Broj 165 | septembar-oktobar | Norrköping | 1993-2013 | cijena 25 Kr Utakmica za pamćenje Litvanija - BiH Čitajte u ovom broju: Seminar o kulturi Završen popis u BiH Diskriminacija u švedskom društvu Visočke piramide u bh. labirintu Safetove škole počele sa radom Linköping 29-og u mjesecu Tranås 29-og u mjesecu Örebro 28-og u mjesecu Malmö 30-og u mjesecu Trollhättan 27-og u mjesecu Landskrona 30-og u mjesecu Motala 29-og u mjesecu Uppsala 28-og u mjesecu Helsingborg 30-og u mjesecu Norrköping 29-og u mjesecu Varberg 30-og u mjesecu Halmstad 30-og u mjesecu Skultunna 28-og u mjesecu Värnamo 29-og u mjesecu Göteborg 30-og u mjesecu Stockholm 28-og u mjesecu Västerås 28-og u mjesecu 27-og u mjesecu Strängnäs 28-og u mjesecu Växjö 29-og u mjesecu Alvesta Borås 29-og u mjesecu OSNOVAN / GRUNDAT 1993 Izdavač / Utgivare Savez bosanskohercegovačkih udruženja u Švedskoj / BosniskHercegovinska Riksförbundet i Sverige Glavni i odgovorni urednik / Chef redaktör och ansvarig utgivare Elmin ZEBA Grafički urednik / Grafisk redaktör LARs Lektor / Korrekturläsare Dr. Izet Muratspahić Redakcija / Redaktion Muhamed Mujakić Sadeta Murić Muharem Numanspahić Almedina Sačić Adresa redakcije / Redaktionens adress Glas BiH, Box 2293 600 02 Norrköping tel 0046 (0)11 16 66 22 fax 0046 (0)11 16 69 33 www.bhsavez.org e-mail: [email protected] List izlazi tromjesečno. Godišnja pretplata (4 broja): 100 SEK Švedska: PG 621 69 04-0 Pretplata i reklame: 0046 (0)11 16 66 22 Rukopisi, crteži i fotografije se ne vraćaju Štampa / Tryck UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac Naslovnica / Omslag Elmin Zeba I storijski, historijski ili povijesni 15. oktobar 2013. godine, u fudbalskom ili nogometnom žargonu sportskih novinara, mogao bi se opisati kao „Dan najvećeg uspjeha jedne reprezentativne selekcije iz BiH, pri tome ne zaboravljajući velike uspjehe naših zlatnih momaka u sjedećoj odbojci“. Ipak, bilo bi to previše jednostavno objašnjenje. Dan ponosa i hrabrosti, dan oduševljenja i sreće, najbolji dan u životu, možete ovaj bajramski 15. oktobar opisivati na sve moguće načine, ali ga ne možete i nećete zaboraviti. Bio je dovoljan samo jedan gol pa da se sjetite riječi popularnog komentatora Marjana „...bosanski zmajevi, bosanski dijamanti, bosanski heroji, bosanski ratnici...“. Sudbina je valjda htjela da veliki dan bude ove 2013. godine i to u litvanskom gradu Kaunasu, a da centralna figura bude baš on, Vedad Ibišević – Vedo. Ne tako davno „američki“ dječak sa bosanskim srcem maštao je o dresu Zmajeva i onda pretvorio bosanski kolektivni san u javu. Vedo je „samo“ strijelac najsretnijeg pogotka, a iza njega je cijela armija ponosnih navijača „Bh. Fanatikosa“, stručni štab i dirigent Pape Sušić sa dvadesetak fudbalskih dječaka sličnih priča. Bosna i Hercegovina, ta mala zemlja velikog srca, stiže narednog ljeta u centar svijeta – u Brazil. A onda, ma sve je moguće... 23 6 8 Završen popis u BiH Diskriminacija u Švedskoj 4 Sedma sjednica GO BHRF-a 7 Dolazak investitora u BiH 10Kolumna: Popisasmo se! 13 BHŠSŽ Novi projekt 14Kulturnatten Norrköping 18 Visočke piramide 20Kabilova bolnica 24 Foto Album: Navijači BiH Utakmica u Litvaniji 5 Likovi aktivista 9 Nyheter från NBV 12 Safetove škole 14 Likovi aktivista 15 Seminar o kulturi 19Predstavljamo: Folksam 22 Gostovanje Ibrice Jusića Naslovnica: Fotografija vjernog navijača Bosne i Hercegovine kombinovano s fotografijom prijateljskog susreta fudbalskih reprezentacija BiH i Švedske u Stockholmu 29. maja 2010. godine. www.bhsavez.org 3 Sedma sjednica Glavnog odbora BHRF-a Prioritet konstituisanje Odbora za kulturu Redovnu sedmu sjednicu Glavni odbor BHRF-a održao je krajem avgusta u prostorijama NBV-a u Jönköpingu. Sastanku su prisustvovali Azra Jelačić, predsjednik, i Melina Glavaš, dopredsjednik, članovi: Fahrudin Muratagić, Jasmin Bajrić i Almedina Sačić, te zamjenici u svojstvu članova: Jasim Selimagić, Elmin Zeba i Muhamed Cerić. Kandidacionu komisiju predstavljali su Sadeta Murić i Edib Poljo, a u ime Revizione komisije na sjednici su bili Ferid Suljanović i Ekrem Šehić. U ime redakcije magazina ”Glas BiH” sastanak je pratio Muhamed Mujakić, a zapisničar je bila Sadeta Pašović. Kako je ovo bilo prvo okupljanje nakon sezone odmora (prethodna dva sastanka održana su u toku desetog Svjetskog prvenstva dijaspore BiH u malom fudbalu u Västeråsu i Seminara o kulturi u Norrköpingu), veći dio sjednice protekao je u ”sređivanju” zapisnika, odluka i zaključaka sa pomenutih sjednica. Dio te dokumentacije predložen je za dodatnu obradu, dok su dopunjeni i usvojeni izvještaji s dvije manifestacije: Svjetskog prvenstva SSDBiH u Västeråsu i Savezne smotre u Malmöu. Diskusija o protekloj Saveznoj motri i budućim smotrama, te za- ključci sa Seminara o kulturi, pokrenuli su niz pitanja vezanih za kulturne aktivnosti, sadržaj regionalnih i saveznih smotri i budućnost ovog segmenta u radu Saveza. Zaključeno je da se konstituira Odbor za kulturu koji će predložiti program rada, sadržaj i pravila održavanja regionalnih i saveznih smotri. Kao podloga ovim promjenama trebalo bi da posluže materijali radnih grupa sa seminara u Norrköpingu. Donijeta je i odluka da se već sada svim udruženjima pošalje obavijest o narednoj smotri kako bi u svojim sredinama od matičnih komuna na vrijeme tražili pomoć u finansiranju i organizaciji Savezne smotre. Odbor za kulturu trebao bi u svom sastavu imati i predstavnike oblasnih organizacija, te referente za kulturu BHŠSŽ-a i BHUF-a. Predloženo je da se u aktivnost uključi i Odbor za