s l a t k i
godišnji sponzor HSDU-a
ž i v o t
tisak ovog broja omogućili su:
Tema broja:
Svjetski dan dijabetesa
Hipertenzija
Ciklus predavanja Kraljevine Danske
Intervju s prof. dr. sc. Mijom Bergovcem:
Kad ste sami sebe odveli na "servis"?
Impressum / Sadržaj
br. 6/2013
velika
Međunarodna iskustva
49 Zdravstvo u Europskoj Uniji
postignuća
HSDU je član međunarodne dijabetičke federacije (IDF)
Diabetes/Slatki život
ISSN 1333-8404
Glasilo Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga,
broj 6/2013., godina izlaženja XXI.
Zagreb, Dugi dol 4a, tel./fax: 01 2330 991,
e-mail: [email protected]
web: http://www.diabetes.hr
1922. godine Marie Krogh je
uvjerila svog muža da započnu
proizvodnju inzulina u Danskoj
Glasilo je Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga u
kojem pišemo o zdravom načinu života, tjelovježbi i
pravilnoj prehrani, a za osobe sa šećernom bolešću,
one koji o njima brinu ili s njima žive donosimo i
popularne članke poznatih stručnjaka te preporuke
za dobru regulaciju šećerne bolesti kako bi se
izbjegle kronične komplikacije.
Časopis izlazi 6 puta godišnje i besplatan je,
a za one koji žele dostavu na kućnu adresu
naplaćujemo troškove poštarine u iznosu od 30 kn
koju treba uplatiti na žiro račun Saveza 23600001101494782 (uz naznaku u rubrici “poziv na broj”
12-JMBG za pojedinca ili 5-MB za pravne osobe).
Potvrdu o uplati s adresom OBAVEZNO poslati na
fax: 01 4847 807 ili na [email protected]
4
Uvodnik
5
Obilježavanje Svjetskog dana
8
Događanja i akcije
12
Intervju
17
Tema broja
19
Medicina
24
Prehrana
29
Recepti
32
Gastro putovanja
36
Tjelovježba
Događaji i akcije
38
Djeca i mladi
42
Iz udruga HSDU-a
14. studeni
- Svjetski dan šećerne bolesti
46
Međunarodna iskustva
Mnoštvo planiranih aktivnosti na
sam Svjetski dan šećerne bolesti,
kao i za čitav mjesec studeni.
50
Nagradna križaljka
Za izdavača:
Davor Bučević, prof., predsjednik HSDU-a
Uredništvo:
Glavna urednica:
dr.sc. Mensura Dražić, dipl.ing.chem.
Medicinska urednica:
Kristina Blaslov, dr.med.
Prevencija:
prim. Ana Švast-Singer, dr.med.
Edukacija:
mr.sc. Manja Prašek, dr.med.
Prehrana:
Snježana Gaćina, dipl.ms.
Tjelesne aktivnosti:
Jadranka Kos, prof. edukacijske rehabilitacije i viša
fizioterapeutkinja
Djeca i mladi:
mr.sc. Marina Grubić, psihologinja
Grafičko oblikovanje i priprema:
Tatjana Dinter
Lektura/Redaktura:
Tonči Bonaći
Administracija:
Sandra Kerim, Štefica Dolčić
Tisak:
Tiskara Vjesnik
Tiskano: studeni 2013., u 30 000 primjeraka
DR MARIE KROGH (1874–1943)
Liječnica i znanstvenica, Danska
Marie je imala dijabetes tipa 2
Tim znanstvenika u Kanadi, koji su predvodili Frederick Banting i John Macleod,
otkrio je inzulin 1921. godine. Kao liječnica koja je i sama imala dijabetes tipa 2,
Marie je shvatila važnost ovog otkrića. Za vrijeme posjeta Sjedinjenim Državama,
uvjerila je svog supruga Augusta Krogha, danskog nosioca Nobelove nagrade da
otputuju u Kanadu i zatraže dozvolu znanstvenika kako bi u Danskoj mogli početi
proizvodnju ovog važnog lijeka. Isto tako je uvjerila svog kolegu znanstvenika
Hansa Christiana Hagedorna da im se pridruži jednom kada budu imali dozvolu.
U travnju 1923., prvi bolesnici su primili inzulin proizveden u Danskoj.
Od tada, Novo Nordisk unaprijeđuje inzulinsku terapiju osoba
s dijabetesom.
Urednički savjet:
Prim. Želimir Beer, dr.med. / prof.dr.sc. Nikica
Car, dr.med. / prof.dr.sc. Irena Colić Barić / prof.
dr.sc. Tomislav Čabrijan, dr.med. / Božena Dakić,
dijetetičar / prof.dr.sc. Miroslav Dumić, dr.med.
/ Branka Duvnjak, vms / prim. Vesna Goldoni,
dr.med. / prof.dr.sc. Magda Kadrnka-Lovrenčić,
dr.med. / prof.dr.sc. Željko Metelko, dr.med. /
mr.sc. Manja Prašek, dr.med. / akademik, prof.
dr.sc. Zdenko Škrabalo, dr.med. / prim. Ana
Švast-Singer, dr.med.
Uredništvo zadržava pravo redakture, korekture i kraćenja
tekstova uz poštivanje autorskih prava. Rukopisi, slike i crteži
se ne vraćaju ukoliko to nije izričito dogovoreno. U skladu
s člankom 9. točka 4. Pravilnika o sadržaju, rokovima i
postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti liječnika
HLK-a, članci objavljeni u časopisu Diabetes/Slatki život
boduju se s 2 boda po članku.
Hrvatski savez dijabetičkih udruga je nakladnik i jedini vlasnik
časopisa Diabetes/Slatki život.
Svaka država članica sama odlučuje
o zdravstvenoj politici koja najbolje
odgovara nacionalnim okolnostima
i tradicijama, no sve uvažavaju
zajedničke vrijednosti.
Također u ovom broju:
Izdavač:
Hrvatski savez dijabetičkih udruga
Izdanje: 01-22.02.2013.
GODINA MIJENJAMO DIJABETES
S adržaj:
5
Prehrana
24 LCHF - Popularna dijeta kratkog vijeka
Svakih nekoliko godina dolazi do
"revolucionarnog otkrića" neke
dijete. No, je li nam zdravlje na
prvom mjestu?
38
Djeca i mladi
38 Jedra prijateljstva
950 mladih sudionika iz 18 država
sa svojim različitostima družilo se,
jedrilo i uživalo u kasnom ljetu i
morskim radostima.
Diabetes
www.diabetes.hr
3
Obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti
Riječ urednice / Poruka predsjednika
br. 6/2013
br. 6/2013
RIJEČ UREDNICE
Ususret 14. studenom 2013. –
Svjetskom danu šećerne bolesti
S
vjetski dan me uvijek podsjeća na moje početke angažmana u civilnom društvu, točnije prije više od
dvadeset godina, to je bilo u Zagrebačkom dijabetičkom društvu.
Započeli smo tako da smo se 1992. godine dogovorili da građanima Zagreba na ulici mjerimo šećer u krvi našim aparatićima, kako se
u to vrijeme već radilo u brojnim državama Europe i svijeta. Ponosni na planiranu akciju, sa zadovoljstvom smo o tome obavijestili tadašnje
Ministarstvo. Slijedio je šok – zabrana, jer time kršimo zakon prema kojem se vaditi krv smije samo u ambulanti!
„Spasio“ nas je prof. Metelko jer je za Ministarstvo pronašao uvjerljivo obrazloženje: poanta je u osvješćivanju građana o opasnostima od
povišenog šećera u krvi, a članovi društva će građanima, uz letke i usmene informacije, omogućiti da sami izmjere svoj šećer, onako kako mi
to svakodnevno i višekratno moramo činiti.
Tako smo probili led i do danas se toliko toga promijenilo, toliko smo ojačali, da se sada u čitavoj Hrvatskoj, u 52 društva, provode različite akcije i
kampanje, dakle i mjerenje šećera građanstvu te bi to mogao biti svijetli primjer kako građanski aktivizam može biti koristan u zajednici jer znamo
koliko je broj dijabetičara u porastu i koliko je važno da se to na vrijeme otkrije. O ovogodišnjim aktivnostima uz Svjetski dan ćemo sigurno imati puno
priloga u sljedećem broju, a u ovom, preporuka kako na vrijeme početi brinuti o svom krvnom tlaku. Za savjete o tome pročitajte razgovor s prof. Mijom Bergovcem, a za druge prateće poremećaje, pod zajedničkim nazivom metabolički sindrom, u tekstu koji prenosimo iz stručnog časipisa MEDIX.
Uz najave događanja povodom Svjetskog dana šećerne bolesti iz HSDU-a, sigurno je da će to za sve aktiviste naših društava biti uzbudljivi dani,
a za sve građane prilika da pokažu brigu za svoje zdravlje, prateći akcije koje se organiziraju.
I konačno, u zadnjem broju časopisa u ovoj godini, upućujem vam dobre želje za 2014. godinu.
Vaša Mensura (Seka) Dražić
RIJEČ PREDSJEDNIKA
Kompetencije i odgovornosti
obiteljskih liječnika i dijabetologa…
P
ostoji li danas jasan stav struke, ponajprije medicinske, koja se profesionalno skrbi o osobama s dijabetesom i o budućem razvoju dijabetologije. Dijabetologije, nauke o dijabetesu s naglaskom na logos, ili
logiku kao osnovu promišljanja i djelovanja?
Je li moguće u hrvatskoj medicinskoj stvarnosti različitih bolnica, stručnih lobija, osobnosti autoriteta, doseći logiku zajedničkog stručnog promišljanja i učinkovitog djelovanja, ali bez obzira i na političku opciju, osobnu promociju i djelovanje dijabetologa kao članova raznih političkih
stranaka? Ili je stranačka „stega“ prihvatljivija od napretka dijabetološke struke kojoj pripadaju?
Ako ovim razmišljanjima dodam obiteljske liječnike i stavove i mišljenja vezano za kompetencije u obradi i prepisivanju terapija osobama sa
šećernom bolešću tipa 1 i tipa 2, procesi se kompliciraju.
Naime, prema reakcijama naših članova, upoznati smo sa situacijama gdje obiteljski liječnici ne žele ponekad slati osobe sa šećernom bolešću
na mišljenje ili kontrolu kod specijalista dijabetologa.
Mišljenja smo kako specijalisti dijabetolozi moraju obavezno biti uključeni, u koordinaciji s obiteljskim liječnicima, u određivanje terapije, kao i kontrolu učinkovitosti iste kod osoba s dijabetesom. Nužno kod tipa 1 - inzulin ovisne osobe s dijabetesom, a konzultativno i kod tipa 2.
Predragocjena znanja specijalista dijabetologa u tercijarnom Referentnom centru - Klinici „Vuk Vrhovac“ i u drugim vrhunskim klinikama za
dijabetes u medicinskim centrima, prejudiciramo, ne koriste se u potrebnom obimu.
Kako je u Hrvatskoj prevalencija dijabetesa 9%, pacijenata ovisnih o inzulinu oko 51.000, na oralnim antibioticima oko 170.000, uz postojeću
opterećenost obiteljskih liječnika od oko 80 pacijenata dnevno, njihova dublja dijabetološka obrada nije izgledna (promjena terapije i slično),
što nam potvrđuju i naši članovi sa terena.
Zato samo ozbiljni i iskreni razgovori svih dionika sa početka teksta mogu doseći logiku zajedničkog stručnog promišljanja i učinkovitog sinergijskog djelovanja dijabetologa, a zatim i dijabetologa s obiteljskim liječnicima.
Na dobrobit nas, mislim pacijenata.
Veseli i što zdraviji bili, Davor Bučević, prof.
4
Diabetes
www.diabetes.hr
14. studeni
Svjetski dan šećerne bolesti
Planirane aktivnosti HSDU-a za Svjetski dan šećerne bolesti
14. studenoga 2013.
- Tiskanje prigodnih edukativnih plakata i brošura za Svjetski dan – distribucija kroz lokalne udruge diljem RH, medicinske ustanove,
javne manifestacije mjerenja itd.
- Javna tribina 14. studenoga 2013.
Sadašnjost i planovi zaštite osoba sa šećernom bolešću u Republici Hrvatskoj
Zagreb, Europski dom, Jurišićeva 1, početak u 11,00 h
Gosti:
Ministar zdravlja
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo
Predsjednik Društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora
Predstojnik SK Vuk Vrhovac, KB Merkur, referentnog centra za dijabetes
Predstavnik liječnika obiteljske medicine
Predstavnik pacijenata
- Javnozdravstvena kampanja diljem RH:
3.-17. studenoga 2013. plakati „Koliko znate o šećernoj bolesti? Prepoznajte znakove upozorenja“ u sredstvima javnog prijevoza
(autobusi, tramvaji) u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Zadru, Dubrovniku
1.-30. studeni 2013. plakati „Koliko znate o šećernoj bolesti? Prepoznajte znakove upozorenja“ u zdravstvenim ustanovama (domovi
zdravlja, ordinacije opće medicine)
- Mjerenje GUKa u Saboru RH i podizanje svijesti zastupnika te prisutnih medija o pojavnosti dijabetesa 14. 11. 2013.
- Javna mjerenja i kontrole uz savjetovanje građanima u trgovačkim centrima u Zagrebu, Splitu, Osijeku, Rijeci u suradnji s
medicinskim fakultetima 14.11.2013.
- Konferencija „Tjelesna aktivnost i šećerna bolest“ u suradnji s Kineziološkim fakultetom u Zagrebu 23. studenog 2013.
Diabetes
www.diabetes.hr
5
Obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti
Obilježavanje Svjetskog dana šećerne bolesti
br. 6/2013
br. 6/2013
Šećerna bolest u Hrvatskoj
SADAŠNJOST I PLANOVI ZAŠTITE OSOBA
SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU U REPUBLICI HRVATSKOJ
Prevalencija i incidencija
• Po podacima CEZIH-a (Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske) u 2012. šećerna bolest dijagnosticirana
je u 234.457 odraslih osoba.1
• Ukupan broj osoba koje boluju od šećerne bolesti u Hrvatskoj procjenjuje se na gotovo od 400.000 (u oko 40% oboljelih od
šećerne bolesti Tip 2 bolest još nije dijagnosticirana).1
• Prevalencija šećerne bolesti iznosi 9,2% (dob od 20 do 80 godina).2
• Povećana tjelesna težina zabilježena je u 60% muškaraca i 50% žena u Hrvatskoj.2
• Nedavno provedena studija ukazala je na postojanje povećanog rizika za nastanak šećerne bolesti u 33% ljudi.7
Komplikacije šećerne bolesti
• Šećerna bolest u Hrvatskoj nalazi se na osmom mjestu među vodećim uzrocima smrti.
• Procjenjuje se da je, zbog načina kodiranja, u odnosu na stvarne statističke podatke smrtnost od šećerne bolesti u Hrvatskoj
četiri puta veća.4
• Kronične komplikacije šećerne bolesti postoje u 56% oboljelih od šećerne bolesti tipa 2.4
• Šećerna bolest vodeći je uzrok nastanka krvožilnih bolesti, bolesti bubrega, sljepoće i amputacije udova.5
• U 73,09% oboljelih od šećerne bolesti nije postignuta dobra kontrola glikemije.1
• Nedavno provedena studija ukazala je na činjenicu da 27% odraslih s visokim rizikom za nastanak šećerne bolesti nikada nije
kontroliralo koncentraciju šećera u krvi.7
3
Ekonomski pokazatelji i zdravstvena politika
• HZZO je 2009. utrošio 2,5 milijardi kuna (11,49% ukupnih troškova) na liječenje šećerne bolesti.6
• Najveći udio troškova utrošen na liječenje tipa 2 šećerne bolesti (85,8%) odnosi se na troškove liječenja komplikacija, dok je
na antidijabetičke lijekove potrošeno 8,8%.6
• Unatoč očekivanom porastu troškova za liječenje šećerne bolesti tipa 2, s boljom regulacijom glikemije, krvnog tlaka i kolesterola u desetgodišnjem razdoblju moguća je ušteda od 2,05 milijardi kn.4
• U Hrvatskoj postoji Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću kao i smjernice za liječenje. Nacionalni program
prvenstveno je usmjeren na prevenciju, ali i na rano postavljanje dijagnoze, gestacijski dijabetes te smanjivanje pojave komplikacija.7
• Hrvatski Sabor usvojio je 2011. Rezoluciju o šećernoj bolesti s ciljem smanjivanja pobola i smrtnosti.9
• CroDiab (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) osnovan je 2000. Prijava je od 2004. obvezna za sve liječnike primarne i sekundarne zdravstvene zaštite koji skrbe za osobe sa šećernom bolešću.10
Povodom obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 14. studenoga 2013.
pozivamo Vas na javnu tribina Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
u Europskom domu, dvorana Bruxelles, Jurišićeva 1 s početkom u 11,00 h
Voditeljica tribine: Andreja Šantek, Hrvatsko novinarsko društvo
Sudionici tribine:
Ministar zdravlja,
prof. dr. sc.Rajko Ostojić, dr. med.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo,
dr. sc. Tamara Poljičanin, dr. med.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,
prim. Siniša Varga, dr. stom.
vd Predstojnika SK Vuk Vrhovac, KB Merkur, referentnog
centra za dijabetes u RH,
prof. dr. sc. Lea Smirčić Duvnjak, dr. med.
Predsjednik Društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvat­
skog liječničkog zbora,
doc. dr. sc. Dario Rahelić, dr. med.
Predsjednik Društva za pedijatrijsku endokrinologiju i dija­be­
tes Hrvatskog liječničkog zbora,
prof. dr. Miroslav Dumić, dr. med.
Predsjednica KoHOM-a, liječnika obiteljske medicine,
Ines Balint, dr. med.
Predstavnik osoba sa šećernom bolešću, predsjednik Hrvat­
skog saveza dijabetičkih udruga,
mr. Davor Bučević, prof.
Program tribine:
11,00 - 12,00 Izlaganja sudionika, diskusija
12,00 - 12,10 Svečano uručenje priznanja Nj. e. veleposlaniku
Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj te tvrtki Novo
Nordisk Hrvatska d.o.o., generalnom sponzoru i partneru
Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga
12,10 - 12,20 stanka
12,20 - 12,45 Svečana podjela godišnjih priznanja Hrvatskog
saveza dijabetičkih udruga
12,45 - 13,30 Domjenak
REFERENCE......
1. Nacionalni registar osoba sa šećenom bolešću 2012 http://www.idb.hr/CDN_20120430.pdf
2. Siniša Varga, Tatjana Prenđa Trupec, Dubravka Pezelj Duliba, Tereza Šarić, Dijana Cimera, Jasna Dvoršćak, Tatjana Bekić, Ivana Čizmić, Maja
Vajagić, Goran Lazić, Zoran Maravić, Nenad Korkut (2013) Novi modeli ugovaranja primarne zdravstvene zaštite, Liječničke novine 2013; 120;60-71
3. Hrvatski zdravstveno statistički ljetopis za 2012. godinu, http://www.hzjz.hr/publikacije/00_2012_WEB.pdf
4. Tereza Šarić, Tamara Poljičanin, Željko Metelko. Trošak liječenja komplikacija šećerne bolesti - Učinak poboljšanja kontrole glikemije, krvnog tlaka
i lipidnog statusa na pojavu komplikacija i troškove liječenja bolesti, Liječ vjesn 2013;135:162–171
5. International Diabetes Federation: IDF Diabetes Atlas, 5th ed. Brussels, 2011
6. Šarić T., Benković V., Poljičanin T., Stevanović R. Cost of diabetes in croatia. Impact of complications on the costs of type 2 diabetes. ISPOR 14 th
Annual European Congress Madrid, 2011: PDB31. http://www.ispor.org/congresses/Spain1111/Posters3.aspx
7. Diabetes in Europe: results of the diabetes awareness survey (2011), TNS Gallup on behalf of Novo Nordisk. http://www.novonordisk.com/images/
about_us/changing-diabetes/PDF/Leadership%20forum%20pdfs/DK%20forum/EDLF-DK-2012-DiabetesAwarenessSurvey.PDF
8. Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću s posebnim ciljem prevencije bolesti, Republika Hrvatska, Ministarstvo
zdravstva i socijalne skrbi. www.vlada.hr/hr/content/download/.../15-239.pdf
9. Rezolucija Sabora Republike Hrvatske o šećernoj bolesti http://www.sabor.hr/Default.aspx?art=39492
10. Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću CroDiab http://www.hzjz.hr/publikacije/crodiabreg2011.pdf
6
Diabetes
www.diabetes.hr
Diabetes
www.diabetes.hr
7
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 6/2013
br. 6/2013
PRIOPĆENJE ZA JAVNOST
Zagreb, 22. listopad 2013.
Ciklus predavanja
Kraljevine Danske
Kvaliteta i sigurnost pacijenata
Mensura Dražić
U
Zagrebu je 16. rujna 2013. Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi (AAZ) organizirala
1. Nacionalnu konferenciju pod nazivom: “Kvaliteta i sigurnost pacijenata, edukacija, akreditacija, procjena zdravstvenih tehnologija: Europska iskustva i perspektive“.
U
utorak, 22. listopada 2013. u 11.00 sati u Edukacijskom
centru Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo održana je
konferencija za tisak povodom najave zajedničkih aktivnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Veleposlanstva Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj.
lesti. Procjenjuje se da od šećerne bolesti u Republici Hrvatskoj
boluje gotovo 400.000 građana, a kod svakog drugog oboljelog
razvit će se i komplikacije bolesti. Zbog toga su trajna edukacija
građana i Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolešću od iznimne važnosti.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Veleposlanstvo Kraljevine
Danske u Republici Hrvatskoj, u sklopu zajedničkih aktivnosti,
organiziraju predavanja pod nazivom „NACIONALNI PROGRAM
ZDRAVSTVENE ZAŠTITE OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU I ULOGA LIJEČNIKA OBITELJSKE MEDICINE I DIJABETOLOGA U NJEGOVOM PROVOĐENJU“.
Ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, dr. Tamara
Poljičanin, naglasila je da je šećerna bolest jedan od vodećih
uzroka smrti i gubitka kvalitete života ljudi te stoga predstavlja
vodeći javnozdravstveni problem kako u svijetu tako i u RH. Zbog
toga je od izuzetne važnosti kontinuirati ustrajati na osvješćivanju građana i liječnika obiteljske medicine. Zahvalila se i Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje na pomoći i aktivnom
sudjelovanju u realizaciji najavljenih predavanja o zaštiti osoba
sa šećernom bolešću.
Na konferenciji za tisak sudjelovali su ministar zdravlja Republike
Hrvatske prof. dr. sc. Rajko Ostojić, dr. med., ravnateljica HZJZ-a
dr.sc. Tamara Poljičanin, dr.med., te veleposlanik Kraljevine Danske u RH Nj. e. Poul Erik Dam Kristensen.
Cilj najavljenih predavanja je predstaviti postojeći Nacionalni
program, dobiti sugestije za njegovo unaprjeđenje te informirati o novim ugovorima i ulozi obiteljske medicine u liječenju
šećerne bolesti.
Veleposlanik Kraljevine Danske zahvalio se Ministarstvu zdravlja
i Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo na vrlo uspješnoj suradnji. Istaknuo je da je Danska vodeća zemlja u borbi protiv dijabetesa i prva zemlja koja je u liječenje uvela inzulin. Veoma je važno pronaći rješenje za liječenje što većeg broja ljudi, a u tome
najviše pomaže nacionalna strategija kakvu sada ima Hrvatska.
Serija predavanja o šećernoj bolesti najavljena na konferenciji
za tisak predstavlja uspješan nastavak suradnje Veleposlanstva
Kraljevine Danske s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo i Ministarstvom zdravlja.
Predavanja će se tijekom 2013. godine održavati s početkom u
18,00 sati prema sljedećem rasporedu:
24. listopad 2013. – Bjelovar - hotel Central (Vatroslava Lisinskog 2)
07. studeni 2013. – Slavonski Brod - Gradska knjižnica (Trg Stjepana Miletića 12)
13. studeni 2013. – Zagreb - hotel Esplanade (Mihanovićeva 1)
28. studeni 2013. – Varaždin - hotel Turist (Aleja kralja Zvonimira 1)
Ministar Rajko Ostojić zahvalio se veleposlaniku Kraljevine Danske na dosadašnjoj suradnji i pomoći u borbi protiv šećerne bo-
U 2014. godini planirano je održavanje još sedam predavanja u
sedam hrvatskih gradova.
8
Diabetes
www.diabetes.hr
Konferencija je bila namijenjena svim nositeljima zdravstvene
djelatnosti, organizacijama i udrugama pružatelja i korisnika
zdravstvenih usluga. Tako se na popisu pozvanih našla i Koalicija
udruga u zdravstvu (KUZ), a što je posebno važno i kao sudionik rasprave koja je nakon plenarnih predavanja provedena na
okruglom stolu „Razvoj sustava kvalitete i akreditacije u zdravstvenom sustavu Hrvatske“.
Kako je u nazivu Konferencije najavljeno, međunarodni stručnjaci iz Danske, Ujedinjenog Kraljevstva, Nizozemske, Poljske i Francuske u plenarnim su predavanjima iznijeli Europska iskustva za
područja tema konferencije:
→ Praćenje i poboljšanje u kvaliteti zdravstvene skrbi
→ Provođenje i rezultati praćenja kao baza za postizanja
kvalitete u zdravstvenoj skrbi
→ EUnetHTA – Europska mreža za procjenu zdravstvenih
tehnologija
→ Akreditacija bolnica u Poljskoj
→ PaSQ – EU Mreža za sigurnost pacijenata i kvalitetu
zdravstvene skrbi
→ Kvaliteta i sigurnost pacijenata prema iskustvima EU
Radne skupine
Predavanja i rasprave, uz moderatoricu prof. dr. sc. Jasnu Mesarić, ravnateljicu Agencije, bila su poticajna podloga za Okrugli
stol na kojem su predstavnici različitih ustanova u sustavu zdravstva iz Ministarstva zdravlja, medicinskih fakulteta, strukovnih
komora, stručnih društava Hrvatskog liječničkog zbora vrlo temeljito analizirali postojeće stanje kvalitete u zdravstvenom
sustavu Hrvatske i mogućnosti za unapređenje koristeći even-
tualno iskustva iz drugih država kako je izloženo u plenarnim
predavanjima. Za vrlo živahnu i sadržajnu raspravu zaslužni su
moderatori dr. sc. Katarina Sekelj Kauzlarić (HLK) i dr. sc. Aleksandar Džakula (ŠNZ). Koaliciji udruga u zdravstvu su vrlo dragocjeni bili i susreti i razgovori s predavačicama iz Danske i Poljske
zbog mogućih kontakata sa srodnim krovnim udrugama pacijenata u njihovim državama.
Događanja i akcije
Događanja i akcije
br. 6/2013
br. 6/2013
Liječnici i dalje u štrajku
Najveći prigovor liječnika upućen resornom ministarstvu odnosi se na smanjenje plaća, paušalno plaćanje
prekovremenih sati, nedovoljan broj liječnika i nedostatak opreme potrebne za rad. Štrajk liječnika odnosi
se samo na bolnice, no ne i na liječnike zaposlene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i hitnoj medicinskoj
službi. Medicinske sestre su uspjele postići sporazum i prekinule su štrajk.
Nataša Gajski Kovačić
P
rosvjedom liječnika iz svih krajeva Hrvatske na zagrebačkom Cvjetnom trgu kojeg je 10. listopada organizirao
Hrvatski liječnički sindikat, liječnici su javno izrazili svoje
nezadovoljstvo Ministarstvom zdravlja koje im, kako su kazali,
ne nudi nikakav dokument kojim se garantiraju njihova prava.
Štrajk liječnika, medicinskih sestara i tehničara u bolnicama širom Hrvatske započeo je još 18. rujna, a najavljeno je njegovo
trajanje sve dok se ne ispune uvjeti koje su postavili liječnici,
medicinske sestre i tehničari. Iako su u međuvremenu medicinske sestre i tehničari štrajk prekinuli jer je sindikat uspio postići za njih prihvatljiv dogovor, liječnici ne posustaju.
Najveći prigovor liječnika upućen resornom ministarstvu odnosi se na smanjenje plaća, paušalno plaćanje prekovremenih sati, nedovoljan broj liječnika i nedostatak opreme potrebne za rad. Štrajk liječnika odnosi se samo na bolnice, no
ne i na liječnike zaposlene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i
hitnoj medicinskoj službi.
Uoči štrajka Ministarstvo zdravlja je priopćilo da će pacijentima kojima zbog štrajka bude otkazana neka ranije zakazana
zdravstvena usluga, Ministarstvo će osigurati da budu kontaktirani telefonom iz bolnice, po završetku štrajka, kako bi
što prije dobili novi termin za potrebnu uslugu. Također, Ministarstvo zdravlja uvelo je i 24-satno dežurstvo na svoja dva
komunikacijska kanala: na Bijelom telefonu 0800 7999 te na
e-mail adresi [email protected], na kojima ih građani mogu
izvijestiti o mogućim slučajevima kršenja prava na zdravstvenu zaštitu. Formiran je i Krizni stožer koji bolnice izvještava o
svim eventualnim incidentnim i kriznim situacijama koje nije
moguće razriješiti na razini zdravstvene ustanove. Ministarstvo zdravlja poslalo je također svim bolnicama odluku kojom
se određuju prijeko potrebni poslovi koji se moraju neprekid-
10
Diabetes
www.diabetes.hr
no obavljati. Iako je početkom štrajka ministar Rajko Ostojić
izrazio nadu da će se rješenje naći za nekoliko dana, to se još
nije dogodilo. Ministar je napomenuo da se oko većine uvjeta sindikat i poslodavac slažu, primjerice oko plaćanja prekovremenog rada, a što se plača tiče, slaže se da su one dva, tri
puta manje no u Njemačkoj no isto tako su dva, tri puta veće
no u Slovačkoj, Češkoj i Mađarskoj.
Na prosvjednom skupu na Cvjetnom trgu liječnici su poručili
da žele ostati živjeti i raditi u Hrvatskoj, da ne traže previše te
da ovo nije prosvjed za povećanje njihovih plaća već prosvjed
protiv daljnjeg oduzimanja radnih prava liječnicima, kao i za
spas Hrvatske kao socijalne države i javnog zdravstvenog
sustava. Liječnici koji su govorili tijekom prosvjeda prozvali
su ministra zbog postavljanja nekompetentnih političkih poslušnika u uprave bolnica, potpisivanje kolektivnog ugovora u
srpnju sa sindikatima koji ne dijele sudbinu liječnika, smanjenja proračuna za zdravstvo kojim se nije popravila gospodarska slika već je naprotiv ugrožen sustav te zbog zabrane zapošljavanja i tjeranja liječnika na traženje posla van Hrvatske.
Kazali su i da sustav javnog zdravstva opstaje isključivo zbog
entuzijazma i stručnosti liječnika. S druge strane Ministarstvo
krši Zakon o radu, jer prisiljava liječnike da rade prekovremene sate u ponižavajućim uvjetima. Izračunali su da kada
65-godišnji liječnik odlazi u mirovinu, on je zbog dežurstava
radio ukupno sedam godina dulje nego drugi radnici koji u
tim godinama odlaze u mirovinu.
Predsjednik Hrvatskog liječničkog sindikata Ivica Babić i na
prosvjednom skupu je poručio da liječnicima i dalje nije ponuđen nikakav dokument koji ima pravnu vrijednost, a štrajkaju zbog obračuna i plaćanja prekovremenih sati i dežursta-
va te zahtjeva da se potpiše novi kolektivni ugovor, budući da
je prošli, potpisan s bivšim ministrom Darkom Milinovićem,
već četiri puta pao na sudu. Babić kao uvjet za prestanak
štrajka navodi upravo potpisivanje novog kolektivnog ugovora. U Ministarstvu zdravlja cijelo vrijeme trajanja štrajka
tvrde da razloga za štrajk nema jer će se svima platiti prekovremeni rad. No, sindikat ne vjeruje u takva obećanja dok
ona ne budu i pismeno vidljiva.
Medicinske sestre i tehničari s druge strane štrajk su prekinuli tjedan dana nakon njegovog početka nakon što su potpisali sporazum o vrednovanju svih kvalifikacija sestara, koje
im se dosad nisu priznavale. Njima će se priznati koeficijenti
prema razini njihovog obrazovanja, kazala je Anica Prašnjak,
šefica Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara.
S ministrom Rajkom Ostojićem dogovoreno je da će se, unatoč tomu što je na snazi zabrana zapošljavanja, u ustanovama gdje bude potrebno, zapošljavati medicinske sestre. Iako
je sindikat medicinskih sestara i tehničara štrajkom izborio
zaštitu i promicanje struke i profesije medicinskih sestara i
prekinuo svoj štrajk i dalje podržavaju liječnike.
Istovremeno, u bolnicama je od početka štrajka napravljeno barem dvjestotinjak tisuća pregleda manje u specijalističkim ordinacijama te oko 5000 operacija manje. Procjene govore da je oko
250.000 pacijenata ostalo zakinuto za neki zahvat ili pregled.
Šećerna bolest u Europi: brojke
» U Europi živi 55 milijuna ljudi sa šećernom bolešću. To je 8,5% njenog stanovništva
» Najmanje još 21,2 milijuna ljudi ne zna da ima šećernu bolest
» Europa je kontinent s najvećim brojem djece oboljele od tipa 1 šećerne bolesti u svijetu
» Uzrok jedne od deset smrti u Europi povezan je sa šećernom bolešću
» U Europi se godišnje na liječenje šećerne bolesti troši najmanje 88,8 milijardi EUR
Poduzmimo nešto!
Intervju
Intervju
br. 6/2013
br. 6/2013
RAZGOVOR: Prof. dr. sc. Mijo Bergovec, kardiolog
Kada ste sami sebe
odveli na "servis"?
Građani i bolesnici imaju mnoga prava i vrlo je dobro da
ostvaruju ta prava. No važno je da znaju poštivati i određene
dužnosti koje imaju iako se to puno rjeđe spominje. Isto kao što
je važno da redovno dobivaju lijekove, dužni su sami poduzeti
određene preventivne mjere, primjerice prestati pušiti ili
reducirati tjelesnu težinu ako je to potrebno.
Ako uzmemo u obzir da u Hrvatskoj umire oko 56.000 ljudi
godišnje, tada treba naglasiti da njih više od 27.000 umire od
posljedica kardiovaskularnih bolesti. Kada je o toj brojci riječ,
omjer nikako nije na strani žena, jer čak 16.000 žena umire od
posljedica kardiovaskularnih bolesti svake godine
Razgovarala: Nataša Gajski Kovačić
S
ugovornik u ovom broju časopisa
"Diabetes" je prof. dr. Mijo Bergovec, internist, kardiolog, dugogodišnji pročelnik kardiološkog zavoda
Kliničke bolnice Dubrava, koji je upravo
s te pozicije prije dvije godine otišao u
mirovinu i sada radi u svojoj Poliklinici
Centar. Ovaj profesor na Medicinskom
i Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u
Zagrebu, u svojoj je profesionalnoj karijeri objavio 275 znanstvenih i stručnih
radova u domaćim i nekim najuglednijim inozemnim medicinskim časopisima.
Član je Hrvatske akademije medicinskih
12
Diabetes
www.diabetes.hr
znanosti, Hrvatskog liječničkog zbora,
Hrvatskog kardiološkog društva, Europskog kardiološkog društva te Američkog kardiološkog društva. Član je više
međunarodnih znanstvenih i nadzornih
komiteta iz područja istraživanja novih
lijekova. Medicinski interesi prof. Mije
Bergovca su intenzivna kardiologija, koronarna bolest srca, elektrokardiografija, prevencija kardiovaskularnih bolesti,
utjecaj rata i stresa na pojavnost koronarne bolesti te organizacija suvremene
kardiološke medicinske službe. Autor je
sveučilišnog udžbenika Praktična elek-
trokardiografija i Aritmija u liječničkoj
praksi. Suautor je Prvog hrvatskog farmakoterapijskog priručnika, prevoditelj
više kapitalnih udžbenika iz područja interne medicine i kardiologije.
Prof. dr. Mijo Bergovec ove je godine
dobio i nagradu Grada Zagreba za 2013.
godinu za zasluge i postignute rezultate
u sveučilišnoj nastavi, medicinskoj znanosti, istraživačkoj medicini u kardiologiji i organizaciji kardiološke hitne službe.
Spomenimo i da u Hrvatskom liječničkom glazbenom društvu djeluje od 1972.
godine, a od 1974. dirigent je i umjetnič-
ki voditelj Zagrebačkih liječnika pjevača.
S prof. dr. Bergovcem razgovaramo o srčanim bolestima i visokom krvnom tlaku
te vezi tih bolesti s dijabetesom.
Jesu li bolesti srca i krvnih žila i dalje
glavni uzrok smrti u Hrvatskoj?
Hrvatska je, kada su u pitanju kardiovaskularne bolesti, još uvijek zemlja visokog rizika. Visoki rizik znači da u populaciji postoji mnogo čimbenika povećanog
kardiovaskularnog rizika. Hrvatska spada
u one zemlje koje se smatraju lošijima u
prevenciji i zbrinjavanju čimbenika kardiovaskularnih rizika kao i u zbrinjavanju
kardiovaskularnih bolesti koje nastaju
kao posljedica tih rizika i u kojima ljudi
učestalije umiru od kardiovaskularnih
bolesti. Tek nešto malo manje od 50
posto uzroka svih smrti u Republici Hrvatskoj su upravo kardiovaskularne bolesti. Ako uzmemo u obzir da u Hrvatskoj
umire oko 56.000 ljudi godišnje, tada
treba naglasiti da njih više od 27.000
umire od posljedica kardiovaskularnih
bolesti. Kada je o toj brojci riječ, omjer
nikako nije na strani žena jer čak preko
16.000 žena umire od posljedica kardiovaskularnih bolesti svake godine. To
posebno naglašavam jer vlada opća percepcija da žene umiru najčešće od nekih
drugih bolesti. Kardiovaskularne bolesti
kod žena ne shvaćaju se toliko ozbiljno,
a pogotovo nisu percipirane kao bolesti
od kojih se najviše umire. Znamo da je
pozitivno i vrlo dobro što se žene brinu
za svoje zdravlje kada su u pitanju ginekološka oboljenja, poput raka maternice
ili pak raka dojke. To je itekako potrebno, međutim javna je percepcija da žene
podjednako umiru od tih bolesti kao i od
bolesti srca i krvnih žila, a zapravo nije
tako jer, na primjer, od karcinoma dojke
godišnje umire oko tisuću, a od bolesti
srca i krvnih žila oko 16.000 žena.
Nikako ne umanjujem važnost kontroliranja potencijalnih ginekoloških karcinoma no naglašavam potrebu da se bolje
zbrinjavaju žene koje su u riziku od kardiovaskularnih bolesti. Deset puta češće
žene umiru od kardiovaskularnih bolesti
nego od raka. Postoji uzrečica koju često govorim svojim studentima: "Žene
se boje raka maternice i dojke, a umiru
od bolesti srca i krvnih žila". Hrvatska po
obolijevanju od bolesti srca i krvnih žila
spada u skupinu zemalja koje su na najvišoj ljestvici u Europi, a interesantno je
da su sve zemlje koje su u vrhu po riziku
od kardiovaskularnih obolijevanja bivše
komunističke zemlje. Želio bih napomenuti da Hrvatsko kardiološko društvo,
zajedno s liječnicima obiteljske medicine
i ostalim stručnjacima koji se bave kardiovaskularnim bolestima poput neurologa i endokrinologa, posvećuju veliku
pozornost otkrivanju kako čimbenika rizika tako i liječenju tih čimbenika rizika,
odnosno bolesnika koji obole od kardiovaskularnih bolesti.
Je li točan podatak da imamo gotovo
700 tisuća srčanih bolesnika?
Pravo je pitanje što je srčani bolesnik?
Po definiciji srčani bolesnik je svaki bolesnik koji boluje od neke srčane bolesti,
a među njih spadaju i oni koji su liječeni zbog srčane bolesti poput infarkta,
angine pektoris, zatajenja srca, teške
aritmije... No tu su također i bolesnici s
čimbenicima rizika. Ne može se isključiti
da netko tko ima povišen krvni tlak vremenom neće postati srčani bolesnik ili
da netko tko ima dijabetes istovremeno
nije i srčani bolesnik koji možda trenutno nema srčanih problema ili dokazanog
oštećenja krvnih žila. Nama je cilj da sve
bolesnike s čimbenicima rizika držimo
pod kontrolom i sprječavamo napredovanje i širenje bolesti i propadanja ciljnih
organa kao što su srce, mozak, bubrezi
i periferne krvne žile. Ti organi najčešće
stradavaju kao posljedice razvoja čimbenika rizika. Iz tog je razloga teško definirati broj bolesnika.
A zbog čega su žene u većem postotku
ugroženije?
Treba prvo razlučiti da od manifestne srčane bolesti žene u odnosu na muškarce
obolijevaju rjeđe i kasnije, ali kada obole
onda je njihova bolest obično ozbiljnijeg tijeka, kompliciranija je i žene kada
jednom obole, umiru u većem postotku
nego muškarci. S druge strane, valja naglasiti da žene do neke dobi štite ženski
spolni hormoni, žene s urednim menstruacijama u toj dobi rjeđe umiru, no čim
prijeđu tu barijeru i uđu u menopauzu
vrlo se brzo približavaju muškarcima po
pobolijevanju. Ili slikovitije rečeno – žene
u dobi od 50 godina još su uvijek mlađe
po starosti krvnih žila u odnosu na muškarce od 50 godina, što kasnije nije slučaj.
Visoki krvni tlak također je veliki problem modernog čovjeka. Hipertenziju,
slično kao i dijabetes, često nazivaju i
tihim ubojicom jer je u početnom stadiju bez simptoma. Kako bolje prepoznati
ovo stanje?
Diabetes
www.diabetes.hr
13
Intervju
Intervju
br. 6/2013
br. 6/2013
Danas je kontrola, odnosno mjerenje
krvnog tlaka u općoj populaciji puno
više zastupljena no ranije. To je zato jer
je zastupljenost aparata za mjerenje krvnog tlaka puno veća no ranije. Ono što
je bilo prije 50 godina imati toplomjer
u kući danas je u većini domaćinstava
imati tlakomjer. No kada se netko u obitelji odluči kupiti tlakomjer preporučam
neka kupi onaj koji će s velikom vjerojatnošću pokazivati ispravne vrijednosti jer
se često griješi i kupuju se neprimjereni
tlakomjeri kojima se tlak mjeri na zapešću. Takvi se tlakomjeri jako puno reklamiraju i kupuju, oni su i cjenovno nešto
povoljniji, no vrijednosti koje daju su
neprovjerene, često puta i jednostavno
neispravne. Razloga ima više, a variraju
od debljine zapešća, količine masnog tkiva... Stoga preporučam kupnju tlakomjera koji mogu biti automatski, na živu, na
pero, no kod kojih se manžeta stavlja na
nadlakticu. Najjednostavniji tlakomjeri
za korištenje su elektronski no i opet je
glavno da se mogu staviti na nadlakticu.
Pritom se strelica stavlja na dio nadlaktice gdje se može napipati arterijski puls,
znači na unutarnju stranu nadlaktice. To
je velika korist u procjeni stvarnih vrijednosti. Uz to važno je da se krvni tlak mjeri u mirovanju, u sjedećem položaju, a da
manšeta gdje se mjeri krvni tlak bude u
14
Diabetes
www.diabetes.hr
Poznat je i sindrom povišenog krvnog
tlaka u liječničkoj ordinaciji koji je uzrokovan pacijentovom tjeskobom koja je
povezana sa stresom samog pregleda
što se naziva hipertenzija bijelog ogrtača. Kako prepoznati taj slučaj?
Puno puta se dogodi da je liječnik u žurbi
i da nema dovoljno vremena da se bolesnik umiri i da mu se izmjeri krvni tlak. Dodatno zbog sindroma bijele kute pacijent
osjeća stres, a u takvom okruženju izmjereni tlak ne predstavlja stvarnu vrijednost
nego je povećan. Zato je uvijek dobro prije no što se postavi dijagnoza hipertenzije
obaviti tri mjerenja u različito doba dana i
to tijekom nekoliko dana ako je potrebno.
Kod nekih ljudi koji imaju vrlo varijabilne
vrijednosti krvnog tlaka traži se ambulantno 24 satno mjerenje krvnog tlaka koje
najpouzdanije pokazuje i dnevne i noćne
vrijednosti i vrijednosti za vrijeme fizičke i
psihičke aktivnosti.