školstvo. Prihvaćena je i inicijativa iz udruženja ”Most” iz Västeråsa da bude domaćin proslave Dana državnosti BiH. Glavni odbor prihvatio je kandidaturu Elmina Zebe za urednika lista ”Glas BiH”, te donio odluku o njegovom imenovanju. Kako je u toku izrada dokumentacije za Ungdoms styrelse, od udruženja se traži da budu ažurna u dostavljanju potrebne dokumentacije. M.M. Bh. omladinski savez u Švedskoj u subotu 30. novembra ove godine organizuje peti po redu Studentski susret s temom ”Napiši svoju priču”. Biće ovo prilika za još jedno zanimljivo druženje i razmjenu mišljenja mladih intelektualaca koji će se ovaj put okupiti u Jönköpingu. ”Druženje će trajati do nedjelje, prvog decembra, a i ove godine se očekuje prijava najmanje 30 studenata iz svih dijelova Švedske”, kazala nam je predsjednica saveza Elvisa Deumić. Osim studentskog susreta, omladinski savez planira gostovanje Fikreta Hodžića, pisca knjige ”I ja sam iz Srebrenice”. U oktobru mjesecu dio glavnog odbora posjetiće dječije domove u Sarajevu, Pazariću i Mostaru. Omladinski savez priprema i tradicionalni turnir u malom fudbalu koji će se ovaj put održati u Götebo- rgu. Datum odigravanja turnira još uvijek nije preciziran. Više informacija o aktuelnostima iz omladinskog saveza možete pronaći na www.bhuf. org. E.Z. 4 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013. Likovi aktivista Štefica Andrijević “Imam dvije domovine – u jednoj živim, a drugu nosim u srcu.” Izborom novog Glavnog odbora BHŠSŽ-a prestao je mandat Štefici Andrijević, delegatu iz Stockholma, u ovom organu Bosanskohercegovačko-švedskog saveza žena. Štefica Andrijević svojim radom i rezultatima stekla je nepodijeljeno povjerenje ljudi koji su godinama sarađivali s njom. Predstavićemo kratku biografiju ove vrijedne žene rođene u srcu Bosne, u Varešu – gradu rudara i metalurga. Nakon školovanja u rodnom gradu i Sarajevu, svoj radni vijek provodi kao nastavnik matematike i fizike sve do 1994. godine kada kao izbjeglica stiže u Švedsku (Stockholm). Kao i druge bh. izbjeglice, ponovno je u školskoj klupi i uči švedski jezik. Štefica ne zaboravlja ni svoj osnovni poziv, te radi kao nastavnik maternjeg jezika u Dopunskoj bh. školi. Također, šest godina radi kao predavač maternjeg jezika i u redovnoj švedskoj školi. Prije 13 godina grupa entuzijasta osnovala je u Stockholmu udruženje ”Žena”, a Štefica je u udruženju obavljala skoro sve funkcije. Zahvaljujući svom radu i angažmanu, delegirana je i u Glavni odbor BHŠSŽ-a, gdje je obavljala dužnost potpredsjednika Saveza. Na konstituirajućoj sjednici, prilikom podjele zaduženja, Štefica je izjavila: - Imam dvije domovine – u jednoj živim a drugu nosim u srcu. Kao član GO pokušaću da doprinesem uspjehu Saveza i to će mi biti veliko zadovoljstvo! Štefica Andrijević nastojala je da bude što više aktivna u Glavnom odboru. - Nadam se da sam bila koristan član. Druženje sa divnim ljudima me obogatilo, pa obećavam da ću stečeno prijateljstvo održati i očuvati. Nema sumnje da će Štefica Andrijević, prosvjetni radnik ”starog kova”, svoje obećanje ispuniti svim srcem. Kao i uvijek do sada. Muhamed Mujakić Redovna sjednica GO Saveza žena Glavni odbor BHŠSŽ-a održao je redovnu sjednicu u Boråsu 14. septembra ove godine. Na dnevnom redu bile su aktivnosti Saveza, među kojima su domimirale najvažnije tačke iz zapisnika sa posljednje sjednice i planovi za naredni period. Posebno je naglašena važnost pravovremene informisanosti o dešavanjima u organizaciji, s ciljem da svaki aktiv i svaka osoba u aktivu trebaju na vrijeme dobiti informacije o svim događajima u Savezu žena. Glavni odbor zauzeo je stav da se ubuduće pokaže maksimalno poštivanje demokratskih principa organizacije, a da je za dobre međusobne odnose u aktivima odgovorna prije svih izabrana predsjednica svakog aktiva. Sredstva u iznosu od 6.000 kruna, koja su u suradnji sa Merhametom Švedske prikupljena za humanitarne svrhe, uplatiće se za stipendiranje dva učenika iz BiH. A.S. Redovni godišnji seminar za članove Bosanskohercegovačkošvedskog saveza žena održaće se devetog i desetog novembra 2013. godine u gradu Växjöu. Planirana su predavanja na teme: - Kako se ponašamo u Bosni i Hercegovini i zašto nas tamo doživljavaju negativno – predavanja i diskusija na osnovu istraživanja provedenih u BiH; - Ručni rad u kulturi švedskih žena – gost predavač Marita Jönsson, odjel za razvoj zanatstva i umjetnosti u regiji Halland; - Aktuelne teme iz BHŠSŽ-a. www.bhsavez.org 5 Popis 2013 Koliko građana živi u BiH? Prvi rezultati za tri mjeseca. Popis nije prošao bez problema. Prvi popis stanovništva u BiH nakon 1991. godine obavljen je od 1. do 15. oktobra. Nakon 22 godine država Bosna i Hercegovina dobiće konkretnu demografsku i ekonomsku sliku stanovništva, kao i brojne druge statističke podatke potrebne za razvoj države. Također, popis će omogućiti i ispunjavanje nekoliko uslova na putu BiH ka evropskim integracijama. Naime, da bi neka lokalna zajednica uopšte aplicirala za razvojne projekte kod EU, mora imati precizne podatke o broju stanovnika. U Agenciji za statistiku BiH procijenjeno je kako u BiH živi blizu 3,8 miliona stanovnika. Prvi rezultati popisa stanovništva u BiH bi, prema zakonu, trebali biti poznati 90 dana nakon njegovog završetka, ali za cjelovitu obradu podataka trebat će više od godinu dana. Konačan posao u vezi sa popisom mora biti završen do polovine 2016. godine, a Agencija za statistiku BiH objavljivaće sukcesivno sljedeće rezultate: nacionalnu i vjersku pripadnost, obrazovnu strukturu