Koje vrijednosti tlaka ukazuju na postojanje problema? Koliko dugo treba biti
prisutan takav tlak da bi se dijagnosticirala hipertenzija?
Svakih nekoliko godina europske i svjetske liječničke organizacije koje se bave liječenjem hipertenzije i bolesti krvnih žila
izdaju smjernice za normalne i abnormalne vrijednosti za klasifikaciju hipertenzije i jednako tako za liječenje. Tako
su i ove godine izašle nove smjernice
Europskog kardiološkog društva i Europskog društva za hipertenziju. Na osnovu
tih smjernica danas se može reći da je
najbolji sistolički krvni tlak onaj manji od
120 mmHg, odnosno dijastolički manji
od 80 mmHg. To je tzv. optimalni tlak.
Može se reći da je normalni krvni tlak i
onaj sistolički između 120 i 129 mmHg,
odnosno dijastolički između 80 i 84. Visoki ali još uvijek normalni krvni tlak je
od 130 do 139 mmHG, odnosno od 85
do 89 mmHg. Sve što je više od toga
spada u hipertenziju, odnosno povišeni
krvni tlak. Takav povišeni krvni tlak ima
tri stupnja. U prvom stupnju hipertenzije vrijednosti sistoličkog tlaka su od 140
do 159 mmHg i dijastoličkog od 90 do
99 mmHg. Drugi je stupanj od 160 do
179 mmHg, odnosno dijastolički od 100
do 109 mmHg, dok je u trećem stupnju
sistolički veći od 180 mmHg, odnosno
dijastolički jednak i viši od 110 mmHg.
Postoji i tzv. izolirani sistolički tlak, kada
je vrijednost sistoličkog tlaka jednaka i
viša od 140 mmHg, a dijastoličkog su vrijednosti ispod 90 mmHg. Naravno, što je
krvni tlak viši, to je opasnost oštećenja
ciljnih organa viša. Zanimljivo je da se
puno puta bolesnicima nakon liječenja
visokog krvnog tlaka javljaju simptomi
tipični za niži tlak kao što je vrtoglavica,
pa kažu da se osjećaju lošije. Tada im
znam reći – „Vama se možda vrti kada je
tlak niži, ali će vam se jako dugo vrtjeti,
s druge strane ako vam je visoki tlak možete se i dobro osjećati, ali se nećete jako
dugo tako osjećati jer se mogu dogoditi
teške komplikacije“. Visoki krvni tlak, naime, može dovesti do ozbiljnih posljedica, pa čak i sa smrtnim ishodom.
Koji simptomi mogu ukazivati na visoki
krvni tlak?
Kada počnu simptomi tada je, na žalost, hipertenzija već uznapredovala, a
nerijetko je dovela i do oštećenja organa. Zato svima preporučam povremene
kontrole zdravstvenog stanja. Ljudi često
zaboravljaju da su najvredniji sebi. Tako
bez problema svake godine idu na servis
automobila, idu redovno na preglede s
kućnim ljubimcima, a ja ih pitam kada
ste sami sebe odveli na 'servis'? Potreba
samokontrole i kontrole najbolji je put
u sprečavanju nastanka mnogih bolesti.
Možda je također dobro reći da i u svim
ustavima svijeta piše da su se građani
dužni brinuti za vlastito zdravlje. Građa-
ni i bolesnici imaju mnoga prava i vrlo
je dobro da ostvaruju ta prava. No vrlo
važno je da znaju poštivati i određene
dužnosti koje imaju, no to se puno rjeđe spominje. Isto kao što je važno da
redovno dobivaju lijekove, dužni su sami
poduzeti određene preventivne mjere,
primjerice prestati pušiti ili reducirati
tjelesnu težinu, ako je to potrebno. U nekim zemljama postoje stroga pravila koja
se tiču dužnosti pacijenata. Primjerice
ukoliko netko tko je izrazito debeo ne
skine 15 kilograma ne može mu se dati
druga terapija. Dakle i pacijent sa svoje
strane treba učiniti sve što je moguće
da bi spriječio nastanak bolesti odnosno
njeno napredovanje. Ako netko puši i
dobije infarkt i nakon toga nastavi pušiti
pitanje je koliko ima smisla ulagati u njegovo zdravlje.
Postoji li određena dobna granica nakon koje bi se trebali vršiti redovni pregledi krvnog tlaka?
U principu ima i mladih od 30 godina koji
imaju povišeni krvi tlak tako da smatram
da su povremeni sistematski pregledi
nužnost u svim životnim dobima kada
je o prevenciji riječ. Puno ljudi već s 40
godina ima razvijene čimbenike rizika za
srčanožilne bolesti, pogotovo ako za to
postoji obiteljska sklonost.
Koliko na bolesti srca, krvnih žila i visokog tlaka utjecaj imaju vanjski čimbenici poput prehrane, pušenja, neaktivnosti, a koliko određene genetske
predispozicije?
Vanjski čimbenici imaju veliki utjecaj no
postoji i genetska predispozicija pa je u
nekim obiteljima povišeni krvni tlak češći
i javlja se u više generacija. Povišen krvni
tlak često dolazi u kombinaciji s drugim
čimbenicima rizika kao što je povišeni šećer u krvi, debljina, pušenje i slično.
Hipertenzija je na žalost dosta česta u
oba tipa dijabetesa, zbog čega?
Postoji jasna poveznica između dijabetesa i hipertenzije, posebno ako tome
pridodamo povećani opseg trbuha, veći
od 120 centimetara kod muškaraca odnosno 88 centimetara kod žena. Ako su
još i trigliceridi visoki, takvo stanje nazivamo metabolički sindrom. Riječ je o
posebnoj bolesti koja predstavlja visoki
rizik za nastanak kardiovaskularnih bolesti. Dakle, poveznica između dijabetesa i
hipertenzije je velika i izrazito povećava
kardiovaskularni rizik.
Razlikuje li se postupak liječenja kada
se kod dijabetičara dijagnosticiraju kardiovaskularne bolesti?
Bolesnici po međunarodnim zdravstvenim kriterijima, čim boluju od dijabetesa,
automatski se nalaze u visokom riziku za
nastanak kardiovaskularne bolesti i to bez
obzira imaju li razvijenu hipertenziju ili
ne. Dakle, čim osoba ima dijabetes u visokom je kardiovaskularnom riziku i tako se
treba prema njemu i odnositi. Dijabetes
je vrlo opasna bolest koja vrlo rano može
izazvati teške posljedice na krvožilnom
sustavu te oštetiti organe poput mozga,
srca, bubrega i perifernih krvnih žila.
se zanijekati da je u velikom dijelu način
našeg života stvar tradicije i naslijeđa.
Predrasuda je da je liječenje hipertenzije
prehranom skupo liječenje. Što se unosa soli tiče, to je pitanje vrlo važno jer
u Hrvatskoj navika soljenja hrane uzela
previše maha. Svakodnevni unos soli je između deset i 12 grama dok su normalne
dostatne količine manje od pet grama soli
dnevno. Premalo jedemo povrća i voća,
iako Hrvatska obiluje tim proizvodima.
Jedemo previše rafiniranog i previše ugljikohidrata, a to pogoršava situaciju.
Istraživanje pokazuje da čak 59 posto
građana Hrvatske, koji se nalaze u skupini visokog rizika za kardiovaskularne
bolesti, zaboravlja uzeti dnevnu terapiju koju im je propisao liječnik. Koliko su
to alarmantni podaci?
Mislim da je vrlo važno naglasiti da se
uzmu svi lijekovi koji se dobiju od liječnika, no mnogo puta ih pacijenti uzimaju
po vlastitom izboru, pogotovo kada je
potrebno uzimati više lijekova istovremeno. Nerijetko bolesnici sami odlučuju
što će uzimati a što ne, a to je vrlo opasno i može dodatno pogoršati zdravlje.
Veliki je problem i što se lijekovi subdoziraju, dakle ne daju se prave doze. Koji
puta se i sami liječnici pribojavaju dati
dozu potrebnu do maksimalnog učinka,
a još više je pacijenti samoinicijativno
smanjuju. Da ne kažem da naši pacijenti
često imaju ogromne zalihe lijekova koje
uopće ne koriste već ih samo sakupljaju,
a kada im istekne rok bace ih u smeće.
To je velika šteta i za same bolesnike i za
javno zdravstvo.
Kombinacijom prehrane s manjim sadržajem masti, manje soli u hrani, svakodnevna tjelovježba, nepušenje - sve
su to načini uz pomoć kojih se mogu
smanjiti kardiovaskularni rizici. Više od
20 posto stanovnika Hrvatske je pretilo,
a prekomjernu tjelesnu težinu ima više
od 76 posto ljudi... Jesmo li nedovoljno
educirani ili ne marimo?
Činjenica je da ljudi koji boluju od dijabetesa vrlo često više znaju o pravilnoj
prehrani nego medicinari, osim onih koji
se bave baš time. Dijabetičke udruge su
dobro organizirane i smaKUPON ZA NAGRADNU KRIŽALJKU 6/2013
tram da dobro informiraju
dijabetičare o pravilnoj preTraženi pojam je
hrani. No od same informiranosti koja je vrlo važna,
Ime i Prezime
još je važnije da dijabetičari
provode te informacije u
God. rođenja
Dijabetičar od
djelo, dakle da održavaju
što je moguće idealniju
Adresa
tjelesnu težinu. Ne može

visini srca. Tlak se može mjeriti i u ležećem položaju ali s tim da opet manžeta
bude u visini srca, a tlak je najbolje mjeriti nakon pet minuta mirovanja. Važno
je da se tlak izmjeri na obje ruke tijekom
prvog mjerenja, a to vrijedi i u ambulantnim i u kućnim uvjetima.
izreži i pošalji na adresu redakcije
Tema broja
br. 6/2013
Dijabetes – zaštitimo našu budućnost
USUSRET SVJETSKOM
DANU ŠEĆERNE BOLESTI
Vedran Obućina
Š
ećerna je bolest najčešća metabolička i jedna od najčešćih endokrinih bolesti u Hrvatskoj i svijetu. Zbog veličine problema,
Generalna skupština Ujedinjenih naroda prihvatila je rezoluciju „Ujedinjeni protiv dijabetesa“ (Unite for Diabetes) i proglasila je
14. studeni, Svjetskim danom šećerne bolesti. UN je šećernu bolest
nazvao „kroničnom, ozbiljnom i skupom bolesti, povezanu s teškim
komplikacijama čije posljedice ugrožavaju obitelj, države i cijeli svijet“. U svijetu danas živi oko 246 milijuna osoba sa šećernom bolešću, a broj će se u slijedećih 20 godina povećati na 380 milijuna.
Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se na rođendan Fredericka
Bantinga koji je zajedno s Charlesom Bestom 1926. otkrio inzulin.
Kampanju od 1991. zajednički organiziraju i provode Međunarodna
dijabetička federacija (IDF) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO).
Znak Svjetskog dana šećerne bolesti je plavi dijabetički krug. Krug u
raznim kulturama predstavlja život i zdravlje, a plava boja je boja neba
koje ujedinjuje sve narode, ujedno i boja zastave UN-a. Već pet godina se plavi krug veže uz slogan „Dijabetes – zaštitimo našu budućnost“, što pokazuje koliko je važna svijest o širenju šećerne bolesti.
Ovo je posljednja godina petogodišnjeg programa Međunarodne
dijabetičke federacije koja svoj nglasak ima na obrazovanju i prevenciji. Kampanja 2013. pokušava nadahnuti i uključiti lokalne zajednice u promicanje i širenje jednostavne edukacije i preventivnih
poruka, te organizirati aktivnosti koje će ojačati prepoznavanje u
javnosti da je šećerna bolest globalna prijetnja, s ozbiljnim i dalekosežnim posljedicama koje utječu na sve nas.
Računa se da oko 75 posto oboljenja i smrtnosti u razvijenim zemljama proistječe od kroničnih nezaraznih bolesti. Posljedica su suvremenog načina života kojeg obilježava izričita sjedilačka osobitost
u velikim gradovima, utjecaj štetnih tvari iz okoliša te životne navike
koje loše utječu na zdravlje, počevši od pušenja pa sve do nezdrave
prehrane. Do ne tako daleke 2020. kronične nezarazne bolesti predstavljati će vodeće uzroke bolesti i smrtnosti, a među njima se ističe
ishemična bolest srca, depresija i cerebrovaskularne bolesti.
Samo u ovom desetljeću oko 388 milijuna ljudi prijevremeno će
umrijeti ako nastave živjeti nezdravim načinom života kojeg oboilježava fizička neaktivnost, nepravilna prehrana, pušenje i prekomjerno uživanje u alkoholu. Kronične nezarazne bolesti obilježava dugotrajnost te često neizlječivost. Smanjuju kvalitetu života, dovode do
prijevremene mirovine i smrtnosti, a mogu dovesti i do invalidnosti
te posvemašnje ovisnosti o drugim ljudima. Kako demografski pokazatelji neupitno govore o starenju stanovništva, u Hrvatskoj i u
svijetu, prevalencija nezaraznih kroničnih bolesti će dodatno rasti.
Time će i troškovi zdravstva znatno porasti.
Prema statističkim istraživanjima, Hrvati spadaju u skupinu onih
nacija koje lako mogu preventivno djelovati u sprječavanju širenja
kroničnih nezaraznih bolesti i to promjenom načina života. Prema
procjenama koje je provela Svjetska zdravstvena organizacija (SZO),
u Hrvatskoj postoji sedam vodećih čimbenika rizika: pušenje (s
udjelom od 15,8 posto), povišeni krvni tlak (13,8 posto), povišeni
kolesterol (10,7 posto), alkohol (9,7 posto), debljina (9,2 posto),
tjelesna neaktivnost (4,1 posto) te malo voća i povrća u prehrani
(3,2 posto). Prevalencija svakodnevnih pušača zabilježena je u 34
posto muškaraca i 22 posto žena, a pretilost je utvrđena u 20 posto
muškaraca i žena. Nepridržavanje zdravih navika na kraju rezultira
u više od polovice oboljelih kardiovaskularnim bolestima. Radi se o
drugom mjestu po broju hospitalizacija u našoj zemlji i uzrok je smrti 57,9 posto žena i 43,4 posto muškaraca. U europskim razmjerima
se radi o srednje velikoj smrtnosti. Osim već spomenute ishemijske
bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti, posebno se ističe i veliko
oboljevanje od arterijske hipertenzije od koje boluje 44,2 posto stanovnika Hrvatske u dobi iznad 18 godina. Potrebno je istaknuti da
se radi o posve preventabilnoj bolesti.
Šećerna je bolest jedna od deset vodećih kroničnih nezaraznih bolesti, i u svijetu i u Hrvatskoj. I ona prati globalni trend porasta pobola
u skladu s nezdravim promjenama načina života, a predviđanja govore kako će se oboljevanje od dijabetesa u idućih petnaest godina
povećati za 50 posto. Ne radi se samo o starijem stanovništvu, jer
je šećerna bolest poznata po tome što od nje sve češće oboljevaju
Diabetes
www.diabetes.hr
17
Tema broja
Medicina
br. 6/2013
mlađi ljudi i djeca, podjednako u razvijenim kao i u nerzavijenim
zemljama. U Hrvatskoj će dijabetes zapravo tek postati gorući problem, jer se broj oboljelih stalno povećava i to u svim dobnim skupinama. Dijebetes, kao i druge kronične nezarazne bolesti, predstavlja
posebno gorući problem jer iz osnovne bolesti proistječu dodatne
bolesti i komplikacije koje znatno umanjuju kvalitetu života, a u ekonomskom smislu su iznimno bremenite za javnozdravstveni sustav i
zdravstvena osiguranja. U slučaju šećerne bolesti statistike pokazuju kako se najčešće radi o retinopatiji, nefropatiji i neuropatiji, što
može rezultirati gubitkom vida, oštećenjem bubrega i potrebom za
njegovom transplantacijom te oštećenjem živaca, začepljenjem krvnih žila, srčanim i moždanim udarom.
Poznato je da je većina kroničnih bolesti preventabilna jer imaju zajedničke čimbenike rizika, a i razvijaju se na sličan način. Zbog toga
je potrebno dodatno ulagati u prevenciju, posebno u sustavne programe promicanja zdravlja. Tako se unazad nekoliko godina pokušava upozoravati putem događaja kao što su Svjetski dan mentalnog
zdravlja, Tjedan prevencije raka maternice, Hrvatski dan nepušenja,
Svjetski dan srca, Svjetski dan prevencije samoubojstva, a u slučaju
dijabetesa radi se o Svjetskom danu borbe protiv šećerne bolesti.
Ti preventivni programi imaju za cilj smanjiti utjecaj čimbenika na
razvoj ili produbljivanje bolesti. U slučaju šećerne bolesti važno je
razviti samosvijest bolesnika, držanje uz terapijski program, pravilnu prehranu i tjelovježbu.
Učestalost šećerne bolesti u svijetu se kreće u prosjeku od 1,5 do
2,5 posto stanovništva. Pojedine etničke skupine razvile su posebno
slabu otpornost, pa primjerice Pima Indijanci u SAD-u ili stanovnici
otočja Nauru u Oceaniji imaju prevalenciju i do 35 posto stanovništva. Šećerna bolest se definira kao stanje kronične hiperglikemije1
koja može postojati kao rezultat smanjenog lučenja inzulina2 ili pojačanog djelovanja različitih kontrainzularnih procesa. Osobe oboljele
od šećerne bolesti tijekom vremena razvijaju cijeli niz dijabetičkih
komplikacija koje su povezane uz promjene na malim i velikim krvnim žilama, živcima te bazalnim membranama različitih tkiva. One
uključuju oštećenja, ponekad trajna, na očima, bubrezima, mozgu,
srcu, živcima, stopalima, krvnim žilama. Dijabetolozi većinom ne
uključuju oštećenu toleranciju glukoze u oblik šećerne bolesti, jer
mnogi bolesnici s tom dijagnozom nikada ne razviju hiperglikemiju
natašte ili simptome dijabetesa.
Prema podacima Međunarodne dijabetičke federacije, u 2011. je
366 milijuna ljudi u svijetu imalo šećernu bolest, a ova prevalencija
će narasti do 2030. na 552 milijuna. U svakoj zemlji na svijetu raste
broj ljudi s tipom 2 bolesti. Oko 80 posto oboljelih živi u državama s
niskim ili srednjim prinosom, iako ni zemlje s visokim BDP-om nisu
izuzete iz ove kronične nezarazne bolesti. Najveći broj oboljelih ima
između 40 i 59 godina života, a vjeruje se da je oko 50 posto oboljelih još uvijek službeno neregistrirano; to je brojka od 183 milijuna
br. 6/2013
ljudi. U 2011. je dijabetes bio uzrokom 4,6 milijuna smrti. Ujedno se
radi o jednom od najvećih zdravstvenih izdataka; u 2011. u svijetu
je izdvojeno 465 milijardi dolara za troškove liječenja, što čini 11
posto totalnih izdataka u zdravstvu za odrasle osobe u dobi od 20
do 79 godina života.
U Europi se procjenjuje da 52,6 milijuna ljudi ili 8,1 posto cijele odrasle populacije ima šećernu bolest. Zemlja s najvećom prevalencijom
(10 posto) i najvećim brojem oboljelih (12,6 posto) je Ruska Federacija, a najmanju prevalenciju od samo 2,8 posto ima Moldova. Nakon
Rusije, po postotku prevalencije slijede redom Poljska, Bjelorusija, Latvija i Litva, a po broju stanovnika redom Njemačka, Italija, Francuska,
Velika Britanija i Španjolska. Kao posebno značajan čimbenik rizika
za razvoj tipa 2 u Europi se ističe dob; trećina oboljelih stanovnika
Europe starije je od 50 godina, a to će do 2030. rasti za 40 posto.
Taj porast vezan je uz opće starenje europskog stanovništva. Europa
također ima najveći broj djece oboljele od tipa 1 od bilo koje druge svjetske regije. Oko 115.700 djece ima tip 1, prema podacima iz
2011., a incidencija je također najviša, sa 17.800 novih slučajeva u
2011. Tu prednjače Velika Britanija, Rusija i Njemačka.
Prevencija šećerne bolesti postala je ključnom odrednicom borbe
protiv širenja bolesti. Međutim, dijabetes tipa 1 ne može se prevenirati, jer sam nastanak bolesti nije još objašnjen. Tip 2 ima nekoliko
načina prevencije. Čimbenik okoline je primarni oblik prevencije;
mnoge studije su pokazale da su velika tjelesna aktivnost, smanjenje masti u prehrani i gubitak tjelesne težine glavni oblici sprječavanja razvoja bolesti. Međunarodna dijabetička federacija preporuča
najmanje 30 minuta dnevne vježbe kao što su hodanje, plivanje,
vožnja bicikla ili plesanje. Prema nekim podacima, redovno hodanje od najmanje pola sata dnevno smanjuje rizik razvoja dijabetesa
tipa 2 za 35 do 40 posto. Sekundarna prevencija odnosi se na rano
otkrivanje dijabetesa. Osobe s visokim čimbenicima rizika trebali bi
se i sami identificirati putem jednostavnih upitnika koji sučeljavaju
čimbenike kao što su dob, težina, obiteljska povijest bolesti, kardiovaskularno stanje i slično. Pod tercijarnom prevencijom smatra
se nastojanje smanjivanja razvoja kasnih dijabetičkih komplikacija,
što uključuje regulaciju glikemije3, provođenje mikroalbuminurije4,
odgovarajuću edukaciju bolesnika u sprečavanju nastanka dijabetičkog stopala te drugih oblika učenja.
Ovi podaci govore koliko je važno znati da su razmjeri šećerne bolesti golemi. Dijabetes je bolest današnjice, ali i sutrašnjice. Svijest o
šećernoj bolesti, srećom, postaje sve prisutnija u društvu, a zajedno
s time povećava se i znanje o njoj među građanima. To doprinosi
i boljem razumijevanju osoba koje su oboljele od šećerne bolesti,
njihovim potrebama i problemima, ne samo unutar kruga obitelji,
već i šire u njihovom društvenom životu. Takav stav doprinosi boljoj
kvaliteti života i psihosomatskom zdravlju.
Prenosimo iz časopisa MEDIX, broj 97, prosinac 2011.
Dijabetes u sklopu
metaboličkog sindroma
Iako se često metabolički sindrom poistovjećuje s predijabetesom, ispitivanja su pokazala veću
prediktivnu vrijednost modela koji koriste neke druge kombinacije biljega rizika za dijabetes.