stanovništva, ekonomske karakteristi- ke, starosne karakteristike i slično... Sam popis nije prošao bez problema. U centru pažnje našlo se nepostojanje centralne popisne lokacije u prvim danima popisa, zbog čega su građani izražavali bojazan da bi njihovi podaci mogli biti zloupotrijebljeni. Međutim, glasnogovornica Agencije za statistiku BiH Mirsada Adambegović objasnila je kako su lični podaci građana u BiH kodirani 6 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013. i zaštićeni u bazi podataka, te ih nije moguće zloupotrijebiti u bilo kojoj fazi obrade podataka. Također, pitanje koje je brinulo građane i bilo u žiži interesovanja, jest ono o etničkoj i vjerskoj pripadnosti. Kampanje su vođene i prije samog popisa ali i u vrijeme trajanja popisa, i građanima je sugerirano da se ne boje izjašnjavanja i da ne podliježu pritiscima, kao i da se dobro informiraju o validnim odgovorima koji će biti priznati ili u krajnjem slučaju nevalidni. U toku popisa bilo je žalbi i na rad popisivača, s čim je upoznata i Agencija za statistiku BiH, čija je glasnogovornica istakla da su svi popisivači koji su prekršili pravila zamijenjeni drugima. Aktivisti Međunarodne promatračke misije pratili su rad popisivača i jedini bili ovlašteni ulaziti u domaćinstva s popisivačima. Alema Pendek Sarajevo domaćin drugog po redu Seed Foruma U Sarajevo stiže vodeći skandinavski investitor ”Argentum” Seed Forum međunarodna je platforma za ulaganje u kompanije sa potencijalom značajnog rasta. Kao stalni proces, funkcionira u više od 30 zemalja i okuplja preko 30.000 individualnih i institucionalnih investitora. Kroz partnerstvo Društva za tržišne studije iz Sarajeva i Seed Forum International iz Londona, od 2013. godine kompanije i ulagači iz BiH i regije imaju otvoren pristup. Tako su održana dva Seed foruma, u maju i oktobru ove godine. “Razlog zašto ulagači na razvijenim tržištima koriste Seed forum je uvid u brzorastuće kompanije”, kazao je Irfan Polimac, predsjednik Društva za tržišne studije. “Suština je potaknuti razvoj finansijskih tržišta ulaganjem u kapital kompanija tako da brže postanu sposobne izlaziti na lokalne berze i uključivati se na međunarodna tržišta kapitala, javna i privatna. To istodobno znači i obogaćivanje investicionog prostora u BiH sa standardizovanim nekotiranim investicija- ma u realnom sektoru. Što se tiče dijaspore, kroz Seed forum ljudi mogu jednostavno doći u najbliži grad gdje se investiciono atraktivne bh. kompanije sreću sa investitorima. U ovoj godini to će biti evropski finansijski centri”, dodaje Polimac. U povodu oktobarskog Seed foruma u Sarajevu, Steinar Hoel Korsmo, predsjednik Seed Forum International je istakao da je kvalitet kompanija koje su do sada vidjeli u BiH interesantan, te dodao da su otvorili prve slotove za bh. kompanije na Seed forumima u Stockholmu i Londonu ove jeseni. O interesu za Seed Forum Sarajevo van države, Irfan Polimac kaže: “Iako mobilnost investitora nije običaj Seed Foruma, u Sarajevo, između ostalih, dolazi Argentum, vodeći skandinavski investitor u private equity sektoru. Sa sredstvima pod upravljanjem od preko milijardu eura, Argentum bilježi prosječan godišnji povrat od preko 16% od 2001.godine, a to je period koji uključuje godine recesije u Evropi. Ponašanje konzervativnog i uspješnog investitora sa razvijenog tržišta može biti model za svakoga ko razmišlja o ulaganju u BiH. Chris Golden, predsjednik Evropske komisije za obveznice je među najkompetentnijim u investicionoj industriji na kontinentu. Osnovao je fixed-income odjele američkog Lehman Brothers i japanske Nomura Group, u vrijeme njihovog brzog uspona, a u Sarajevu je govorio o najboljim investicionim praksama”, kazao je Polimac, dodajući kako ove godine očekuju investitore iz Saudijske Arabije, Kraljevine Norveške, Italije itd. Za efikasnije upravljanje investicionim procesima u BiH, pripremu kompanija i investitora, osnovana je Seed Forum Fondacija čiji predsjednik Samir Delić kaže da je operativno izvođenje plana zahtjevno, ali to što u BiH dolaze investitori i stručnjaci za upravljanje investicijama iz Evrope dobar je znak. Alema Pendek www.bhsavez.org 7 INTERVJU: Katrin Stjernfeldt Jammeh, gradonačelnica grada Malmöa Veliki broj onih kojima su zbog izgleda ili slabog znanja švedskog jezika vrata uvijek zatvorena Katrin Stjernfeldt Jammeh (39), magistar društvenih nauka, preuzela je u drugom polugodištu 2013. godine funkciju gradonačelnika grada Malmöa od Ilmara Repalu, koji je funkciju gradonačelnika obavljao 19 godina. Malmö je grad kojim danas rukovode socijaldemokrati i koji je po mnogo čemu, posebno po višekulturalnosti, specifičan u Švedskoj. Katrin Stjernfeldt Jammeh porede sa Monom Sahlin. Sa mužem i dvoje djece živi u prigradskom naselju Oxie. Opisuju je kao mladu ženu bez predrasuda i prijateljem doseljenika. Prilikom govora na ustoličenju imala je hrabrosti kazati: - Malmö je grad za sve one koji u njemu žive i žele živjeti. Ovo je grad sa korijenima iz 170 nacija koji žive na relativno malom prostoru i govore preko 140 različitih jezika, a ipak se razumiju. Polovina naših učenika u osnovnim školama govori kod kuće najmanje još jedan jezik, što predstavlja ogromnu snagu u globalnom društvu. U zadnjih deset godina u gradu je živjelo pola miliona osoba koji su mu dali pečat. Danas u užem dijelu grada ima više od 300.000 stanovnika, dok u regiji Öresund živi preko 4 miliona ljudi. Za nekoliko godina ovaj će se region povezati čvrstom vezom-mostom preko Fehmarn-Bälta sa Hamburgom i Njemačkom. Ovdje postoji potencijal baš zahvaljujući višenacionalnom načinu života, naglasila je Stjernfeldt Jammeh. U razgovoru za ”Sydsvenskan” Stjernfeldt Jammeh je još više iznenadila neposrednošću. - Budem veoma ljuta kada vidim diskriminaciju i druge nepravde. Ne možemo na to zažmiriti i praviti se da ne vidimo dok se mnogi osjećaju diskriminisani. Jedini način je da sve naše građane tretiramo kao rav- nopravne, da ih srcem primimo kao jednake nama. Podvojenost među narodom možemo najbolje izbjeći ako živimo zajedno. Sada nažalost nije tako, djeca i mladi koji žive u područjima gdje njihovi roditelji nemaju kontakt sa radnim kolegama jer nemaju posao. Djeca i roditelji imaju kontakt samo sa ljudima sličnim sebi, ljudima koje društvo nije radno angažiralo. To je bacanje ogromnih resursa jer postoji masa obrazovanih i kompetentnih osoba kojima nismo dali nikakvu radnu šansu i to tako više ne možemo raditi. — Jezik je tipičan primjer? - Upravo tako. Živimo u globalnom svijetu. Svakome je jasno da je to ogromno bogatstvo i iskustvo za sve nas, taj pristup prema više jezika. Važno je da postoji neki drugi jezik kao maternji u odnosu na švedski, koji je veoma važan, ključ za snagu i utjecaj. Maternji jezici su posebno važni, oni bi trebali biti prednost u zapošljavanju. Ogroman broj djece i mladih živi s različitim socijalnim kodovima, poznaju druge kulture velikog broja zemalja i time su oni naša perspektiva i budućnost, ali mi to slabo iskorištavamo. — Drugačije su tretirani građani na osnovu izgleda i znanja švedskog? - Nažalost to je tako. Možda to nije tako u radu granične policije, ali imamo još uvijek reagiranja po osnovu izgleda osoba i njihovog poznavanja švedskog. Sama sam doživjela da me puste na neki skup ”jer izgledam povjerljivo”, ali postoji veliki broj onih kojima su samo zbog izgleda ili slabog švedskog vrata uvijek zatvorena. Onda se kod njih stvara frustracija koja postaje jako opasna za naše društvo. Imamo puno omladine, koja raste u teškim socijalnim 8 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013. uslovima i koja vidi da se posao dobija kontaktima i vezama, koje oni nemaju. Oni stalno doživljavaju da ih drugi procjenjuju prema izgledu, pred njima je uvijek prepreka, pa se moraju zapitati je li ovaj sistem i država za njih. Tako onda imamo pravi demokratski problem jer znatan broj osoba uopće nema pristup moći i utjecaju u društvu. — Je li to paradoks? - Svakako. Malmö je grad s puno stanovnika koji ne izgledaju tipično švedski. Čak i kad je to kazano u dobroj namjeri, na kraju ti ljudi budu označeni, te se onda zapitaju: ”Pripadam li ja zaista ovdje?”. Ja želim da se sve uradi tako da svi zaista pripadaju ovdje, da osjete da im je ovo kuća i domovina te da višekulturalnost zaista zaživi! Nyheter från NBV Ny studiecirkel material från NBV. Oscarpriset kommer att delas ut årligen För att en samhällsmedborgare skall vara utrustad för ett aktivt deltagande i sin tids samhälls- och kulturdebatt, krävs bland annat kunskaper och insikter om dessa områden för att kritiskt kunna ta en del av och ifrågasätta vad som sägs och skrivs i dessa sammanhang. I boken ”Bildning då och nu” låter vi ett antal folkbildningsivrare beskriva folkbildningens intåg och segertåg i Sverige. Här avhandlas de tankeströmmingar och ideal som lade grunden för de första folkbildningsinsatserna i vårt land. Även bildmaterial och information om dess främste förgrundsgestalt Oscar Olsson, och några tankar om hur folkbildningen utvecklats det senaste halvseklet ges var sitt avsnitt. Boken är tänkt att kunna andvändas som studiemateriel till en studiecirkel med syfte att ge en lättillgänglig introduktion till folkbildningen och belysa några av dess centrala föreställningar idag. För att starta cirklar i din föreningoch få en bättre kännedom om folkbildningens kärna kontakta ditt lokala NBV kontor så berättar de mer. Alma Mešić Studieförbundet NBV, Nykterhetsrörelsens Bildningsverksamhet, får i höst en ny logotyp och grafisk profil. – NBV:s tidigare logotyp, den blå triangeln, togs fram som ett provisorium för 42 år sedan. I samband med NBVs pågående utvecklingsarbete har det känts naturligt med en uppfräschning av vår logotyp. Den nya logotypen, som tar tillvara den blå triangeln passar bra för ett modernt studieförbund som NBV. Den har ett mer samtida uttryck och kommunicerar vårt namn på ett tydligare vis. På så sätt blir den Oscarpriset Oscarspriset i svensk folkbildning är ett nyinstiftat pris av Oscar Olsson museet i Malmö. Priset kommer att delas ut årligen till en person eller förening som särskilt utmärkt sig för ett gott folkbildningsarbete eller för att på annat sätt ha verkat i god folkbildningsanda. Syftet med priset är att uppmärksamma goda förebilder i folkbildningssammanhang och öka medvetenheten om folkbildningens insatser. Priset består av ett stipendium på 10 000 kr. också enklare att använda för våra medarbetare i vår kommunikation, säger Peter Axelsson, förbundssekreterare på NBV. Tillsammans med logotypen så lanserar NBV också en ny grafisk profil. I den återkommer användandet av trianglar i olika blå nyanser. Manéret är tänkt att vara flexibelt och kunna användas på olika sätt beroende på målgrupp och sammanhang. NBV gör därtill en fotosatsning som ska dokumentera den egna verksamheten. Dessa bilder ska användas i kommunikationsarbetet. NBV Press www.bhsavez.org 9 N akon 22 godine, od 1. do 15. oktobra, konačno je obavljen popis stanovništva i domaćinstava u Bosni i Hercegovini. Za devedest dana trebali bismo znati preliminarne rezultate, a