Strategija koja će se koristiti za otkrivanje rizika nastanka dijabetesa ovisi uvelike o cilju postupka:
na populacijskoj razini, s ciljem primarne prevencije u populacijama visoke prevalencije bolesti
neinvazivni probir ima prednost. Nema jasnih dokaza da se def iniranjem metaboličkog sindroma u
oboljelih od šećerne bolesti može usporiti progresija kardiovaskularnih komplikacija. To je moguće i zbog
toga što je metabolički sindrom konstrukt nekoliko rizičnih čimbenika koje ionako treba tražiti i liječiti
u tih bolesnika. Postoji izrazita heterogenost u nastanku komplikacija šećerna bolesti i traganje za
jasnim indikatorima rizika se nastavlja
Ivana Pavlić Renar, Izet Aganović
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zavod za endokrinologiju Klinike za unutrašnje bolesti KBC Zagreb
K
oncept metaboličkog sindroma razvija se u potrazi za meta-
tolerancijom glukoze. Uz inzulinsku rezistenciju, ova definicija zahti-
boličkim poremećajima koji dovode do endotelne disfunkcije
jeva još najmanje dva od sljedećih kriterija: hipertenziju (krvni tlak
koja se smatra osnovnim mehanizmom nastanka kardiova-
bez terapije 160/90 ili veći), dislipoproteinemiju (trigliceridi veći od
skularnih bolesti, a koja je i u osnovi dijabetičkih komplikacija. Za
1,7 mmol/L, HDL-kolesterol ovisno o spolu), centralnu pretilost de-
kliničku praksu zanimljiva je upotreba metaboličkog sindrom kao
finiranu omjerom struka i bokova, osim u osoba s indeksom tjelesne
prediktora visokog rizika kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti
mase (ITM) većim od 30 koji je sam po sebi dovoljan, bez obzira na
i njenih komplikacija.
omjer i mikroalbuminuriju (lučenje 30-300 mcg albumina dnevno).
Prije nego se započne rasprava o značenju metaboličkog sindroma
U Sjedinjenim Američkim Državama Nacionalni program za eduka-
kao prediktora šećerne bolesti ili kao prediktora razvoja komplika-
ciju o kolesterolu (NCEP) predložio je 2001. godine drugačiju defini-
cija, poglavito kardiovaskularnih u osoba s već postojećom šećer-
ciju koja ne uključuje albuminuriju, nabraja sve ostale čimbenike, s
nom bolešću, potrebno je prisjetiti se da se definicija metaboličkog
time da se kao biljeg inzulinske rezistencije uzima glikemija natašte,
sindroma od osamdesetih godina značajno mijenjala (tablica 1).
ne izdvajajući nijedan čimbenik posebno, a najmanje tri su potreb-
Radna definicija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) iz 1999. go-
na za definiciju metaboličkog sindroma.2 Po definiciji NCEP-a deblji-
dine kao osnovni uvjet dijagnoze metaboličkog sindroma postavlja
na nije u žarištu. Niži je prag za hipertenziju i veći, kao i po SZO-u,
poremećenu toleranciju glukoze ili inzulinsku rezistenciju. Osnovni
spolno specifičan za HDL-kolesterol, a kao mjera centralne debljine
problem ove definicije je nepraktičnost: rutinsko određivanje inzu-
uzima se opseg struka, također spolno specifičan. Definicija NCEP-
1
1.
2.
3.
4.
Stalno previsoka razina šećera u krvi
Inzulin je hormon koji luči žlijezda gušterača (pankreas), a služi za regulaciju šećera u krvi, te metabolizam ugljikohidrata i masti u tijelu
Razina glukoze u krvi
Albumin je protein krvne plazme koji se sintetizira u jetri; njihova mala količina pojačava propusnost bubrežnih glomerula
18
Diabetes
www.diabetes.hr
linske rezistencije clamp tehnikama nije moguće. Posljedično, te-
a je 2005. godine revidirana uvođenjem nižeg praga za povišenu
meljem te definicije uglavnom se promatralo osobe s oštećenom
glikemiju natašte: sada je to 5,6 mmol/L: gornja granica referalnih
Diabetes
www.diabetes.hr
19
Medicina
Medicina
br. 6/2013
br. 6/2013
vrijednosti glikemije.3 I konačno, definicija metaboličkog sindroma
većanom glikemijom natašte godišnje, što znači da je specifičnost
Međunarodnog dijabetičkog saveza (MDS, International Diabetes
razmjerno niska.6 Test oralnog opterećenja glukozom (OGTT) je u
Federation = IDF) iz 2005. u žarište stavlja centralnu pretilost (etnič-
tom smislu bolji, no značajno teži za masovnu upotrebu u praksi, a i
ki specifičnu) uz koju su potrebna još najmanje dva obilježja (disli-
razmjerno slabo reproducibilan.7 Dodatni problem je što se u neza-
poproteinemija – kriteriji za trigliceride HDL-a isti kao kod NCEP-a,
nemarivog broja osoba s poremećenom tolerancijom glukoze iden-
hipertenzija, ili povećana glikemija natašte – kao i kod NCEP-a gra-
tificiranom po OGTT-u prisutni znaci komplikacija šećerne bolesti.8
nica povećane glikemije natašte je isprva bila 6,1, pa pomaknuta na
U spomenutom finskom programu koristi se model dobiven odgo-
5,6 mmol/L).4
vorima na upitnik i antropometrijskim mjerenjima, dakle bez labo-
Treba naglasiti: u svim definicijama ulazi povećana glikemija natašte
ratorijskih parametara. Sljedeća su pitanja: dob, visina, težina – ITM,
(u onoj SZO-a eksplicite netolerancija glukoze ili šećerna bolest).
opseg struka, anamnestički podaci o visokom tlaku ili uzimanju antihipertenziva, tjelovježba najmanje četiri sata tjedno, dnevni obrok
TABLICA 1: Kriteriji dijagnoze metaboličkog sindroma
voća i povrća. Koeficijenti modela multivarijantne logističke regresije
Svjetska zdravstvena organizacija (1999):
• Oštećenje tolerancije glukoze (OTG ili šećerna bolest) ili
rezistencija na inzulin (uptake glukoze ispod donjeg kvartila
u hipeinzulinemičkoj euglikemiji) uz barem dva čimbenika od
navedenih:
• hipertenzija >160/90 mmHg
• trigliceridi >1,7 i/ili HDL <0,9 (muškarci), 1,0 (žene)
• omjer struk/bokovi >0,90 (muškarci), 0,85 (ž) i/ili ITM >30
• albuminurija >20 mg/min ili albuminurija/kreatininurija >20 mg/g
korišteni su za određivanje rizičnog indeksa (score) kategoriji svake
National Cholesterol Education Program - Adult Treatment
Panel III 2001, rev. 2004*
barem tri čimbenika od navedenih:
• Trbušna debljina: opseg struka >102 cm (mc), >88 cm (žene)
• Trigliceridemija ≥1,7 mmol/L
• HDL-kolesterol <1,03 mmol/L (muškarci); <1,29 mmol/L (žene)
• Krvni tlak ≥130/85 mmHg
• Glikemija natašte ≥6,1 mmol/L (5,6*)
IDF-konsenzus
• Struk 94 cm (muškarci), 80 cm (žene) cm uz bar dva čimbenika
od navedenih:
• Trigliceridemija ≥1,7 mmol/L
• HDL-kolesterol <1,03 mmol/L (muškarci); <1,29 mmol/L (žene)
• Krvni tlak ≥130/85 mmHg
• Glikemija natašte >5,6 mmol/L
Metabolički sindrom kao prediktor šećerne bolesti
Pandemija šećerne bolesti prepoznata je kao jedan od ključnih generatora morbititeta i mortaliteta. Nadalje, u kontroliranim ispitivanjima dokazana mogućnost prevencije šećerne bolesti u osoba
s visokim rizikom nameće potrebu identifikacije takvih osoba i
provođenje intervencija s ciljem prevencije. Intervencije mogu biti
promjena životnog stila ili upotreba lijekova. Učinak lijekova: metformin, troglitazon, roziglitazon, akarboza, orlistat (neki od njih: troglitazon i roziglitazon su u međuvremenu povučeni ili suspendirani)
izgleda ima ograničeno vrijeme, te je učinak promjene životnog stila dugoročniji. U tijeku je nekoliko ispitivanja kojima se preventivni
učinak promjene životnog stila na pojavnost nove šećerne bolesti,
koji je dokazan u kontroliranim ispitivanjima, pokušava provesti u
praksi – najviše pozornosti je usmjereno finskom programu.5
Kako identificirati rizične osobe?
Najčešće upotrebljavani indikator bila je povećana glikemija natašte. Progresija u šećernu bolest opaža se u tek 5-10% osoba s po-
20
Diabetes
www.diabetes.hr
varijable, a njihova suma daje konačni indeks koji može biti od 0 do
20. Indeks veći od 9 je značajan prediktor šećerne bolesti: u finskoj
kohorti iz 1987. (1991) pokazao je osjetljivost 0,78 (0,81) i specifičnost 0,77 (0,76) pozitivnu prediktivnu vrijednost 0,13 (0,05) i koristi
se u finskom preventivnom programu.9
Kako u nastanku šećerne bolesti i njenih komplikacija sudjeluju različiti čimbenici, očekivano je da kombinirani rizični indeksi mogu
imati bolju prediktivnu vrijednost. Metabolički sindrom je jedan
upravo takav kombinirani entitet. Metaanaliza epidemioloških studija u različitim populacijama (američki Indijanci, Latinoamerikanci,
američki i europski bijelci, Mauricijci, Turci, Iranci, Kinezi) pokazuje relativni rizik razvoja dijabetesa (3,5-5,2 osoba s metaboličkim
sindromom)10, što je značajno više nego relativni rizik za koronarnu
bolest (2,02-2,73).11 Međutim, izrazita je heterogenost među ispitivanjima što se dijelom može tumačiti etničkim razlikama, a dijelom različitim pristupima analizi podataka. Dijagnoza metaboličkog
sindroma postavlja se „brojeći“ faktore koji su zadani dihotomno
(nekontinuirano). Zanimljiva je analiza koja je učinjena na podacima
kohorte od 50.058 američkih ispitanika starijih od 30 godina koji
nisu imali šećernu bolest u početku praćenja.12 Pojava šećerne bolesti tijekom praćenja je korelirala s brojem elemenata metaboličkog
sindroma naznačenih u početku praćenja, što je bilo i očekivano.
Međutim, u onih koji su imali pozitivne tri komponenete metaboličkog sindroma incidencija šećerne bolesti u praćenom razdoblju
je varirala od 1,8 do 22%, ovisno kombinacija kojih komponenti je
bila naznačena u početku praćenja. Incidencija je bila veća u svakoj kombinaciji čak samo dviju komponenti ako je među njima bila
glikemija nego onih s tri ili četiri komponente bez glikemije. Ovako
veliki varijabilitet i nesrazmjeran utjecaj glikemije bitno ograničava
korist metaboličkog sindroma definiranog „brojenjem“ komponenti
kao prediktora dijabetesa.
Razvijeni su različiti modeli predikcije šećerne bolesti koji uz antropometrijske i anamnestičke parametre koriste i rezultate laboratorijskih određivanja pojedinih biomarkera. Jedan od novijih je
diabetes risk score (DRS)13 koji je razvijen testirajući početnih preko osamdeset biomarkera (povezanih na različite načine s pretpostavljenim mehanizmima razvoja šećerne bolesti) na uzorcima
ispitanika longitudinalnog ispitivanja usmjerenog nefarmakološkoj
55% smrti je bilo kardijalno. Nijedna od definicija metaboličkog
prevenciji kardiovaskularnih bolesti u Danskoj – INTER99. Proma-
sindroma nije bila nezavisni prediktor smrtnosti. Od pojedinačnih
trano je 632 ispitanika starijih od 39 godina s ITM-om većim od 25
varijabli jaki prediktor kardijalne smrtnosti bila je albuminurija. Vri-
čiji su uzorci bili dostupni. Od 260 potencijanih biomakera (izbor
jedni su podaci Diabetes Control and Complication Triala (DCCT),
je učinjen temeljem pretpostavljenih mehanizama razvoja šećerne
intervencijskog ispitivanja koje je promijenilo praksu dokazujući da
bolesti) konačno je analizirano njih 58. Temeljem matematičkog
je striktna glukoregulacija bitna za smanjenje komplikacija. Na po-
modeliranja konačno je konstruiran model koji sadrži određivanje
četku je 22% pacijenata imalo metabolički sindrom po kriterijima
sedam biomarkera iz uzorka uzetog natašte: glikemija, HbA1c, inzu-
MDF-a.18 Kao biljeg rezistencije na inzulin svim sudionicima je izra-
lin, adiponektin, feritin, C-reaktivni protein i receptor α-interleukina
čunata stopa dispozicije glukoze po formuli koja uzima u obzir omjer
2. Predikcija šećerne bolesti po ovom modelu je usporediva s onom
struk/bokovi, hipertenziju i HbA1c.19 Zanimljivo je da je prediktor
po OGTT-u i kontinuirana. Razvijen je sustav skoriranja i sudionici su
retinopatije, nefropatije i kardiovaskularne bolesti bila stopa dispo-
14
podijeljeni u skupine niskog, srednjeg i visokog rizika razvoja šećer-
zicije glukoze, ne doza inzulina (koja je također biljeg rezistencije na
ne bolesti po DRS-u. Od 4128 promatranih, 170 (4,1%) je tijekom
inzulin) niti metabolički sindrom. Slično je uočeno i u Pitsburškom
pet godina razvilo šećernu bolest (konverteri). Metabolički sindrom
epidemiološkom ispitivanju.20 Tijekom praćenja sve veći broj ispita-
je imalo 30% ispitanika, od njih je 10% razvilo šećernu bolest, a 1,7%
nika je razvio metabolički sindrom, posebno u intenzivno liječenoj
je bilo ostalih. Među ispitanicima s najvećim DRS-om bilo je 18,9%
skupini a zbog većeg porasta tjelesne težine u toj skupini. Autori
konvertera, a 2,2% u skupini s najmanjim DRS-om. Metabolički sin-
zaključuju da prisustvo metaboličkog sindroma u početku bolesti (u
drom je detektirao konvertere osjetljivošću od 74,1% s 27,7% lažno
DCCT-u su ispitanici imali kratko trajanje šećerne bolesti i bili su bez
pozitivnih. Kada je DRS postavljen na istu razinu lažno pozitivnih,
komplikacija ili tek u njihovom početnom stadiju) ne predviđa ra-
osjetljivost je bila značajno veća (79,9%), a uz istu osjetljivost broj
zvoj komplikacija, a da je kasnije i porast prevalencije metaboličkog
lažno pozitivnih značajno niži (20,0%).
sindroma posljedica porasta tjelesne težine uz intenzivirano liječenje inzulinom. Prednost bolje glukoregulacije izgleda da prevladava
Metabolički sindrom kao prediktor razvoja komplikacija šećerne
rizik dobivanja na težini. Inzulinska rezistencija procijenjena stopom
bolesti tipa 1
dispozicije glukoze, međutim, jest znak većeg rizika komplikacija.
Prognoza šećerne bolesti tipa 1 značajno se poboljšala razvojem
adekvatne nadoknade inzulina uz mogućnost monitoriranja glike-
Metabolički sindrom kao prediktor razvoja komplikacija šećerne
mije i prilagođavanja doza inzulina. Međutim, teret dijabetičkih
bolesti tipa 2
komplikacija i dalje ostaje, a glavni uzrok, još uvijek, kraćeg očeki-
Inzulinska rezistencija jedan je od temeljnih patofizioloških meha-
vanog trajanja života osoba sa šećernom bolesti tipa 1 kardiovasku-
nizama uključenih u nastanak tipa 2 šećerne bolesti, a smatra se i
larne su bolesti. Stoga je u tih osoba korisno naći dodatne elemente
ključnim elementom metaboličkog sindroma. Međutim, praćenjem
kardiovaskularnog rizika i u tom smislu je zanimljivo ispitati u koli-
bolesnika sa šećernom bolešću uključenih u prospektivno ispitivanje
kog broja osoba s tipom 1 šećerne bolesti je naznačen metabolički
dijabetesa u Ujedinjenom Kraljevstvu (United Kingdom perspective
sindrom i doprinosi li on prepoznavanju i korekciji kardiovaskular-
diabetes study = UKPDS) nije se pokazala korelacija inzulinske rezi-
nog rizika. Presječno ispitivanje 2415 sudionika multicentričnog is-
stencije ocijenjene po indeksu HOMA u vrijeme dijagnoze i razvoja
pitivanja nefropatije u tipu 1 šećerne bolesti u Finskoj (FinnDiane)
kardiovaskularne bolesti.21 Ispitivanje prediktivne vrijednosti meta-
pokazalo je metabolički sindrom po NCEP-kriterijima u čak 38%
boličkog sindroma o različitim definicijama u 4250 osoba sa šećer-
muškaraca i 40% žena. S većim stupnjem nefropatije bio je i veći
nom bolešću tipa 2 praćenih sedam godina u Hong Kongu pokazalo
udio metaboličkog sindroma, kao i pojedinih njegovih komponen-
je da osobe sa šećernom bolesti s metaboličkim sindrom definiranim
ti. Slično je i s glukoregulacijom: osobe s lošijom glukoregulacijom
po NCEP-kriterijima (ali ne i one koje su imale metabolički sindrom
imale su češće metabolički sindrom. Prateći 12 godina 514 bole-
samo po MDS-kriterijima) imaju povećan rizik ishemijske bolesti srca
snika s tipom 1 šećerne bolesti u Pittsburghu uočeno je da je njih
(2,51; 1,80-3,50).22 Praćenje 1700 američkih Indijanaca sa šećernom
6
8-21% (po različitim kriterijima, najmanje po SDF-u, najviše po SZO-
bolešću uključenih u ispitivanje Strong heart study pokazalo je da je
u) imalo metabolički sindrom koji jest pokazivao predikciju četiriju
metabolički sindrom po definiciji SZO-a, manje NCEP, a ne MDS-pre-
promatranih ishoda bolesti: koronarnu bolest, zatajivanje bubrega,
diktor kardiovaskularne bolesti.23 Jasnih dokaza da se definiranjem
smrt povezanu s dijabetesom ili kombinaciju ovih ishoda, ali zna-
metaboličkog sindroma u oboljelih od tipa 2 šećerne bolesti može us-
čajno manje nego pojedine komponente (daleko najbolji prediktor
poriti progresija kardiovaskularnih komplikacija nema: moguće i sto-
je albuminurija – omjer rizika: devet za kombinirani ishod i šest za
ga što je metabolički sindrom konstrukt nekoliko rizičnih čimbenika
smrtnost. U Freemante diabetes Study uočen je veći udio bolesni-
(hipertenzija, dislipoproteinemija, visceralna debljina) koje se ionako
ka s metaboličkim sindromom (39-45%, ovisno o definiciji – i ovdje
treba tražiti i liječiti u tih bolesnika. S obzirom na nastanak komplika-
najviše po SZO-u). Kroz 11 godina umrlo je 29 od 127 bolesnika,
cija šećerna bolest tipa 2 pokazuje izrazitu heterogenost.24
17
Diabetes
www.diabetes.hr
21
Medicina
br. 6/2013
ZAKLJUČAK
modela. U radu s pojedinačnim bolesnikom važno je prepoznati
Unatoč više od dvadeset godina intenzivnog ispitivanja, koncept
rizične čimbenike, uključujući i sastavnice metaboličkog sindroma.
metaboličkog sindroma za sada nije pokazao naročitog doprinosa
Vrlo važan biljeg kardiovaskularne bolesti je albuminurija koja nije
u identificiranju rizika za nastanak šećerne bolesti i progresije nje-
sastavnica novijih definicija metaboličkog sindroma. Intenzivno pa-
nih komplikacija. Što se tiče rizika nastanka bolesti strategija koja će
ralelno liječenje rizičnih biljega može značajno umanjiti opći i kardi-
se koristiti ovisi uvelike o cilju postupka: na populacijskoj razini, s
ovaskularni mortalitet u tipu 2 šećerne bolesti što je jasno pokazalo
ciljem primarne prevencije, barem u populacijama visoke prevalen-
ispitivanje STENO.25
velika
postignuća
cije bolesti, imaju prednost upitnici i neinvazivni probir tipa finskog
1. Definition, Diagnosis and Classification
of Diabetes Melittus and its Complications. Report of a WHO Consultation, Part
1: Diagnosis and Classification of Diabetes Melittus. WHO/NCD/NCS/99.2,
1999 Geneva WHO.
2. Executive Summary of The Third
Report of The National Cholesterol
Education Program (NCEP) Expert Panel
on Detection, Evaluation, And Treatment of High Blood Cholesterol In
Adults (Adult Treatment Panel III). JAMA
2001;285(19):2486-97.
3. Diagnosis and management of the
metabolic syndrome: an American Heart
Association/National Heart, Lung, and
Blood Institute Scientific Statement. Circulation 2005;112(17):2735-52.
4. Alberti KG, Zimmet P, Shaw J; IDF
Epidemiology Task Froce Consensus Group. The metabolic syndrome
- a new worldwide definition. Lancet
2005;366(9491):1059-62.
5. Saaristo T, Moilanen L, Korpi-Hyövälti
E, et al. Lifestyle intervention for prevention of type 2 diabetes in primary
health care: one-year follow-up of the
Finnish National Diabetes Prevention
Program (FIN-D2D). Diabetes Care
2010;33(10):2146-51.
6. Gerstein HC, Santaguida P, Raina P, et
al. Annual incidence and relative risk of
diabetes in people with various categories
of dysglycemia: a systematic overview and
meta-analysis of prospective studies. Diabetes Res Clin Pract 2007;78(3):305-12.
7. Selvin E, Crainiceanu CM, Brancati FL,
Coresh J. Short-term variability in measures of glycemia and implications for the
classification of diabetes. Arch Intern Med
2007;167(14):1545-51.
tes risk score: a practical tool to predict
type 2 diabetes risk. Diabetes Care
2003;26(3):725-31.
10. Ford ES, Li C, Sattar N. Metabolic
syndrome and incident diabetes: current state of the evidence. Diabetes Care
2008;31(9):1898-904.
11. Mottillo S, Filion KB, Genest J, et
al. The metabolic syndrome and cardiovascular risk a systematic review
and meta-analysis. J Am Coll Cardiol
2010;56(14):1113-32.