konačne u roku od dvije godine. Zamašan je to projekt i značajan posao, s jasnim ciljem da se ustanovi broj stanovnika za cijelu BiH, kao i po svim njenim teritorijalnim nivoima naseljima, općinama, gradovima, kantonima i entitetima, njihova demografska, etnička, obrazovna, ekonomska, migraciona i druga obilježja, broj domaćinstava, porodica i njihove karakteristike, kao i činjenice o stambenom fondu. Zbog cjelokupne situacije u BiH i njene nakaradne ustrojenosti, podaci sadašnjeg našeg popisa imaju višestruko značenje i oni će u velikoj mjeri oblikovati ne samo privredni nego i politički sistem BiH. Jer, buduća brojčana nacionalna struktura poslužit će nacionalnim vođama u sljedećoj raspodjeli ministarskih fotelja, pravosudnih funkcija, direktorskih položaja i dobro plaćenih poslova u javnim institucijama. To je zapravo i glavni razlog zbog čega su se oni u najvećoj mjeri i fokusirali u cijelom popisnom procesu, a ne nekakva briga za razvojem BiH i njenom uključivanju u evropsku zajednicu uređenih državnih sistema. Da su na to mislili, imali su već dvije decenije da pomaknu ovu zemlju s mrtve tačke i učine je prosperitetnijom za život. Kao i pri svakom našem prebrojavanju i ovoga puta bilo je puno nepravilnosti, opstrukcija, podvaljivanja, propusta i optužbi. To je, uostalom, karakteristično Piše: Dr. Izet Muratspahić Posve drugačija demografska slika od one iz posljednjeg popisa 1991. godine za svaki posao u našoj domovini, gdje se na svaki potez predstavnika jednog naroda gleda iz ugla moguće podvale. Ono što je već sada svakome jasno jeste da će nakon zbira popisnih rezultata izaći na vidjelo posve drugačija demografska slika od one iz posljednjeg popisa iz 1991. godine, kada je u BiH živjelo 4.377.033 stanovnika: 43,47 odsto Muslimana, 31,21 odsto Srba, 17,38 odsto Hrvata, 5,54 odsto Jugoslovena i 0,23 odsto Crnogoraca. Osim novih procentualnih odnosa među tri konstitutivna naroda, bit će vidljive konsekvence agresije i poslijeratnog opstruiranja povratka prognanika na njihova ranija prebivališta. Etnička slika BiH više neće izgledati onako šarena, “pirgava”, kako je slikovito predstavljao rahmetli Alija Izetbegović, kakva je bila do rata, kada je samo nekoliko općina bilo 10 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013. “etnički čisto”. Nakon ovog popisa, biće vidljivo da je došlo do pomjeranja stanovništva, odnosno do grupisanja Bošnjaka, Hrvata i Srba, što je u dobroj mjeri i bio cilj agresije na našu zemlju i “postdejtonskog” kontinuiranog nasrtanja na njenu opstojnost kao suverene države. Dok se u većini normalnih država popis koristi za istraživanje i planiranje razvoja, popis u našoj zemlji bio je (i ostao) od početka primarno političko pitanje. Postalo je to sasvim jasno već u periodu usvajanja Zakona o popisu, kad su najviše pažnje izazvala tzv. identitetska pitanja koja se tiču etničke, odnosno nacionalne pripadnosti, vjeroispovijesti i jezika. U skladu s takvim orijentacijama, našem popisu nije se nikad prilazilo kao praktičnoj potrebi sakupljanja i sistematizacije podataka o društveno-ekonomskoj situaciji u BiH, koja bi poslužila vladama svih nivoa za planiranje razvoja, kako zemlje u cjelini, tako i svake njene regije i lokalne zajednice. Ni u jednom momentu naši političari nisu ubrzavali proces popisa kao temelja domaćim i stranim kompanijama, naučnoj i akademskoj zajednici, da planiraju razvoj i investicije, kako bi BiH krenula bržim koracima naprijed i u dogledno vrijeme se priključila velikoj evropskoj zajednici. Naprotiv, oni su rastezali s rokovima i komplicirali naoko jednostavne stvari, čekajući da vrijeme učini svoje. Na koncu su tempirali popis u predizbornu godinu, kako bi mogli po potrebi manipulirati s njegovim rezultatima i produžiti vlastitu političku dominaciju. Stoga ne čudi da su se oko ovog procesa uključili svi segmenti društva, od političara, vjerskih službenika, pa do svjetskih huškača i mutivoda svih vrsta. I svi u tome imaju neki svoj interes. Bilo kako bilo, popis je u startu modeliran da potvrdi dominaciju etničkog u BiH i legitimira trenutni sistem podjele vlasti. U očekivanju rezultata najviše su nestrpljivi politički predstavnici tri konstitutivna naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata, s obzirom da strahuju od mogućih nepovoljnih promjena. Srbi su prilično sigurni da će se svi “njihovi” izjasniti kao Srbi. Imaju i značajan broj tzv. krajiških Srba iz Hrvatske, ali su nesigurni da li će se svi koji su preselili u Srbiju odazvati obavezi. Hrvati su svjesni da je veliki broj njihovih odselio u Hrvatsku i da tamo žive, ali se nadaju da ih to neće spriječiti da se popišu i u BiH. Možda je najbolje ovu situaciju opisao hrvatski premijer Zoran Milanović za vrijeme svoje posjete 4. 10. Sarajevu, kada je u jeku popisa konstatirao: “Nemam ja što pozivati Hrvate da se popišu, znaju oni to i bez mene”. Dakle, i kod jednih i drugih se podrazumijeva da je normalno da se nacionalno izjasne. Ostaje samo treći konstitutivni narod – Bošnjaci. U njih su sve oči uprte. Koliko ih ima? Šta ako pređu famoznih 50 procenata? Stoga, objektivno gledajući, ovaj popis najviše zamki krije upravo za Bošnjake, bilo da se radi o Zakonu o popisu, vremenu održavanja ili konstrukciji samih pitanja. Njima je namijenjena smutnja oko nacionalne pripadnosti, kao i konstantna aktivnost raznih “stručnjaka” i mutivoda, kako iz drugih naroda, tako i iz samog bošnjačkog tabora, gdje se daju tri mogućnosti: Bošnjak, Bosanac i musliman, s nadom da će se dobar broj uhvatiti na udicu i različito popisati. Ako bi se to dogodilo, onda bi najbrojniji narod, zvanično jedinog imena, Bošnjaci, matirao sam sebe i doveo se na marginu budućeg utjecaja tri manjine. Da stvar bude još ko- mičnija, ima i onih koji preporučuju da se upišu kao “Ostali” je će na taj način, prema njihovom “mudrovanju”, pokazati da su protiv dominacije etničkog, te da predstavljaju opozicionu poruku vlasti da su ignorirani. Taj scenario je javno obznanio Milorad Dodik prije pola godine, računajući na bošnjačku razjedinjenost i smutnje. Šta bi se dogodilo da Srbi budu najbrojniji narod u BiH, nije teško pretpostaviti jer bi to bio kraj BiH i novo krojenje granica na Balkanu. Imaju još dva pitanja koja su prioritirana u ovom popisu, a to su vjeroispovijest i jezik. Vjerska opredijeljenost, po mom mišljenju, neće donijeti neke spektakularne promjene, ali je zato pitanje jezika krucijalna stvar za sve one koji BiH doživljavaju kao svoju državu. I tu je bila vrlo naglašena popisna retorika i agitacije. Mada je jasno da se u BiH zvanično ko- risti jezik koji svako ima pravo imenovati na svoj način, kao bosanski, hrvatski ili srpski, ipak se po svaku cijenu želi dovesti u pitanje priznatog bosanskog jezika i promijeniti njegov historijski priznat naziv u novosklepani i nepostojeći “bošnjački jezik”. To je svjesna igra još jednog rušenja postojanja BiH i njenog jezika kao temelja identiteta. Osobno sam ubijeđen da će se najveći dio populacije, bar one bošnjačke, izjasniti da koristi “bosanski jezik”, što će u budućnosti spriječiti sadašnja uporna negiranja tog jezika. Na koncu, uz sve zakulisne igre i moguće nepravilnosti, popis je ipak pozitivan korak na putu evropskih integracija i korišćenja sredstava iz IPA fondova, a prikupljeni podaci biće međunarodno priznati i uporedivi sa podacima drugih zemalja. Zasad je i to značajan pomak. www.bhsavez.org 11 Bosanske dopunske škole - Borås i Svenljunga Bez obzira na uzrast, djeca bila i ostala najveća ljubav Počela je nova školska godina i učenici su u školskim klupama u bosanskim dopunskim školama. Lijepo je vidjeti mnogo dječaka i djevojčica koji žele ići u školu. U školama u Boråsu i Svenljungi nastavu pohađa ukupno 35 učenika i sve to zahvaljujući neumornom nastavniku i doajenu bosanskih škola, gospodinu Safetu Omeroviću. Ne znam da li negdje postoji još jedan takav čovjek koji u svojim već poodmaklim godinama gaji toliko entuzijazma i ljubavi u prosvjetnom radu. Safeta svi poznaju i prepoznaju jer cijelih 18 godina radi kao nastavnik u našim dopunskim školama u Švedskoj. U početku bilo je i drugih na- stavnika, ali par poslednjih godina Safet je ostao sam. Ipak, ne pridikuje i ne žali se. Pitala sam našeg Safeta otkud crpi toliku volju i želju za radom sa djecom. - Ja jednostavno volim djecu – odgovara - i bez obzira na uzrast, djeca su mi bila i ostala najveća ljubav u životu. Osim predavanja na bosanskom jeziku, tokom godina nastave primijetio sam da našoj djeci nedostaje domovina. Zato pokušavam kroz predavanja djeci donijeti i dio Bosne i Hercegovine, a kao rezultat dobijem zauzvrat ljubav i poštovanje. Ponosni roditelji Hamida, Fadila i Hazima kazaše mi: ”Safet je tu i biće uvijek tu, jer naša djeca mnogo 12 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013. vole i respektuju svog učitelja”. Našem Safetu želimo puno zdravlja i dug zivot. Safet je nagrađivan više puta za svoj rad, kako od udruženja tako i od roditelja. On je to svakako i opravdao, a zaslužuje i mnogo više. Dok je Safeta, biće i dopunskih škola u Svenljungi i Boråsu. Emina Begović Bh-švedski savez žena Novi projekt BHŠSŽ-a koji mnogo obećava • Vezenje – tradicija bosanskog i švedskog društva Proljetne i jesenje kulturne manifestacije Bosanskohercegovačkošvedskog saveza žena tradicija su koja je veoma popularna kod članstva. Na ovim manifestacijama Odbor za kulturu BHŠSŽ-a prikuplja informacije od aktiva žena u Švedskoj i drugim državama, a onda pristupa osmišljavanju ideja koje se, u skladu sa mogućnostima, realizuju na manifestacijama. Učešćem na Međunarodnom festivalu kulture u Kranju (Slovenija) ponovo je postala aktuelna ideja prezentacije tradicije izrade rukotvorina, a posebno tehnike zidnjaka. Velike mogućnosti u saradnji sa švedskim udruženjima Zidnjaci podsjećaju na porodičnu toplinu koje se rado sjećaju starije generacije. Kako zidnjaci osim slikovnog izražavanja i tekstualne poruke imaju i konotaciju na nekadašnji život, Glavni odbor saveza odlučio je ovom projektu dati radni naziv ”Kaži to sa vezom”. Nostalgični dekor zidnjaka kojeg su mnogi od nas zapamtili kao ”krpu koju je nana imala na zidu iznad šporeta“ ili „krpu kod četki u hodniku“, dio je i Är du intresserad av att delta i ett projekt där vi träffas och broderar? ”Säg det med broderi” heter ett projekt som vill föra oss samman oavsett varifrån vi kommer, om vi är unga eller gamla, män eller kvinnor. Alla är välkomna! Vi utgår från de äldre väggbonaderna med sina ordspråk, moraliska deviser, kloka ord, drömmar och förhoppningar. Hur ser våra framtidsdrömmar ut idag? Vilka kloka ord följer vi nu och hur omvandlar vi dem i broderi? švedske tradicije. I danas u brojnim kućama možete naći radove sa porukama koji izražavaju razmišljanja ili stavove domaćina. O tome koliko Šveđani poklanjaju pažnje ovoj tradiciji govori podatak o postojanju dvije akademije za vez. Projekat ”Kaži to sa vezom“ osmišljen je u saradnji sa regijom Halland i u fazi je realizacije, a uključeni su “Broderiakademi” na saveznom nivou i “Täcklebo Broderiakademi” na regionalnom