12. Nichols GA, Moler EJ. Diabetes
incidence for all possible combinations of
metabolic syndrome components. Diabetes Res Clin Pract 2010;90(1):115-21.
13. Kolberg JA, Jørgensen T, Gerwien RW,
et al. Development of a type 2 diabetes
risk model from a panel of serum biomarkers from the Inter99 cohort. Diabetes
Care 2009;32(7):1207-12.
14. Jørgensen T, Borch-Johnsen K,
Thomsen TF, Ibsen H, Glümer C, Pisinger
C. A randomized non-pharmacological
intervention study for prevention of
ischaemic heart disease: baseline results
Inter99. Eur J Cardiovasc Prev Rehabil
2003;10(5):377-86.
15. Shafizadeh TB, Moler EJ, Kolberg
JA, et al. Comparison of accuracy of
diabetes risk score and components of
the metabolic syndrome in assessing risk
of incident type 2 diabetes in inter99
cohort. PLoS One 2011;6(7):e22863.
doi:10.1371/journal.pone.0022863
16. Thorn LM, Forsblom C, Fegerudd J,
et al.; FinnDiane Study Group. Metabolic
syndrome in type 1 diabetes: association
with diabetic nephropathy and glycemic
control (the FinnDiane study). Diabetes
Care 2005;28(8):2019-24.
8. Wong TY, Liew G, Tapp RJ, et al. Relation between fasting glucose and retinopathy for diagnosis of diabetes: three
population-based cross-sectional studies.
Lancet 2008;371(9614):736-43.
17. Pambianco G, Costacou T, Orchard
TJ. The prediction of major outcomes of
type 1 diabetes: a 12-year prospective
evaluation of three separate definitions of
the metabolic syndrome and their components and estimated glucose disposal rate.
Diabetes Care 2007;30(5):1248-54.
9. Lindström J, Tuomilehto J. The diabe-
18. Kilpatrick ES, Rigby AS, Atkin SL. In-
22
Diabetes
www.diabetes.hr
sulin resistance, the metabolic syndrome,
and complication risk in type 1 diabetes
“double diabetes” in the Diabetes Control
and Complications Trial. Diabetes Care
2007;30(3):707-12.
GODINA MIJENJAMO DIJABETES
19. Williams KV, Erbey JR, Becker D,
Arslanian S, Orchard TJ. Can clinical
factors estimate insulin resistance in type 1
diabetes? Diabetes 2000;49(4):626-32.
20. Orchard TJ, Olson JC, Erbey JR, et al.
Insulin resistance-related factors, but not
glycemia, predict coronary artery disease
in type 1 diabetes: 10-year follow-up data
from the Pittsburgh Epidemiology of Diabetes Complications study. Diabetes Care
2003;26(5):1374-9.
21. Adler AI, Levy JC, Matthews DR,
Stratton IM, Hines G, Holman RR. Insulin
sensitivity at diagnosis of Type 2 diabetes is not associated with subsequent
cardiovascular disease. Diabet Med
2005;22(3):306-11.
22. Tong PC, Kong AP, So WY, et al. The
usefulness of the International Diabetes
Federation and the National Cholesterol
Education Program’s Adult Treatment
Panel III definitions of the metabolic
syndrome in predicting coronary heart
disease in subjects with type 2 diabetes.
Diabetes Care 2007;30(5):1206-11.
23. De Simone G, Devereux RB, Chinali
M, et al.; Strong Heart Study Investigators.
Prognostic impact of metabolic syndrome
by different definitions in a population with
high prevalence of obesity and diabetes:
the Strong Heart Study. Diabetes Care
2007;30(7):1851-6.
24. Findeisen HM, Weckbach S, Stark
RG, Reiser MF, Schoenberg SO, Parhofer KG. Metabolic syndrome predicts
vascular changes in whole body magnetic
resonance imaging in patients with long
standing diabetes mellitus. Cardiovasc
Diabetol 2010;9:44. doi:10.1186/14752840-9-44
25. Gaede P, Lund-Andersen H, Parving
HH, Pedersen O. Effect of a multifactorial
intervention on mortality in type 2 diabetes. N Engl J Med 2008;358(6):580-91.
EDITH DANIELSEN (1904-2002)
Glavna sestra, Hvidøre Diabetes Sanatorium, Danska
Podučavanje dječaka s dijabetesom
1932. godine, Nordisk je osnovao bolnicu Steno Memorial. Šest godina kasnije,
Novo je osnovao Hvidøre Diabetes Sanatorium. Glavna sestra u Hvidøre,
Edith Danielsen, bila je predvodnik u promicanju zdravog života kao ključnog
faktora regulacije dijabetesa. Zahvaljujući vlastitim bolnicama, ove dvije tvrtke su
ponudile specijaliziranu brigu za dijabetičare u Danskoj, dok su istovremeno skupljale
saznanja o potrebama bolesnika. 1992. godine, Steno i Hvidøre su spojene u jednu
ustanovu stvorivši Steno Diabetes Center.
Novo Nordisk nastavlja rast na holističkom pristupu liječenja dijabetesa koji je
primjenjivan u Steno i Hvidøre centrima. Noviji primjer je DAWN2™ studija
(Diabetes Attitudes, Wishes and Needs), koja stremi prema novim saznanjima i
iskustvima osoba s dijabetesom, njihovih obitelji i drugih učesnika.
Izdanje: 01-22.02.2013.
LITERATURA......
1930. godine, Novo i Nordisk u
Danskoj osnivaju bolnice za
dijabetičare kako bi unaprijedili skrb
Prehrana
Prehrana
br. 6/2013
br. 6/2013
Popularna dijeta kratkog vijeka
– LCHF (LowCarbHighFat)
doc.dr.sc. Dario Rahelić, dr.med.
Pročelnik Zavoda za endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma Kliničke bolnice Dubrava
Predsjednik Hrvatskog društva za dijabetes i bolesti metabolizma Hrvatskog liječničkog zbora
Eva Pavić, univ. spec., dipl. ing.
Savjetnica ravnatelja za prehranu Kliničkog bolničkog centra Zagreb
S
vakih nekoliko godina dolazi do revolucionarnog
otkrića neke dijete. Sukladno tome, pojavila se i
LowCarbHighFat (LCHF) dijeta koja primarno za osobe sa šećernom bolesti „demistificira“ i sugerira novi način
prehrane. Posljednjih nekoliko mjeseci digla se prašina raspravama je li LCHF dijeta prikladna za osobe koje boluju od
šećerne bolesti. LCHF je nisko ugljikohidratna visoko masna
dijeta. LCHF pokret se temelji na uputama da se radi upravo o izvornoj prehrani „naših“ predaka. Naših se stavilo pod
navodnike, jer upravo LCHF dijeta korjene vuče iz sjevernih
zemalja Europe, primarno Švedske, kojoj je kulturološki blizak takav način prehrane. Kao i ostale dijete, glavne značajke
LCHF dijete imaju niz nedostataka.
U LCHF dijeti osnovne namirnice su meso, perad, riba, jaja, masti, suhomesnati proizvodi, majoneza i povrće. Unutar osnovnih namirnica navedene dijete, dopušteno povrće je samo
ono koje raste iznad zemlje poput kupusa, brokule, mahuna,
špinata. Korjenasto povrće, tj. povrće koje raste u zemlji je nepoželjno i ukoliko se konzumira, preporuka je smanjiti unos,
primjerice mrkve, cikle, korabe, a namirnice poput krumpira i
batata isključivo su zabranjene. Zabranjuju se i žitarice – riža,
pšenica, heljda i svi proizvodi od brašna i žitarica!
Nadalje, zabranjuje se grah, jer iako raste iznad zemlje to je
„značajno ugljikohidratna“ namirnica. Voće je također tabu
tema. Limun, grejpfrut i neke vrste bobičastog voća su dozvoljeni, međutim sve ostalo voće se smatra slatkišem iz prirode
i treba ga se izbjegavati jer je nepotrebno.
Prisjetimo se, trend navedene dijete dolazi upravo iz Šved-
24
Diabetes
www.diabetes.hr
ske, gdje je kulturološki i prirodno, izvor voća bio iznimno
ograničen. Voće je iznimno bitan izvor antioksidanata, raznih
vitamina i minerala. Iako je udio tih vitamina i minerala u
zadnjim godinama nešto manji, to nije razlog da se voće iz
prehrane izbaci, kako to sugerira navedena dijeta.
Odlučimo li se za prehranu u kojoj nema voća kao gotovo
cijele skupine hrane, zakinuli smo se za jedan dobar dio poželjnih aktivnih tvari. Organizam može sam proizvesti antioksidanse ili ih može unijeti hranom. Antioksidanse možemo
dobiti na dva načina, prvo organizam može sam proizvesti
antioksidanse uz pomoć vitamina i minerala iz hrane. Drugo,
antioksidanse možemo unijeti direktno putem hrane. Na taj
način, naš organizam može iskoristiti vitamin C, vitamin A,
vitamin E, te selen kao antioksidanse. Osim vitamina i minerala postoje i biljni antioksidansi koji se zajedničkim imenom
nazivaju bioflavonoidi ili polifenoli. Dobar izvor antioksidanasa iz voća su primarno šipak, dud, borovnice, kruške, šljive i
mnogo drugo, autohtono voće.
Nadalje, unos zasićenih masnih kiselina u LCHF dijeti značajno je veći nego u standardnoj dijabetičkoj prehrani. Masti u
hrani usporavaju pražnjenje želuca i time smanjuju porast
razine šećera u krvi dva sata nakon obroka, u odnosu na hranu s visokim udjelom ugljikohidrata. Međutim, povećan udio
masti ima drugih nedostataka.
Sukladno preporukama za opću populaciju, Američko dijabetološko društvo savjetuje da unos zasićenih masnoća bude
manji od 10% ukupnog dnevnog energijskog unosa. Razlog
tome je činjenica da su upravo srčanožilne bolesti jedan od
glavnih uzroka smrti osoba koje boluju od šećerne bolesti.
Kolesterol je bitan čimbenik u svakodnevnom održavanju
nog zrna, s naglaskom na smanjivanje unosa jednostavnih
ugljikohidrata uz redovitu tjelesnu aktivnost, preporuka su
zdravlja zdrave osobe, kao i osobe koja boluje od šećerne bolesti. Ipak, treba obratiti pažnju zašto unos kolesterola možda
treba ograničiti. Glavni izvor kolesterola u prehrani su muzgavci, masno meso, mesni proizvodi i žumanjak jajeta. Preporučeni unos kolesterola za osobe sa šećernom bolesti je manji od 300 mg. Prema rezultatima istraživanja, na svakih 200
mg hranom unesenog kolesterola na 1000 kcal energijskog
unosa, raste rizik od pojavnosti srčanožilnih bolesti za 37%.
Upravo stoga je iznimno bitno ograničiti unos kolesterola i
zasićenih masti u osoba sa šećernom bolešću, posebice onih
koji su već preboljeli srčani infarkt ili moždani udar.
Suprotno mišljenjima da samo jednostavni ugljikohidrati povisuju razinu triglicerida u krvi, bitan utjecaj na povišenje triglicerida ima i unos zasićenih masnoća. S druge strane, unos omega
3 masnih kiselina, koje su primarno zastupljene u mediteranskoj
prehrani, smanjuju značajno razine triglicerida u krvi.
LCHF dijeta često se navodi kao opcija za osobe koje primarno loše reguliraju šećernu bolest prehranom i tjelesnom aktivnošću, te ovakvim načinom prehrane kratkoročno rješavaju
manjkavosti trenutnog životnog stila, uz gubitak tjelesne mase.
Zvuči pomalo prejednostavno da bi bilo istina. LCHF može biti
zanimljiv kratkoročan put za gubitak tjelesne mase za zdrave
osobe, ili osobe koje se bave profesionalnim sportom kako bi
možda poboljšale određene karakteristike. Međutim, za osobe sa šećernom bolešću LCHF nosi određene rizike.
Smjernice Američkog dijabetološkog društva (ADA), Europskog društva za kardiologiju u suradnji sa Europskim dijabetološkim društvom (EASD) daju gotovo identične preporuke
u kojima nema govora o izbacivanju grupa hrane, poput izbacivanja voća, žitarica ili gomoljastog povrća u potpunosti iz
prehrane, kao što je to slučaj u LCHF dijeti. Dnevna konzumacija voća i povrća, uz povećan unos žitarica koje su integral-
za zdrav način života osobe sa šećernom bolesti.
Uz visokomasnu i niskougljikohidratnu dijetu, često se veže
pojam visokoproteinska dijeta. Iako to nije isto, vrlo često
zbog povećane konzumacije mesa i mesnih proizvoda, pridržavanjem takvog načina prehrane unosi se i previsok unos
bjelančevina. Visok unos mesa i masnih prerađevina može
dovesti do pojave gihta. S druge strane, čitav niz drugih bolesti povezuju se s takvim načinom prehrane, kao primjerice
povećana učestalost bubrežnih kamenaca, itd.
Kako smo zaglibili u LCHF prehranu koja kulturološki pripada
sjevernim zemljama Europe, treba ozbiljno razmisliti treba
li ta dijeta upravo tamo i ostati. Konzumacija hrane „uvijek
sa dosta masnoće, jer je tako ukusnije, sitije i hranjivije“ nije
uvijek najbolja opcija za osobe sa šećernom bolesti.
Tim više što osim visokog unosa masti, nedostatka voća i određenih vrsta povrća, navedena dijeta ima čitav niz nedostaka.
Naime, razmotrimo li ostala načela tzv. pravilne prehrane,
vidjet ćemo da je mediteranska prehrana odlična alternativa
klasičnoj dijabetičkoj dijeti i da ne treba izmišljati toplu vodu
nego držati se provjerenih i klinički potkrijepljenih preporuka
za prehranu osoba sa šećernom bolešću. Medicina se danas
temelji na dokazima i bilo kakvo odstupanje od takve medicine vodi nas u nepoznato, a katkad i opasno područje. A
eksperimentiranje s dijetama u osoba sa šećernom bolešću
to svakako jest.
HZZO i HSDU zajedno
K
rajem listopada Hrvatski savez dijabetičkih udruga
prvi je puta aktivno sudjelovao u pripremama za
ugovorno razdoblje 1. siječnja - 31. prosinca 2014.
godine s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.
Cilj sastanka bio je aktivno i konstruktivno sudjelovanje u
pripremama za unapređivanje modela ugovaranja primar-
ne zdravstvene zaštite uvedenog 2013. godine.
Sastanku su prisustvovala dva člana HSDU-a - Sandra Bršec
Rolih i Davor Skeledžija.
HZZO je uputio zamolbu za dostavljanjem službenih stajališta i prijedloga Saveza, a koji će biti važan dio u donošenju
budućih odluka.
Diabetes
www.diabetes.hr
25
Prehrana
Prehrana
br. 6/2013
br. 6/2013
Hranom do (zdravog) srca
Snježana Gaćina, dipl.med.techn.
KB Merkur, Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac
D
anas su bolesti srca problem oko kojeg su se udružile
sve snage u nastojanju da preveniraju i ublaže posljedice ove globalne epidemije. Bolesti srca su vodeći
uzrok smrtnosti u svijetu. U Hrvatskoj je svaka druga smrt
posljedica krvožilne bolesti srca. Iako muškarci češće od žena
obole od bolesti srca, žene češće od njih umiru. Aterosklerotske promjene koje su generator svih problema vezanih
uz srčano-žilne bolesti češće se događaju u osoba sa šećernom bolesti a njihov je razvoj puno brži nego u osoba koje
ne boluju od šećerne bolesti. Rizici koji pridonose srčanim
bolestima, uz šećernu bolest, su: povišeni krvni tlak i povišene masnoće u krvi, tjelesna neaktivnost, povećana tjelesna
težina, prekomjerno konzumiranje alkohola, pušenje i stres.
Ipak, nije sve tako crno jer većina promjena koje se događaju
na krvnim žilama srca mogu se prevenirati.
Slogan koji je obilježio Svjetski dan srca, 29. rujna 2013. „Kreni putem zdravog srca“ ukazuje na potrebu preuzimanja odovornosti za zdravlje svojeg i
srca svoje obitelji.
Tri su koraka koje
ova akcija promovira: biti
aktivan i
poticati
tjelesnu
aktivnost
kod djece,
poticati
i osigu-
rati pravilnu prehranu djece i reći NE pušenju u svom domu.
Najvredniji i najdugotrajniji učinak imaju koraci koje sami poduzimamo a tiču se prehrane i zdravog načina života jer oni imaju
trajno pozitivan učinak na naše zdravlje i zdravlje naše obitelji.
Osnovne preporuke prehrane za prevenciju bolesti srca i krvnih žila:
neka izbor namirnica bude što raznovrsniji
1.
2. unos energije neka bude u skladu sa potrošnjom kroz tje-
lesnu aktivnost
3. temelj prehrane neka budu žitarice
4.svakodnevno jedite voće i povrće
5.jedite krto meso, perad i ribu
6.održavajte poželjnu tjelesnu težinu
7. vrlo umjereno koristite šećer, sol i alkohol
8. pazite na unos zasićenih masnih kiselina, osobito kolesterola
9.odaberite tjelesnu aktivnost i posvetite joj 30 minuta
dnevno
* Uloga pravilne prehrane u prevenciji bolesti srca i krvnih žila Antoinette Kaić-Rak, Elika Mesaroš-Kanjski, MEDICUS, Vol. 9 No. 1_Kronične bolesti, 2000
Raznovrstan izbor namirnica osigurava unos minerala i vitamina, ali i antioksidansa (vitamini i A, C i E, likopen, ß-karoten
i flavonoidi) koji imaju poželjan utjecaj na zdravlje srca.
Unos energije treba biti u skladu s potrebama (djece, trudnica, osoba treće životne dobi) i potrošnjom iste kako bi se
održala odgovarajuća tjelesna težina.
Žitarice su dobar temeljni izvor energije.
Sadrže biljna vlakna i ne sadrže kolesterol.
Intergralne žitarice i njihovi proizvodi za razliku od rafiniranih imaju dobar udio biljnih
vlakna s pozitivnim učinkom na razinu kolesterola. Smatra se da unos od 5g vlakana
dnevno smanjuje kolesterol za 5%.
Preporuke za unos voća i povrća: pet porcija
dnevno (tri voća i dvije povrća).
Odaberite krto meso peradi, odstranite vidljivu masnoću s
mesa prije pripreme hrane (uklonite kožu s peradi). Ribu jedite jednom do dvaput tjedno.
Indeks tjelesne mase treba biti između 20-25. Povećana tjelesna masa pridonosi povećanom riziku od smrtnosti.
Treba izbjegavati unos koncentriranih šećera u osoba sa šećernom bolesti jer još ne postoji takav terapijski pristup koji
bi mogao garantirati dobru glikemiju iza obroka bogatog koncentriranim šećerima. Sol se ograničava na 3-5 g jer ima učinak na povišenje krvnog tlaka. Osobe koje već imaju povišeni
krvni tlak trebaju ograničiti unos soli (natrija) na ispod 3 g ili
potpuno sol isključiti iz prehrane.
Smatra se da je protektivni učinak alkohola na zdravlje srca
ograničen na konzumaciju do 12 g etanola dnevno. To odgovara 2,5-3 dl piva ili 30 ml žestokog pića ili 1 dl vina dnevno.
Dnevni unos glavnih nutrijenata treba biti u omjeru: do 15%
bjelančevina, do 30% masnoća i 55% ugljikohidrata. Dobar
izvor bjelančevina osim mesa i ribe pružaju mlijeko i biljke.
S unosom masnoća treba biti vrlo oprezan. Preporuča se
unos zasićenih masnoća koje nazivamo i „lošim“ masnoćama do 7% od ukupnog unosa masti. Ostalih se 23% masnoća
preporuča unijeti u obliku jednostruko i višestruko nezasićenih masnoća koje se zovu „dobrim“ mastima. Ne treba tijelo
uskratiti od neophodnih masnoća jer su one izvor vitamina
topljivih u mastima (A, D, E i K).
Nezasićene masti održavaju normalnu razinu kolesterola u
krvi, a omega-3 masne kiseline iznimno su zdrave za mozak
te općenito fizičko i emotivno zdravlje. Najzastupljenije su u
maslinovom ulju, repinom ulju, avokadu, kikirikiju i orasima.
Potrebno je zamijeniti loše masnoće dobrima. Zasićene masti uzrokuju
povišenje
razine kolesterola
u krvi.
N a j zastu-
pljenije su u namirnicama životinjskog porijekla – crvenom
mesu, vrhnju, maslacu, punomasnim mliječnim proizvodima, jajima te kokosovom i palminom ulju.
Transmasne kiseline, iako biljnog porijekla, loše su za zdravlje. Industrijskom preradom biljnih ulja, kojom se ulja prerađuju u kruto stanje i od njih proizvodi margarin i biljna mast
pretvorili su dobru mast u lošu i tako loše utjecali na srčano
zdravlje čovjeka. Nalaze se u brzoj i prženoj hrani – prženim
krumpirićima, kokicama iz mikrovalne pećnice, čipsu, slatkišima, slatkim pekarskim proizvodima i margarinu.
Izbjegavajte konzerviranu i prerađenu hranu, puna je soli i
povisuje krvni tlak!
Izbjegavajte jesti vani jer nemate nadzor nad namirnicama
koje su korištene, ako ipak jedete vani neka to ne bude češće
od dvaput tjedno!
Čitajte deklaracije na proizvodima, obratite pozornost na
količinu soli, masnoća i šećera! Koristite nadomjestak za sol
i šećer, koristite zamjene za masnoću (umjesto majoneze i
preljeva za salatu koristite jogurt sa malim udjelom masti)!