nivou. Vrijedno udruženje “Aktivitet centar BiH” u Halmstadu u centru je zbivanja i veliki dio zajedničkih aktivnosti već je obavljen. S obzirom da će grad Halmstad biti domaćin manifestacije, u rad je uključeno i regionalno Odjeljenje za kulturu, te NBV na regionalnom i saveznom nivou. U toku su pregovori za dolazak predavača iz BiH na temu vezenja kao sastavnog dijela bh. tradicije, te dolazak izlagača rukotvorina iz BiH. Sva udruženja, članovi BHŠSŽ-a, dobila su informacije na koji način se mogu uključiti u projekt i veći dio članica već je formirao kružoke u suradnji sa lokalnim NBV kancelarijama. Projektet är initierat av den bosniskhercegovinska kvinnoföreningen i Sverige på nationell nivå och projektledare är Almedina Sacic. Narednih dana aktivi žena biće kontaktirani od švedskih aktiva koji djeluju u okviru “Broderi akademije” s ciljem da se osmisli još zajedničkih aktivnosti. U okviru realizacije projekta biće zanimljivo pratiti poruke na vezu žena iz BiH koje borave u Švedskoj. Također, moći ćemo vidjeti i radove Šveđanki kojima je ovo rodna gruda i gošći koje dolaze iz naše domovine. Nisu zaboravljeni ni muški članovi Saveza, pa će i oni uzeti učešće na završnoj manifestaciji koja je planirana za april 2014. godine u okviru kulturnih dana Halmstad komune. Ovaj poziv važi i za sve druge koji žele učestvovati i dati svoj doprinos manifestaciji: Ispišite svoje poruke u tehnici koja vam odgovara – u drvetu, na slikarskom platnu, olovkom i slično. Almedina Sačić På nationell nivå inleds ett samarbete med Täcklebo Broderiakademi. Projektet kommer att slutföras i Halmstad under april 2014 och stöttas med medel från Region Halland. Avslutningen planeras innehålla utställningar, workshops och föredrag med bl a föreläsare från Bosnien och då hoppas vi att delaktiga från hela landet kommer hit. Här i Halmstad samarbetar Kultur i Halland – Slöjd med den lokala broderigruppen kopplad till Täcklebo Broderiakademi och den bosniskhercegovinska föreningen, Aktivitetscenter Bosnien Hercegovina i Halmstad. Är du intresserad kontakta Marita Jönsson, 035-17 98 81 eller, [email protected] www.bhsavez.org 13 Likovi aktivista Emira Suljić Ko se jednom napije vode Drine nikad je ne zaboravlja Kad je neko iz Divičana kod Zvornika, prva asocijacija je na Seada Hambiralovića, koji pisaše u Bosanskoj pošti „Divota je biti na Diviču“ u serijalu „Ima (li) sa Drine vedrine“. Ima, ako je suditi po Divičanki Emiri Suljić (53), članici brojnih kulturnih sekcija, unazad dvije godine predsjednici Odbora kulture u „Bosanskoj krajini“ iz Malmöa. — Rođena sam na najljepšem poluostrvu na svijetu koje se zove Divič, a koji je dio Zvornika, - prvo mi kao iz topa besjediti poče Emira Suljić. — Poslije škole radila sam kao sekretarica u sudu u Zvorniku do 1992. godine. Moj otac je Ibro Mahmutović, majka Hajrija. Imam žive sestru i dva brata i polusestru. Otac je imao 90 godina kad sam se rodila, nisam ga zapamtila jer je umro kad sam imala godinu. Završila sam elektrotehničku školu, doduše nakon udaje. • Napustili ste Divičane zbog rata? — Da, u Švedsku sam došla 1992. godine sa dva sina, muž Mustafa je stigao poslije. Imamo sinove Emira (32) i Edina (31), završili su faklultete, rade i oženjeni su, i najmlađeg Edmira (17), rođen je u Örebru, gdje smo prvo živjeli, te unuka Lea (3), a čekamo još dvoje unučadi. • Šta si radila u Švedskoj? — U Fabrici sportskih hladnjaka, ali sam povrijedila prste i sad sam u penziji. Kad smo živjeli u Örebru, bila sam aktivna u bh. udruženju ”Miris”, gdje je moj muž bio predsjednik. Pomagala sam i zavičajni klub Zvorničana koji je također vodio moj muž. Naši kontakti sa bh. izbjeglicama počeli su još u kampu gdje nam je dolazilo osoblje bh. ambasade. • Bosanska krajina? — Od januara 2000. sam aktivna u udruženju Bosanska Krajina. Počela sam u Aktivu žena, prije sedam godina smo oformili Hor žena u kojem sam od početka. Sada sam u glavnom odboru i predsjednica Odbora kulture i još uvijek u Aktivu žena. Hor mi znači puno, prvenstveno zbog druženja sa ženama. Sa udruženjem sam putovala po Švedskoj i u druge zemlje, posebno našu BiH, a svako putovanje je poseban doživljaj. • Kako je biti na čelu kulture bh. udruženja? — Ponosna sam jer je ”Bosanska krajina” bila pobjednik prošle godine na Saveznoj smotri bh. udruženja u Švedskoj. Inače smo uvijek u vrhu sa našim radom i kvalitetom. Ove smo godine bili veoma uspješan organizator 18. Savezne smotre kulture i školstva. Vjerujem da će se to 14 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013. pamtiti po izvanrednoj organizaciji, masovnosti i uspješnosti, na što sam ponosna. • Angažovani ste u udruženju porodično? — Moj muž Mustafa je blagajnik i član glavnog odbora, te aktivan u svim zbivanjima koje imamo kao udruženje. Kao članovi glavnog odbora trudimo se da održimo udruženje radi naših ljudi koji su našli ono malo parče naše BiH baš u prostorijama udruženja. Pošto je to čista ljubav i amaterizam, ne vidimo prepreke za naše angažovanje kao bračnog para u glavnom odboru. Ovdje smo radi udruženja. • Tvoja poruka mladima? — Da ne zaborave ko su, šta su i odakle su, a odraslima da svoju djecu podstiču na ljubav prema jedinoj nam domovini BiH. Mladi svojim obrazovanjem su najbolji ambasadori naše zemlje. Svake godine odlazimo u moj Divič, posjetimo i Zvornik u kome je veoma malo povatnika. Kupili smo stan u Sarajevu i to je naše novo mjesto za buduće odlaske u Bosnu. Živim u Švedskoj od 1992. godine, ali sam uvijek samo Bosanka i tu mi je duša. Smatram da sam uspjela u životu i kada