Prilozi:
Preporuke za dnevni unos masnoća:
Vrsta masnoća
Preporuke
Zasićene masnoće
Ispod 7% ukupnih dnevnih
energetskih potreba
Trans masne kiseline
Ispod 1% ukupnih dnevnih
energetskih potreba
Kolesterol
Ispod 300 mg dnevno, i ispod
200 mg dnevno za osobe s
visokom razinom LDL kolesterola i one koji su na terapiji
za sniženje masnoća
Udio kolesterola u pojedinim vrstama namirnica
Diabetes
www.diabetes.hr
27
Prehrana
br. 6/2013
Namirnice
14
vrhnje tučeno, 30% masti
111
sir Cheddar
105
sir Gouda punomasni
105
maslac
225
jetra pileća
500
jetra goveđa
270
jetra svinjska
260
mozak teleći ili janjeći
2200
jetrena pašteta
150
hamburger od goveđeg mesa
6
kobasice, prosjek
96
pile, crno meso
110
hobotnica
170
hlap
200
škampi
200
kamenice
200
jaje kokošje
520
teletina, srednje masna, bez kosti
68
svinjetina, srednje masna, bez kosti
60
janjetina, srednje masna, bez kosti
71
govedina, srednje masna, bez kosti
68
Čimbenici rizika kardiovaskularnog sindroma
Trbušni tip debljine (opseg struka)
muškarac
žena
TRIGLICERIDI
HDL – KOLESTEROL
muškarac
žena
Krvni tlak
Glukoza na tašte
Pušenje
28
PEČENI LOSOS
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - S TUDE NI 2013
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - ST U D E N I 2 0 1 3
GURMANSKA SALATA
ZAPEČENI GREJP S MEDOM
DIA B E TE S / S L ATKI Ž IVOT - S TUDE NI 2013
DIA B E TE S / S L ATK I ŽI VOT - ST U D E N I 2 0 1 3
Kolesterol/100 g
mlijeko kravlje, punomasno
ČIMBENICI RIZIKA
JUHA OD JEČMA
VRIJEDNOST
Izvori:
1. Uloga prehrane u prevenciji i liječenju kardiovaskularnih bolesti.
Ignac Kulier. MEDIX, Vol.9 No.51 Prosinac 2003.
2. Priručnik za dobrobit osoba sa šećernom bolešću. Rosana Svetić
Čišić Snježana Gaćina, Nada Hrdan.Medicinska naklada.2012.
3. Diet and lifestyle recommendations revision 2006: a scientific
statement from the American Heart Association Nutrition Committee. American Heart Association Nutrition Committee, Lichtenstein
AH, Appel LJ, Brands M, Carnethon M, Daniels S, Franch HA, Franklin B, Kris-Etherton P, Harris WS, Howard B, Karanja N, Lefevre M,
Rudel L, Sacks F, Van Horn L, Winston M, Wylie-Rosett J.
4. Evidence-based guidelines for cardiovascular disease prevention in women: 2007 Columbia University, USA.;115(15):e407.
5. http://www.zdravlje.hr/zdravlje/nezarazne_bolesti/prevencija_bolesti_srca_i_krvnih_zila
6. http://www.hzjz.hr/epidemiologija/kron_mas/dan_srca13.htm
7. http://www.plivazdravlje.hr/centar/prehrana/27/namirnice/
Bolesti-srca.html
> 102 cm
> 88 cm
≥ 150 mg/L
≥ 1,7 mmol/L
< 1,0 mmol/L
< 1,3 mmol/L
≥ 130/80 mmHg
≥ 6,1 mmol/L
DA
Diabetes
www.diabetes.hr
PEČENI LOSOS
JUHA OD JEČMA
ZA 2 OSOBE
ZA 6 OSOBA
500 - 800 g lososa
ekstradjevičansko maslinovo ulje
vlasac
listići estragona
500 g ječma
maslinovo ulje
500 g tamnog graha
2 mrkve
1 veliki krumpir
2 stabljike celera
2 velika luka
1/2 kg pelata rajčica
200 g šunke od kosti
sol, papar, crvena paprika
Zagrijte pećnicu na 200°C i pripremite posudu s papirom za
pečenje. Pokapajte losos sa 2 žličice ulja i pecite ga dok mu
koža ne porumeni.
Kad je losos pečen, odstranite mu kožu i pospite začinskim
biljem.
Energetska vrijednost jedne porcije: 241 kcal
ugljikohidrata 0,07 g, bjelančevina 28 g, masti 14 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Kuhajte grah sa šunkom narezanom na kockice u 3 l vode. U
međuvremenu nasjeckajte luk i pržite na ulju, dodajte rajčice
i usitnjeno povrće i pirjajte oko 15 minuta, dodavanjem juhe
od graha. Dvije trećine povrća usitnite štapnim mikserom i
stavite sve skupa zajedno u grah, te kuhajte još 45 minuta.
Dodajte sol, papar i crvenu papriku, a zatim ječam i nastavite
kuhati oko 30 minuta na laganoj vatri, često miješajući.
Energetska vrijednost jedne porcije: 668 kcal
ugljikohidrata 81 g, bjelančevina 26 g, masti 29 g
Darja Lovšin
Veliki kuharski vodič za dijabetičare
• tvrdi uvez • 260 stranica • bogato ilustriran
• prvi takav na Hrvatskom tržištu
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 105,00 kn
(+ troškovi poštarine)
Isprobani recepti za:
• predjela • juhe • salate • glavna jela • slastice
• Jelovnik za čitav tjedan • Tabele • Rječnik pojmova • Savjeti
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
ZAPEČENI GREJP S MEDOM
GURMANSKA SALATA
ZA 4 OSOBE
ZA 2 OSOBE
2 crvena grejpa
med
sjemenke sezama
50 g tikvica
100 g rajčice
50 g mahuna
kapari
2 fileta inćuna
20 g odkoštenih maslina
2 žličice ulja
ocat, sol
Dva velika crvena grejpa prepolovite na pola. Nožem zarežite
po svim segmentima. Polijte žlicom meda svaku polovicu
grejpa i laganim pritiskom ga utisnite u segmente.
Zagrijte roštilj.
Složite grejp na roštilju i svaku polovicu prepecite 2 minute.
Pospite sjemenkama sezama i zapecite još 30 sekundi (ne više,
jer u suprotnom možete prepržiti sezam). Poslužite odmah
toplo.
KNJIGE I PRIRUČNICI U IZDANJU
HRVATSKOG SAVEZA DIJABETIČKIH UDRUGA
Hrvatski zbor nutricionista u suradnji s
Hrvatskim savezom dijabetičkih udruga predstavlja priručnik
Jelovnici pravilne prehrane
Izmiješajte zajedno u zdjeli salate u jednakim dijelovima:
kuhane tikvice i mahune, dobro ocijeđene, ohlađene i
narezane na kockice, sjeckanu rajčicu, kapare i masline bez
koštica. Ukrasite s dva fileta inćuna i začinite uljem i octom.
• spiralni uvez • jelovnici po kalorijskim vrijednostima
• bogato ilustriran • birajte i izračunajte sami dnevni jelovnik
Kupite svoj primjerak po cijeni od samo 25,00 kn
(+ troškovi poštarine)
• glavni obroci • međuobroci • izračuni kalorijskih i jediničnih vrijednosti
Energetska vrijednost jedne porcije: 71 kcal
ugljikohidrata 13 g, bjelančevina 1 g, masti 2 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Energetska vrijednost jedne porcije: 162 kcal
ugljikohidrata 10 g, bjelančevina 5 g, masti 11 g
Recepti preuzeti s internet stranice
www.diabete.net
Gastro putovanja
Gastro putovanja
br. 6/2013
br. 6/2013
ca je donijela mali stolić, mesab, i preko njega prostrla nešto
što se učinilo kao rastezljivi stolnjak. No, nije to uopće bio
stolnjak, već injera, spužvasti kruh.
GASTROSNATRENJA
O ETIOPIJI
Vedran Obućina
N
edavno sam odsjeo u jednom prvoklasnom dubrovačkom hotelu. I dok se rasprava vodila o tome da
smo u gradu potrošili otprilike jednako kao i u hotelu, jedna druga rasprava je bila puno zanimljivija. Hotel je bio
pun dalekoistočnih gostiju koji su, baš kao i mi, blagovali za
hotelskim stolom nekoliko dana. Imajući u vidu da je hotelska
hrana podjednako dobra (ili loša) u cijelome svijetu, pokušali
smo se zamisliti u njihovoj koži dok traže gastronomsku notu
naše zemlje koja je, eto, toliko egzotična njima, baš kao što je
i njihova postojbina egzotična nama.
Jesu li dalekoistočnjaci u hotelu doista upoznali gastronomsku ponudu Dubrovnika, teško je reći. Bilo je tu raznih morskih i mesnatih specijaliteta, ali ništa pretjerano posebno, što
bismo mogli nazvati hrvatskom osobitošću. Možda se među
njima našao i poneki gost koji je snatrio o hrvatskoj hrani, i na
kraju se odazvao izazovu iskušavanja dagnji na buzaru, koje
su se našle u hotelskoj ponudi.
32
Diabetes
www.diabetes.hr
I mi često snatrimo, a nakon ovakvog povećeg uvoda, valja
istaknuti da je i autor ovih redaka snatrio kad je ušao u jedan
etiopski restoran u Washingtonu DC. Etiopija je stara zemlja,
smještena na visoravnima i među gorjima istočne Afrike, prapostojbina kako Nila, tako i Kraljice od Sabe, ako je vjerovati
lokalnim legendama. Nikad nisam bio u Etiopiji, niti imam
neka posebnija saznanja osim nekoliko svjetski poznatih činjenica. Etiopija je kršćanska zemlja, s vlastitom Etiopskom
pravoslavnom crkvom, prekrasnim i prastarim crkvama na
vrhovima brda, posebnim jezikom i kulturom. U glavnome
gradu Addis Abbabi je i sjedište međunarodne organizacije
Afričke Unije. Malo tko se ne sjeća velebnog cara (odnosno
rasa) Haile Selassija, a drugo ime zemlje je Abesinija, o čemu
možda ne znamo mnogo, ali se vrlo rado sjećamo da je Franjo Šafranek iz filma "Tko pjeva, zlo ne misli" išao svaki dan
raspravljati o događajima u Abesiniji kod Žnidaršića, uz gemišt. Oni koji vole atletiku sjetit će se da su prvoklasni trkači
iz Etiopije. No, što se jede u Etiopiji? Vjerujem da odgovor na
to pitanje imaju vrlo, vrlo rijetki sretnici.
Zanimljiv je ulazak u carstvo potpunog neznanja. Većinom
ulazimo u restorane spremni, oboružani znanjima nepaca ili
barem imamo neku predodžbu što nas može čekati. I dok su
nam talijanski restorani poznati iz susjedstva, belgijski po pivi
i morskim plodovima, a kineski po već uobičajenom slatko-kiselim okusima, krajnja je nepoznanica što ćemo dobiti za stolom u etiopskom restoranu. Ne pomaže ni jelovnik, koji nam
je otkrio samo da je zastupljena govedina. Srećom, nasmijane
konobarice uskaču u pomoć i naše gastroputovanje etiopskim
nepcima započinje velikom platom etiopskih specijaliteta.
Po zidovima restorana nalaze se slike iz Etiopije, a posebno
zanimljiva pokazuje se tržnica u glavnome gradu. Na tom trbuhu Etiopije može se vidjeti što čini prehranu ove zemlje.
Žene sjede na zemlji i miješaju začine za wat - gulaše koji se
kuhaju u svakom etiopskom domu. Žitarice, zvane tef, također su prisutne, a među voćem se prepoznaju mnogi citrusi,
grožđe, banane, šipak, smokve, tropske jabuke i mnoštvo povrća za koje je potrebno malo više znanja. Meso je najčešće
govedina, janjetina i kozletina. Koptska crkva, koja je u Etiopiji stekla autokefalnost te postala Etiopskom pravoslavnom
crkvom, djeluje u Etiopiji od četvrtog stoljeća naše ere. Crkva
i danas određuje mnoge oblike prehrane. Etiopljani se pobožno drže dana nemrsa i kad se upotrebljavaju leća, razne
vrste graška i kikiriki da se napravi wat. Radi se o periodima
poput Korizme, ali također se ne mrsi srijedom i petkom. Etiopljani ne jedu svinjetinu, a prije i nakon jela se obavezno
pobožno peru ruke. Sve bi to bilo još razumljivo, da Etiopija
nije i etnički i kulturno vrlo raznolika zemlja. Sastoji se od šest
naroda i mnogih manjih etničkih zajednica, koji pripadaju kršćanskoj, muslimanskoj i židovskoj zajednici. Iz istoga razloga
u Etiopiji isto jelo može imati nekoliko varijacija, dok su druga nadvladala etničke i kulturne granice te postala etiopskim
nacionanim jelima.
Injera je toliko sveprisutna u Etiopiji (i u Eritreji, zemlji koja
se nakon krvavoga građanskog rata odvojila od Etiopije) da bi
prema mišljenjima domaćih nutricionista svi pomrli idući dan
od gladi ako ne bi bilo ovog nacionalnog jela. Radi se tankom
kruhu koji liči na palačinku. Pravi se od žitarice tef koja se
uzgaja na području Etiopije i Eritreje. Pošto je teško uzgajati
tef, prava injera se može pronaći samo u rijetkim restoranima izvan Etiopije, pa se upotrebljavaju i druge žitarice. Neka
vrsta kiselog tijesta miješa se s brašnom od tefa, vodom i
drugim sastojcima. Velika injera se stavlja u nekoliko slojeva na mesab, a potom se na nju stavlja sva hrana koja će se
poslužiti na ručku ili večeri, odvojena u zasebne dijelove. Uz
to dolazi još injere u manjim količinama. Desnom rukom se
uzima hrana i puni se injera otprilike kao što se puni meksički
burrito, te se u malim zalogajima jede. Pažljivi domaćin će
prvu injeru napraviti za vas, te isto tako odmah staviti esenciju Etiopije u vaša usta.
Većinom se na injeri nađe pileći i janjeći wat, u vrlo ljutom
umaku. Uz to idu razne varijacije jela od povrća, među kojima se ističe leća. Deserta zapravo i nema, već se kao desert
smatra sirova mljevena govedina - kitfo. Etiopljani vole jesti
sirovo meso, u raznim umacima i snažnim začinima. Iako se
sam pojam u zapadnjačkoj kulturi shvaća vrlo jedinstveno i
odbojno, treba se podsjetiti da se među gurmanskom hranom nalazi i tartar te da je popularan sushi, pa nema mjesta
čuđenju ni etiopskoj sirovoj govedini u ljutom umaku. Uz jelo
se pije Tej, medovina ili ne baš odlično etiopsko pivo Tella.
Kao desertno piće poslužuje se crna kava. Zanimljivo je vi-
Etiopska je hrana vrlo ljuta, zapravo radi se o najljućoj hrani u
Africi. Umaci Ber-beri ili Awaze, koji se pripremaju od crvene
paprike i s 15 drugih začina, mogu spržiti nepca nespremnih
ne-Etiopljana. No, pažljivim biranjem jela na stolu, lako se
odgonetne način odstranjivanja najljućih sastojaka.
Pripremanje stola posebna je tradicija. Nakon što smo za
predjelo jeli ukusan i osvježavajući krumpir u umaku od peršina i limuna, slijedio je pravi mali civilizacijski šok. Konobari-
Diabetes
www.diabetes.hr
33
Gastro putovanja
br. 6/2013
djeti kako se na injeri pojavljuju etiopske regije, jer svaki
kraj ima svoju posebnost, koja
samo dijelom ovisi o kulturi, a
mnogo više o nadmorskoj visini.
Začudo, nakon opisa i sirovog
mesa, kao sastavnog dijela
etiopskog stola, ova afrička
zemlja je raj za vegetarijance, pa čak i za vegane. Zbog
brojnih nemrsa, Etiopljani su
stvorili cijeli niz zanimljivih
jela koji uvijek uključuju luk, češnjak, đumbir i razne začine.
Nažalost, etiopske recepte je teško reproducirati u zapadnjačkim uvjetima, a improvizacije su poprilično neučinkovite
u zazivanju. Stoga u ovom gastroputopisu (ili gastrosnatrenju) imamo samo jedan, lagani recept.
Recepti:
Dabo Kolo (etiopski snack)
Sastojci:
2 šalice brašna
1/2 žličice soli
2 žlice šećera
1/4 žličice mljevene crvene
paprike (aleva)
1/2 dl ulja
voda
Priprema:
U zdjeli pomiješajte brašno,
sol, šećer i crvenu papriku te
dodajte ulje. Miješajući kuhačom, polako dodavajte vodu,
dok ne dobijete jednoličnu čvrstu smjesu tijesta. Istresite tijesto iz posude i pustite da malo odleži na radnoj površini.
Zagrijte tavu s debelim dnom (ili grill tavu).Razdijelite tijesto u komade veličine golf loptice te svaki komad duguljasto
razvaljajte na debljinu od oko 1.5 cm te ga potom narežite na
dužinu od 1.5 cm (kao njoke).Tako dobivene komadiće tijesta
raširite po zagrijanoj nezamašćenoj tavi. Pecite povremeno
okrećući dok lagano ne poprime zlatnosmeđu boju sa svih
strana. Pustite da se dabo kolo potpuno ohladi te poslužite.
UČLANITE SE U VAMA NAJBLIŽU
UDRUGU OSOBA SA ŠEĆERNOM BOLEŠĆU!
HRVATSKI SAVEZ DIJABETIČKIH UDRUGA ČINI 52 UDRUGE ČLANICE!
Mi ne možemo doći k vama, ali vi možete pristupiti nama. Zajedno smo jači!
Ujedinjeni protiv dijabetesa – pokažimo da nam je stalo!
PRISTUPNICA ZA UČLANJENJE U UDRUGU
Ispunjenu pristupnicu pošaljite na adresu najbliže udruge ili je
osobno donesite
Ime i prezime
Datum rođenja
Ulica i kućni broj
Poštanski broj i mjesto
Broj telefona
Broj mobitela
e-mail
Ukoliko u vašem mjestu ne postoji udruga javite se uredu
Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga. Dobiti ćete upute za
osnivanje udruge:
Ilica 48
10000 Zagreb
Tel/fax: 01/4847 807
Mob: 091/3131 050
e-mail: diabetes�diabetes.hr
Dugi dol 4a
10000 Zagreb
Tel/fax: 01/2330 991
Mob: 091/3131 020
e-mail: presi�diabetes.hr

Tjelovježba
Tjelovježba/Kolumna
br. 6/2013
br. 6/2013
Stanite i udahnite!
Vesna Mimica
Č
ini li se i vama, kao i meni,
da smo još nedavno gledali
one strašne filmove u kojima
nervozni ljudi po cesti trube, pretuku
nekoga bez razloga, pričaju sami sa sobom....?
I onda je to došlo do nas. Pogledate
kroz prozor, ljudi se svađaju na cesti
glasno da ih morate čuti, oko 8 ujutro
čujete samo nervozne trube vozača,
crna kronika je došla na 4 stranice u
tiskanim medijima, a kada pogledate
on-line izdanja uvijek su istaknute vijesti o nesrećama.
Zar je zbilja to moja stvarnost, upitala sam se jedne noći mirnog vikenda
kada sam oko 23 sata čula glasnu prepirku na cesti. Svađalo se dvoje djece
koje nisu imali više od 15 godina!
Prvi put u životu nisam reagirala, niti
viknula. Ništa, baš ništa. Pomislila
sam… gdje su ti roditelji?
Pripadam onom naraštaju kojeg mama
nije ispričavala u školi, čiji tata nije prijetio profesorima, onom naraštaju koji
je završio škole, fakultet, koji se borio
za posao, koji radi, ali i onom koji je
brijao po koncertima, nosio crnu dolčevitu i pripadao crnom valu... sa svim
bedastoćama koje mladost nosi.
Moj su pubertet moji roditelji sjajno
preživjeli!
Okej... dobro, nećemo samo žaliti za
„onim“ vremenima, ni danas nam nije
tako strašno, samo smo malo pogubili vrijednosti putem trke oko posla,
novca, prestiža! Pa treba li nam sve
to? Naravno da ne. Iz mnogih primjera se vidi da se može drugačije, ali je
žrvanj toliko brz i jak da nam ne dopu-
Teško je odoljeti osmjehu Sanje Doležal. Glazba i njezin glas poznati
su svim naraštajima. Pa čak i oni najveći punkeri, rockeri, metalci,
znaju za Nove Fosile. Sve nas je bar jednom dirnula Tonka, Ključ je
ispod otirača, a znamo da je Sanja uvijek za ples.
Nedavno je, igrom slučaja, pod tužnim okolnostima izgubila
voljenog partnera. Sada kaže, uči živjeti drugačije i ta prilagodba
nije laka. Ali pogledajte taj osmjeh!
Mislite li da će uspjeti? Da, i ja mislim da hoće!
36
Diabetes
www.diabetes.hr
šta da udahnemo. A udahnuti treba!
Baš onda kada vam se čini da će vam
glava eksplodirati od bijesa, kada vas
situacije nagone na neobuzdani plač,
kada mislite da zbilja nema izlaza, valja
udahnuti.
Ovoga puta sam vježbe snimila sa Sanjom Doležal. Tko ne zna Sanju? Uvijek veselu i nasmijanu, raspjevanu i
rasplesanu. Prije nekog vremena je,
pod posebno tužnim okolnostima,
izgubila bračnog partnera. Kada pričamo, vidim joj suzu u oku, ali i malu
iskricu budućnosti. Dovoljno za krenuti naprijed. Ako je svaki dan borba, ne
moramo se mi međusobno s našom
djecom, partnerima, prijateljima boriti. Znam da zvuči otrcano ali hajdemo
malo udahnuti. Još ima lijepih stvari za
koje se možemo uhvatiti.
Emisija Dobro jutro Hrvatska traje 2,20 min.
Potrebna je velika koncentracija i mnogi položaji tijela se promijene
tijekom tih180 minuta. I zato se po završetku Sanja istegne.
Naslonite se na ruke, otvorite laktove, blago se nagnite natrag i
pogledajte u strop. Duboko udahnite, malo zadržite i opustite se.
Ponovite bar još 2x.
Noge u visokim petama stradaju pa ih je dobro istegnuti.
Naslonite se na neko povišenje, stepenicu, ako ste baš jako dobri na
stolac, savijte koljeno, izravnajte leđa i istegnite noge. Polako ulazite u
tu pozu brojeći do 4, ostanite brojeći do 2, vratite se u početni položaj i
ponovite 4x jednom pa drugom nogom.
Ipak je ova vježba efikasna.
Udobno se smjestite, neka su vam leđa prislonjena uz rub naslona,
podignite noge na stolac, može biti malo povišenje, pa dodajte jastuk
pod pete i ...ništa samo se malo odmorite.
I na kraju mala torzija. Radite ju polako i ispravno.
Sjednite, neka su potkoljenice pod pravim kutem, stavite ruke na potiljak
i blago se okrenite iz struka brojeći polako do 2,
pa se vratite u početni položaj.
Ponovite 4x na jednu pa na drugu stranu i eto...malo je bolje zar ne?
Diabetes
www.diabetes.hr
37
Djeca i mladi
Djeca i mladi
br. 6/2013
br. 6/2013
Jedra prijateljstva
Mnogobrojni građani
trčali za mlade s dijabetesom
Utrka „Trčanjem mijenjamo dijabetes – Mladi za mlade“ okupila u Maksimiru više od 400 ljubitelja trčanja
Maja Ajduković
voditelj broda mladih osoba s dijabetesom
Mr. sc. Nataša Rojnić Putarek, dr. med,
Klinika za pedijatriju, KBC Zagreb
K
ao i svakog ljeta i ove godine
Splitsko dijabetičko društvo
sudjelovalo je u projektu Mirno More – flota mira. 950 mladih
sudionika iz 18 država sa svojim različitostima družilo se i uživalo u kasnom ljetu i morskim radostima. Svi
sa istim ciljem; prihvaćanjem drugačijih, sa svim manama i vrlinama.
Ovaj put je centralni događaj bio u
neposrednoj blizini grada Splita, u Marini Kaštela čija luka sa
bezbroj jedrilica nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Skupilo nas
se puno. Mi mladi iz Splitskog dijabetičkog društva, djeca iz
doma „Miljenko i Dobrila“ te štićenici Centra za rehabilitaciju
Zagreb, smo plovili skupa na tri jedrilice.
Ugodnom društvu je dobro došlo i lijepo vrijeme i neodoljivo
more pa uživanju nije bilo kraja. Neki su kao pravi mornari
kormilarili, a neki se izležavali te se crveni od sunca vraćali s
krstarenja. Obišli smo naše lijepe otoke: Vis, Šoltu i Brač, zajedno se budili i ispraćali sunce, obilazili mala otočna mjesta,
upoznavali se i
stjecali
nova prijateljstva,
čak slavili
i rođend a n e .
Centralni
38
Diabetes
www.diabetes.hr
događaj u Marini Kaštela je nažalost
popratilo loše vrijeme, pa smo aktivnosti predviđene za taj dan odradili
u prostorijama Marine. No unatoč
tome bilo je zanimljivo, održali smo
glazbene i plesne radionice, crtanje
zastava, tetoviranje, sportska natjecanja... Svatko je izveo i neku svoju
točku, a mi smo plesali Macarenu.
Imali smo i pravu olimpijadu te smo
rasturili u odbojci.
Mi mladi s dijabetesom smo s našim austrijskim prijateljima
proveli akciju mjerenja šećera i kviz o poznavanju dijabetesa.
Za uspomenu smo snimili i milenijsku fotografiju sa znakom
Mirnog Mora. U znak mira se napravila formacija sa brodovima gdje su svi brodovi istovremeno dizali jedra i puštali balone kao znak jedinstva.
U marini nas je dočekala završna večera sa svim sudionicima
flote koji su krenuli iz Kaštela.
Prisjetili smo se svih zabavnih trenutaka, pozdravili se s
ostalim sudionicima, slikali se i
ponovno smo bogatiji za jedno
iskustvo.
Još jedna fotografija za zid, a
srce puno nezaboravnih trenutaka.
U
zagrebačkom parku Maksimir, 06. listopada 2013. godine više od 400 trkača svih uzrasta sudjelovalo je na
utrci „Trčanjem mijenjamo dijabetes – Mladi za mlade“. U organizaciji Društva roditelja, liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika za pomoć djeci i adolescentima oboljelima
od šećerne bolesti „Veliki za male sa šećernom bolešću“, utrke
od 2 i 5,6 kilometara okupile su mnoštvo polaznika svih razreda srednjih škola koji su svojim sudjelovanjem podržali svoje
vršnjake koji boluju od šećerne bolesti, ali i sve zainteresirane
građane koji su im na ovaj način pružili podršku.
Tim povodom mr. sc. Nataša Rojnić Putarek, dr. med, v.d.
voditelja Zavoda za dječju endokrinologiju i dijabetes, KBC-a
Zagreb je izjavila: „Izuzetno nam je drago što je utrka „Trčanjem mijenjamo dijabetes – Mladi za mlade“ potaknula brojne građane, posebno mlađu populaciju da podrže djecu koja
boluju od dijabetesa potičući ih svojim sudjelovanjem na tjelesnu aktivnost. Veliki odaziv na utrku pokazao je da značajni
broj građana voli aktivno provoditi svoje slobodno vrijeme
što nas izuzetno veseli, a pruža i dobar primjer ostalima u
provođenju zdravog načina života.
U djece se u najvećem broju slučajeva javlja dijabetes tipa
1. Radi se obliku dijabetesa koji je nastao kao posljedica autoimunih procesa u organizmu. Hrvatska spada u grupu zemalja s visokim rizikom za nastanak dijabetesa tip 1 prema
Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, obzirom da se godišnje u
nas dijagnosticira ovaj oblik dijabetesa u oko 19-ero djece i
adolescenata na 100 tisuća djece iste dobi, odnosno u oko
130 do 160 djece. Ono što je također zabrinjavajuće je godišnji porast učestalosti od više od 5% te najveći porast učestalosti u najmlađe djece, one mlađe od 5 godina.
S druge strane, dijabetes tip 2 u djece i adolescenata postaje
važan javno zdravstveni problem u cijelom svijetu. Iako je u
nas učestalost ovog oblika dijabetesa značajno manja, obzirom na epidemiju pretilosti koja poprima značajne razmjere,
pitanje je vremena kada će ovaj oblik dijabetesa po učestalosti činiti značajan dio naših bolesnika. Istraživanja su pokazala da je redovita, svakodnevna tjelesna aktivnost jedan od
najznačajnijih faktora kojim osobe koje boluju od dijabetesa
mogu dugoročno održati dobru metaboličku kontrolu bolesti
te smanjiti učestalost ili odgoditi pojavu komplikacija bolesti. Osim toga tjelesna aktivnost koja je u skladu s uzrastom,
spolom i mogućnostima djeteta značajna je, ne samo za tjelesno, već i za psihološko zdravlje djeteta.
Tako se i ovom utrkom želi dodatno motivirati građane, posebice mlađu dobnu skupinu na zdrav način života i ukazati
da djeca i mladi s dijabetesom mogu rasti i živjeti jednako
aktivno i bezbrižno kao i njihovi vršnjaci.“
Pod medijskim pokroviteljstvom 24 sata, partnerskih portala www.zdravakrava.hr i www.klokanica.hr te portala www.
trcanje.hr, važnost ove humanitarne akcije prepoznale su
i brojne vodeće tvrtke kao što su Novo Nordisk, MEDiLAB,
Bayer, Podravka, Atlantic Grupa, PBZ card, LifeScan, Roche,
Oktal Pharma, Medtronic koje su svojim pokroviteljstvom
podržale pojedine timove.
Diabetes
www.diabetes.hr
39
Djeca i mladi
br. 6/2013
Ugljikohidratna
radionica na Bundeku
Znate li da možete f ino jesti i imati dobre šećere?
Da vam ne treba puno inzulina uz imalo obilan obrok
te da za ujednačene i dobre šećere nakon obroka ne treba gladovati.
SERVIER,
vaš partner u lijeËenju
šeÊerne bolesti tipa 2.
Maja Vuković, Zagrebačko dijabetičko društvo
40
Diabetes
www.diabetes.hr
jest ćemo veću količinu ugljikohidrata za koju će nam ponovno
biti potrebna i veća doza inzulina.
Upravo na koji način možemo smanjiti potrebu za inzulinom, ukazala nam je Anita Šupe, poznata nutricionistkinja koja je svojom
knjigom „Istine i laži o hrani“ uklonila predrasude mnogih koji
su se bojali s vremena na vrijeme pojesti i komadić slanine, te
obogatiti svoj obrok mnoštvom različitih orašastih plodova. Svojim predavanjem ukazala nam je na važnost prirodnih životinjskih
masti, te uklonila predrasude o njihovoj štetnosti na organizam.
Naravno, pod time se ne misli da obrok u kojemu smo dosada jeli
ugljikohidrate zamijenimo istom količinom masti, već da određenim balansom ukusno jedemo i utažimo svoju želju za hranom.
Bilo je tu mnoštvo ljudi, od dijabetičara pa do slučajnih prolaznika, mladih i starih, onih koji su još uvijek u vrtiću, onih koji idu
u školu i na studij, pa do onih koji uživaju u svojoj mirovini. Bilo
je druženja, dijeljenja savjeta, upoznavanja s novim aparatićem
za mjerenje šećera u Hrvatskoj, u kojem je već integrirano 25
trakica i lancetar.
Mogla se uočiti dječja igra (dok su roditelji slušali predavanje
Anite Šupe, djeca su se zabavljala u društvu volontera), razmjena iskustva između mladih i starijih, no ono što je bilo najuočljivije bio je duh zajedništva koji je govorio da nismo sami, da ukoliko se svi zajedno udružimo, možemo pobijediti dijabetes te da
nas on neće sputavati u našim osnovnim životnim ciljevima. Na
početku druženja, moglo se uočiti poneko prestrašeno lice koje
se tek upoznalo sa „slatkim životom“, no na kraju je svaki strah
nestao jer uz mnoštvo priče i smijeha vidjelo se da niti jedna
prepreka nije nesavladiva. Ipak smo mi najslađi ljudi na svijetu
te svoj osmijeh trebamo podijeliti sa svima.
Hvala tvrtkama Menarini i Novonordisk što su pomogle da se
ova vrijedna radionica uistinu i ostvari.
SERVIER AD1 C1 2013-14.
U
subotu, 28. rujna 2013., mnogi posjetioci „Bundeka“
mogli su primijetiti grupu od ne tako malog broja ljudi
(njih otprilike 150) kako se okuplja oko roštilja i zauzima
svoj kutak tog poznatog zagrebačkog jezera i parka. O čemu se
zapravo radilo?
Zagrebačko dijabetičko društvo organiziralo je druženje uz roštilj
pod temom „Ugljikohidratna radionica“. Željelo se ukazati da za
dobar obrok nije uvijek potrebna velika količina ugljikohidrata
na tanjuru, već da tu količinu može i treba zamijeniti povrće te
određena količina masti unesena putem hrane u organizam.
Naime, osobe sa šećernom bolešću moraju kontrolirati razinu
šećera u krvi, a neki od njih pritom koriste tablete ili pak inzulin. Kako bi se smanjila potreba za inzulinom potrebno je umanjiti unos ugljikohidrata u organizam te ih zamijeniti različitim
povrćem i primjerenom dozom masti, koja ne čini pretežiti dio
našega tanjura, ali koja mora biti prisutna da bi se zadovoljila
osnovna ljudska potreba – glad.
Svi oni koji pate od
šećerne bolesti znaju
da im je unos masti
u organizam uvelike
ograničen.
Upravo se ovom radionicom htjelo ukazati na neke ljudske
zablude koje pretjerano
ograničavaju
unos masti u organizam. Ukoliko si previše ograničavamo tu
namirnicu, da bismo
utažili svoju glad, po-
Iz udruga Hsdu-a
Iz udruga Hsdu-a
br. 6/2013
br. 6/2013
Iz udruga
Susret djece i mladih u Ivanić-Gradu
Okrugli stol 2013. -
HSDU-ovo okupljanje predstavnika svih udruga
u Termama Krka - Dolenjske toplice, uz
goste iz Slovenskog saveza i predstavnike
iz Bosne i Hercegovine.
V
ikend nakon obilježavanja Svjetskog dana dijabetesa, od 15. - 17.
studenog 2013. rezerviran je za
okupljanje svih predstavnika udruga osoba sa šećernom bolešću Hrvatske. Tada,
naime, Hrvatski savez dijabetičkih udruga organizira Okrugli stol za 52 udruge
Teme okruglog stola biti će:
- Dostupnost inzulinskih pumpi
- Apliciranje za natječaje EU (međunarodna suradnja sa Republikom Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom)
- Suradnja i koordinacija Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga s lokalnim udrugama
- Uloga liječnika obiteljske medicine i
dijabetologa u liječenju osoba sa šećernom bolešću.
Zaključci doneseni na okruglom stolu
predstavljat će službeno stajalište Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga te će biti
upućeni nadležnim institucijama.
Veselimo se zajedničkom druženju!
P
Sudjelovali u europskom projektu
„Sweet life“ u Turskoj
Antonija Brlek
N
ekoliko članova Društva za zaštitu od dijabetesa Varaždin od 05.
- 11. rujna 2013. godine sudjelovalo je u projektu „Sweet life“ koji se
održavao u sjeverozapadnom dijelu Turske, u provinciji Sakarya, gradu Adapazari koji se nalazi uz obalu Crnog mora.
42
Diabetes
www.diabetes.hr
VARAŽDIN
U realizaciji projekta sudjelovali su i članovi srodnih društava iz Litve, Rumunjske i Turske te razmjenjivali iskustva o
borbi protiv ove, jedne od najčešćih bolesti današnjice.
Sudjelovanjem na projektu osnažili smo
kapacitete naših organizacija koje nude
pomoć oboljelima te osvijestili realnost
života s ovom bolešću. Možemo s ponosom reći da smo u zadnjih nekoliko
godina, općenito u sustavu zdravstva po
pitanju naše bolesti na sve višoj i razvijenijoj razini. Tursko društvo poprilično
je zatvoreno, malo se otvoreno govori o
ovoj bolesti, postoje stigme, sam pristup
ljudima veoma je težak.
Ina Mužina
IVANIĆ GRAD
Na projektu Hrvatsku su predstavljali
dijabetičari iz Lepoglave i članice Kluba
mladih dijabetičara Varaždin. Nadamo
se da će se projekt nastaviti razvijati i realizirati u Hrvatskoj, a potporu mu daju i
EU fondovi.
o prvi puta u našoj županiji, ujedno
i gradu održan je 21. rujna 2013.
Susret djece i mladih dijabetičara
Hrvatske. Organizator susreta bio je Klub
osoba s dijabetesom „Za bolji život“ iz
Ivanić-Grada. Klub osoba s dijabetesom
„Za bolji život“ uspješno djeluje pri
Gradskom društvu Crvenog križa IvanićGrad već petu godinu. Osnivanje Kluba
proizašlo je iz inicijative djelatnica tvrtke
Salvus i Gradskog društva Crvenog križa Ivanić-Grad. Na početku rada Klub je
krenuo uz medicinske sestre patronažne
službe Doma zdravlja Ivanić-Grad obavljati na terenu preventivne kontrole glukoze u krvi i tlaka našim sugrađanima i žiteljima Općina Križ i Kloštar. Ta mjerenja
su postala tradicija i danas imamo svaki
mjesec organizirana preventivna mjerenja na četiri lokacije i to u Ivanić-Gradu,
Posavskim Bregima, Križu i Kloštru. Klub
je, osim mjerenja, uključen u gotovo sve
manifestacije lokalnog i županijskog karaktera, a kao promicatelji zdravih životnih navika veliku pozornost posvećujemo organizaciji edukativnih predavanja
i akcija kako bi unaprijedili zdravstvenu
zaštitu, utjecali na rano otkrivanje dijabetesa, ali i na poboljšanje zdravstvenog
stanja osoba sa šećernom bolešću. Susret djece i mladih dijabetičara te cjelokupna organizacija dio su nastojanja da
Klub djeluje na svijest građana i upozori
na pandemiju dijabetesa ili kako popularno nosi ime - bolesti današnjice.
Poticaj i inicijativa za organizacijom Susreta djece i mladih dijabetičara došla
je iz prijateljske Dijabetičke udruge Garešnica. Budući da prijatelji iz Garešnice
nisu bili u mogućnosti organizirati ovakav Susret, Klub je prihvatio izazov i iako
je inicijativa bila da se okupljaju udruge
iz Slavonije, Baranje i Moslavine, poziv
na sudjelovanje se proširio na sve regije
i pozvane su sve dijabetičke udruge i klubovi iz Hrvatske. Inicijativu Kluba podržao je Hrvatski savez dijabetičkih udruga.
Gradsko društvo CK Ivanić-Grad bio je
suorganizator Susreta. Zagrebačka županija i župan Stjepan Kožić bili su generalni pokrovitelji. Generalno sponzorstvo
preuzela je tvrtka Salvus, a sponzori i
pokrovitelji bili su: Grad Ivanić-Grad,
Općine Kloštar Ivanić i Križ, Društvo CK
Zagrebačke županije, Klub mladih HCK
„Dabar“ iz Ivanić Grada, Gradska zajednica športskih udruga Ivanić-Grad, Udruga „Prijatelji baštine“ iz Ivanić-Grada i
medijski pokrovitelj Radio Ivanić.
Na Susretu se okupilo oko 150 gostiju
iz udruga: Varaždin, Virovitica, Đakovo,
Garešnica, Sl. Brod, Popovača, Velika Gorica, Vinkovci, Slatina, Hercegovac i Zagreb. Susret je prema programu započeo
zajedničkim okupljanjem i doručkom.
Nakon toga predstavljena je projekcija
i prezentacija na temu „Šetnja kroz povijest Ivanića“, prof. Vide Pust Škrgulja
ispred Udruge „Prijatelji baštine“. Nakon
toga predstavljen je kratki animirani film
Međunarodne dijabetičke federacije i
predavanje dr. Petre Šulentić, spec. endokrinolog na temu: „Dijabetes - zaštitimo našu budućnost“, koja je ujedno i
slogan obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv dijabetesa. Nakon svečanog
otvorenja, svi uzvanici su ispred Pučkog
učilišta formirali krug koji je simbol dijabetesa i pustili u zrak 135 balona u čast
135 godišnjici rada Hrvatskog Crvenog
križa i 50-tak plavih balona kao simbol
borbe protiv dijabetesa. Na Sportskom
parku „Zelenjak“ je zatim svim uzvanicima demonstrirana sanitacija vode
u organizaciji Crvenog križa, a iza toga
i naš tradicijski Čardak koji su ukratko
predstavili članovi Udruge „Prijatelji baštine“. Za sve goste bio je upriličen ručak
na ŠRC“Petek“, a na sportskim terenima
centra nakon ručka su održana sportska
natjecanja za sve goste. Natjecalo se u
odbojci na pijesku, graničaru i štafeti. Svi
su gosti na kraju Susreta dobili zahvalnice i medalje za sudjelovanje koje je dodijelio g. Tomislav Ciković ispred Hrvatskog
saveza dijabetičkih udruga.
Za sve goste, posjetitelje i uzvanike organizirana je tokom dana prodajna tombola sa vrijednim nagradama koja je bila
humanitarnog karaktera, jer će prihod
ostvaren prodajom biti doniran našem
sugrađaninu za obuku i školovanje psa
vodiča za slijepe.
Kao dobri domaćini - volonteri pokazalo
se i 20-tak učenika Srednje škole Ivan
Švear iz Ivanić Grada. Oni su uz ostalo na
svojoj odjeći nosili obilježja pod nazivom
„Ja sam superheroj“. To je akcija koju je
na isti dan organizirala Hrvatska mreža
volonterskih centara i tom prilikom dan
je doprinos obilježavanju i veličanju humanosti i volonterskog rada.
Svi su gosti izrazili pohvale za organizaciju Susreta sa nadom da će ovakvi susreti
postati tradicija u našoj županiji i susjednim nam regijama.
Diabetes
www.diabetes.hr
43
Iz udruga Hsdu-a
br. 6/2013
Koordinacija udruga i Susret dijabetičara Dalmacije
Branko Lulić
U
subotu, 5. listopada 2013. godine u Velikoj sali hotela „Zagreb“ u Splitu, održana je XIV.
Koordinacija udruga Dalmacije i Javna tribina o zdravstvu i zdravstvenom
osiguranju s temom „Stanje i novosti
u zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom
osiguranju kroničnih bolesnika – osoba sa šećernom bolešću“, čiji moderator je bila prof. Vesna Zec, bivša pročelnica Upravnog odjela za zdravstvenu
zaštitu i socijalnu skrb grada Splita.
Tribini su nazočili: prof. dr. sc. Maja
Radman zamjenica sanacijskog upravitelja KBC Split i izaslanica Ministarstva
zdravlja; dr. Natalia Bralić, ravnateljica
HZZO PU Split; dr Mirjana Stagličić,
HZZO PU Split; dr Vesna Barišić iz NZ
ZJZ SDŽ; dr. Merim Bezdrov, liječnik
obiteljske medicine; Sandra Bršec
Rolih, dopredsjednica HSDU-a; Mujo
Delić; koordinator udruga dijabetičara
Unsko-sanskog kantona BiH te organizator Branko Lulić, predsjednik SDD-a,
koordinator udruga dijabetičara Dalmacije i dopredsjednik HSDU-a.
Doprinos raspravi na Javnoj tribini o stanju i novostima u zdravstvenoj zaštiti i
zdravstvenom osiguranju dalo je Splitsko
dijabetičko društvo koje već desetljećima vodi brigu o zdravstvenoj, socijalnoj,
pravnoj i drugoj zaštiti osoba sa šećernom bolešću te njihovoj rehabilitaciji.
Prateći slijed gornjih mjera dolazi se
SPLIT
do zaključka da se gotovo na svakom
koraku pokušavaju uskratiti navedena
prava oboljelih od šećerne bolesti.
Zaključci:
Obiteljski liječnik opterećen je brojem pacijenata (preko 1.700 osoba), administrativnim poslovima, limitiran izdavanjem
recepata, uputnica i potvrda za pomagala. Grupna edukacija kroničnih bolesnika
je gotovo nezamisliva i neizvediva.
Nužna je reaktivacija edukacije liječnika obiteljske medicine kako bi oni
mogli prihvatiti ogroman teret koji im
se stavlja na leđa, tj. skrb za osobe sa
dijagnozom DM tip 2.
Nužno je i žurno definirati kompetencije liječnika i protokole u obradi i propisivanju terapija osobama sa šećernom
bolešću tip I i tip II.
Zavod za javno zdravstvo trebao bi preuzeti vodeću ulogu u educiranju i osposobljavanju građana za prepoznavanje
šećerne bolesti, njenog nastanka, redovite i učinkovite preventivne kontrole šećera u krvi, usmjeravanje oboljelih
na liječenje i rehabilitaciju.
Sekundarna i tercijarna zdravstvena
zaštita se obavlja uglavnom u bolnicama. Nužno je organizirati dnevne
bolnice kako bi se osobe sa šećernom
bolešću educirale i osposobile za kvalitetan suživot sa svojom bolešću, ne
čekajući nastupanje komplikacija koje
šećerna bolest uzrokuje.
Organizirati nesmetano i blagovremeno uključivanje inzulinskih pumpi za
potrebite, s time da inzulinske pumpe
uđu u sastav pomagala, da ne budu
na volju ravnatelja bolnice te da se inzulinske pumpe ne ugrađuju po volji i
44
Diabetes
www.diabetes.hr
Jednokratno kodiranje - jednostavnije testiranje
želji pojedinaca (roditelja).
Radno vrijeme roditelja djece sa šećernom bolešću i doplatak na djecu - riješiti na povoljan način i to na jednom
mjestu, a ne na tri kao do sada.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje treba biti što mu piše u imenu, a
ne podmirivati neke druge obveze na
štetu svog postojanja, djelovanja i posebno svojih osiguranika.
Nažalost, učestala i kontinuirana smanjivanja prava na zdravstvenu zaštitu,
pravo na pomagala i lijekove, dovest
će do katastrofalnih posljedica za oboljele, njihove obitelji, zdravstveni sustav, ekonomski sustav i cijelu zemlju.
Sredstva za šećernu bolest iznose
2.600.000.000 kuna godišnje, a od
toga 87% ide na sanaciju komplikacija šećerne bolesti!? Što je sa preventivom? Što je sa Hrvatskim modelom?
Što je sa Nacionalnim programom? Što
je sa Saborskom rezolucijom o šećernoj
bolesti? Zar idemo u „amerikanizaciju“
zdravstva u Hrvatskoj???
Podržavamo sve projekte i programe
koji doprinose smanjivanju pretilosti i
suzbijanju nastanka šećerne bolesti tip
2, koja napada i djecu.
Accu-Chek® Performa sistem
Jednokratno kodiranje s aktivacijskim čipom.
Velike trake za lakšu upotrebu i doziranje.
Testiranje u 5 sekundi s malim uzorkom (0.6 µL).
Veliki display, lagan za očitavanje.
Experience what’s possible.
Roche d.o.o.
Ulica grada Vukovara 269a
Zagreb
Tel: +385 (0)1 46 28 360
Fax: +385 (0)1 46 60 124
Glukofon - besplatni telefon:
0800 60 00 60
ACCU-CHEK i ACCU-CHEK PERFORMA su zaštićeni
znakovi kompanije Roche. © 2010 Roche Diagnostics
Međunarodna iskustva
br. 6/2013
Prenosimo iz DiabetesVoice-a, Volume 58, lipanj 2013.
Šest slanih namirnica koje brzo pridonose preopterećenju natrijem:
Kruh i peciva:
Naresci, suhomesnati proizvodi:
Pizza:
Iako mnoge vrste kruha nemaju
slani okus, jedan komad može
imati čak 230 miligrama natrija.
Delikatese i zapakirano meso može
sadržavati čak 1.050 miligrama natrija
koji se dodaje većini kuhanih jela kako
bi se spriječilo kvarenje.
Jedna kriška pizze može sadržavati čak
760 miligrama natrija; sa samo dvije
kriške ćemo doći do preporučene
dnevne granice soli.
Perad:
Juha:
Sendviči:
Razina natrija u piletine se razlikuje ovisno
o tome kako je spremana. Samo 100 g
panirane piletine (nuggets) može imati
600 mg natrija, dok pripremljena na žaru i
bez kore može imati mnogo manje.
Jedna šalica pileće juhe s tjesteninom iz
konzerve može imati i do 940 miligrama
natrija.
Ova hrana kombinira od dvije do šest stavki
slanog: narezak i kruh s natrij-bogatim
začinima, kao što su kečap i senf. Sve u
svemu, jedan sendvič može lako nadmašiti
preporučeni dnevni limit natrija.
W.A.S.H.
isperimo svjetsku prehrambenu sol
U svijetu je trenutno dnevna konzumacija prehrambene soli dva puta viša od preporučene, što je
trljanje soli na ranu javnom zdravstvu. Dokazi pokazuju da visok unos soli izravno povećava rizik od
srčanih bolesti, moždanog udara, pretilosti, a uz potrošnju bezalkoholnih pića i mnogih drugih bolesti
koje se inače mogu prevenirati, uključujući i rak. Ograničavanje unosa soli hranom je još važnije
za visokorizičnu populaciju, kao što su osobe sa šećernom bolesti. U ovom izvješću ćemo sagledati
ozbiljne zdravstvene posljedice povezane s visokim unosom prehrambene soli, o kojima govori profesor
Graham MacGregor, predsjednik Svjetskog pokreta za zdravlje i sol (World Action on Health and Salt
- W.A.S.H.), koja je uspješno provodila akcije u prehrambenoj industriji i zalagala se za veću svijest
potrošača. Vrijeme je da razotkrijemo činjenice i odbijemo taj prstohvat soli.
Elizabeth Snouffer, Urednik Diabetes Voice-a
D
anas se govori o vezi između šećera, pretilosti i bolesti,
ali imamo još jedan čest prehrambeni dodatak koji se
uspješno povezuje sa smrtnošću. Nalazimo ga posebno
naglašenog u kokicama i pizzi, a ljudi diljem svijeta koriste ga kao
neizostavni dio raznih umaka, svjesni mogućih posljedica. Natrijev klorid ili kuhinjska sol je taj ključni element, a procjenjuje se
da njegova prekomjerna potrošnja uzrokuje gotovo 2,3 milijuna
srčanih udara povezanih sa smrtnim slučajevima u svijetu u jednoj godini.1
5% svjetske populacije konzumira gotovo dvostruko
više od preporučene dnevne količine soli.
Visok unos prehrambene soli povezan je s povišenim krvnim tlakom (hipertenzija), ozbiljnim povećanjem rizika od kardiovaskularnih bolesti, te je uzrok broj jedan prerane smrti u svijetu. Hipertenzija je također povezana s bolešću bubrega. Prekomjeran
unos soli povezan je s osteoporozom i rakom želuca u odraslih,
te se vodi kao posredni uzrok pretilosti, osobito u djece, obzirom da slana hrana uzrokuje žeđ koja se često gasi visokokalorijskim bezalkoholnim pićima. U SAD-u, gdje je konzumacija soli
46
Diabetes
www.diabetes.hr
Izračunavanje Šest slanih namirnica: Centers for Disease Control and Prevention, Morbidity and Mortality Weekly Report (MMWR), Vital Signs: Food
Categories Contributing the Most to Sodium Consumption– United States, 2007–2008, February 10, 2012 / 61(05);92-98.
velika, 97% djece i adolescenata unosi previše soli, što povećava
rizik od kardiovaskularnih bolesti kasnije u životu.2
Krajem ožujka ove godine, American Heart Association (AHA) izvijestio je da je u 2010. godini 75% svjetske populacije konzumiralo
gotovo dvostruko više (4000 mg/dan) od preporučene dnevne
količine soli i iznio podatak da je 2,3 milijuna života iz tog razloga
izgubljeno u toj godini. Ne čudi podatak da se većina od tih smrtnih slučajeva dogodila u niže i srednje razvijenim zemljama.
American Heart Association je također izvijestila da 99% svjetske
populacije prelazi preporučeni limit Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) od 2000 mg/dan soli za zdrave odrasle osobe.3
Opasnost od soli
Ljudska bića su genetski predodređena da troše manje od 250
mg soli dnevno, ali u svijetu je prosjek dnevne prehrane unosa
soli čak 16 puta veći, a često i više od toga. Potrošači diljem svijeta postali su ovisni i tolerantni prema okusu gotovih jela i slanih
grickalica, bezalkoholnih pića i kruha, a to nije dobro za nas.
Procjenjuje se da će do 2025. biti 1,56 milijardi
odraslih osoba koje žive s visokim krvnim tlakom.
Prema World Heart Federation, u svijetu je najmanje 970 milijuna ljudi s povišenim krvnim tlakom, a 640 milijuna tih ljudi živi u
zemljama u razvoju. U svijetu danas ta potreba za unosom soli
ima velik utjecaj na javno zdravstvo u svakoj zemlji, a nesporni
dokazi ukazuju na visok unos soli u prehrani kao jedan od uzroka
hipertenzije. Milijuni preranih smrti u svijetu povezano je s povišenim krvnim tlakom, a problem postaje sve veći. Do 2025. godine procjenjuje se da će biti 1,56 milijardi odraslih osoba koje
žive s visokim krvnim tlakom. Kao što je ranije spomenuto, prehrana s visokim udjelom soli povećava rizik današnje djece da
razviju ozbiljne dugoročne zdravstvene probleme, uključujući i
rizik za razvoj visokog krvnog tlaka kasnije u životu, a visoki unos
soli također pridonosi povećanju stope pretilosti u dječjoj dobi i
do razvoja šećerne bolesti tipa 2 u sve mlađih osoba.
2005. godine, skupina globalnih stručnjaka za hipertenziju, nutricionizam i kardiovaskularno zdravlje sklopilo je savez za rješavanje problema u svijetu prehrambene soli. Osnovan je Svjetski
pokret za zdravlje i sol (WASH) kako bi potaknuo populacije diljem svijeta da smanje unos soli u prehrani. WASH-ov primarni
uspjeh do sada je bio da izvrši pritisak na multinacionalne prehrambene tvrtke za smanjenjem soli u prehrambenim proizvodima, osobito u Velikoj Britaniji. Profesor Graham MacGregor,
predsjednik WASH-a i profesor kardiovaskularne medicine na
Wolfson Institut, London, UK, smatra: "Puno se lakše prepustiti
prehrambenoj industriji nego ovisiti o javno-zdravstvenim kampanjama usmjerenim na smanjenje visokog unosa soli ". WASH
broji 85 zemalja članica, a posljednjih nekoliko javno-zdravstvenih inicijativa usmjerenih na smanjenje soli poduzeto je u Australiji, Brazilu i Južnoj Africi.
Visokorizično stanovništvo: oni koji žive s dijabetesom
Trenutno, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje da zdrave
odrasle osobe ograniče dnevnu potrošnju soli do 2000 mg/dan, a
američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučuju
da visokorizične populacije ograniče dnevni unos do 1500 mg/dan.5
Visokorizičnu populaciju čine osobe starije od 40 godina, osobe
s dijagnozom visokog krvnog tlaka, populacija afričkog podrijetla i ljudi koji žive s šećernom bolešću.
Diabetes
www.diabetes.hr
47
Međunarodna iskustva
Međunarodna iskustva
br. 6/2013
br. 6/2013
Najodgovornija stvar koju može učiniti liječnik kod
liječenja ljudi s šećernom bolešću je da ih tretira kao
da su već imali srčani udar, i krene od toga.
Smanjenje unosa soli od 15% u Velikoj Britaniji spasi
minimalno 9000 osoba od moždanog i srčanog udara
svake godine.
Česta kontrola krvnog tlaka u bolesnika s šećernom bolešću smanjuje već povišen rizik od moždanog i srčanog udara i usporava
progresiju nefropatije kod osoba s šećernom bolešću. Iako ne postoji konsenzus u ograničavanju unosa soli kod osoba s šećernom
bolešću, Profesor MacGregor smatra (kao i mnogi drugi) da liječnici moraju ozbiljno pristupiti hipertenziji, kao i kontroli glikemije
i da je smanjenje unosa prehrambene soli važna strategija kako bi
se pomoglo u smanjenju povišenog krvnog tlaka: "Budući da ljudi
koji žive s šećernom bolešću umiru od kardiovaskularnih bolesti
više nego od bilo čega drugog, najodgovornija stvar koju mogu
učiniti liječnici kod liječenja ljudi s šećernom bolešću je da ih tretiraju kao da su već imali srčani udar, i krenuti od toga".
Budući da šećerna bolest i visoki krvni tlak povećavaju rizik od
srčanog i moždanog udara, te bolesti bubrega, važno je da ljudi
s šećernom bolešću vode zdrav načina života koji uključuje, između ostalog, prehranu bogatu povrćem i cijelovitim žitaricama
i ograniče unos procesirane hrane i kuhinjske soli.
Velika Britanija je bila vrlo uspješna u pritisku na proizvođače
hrane za smanjenje dodane soli, a služi i kao uzor za ostatak svijeta. U 2004, Konsenzus Action on Salt and Health (CASH) provodi javnozdravstvenu kampanju za poticanje industrije hrane
u UK za smanjenje soli dodane u hranu. Ovaj napor rezultirao
je inicijativom za označavanje količine soli sve zapakirane hrane s jednostavnim sustavom boja što ga čini lako shvatljivim za
potrošače. Profesor MacGregor smatra strategiju smanjenja soli
vrlo vrijednom, "Smanjenje unosa soli od 15% kod britanskog
stanovništva spasilo je minimalno 9000 ljudi od moždanog i srčanog udara svake godine, i ovi su napori uštedjeli Velikoj Britaniji 2 milijarde dolara godišnje"
Nažalost, globalni teret bolesti povezanih s hipertenzijom pronalazi svoj dom prije svega u siromašnijim i zemljama u razvoju. Tragično malo je poticanja Vlade za razvoj prehrambenih
smjernica i edukacije stanovništva o opasnosti od pretjeranog
unosa soli. Iako jedemo previše soli tradicionalno se okrivljava
korištenje soli u kuhanju i u očuvanju hrane, no fokus se mijenja
jer prehrambena industrija cilja na populacije u siromašnijim i
zemljama u razvoju, s jeftinim i visokim udjelima masnoća, soli
i šećera u hrani.
Smanjenje unosa prehrambene soli treba uzeti ozbiljno, zajedno
s drugim promjenama načina života, kao što su povećanje tjelesne aktivnosti, prehrane bogate cjelovitim žitaricama i povrćem,
smanjenjem unosa masnoća i šećera i prestankom pušenja. Nacionalne i globalne zdravstvene mjere javnih kampanja mogu
spasiti milijune života.
Promjena začina
Oko 80% sve konzumirane soli dodaje se već u fazi proizvodnje,
što ga čini vrlo teško kontroliranim za potrošače.4
Ukoliko se zabilježi smanjenje unosa soli diljem svijeta, prehrambena industrija će morati smanjiti količinu soli dodanu hrani. Problem: Industrijska oporba je impresivna barijera, jer sol se
smatra važnim dijelom komercijalnog uspjeha. Sol omogućuje
jeftinoj, neukusnoj hrani da na tržište stigne ukusna i povoljna,
te također povećava količinu vode u hrani što kod obrađenog
mesa iznosi povećanje njene težine
od čak 20%. Neke od najvećih multinacionalnih prehrambenih tvrtki na
LITERATURA......
svjetskom tržištu proizvode grickalice
i bezalkoholna pića - dva od najvećih
1. Lim SS, Vos T, Flaxman AD, et al. A comparative risk assessment of burden
dodavatelja soli danas. Navikavanje na
of disease and injury attributable to 67 risk factors and risk factor clusters
slan okus hrane povećava toleranciju
in 21 regions, 1990–2010: a systematic analysis for the Global Burden of
i želju za još. Ovaj scenarij se najjaDisease Study 2010. The Lancet 2012; 380: 2224-60.
snije očituje u uspjehu bezalkoholnih
2. Mendis S, Puska P, Norrving B. Global Atlas on Cardiovascular Disease and
pića u industriji gdje je sol značajna
Prevention and Control. World Health Organisation, Geneva 2011.
odrednica žeđi. Unosom slatkih i sla3. American Heart Association Meeting Report, March 21, 2013. http://
nih pića lako je navesti dijete da popije
newsroom.heart.org/news/adults-worldwide-eat-almost-doubledaily-aharecommended-amount-of-sodium
još jedno. Strategije kojima se koriste
prehrambene industrije su lako uspo4. He FJ, MacGregor GA. Reducing population salt intake worldwide: from
redive s tehnikama koje koriste duhanevidence to implementation. Progress in Cardiovascular Diseases 2010; 52:
263-383.
ske industrije, a problem se ne događa
sam od sebe.
48
Diabetes
www.diabetes.hr
5. WHO issues new guidance on dietary salt and potassium. Geneva. http://
www.who.int/mediacentre/news/notes/2013/salt_potassium_20130131/en/
ZDRAVSTVO U
EUROPSKOJ UNIJI
Snježana Ivčić, univ.spec.oec.
Z
dravstvena politika je područje u pretežitoj nadležnosti
država članica Europske unije što znači da svaka država
članica sama odlučuje o zdravstvenoj politici koja najbolje odgovara nacionalnim okolnostima i tradicijama, no sve dijele zajedničke vrijednosti poput prava svih na jednako visoke
standarde javnog zdravstva i jednakost u pristupu kvalitetnoj
zdravstvenoj zaštiti.
Zdravstvena politika prvi put se spominje 1992. u Ugovoru iz
Maastrichta, potom u Ugovoru iz Amsterdama 1997., a u posljednjem, Ugovoru iz Lisabona koji je potpisan 2007., u članku 168., navodi se kako djelovanje Europske unije nadopunjuje
nacionalne politike i usmjereno je prema poboljšanju javnog
zdravlja, sprečavanju tjelesnih i duševnih bolesti i oboljenja te
uklanjanju izvora opasnosti za tjelesno i duševno zdravlje.
Europska unija je kompleksna zajednica unutar koje djeluje
puno institucija čije se funkcije isprepliću, a puno njih se tiče i
područja zdravstva. Na prvi pogled situacija se, što se tiče zdravstva, možda čini jednostavna, ali razni događaji i odluke na razini
EU često to opovrgavaju.
U ovoj rubrici svaki put će se obraditi jedan dokument ili institucija koja djeluje u području zdravstva na razini EU, primjerice: Opća uprava za zdravstvo i potrošače u Europskoj komisiji,
Odbor za okoliš, javno zdravstvo i sigurnost hrane u Europskom
parlamentu, Europsko tijelo za sigurnost hrane, Europska mreža
za promociju zdravlja na radnom mjestu, Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti, Europska agencija za lijekove, Europska
iskaznica zdravstvenog osiguranja, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća 2011/24/EU od 9. ožujka 2011. o primjeni prava
pacijenata u prekograničnom zdravstvenom osiguranju, itd.
Opća uprava za zdravstvo i zaštitu potrošača / Directorate - General for Health and Consumers (DG SANCO)
Prva institucija koju ćemo predstaviti je Opća uprava za zdravstvo i zaštitu potrošača osnovana 1999. unutar Europske komisi-
je, a na njenom čelu su dva povjerenika: povjerenik za potrošače
je Neven Mimica, a povjerenik za područje zdravstva je Tonio
Borg. Glavni ured Uprave nalazi se u u Briselu, a dio osoblja radi
i u Luksemburgu.
Glavni zadatak ove Uprave je učiniti Europsku uniju zdravijim
i sigurnijim mjestom, te zaštiti interese potrošača. Najvažniji
ciljevi su jačanje prava potrošača, zaštita i poboljšanje javnog
zdravstva, briga za sigurnost hrane, zaštita zdravlja i dobrobiti
životinja na farmama te zaštita usjeva i šuma.
Ove ciljeve Uprava postiže na tri načina: praćenjem, slušanjem
potreba svih dionika i djelovanjem. Uprava prati da li se zakoni
koji se tiču prava potrošača, javnog zdravstva ili hrane provode i
primjenjuju na nacionalnim, regionalnim i lokalnim razinama te
reagira ako uvidi nepravilnosti. Uprava djeluje na razne načine;
putem zakona, podupiranjem projekata ili putem drugih mjera
prikladnih za određenu situaciju. Kako bi osigurala učinkovitost i
provedbu svojih politika Uprava kroz niz konzultacija „osluškuje“ i
prati potrebe svih zainteresiranih dionika te podupire nacionalne
i/ili regionalne autoritete kako bi bili uspješniji u svom djelovanju.
Osim ove Uprave, za područje zdravstva nadležne su djelomično još dvije Uprave; Opća uprava za unutarnje tržište i usluge
(Internal Market and services MARKT) jer se zdravstvene usluge
smatraju trgovinskom razmjenom te Opća uprava za zapošljavanje, socijalna pitanja i uključenost (Employment, Social Affairs and Inclusion EMPL) u čijoj je nadležnosti Europska iskaznica
zdravstvenog osiguranja.
Više informacija o spomenutim Općim upravama možete pronaći na:
http://ec.europa.eu/dgs/health_consumer/index_en.htm
http://ec.europa.eu/dgs/internal_market/index_en.htm
http://ec.europa.eu/social/home.jsp?langId=en
Diabetes
www.diabetes.hr
49
Križaljka
br. 6/2013
Nagrađeni iz broja 5/2013: Nada Kapetanović, Daruvar; Boris Grgić, Zagreb; Kata Friml, Karlovac; Dušanka Saršon-Tadej, Rijeka;
Radojica Mladenović, Garešnica; Martina Pribanić, Zagreb; Miljenko Barbić, Križevci
50
Diabetes
www.diabetes.hr
velika
postignuća
GODINA MIJENJAMO DIJABETES
Kako se pandemija dijabetesa
nastavlja, svijet treba
više velikih postignuća
Dijabetes
Otkriveni
Dobivaju
skrb
Postižu
ciljeve
liječenja
Postižu
željene
ishode
Pravilo polovice
Već 90 godina tvrtka Novo Nordisk je definirana presudnim uspjesima koji su rezultirali
bitnim poboljšanjima u životima ljudi s dijabetesom, hemofilijom i drugim
ozbiljnim kroničnim stanjima. Danas tvrtka Novo Nordisk ima tisuće
zaposlenika u cijelom svijetu koji sa strašću, znanjem i predanošću stvaraju nova
velika postignuća.
Koje će biti vaše veliko postignuće?
Izdanje: 01-22.02.2013.
Danas 371 millijuna ljudi ima dijabetes. Do 2030. godine ta brojka bi mogla narasti,
na više od 550 millijuna. U cijelom svijetu, nedostatak svijesti o dijabetesu, nezdrav
način života ili nedostatan pristup skrbi znače da će milijuni ljudi ostati bez vida,
biti podvrgnuti amputacijama ili će prerano umrijeti zbog komplikacija vezanih uz dijabetes.

planirani projekti hrvatskog saveza dijabetičkih udruga kroz 2015

O nama - CRO-ENDO

Ovdje - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Medix 96 – 69. Dani_Sv. Martin - CRO-ENDO

Dijabetes u sportaša - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

program kongresa 2015. - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Stres i klimakterij - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Alternativne i komplementarne metode liječenja

Obitelj i šećerna bolest - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

s l a t k i ž i v o t - Hrvatski savez dijabetičkih udruga

Rezolucija o dijabetesu - Hrvatski savez dijabetičkih udruga