to kažem ne mislim na materijalni uspjeh nego na najveće bogatstvo koje majka može imati, to su tri sina s kojima se ponosim, kao i snahe, unuče i muž Mustafa. Također, imam i dosta prijatelja koje sam upoznala kroz aktivnosti u udruženju, što je dokaz još jedne prednosti naših bh. udruženja u Švedskoj. Tako divani Divičanka Emira Suljić, vedra i uvijek nasmijana, s puno optimizma, omiljena među rajom, bez dlake na jeziku, a kad zaigra u kolu, ne prestaje lako. Baš joj je mjesto u bh. kulturi, koju čuva i njeguje ne samo organizirajući druge već i vlastitim primjerom. Fikret Tufek Kulturnatten Norrköping Manifestacija za predstavljanje bosanske kulture i tradicije Noć Kulture Norrköping jedna je od najvećih manifestacija u ovom gradu na kojoj učestvuje i Udruženje Bosna i Hercegovina Norrköping još od 1992. godine. Subota 28. septembar bio je dan u kojem se po dvadesetosmi put dešavao najveći kulturni događaj u Norrköpingu. Udruženje BiH svake godine uspješno prezentuje kulturu Bosanaca i Hercegovaca koji žive u Norrköpingu. Posljednje dvije godine tu izrazito važnu ulogu preuzeo je Aktiv žena „Safir” koji djeluje pri Udruženju BiH Norrköping. Predsjednica aktiva žena Enisa Huseinović reče nam da već drugu godinu popularne Safirice svoju prezentaciju na manifestaciji Kulturnatten imaju u prostoru Gradske biblioteke. „I ovaj put predstavile smo naša kulinarska umijeća u pripremi bosanskih jela, kako kolača slatkih, tako i pita slasnih. Naši gosti uglavnom su Šveđani, ali i drugi kojima su jela interesantna i koji cijene i uživaju u našim bosanskim specijalitetima“, istakla je Enisa Huseinović. Na štandu Aktiva žena „Safir” našlo se i tridesetak knjiga prodavanih po simboličnim cijenama. Između ostalog knjiga ”Ja sam Zlatan”, autora Davida Lagercrantza, na bosanskom jeziku, a po priči Zlatana Ibrahimovića. Većinu ostalih izloženih knjiga napisali su bosanski pisci, a djela su prevedena na švedski jezik. Jedna od takvih knjiga je i ”Noveller från Bosnien och Hercegovina” po izboru Izeta Muratspahića gdje su predstavljene novele Alije Isakovića, Miljenka Jergovića, Petra Kočića, Isaka Samokovlije, Dževada Karahasana i drugih pisaca. Aktiv žena ”Safir”, uz pozitivnu energiju svojih članica, ponovo je uspio pokazati jedan dio bosanske kulture i tradicije. Njihova misija se nastavlja a Kulturnatten 2014. čeka na nove ideje vrijednih Safirica. S.H. Manifestacija Kulturnatten svoj početak bilježi još davne 1985. godine u Norrköpingu i po pravilu se održava svake zadnje subote u septembru. Tradicija je da jedan od lokalnih umjetnika dizajnira plakat manifestacije, a prvu priliku 1986. godine imao je umjetnik Stefan Teleman. Ove godine stotine aktivista i entuzijasta, malih i velikih udruženja, dalo je svoj doprinos kako bi kulturna noć, dvadesetosma po redu, bila nešto izvan uobičajenog. U programu manifestacije mogli ste pratiti nekoliko umjetničkih radionica, likovne izložbe, poeziju, koncerte, ples na javnim mjestima, Burlesque Show, modne revije, umjetnost grafita, P-art Norrköping Guggenheim i još mnogo toga. Centralno mjesto kulturne noći bio je prostor Konstmuseuma u Norrköpingu koji slavi stogodišnjicu postojanja. www.bhsavez.org 15 Seminar u organizaciji BHRF-a Uvod u buduće aktivnosti Saveza po pitanju kulture ”Kultura i očuvanje kulturne baštine” naziv je seminara održanog u Norrköpingu 15. i 16. juna 2013. godine u organizaciji BHRF-a i NBV-a. Osim članova Glavnog odbora Saveza bh. udruženja u Švedskoj, na seminaru su bili prisutni i predstavnici udruženja članova BHRF-a zaduženi za obavljanje kulturnih aktivnosti. Svoje predavanje imala je i Gunilla Zimmerman iz NBV-a koja je govorila o svojoj knjizi i značaju održavanja kulturnih manifestacija. Održani seminar uvod je u buduće aktivnosti Saveza po pitanju kulture, s posebnim osvrtom na organizovanje saveznih smotri kulture. Također, seminar je bio prilika da se procijeni interesovanje udruženja za edukacijom u oblasti kulture. Azra Jelačić, predsjednik Saveza, učesnicima je predstavila izvještaj sa ovogodišnje 18. Savezne smotre i predstavila mišljenje radne grupe koja se bavila pitanjima: Treba li nam smotra? Kakvu smotru želimo? Budućnost smotre? Kontinuitet održavanja smotre... Također, Muhamed Softić, predsjednik stručnog žirija Smotre, pojedinačno je ocijenio učešće svih udruženja i predložio dalje korake. Općenito je mišljenje da savezne smotre trebaju biti održavane svake godine i u narednom periodu, s obzirom da je to sada već tradicija koju treba nastaviti u cilju očuva- nja kulture i običaja naroda Bosne i Hercegovine. Posebno je naglašena angažovanost na informisanju o važnosti smotre, a akcenat je stavljen na ljude koji vode udruženja i koji bi trebali biti glavni protagonisti ove manifestacije. Organizacija Savezne smotre Na seminaru se razgovaralo o budućnosti Smotre u smislu organizacije, a zaključak je da bi Saveznu smotru trebalo zajedno da realizuju BHRF, Savez žena (BŠSŽ) i Savez omladine (BHUF). Odbori za kulturu ovih organizacija trebaju napraviti plan kulturnih aktivnosti koji će se realizovati tokom godine, s tim da se u planu jasno naznači koje aktivnosti će biti organizovane zajednički a koje u pojedinačnom aranžmanu. Ovakav način saradnje povećao bi kvalitet kulturnih manifestacija i učvrstio saradnju među savezima. Sadržaj i kvalitet Smotre S obzirom na zaista brojne aktivnosti u okviru Smotre, prijedlog je da ovaj događaj traje dva dana. Također, potrebno je Smotru poboljšati u dramskom i muzičkom smislu, gdje se treba voditi računa o sadržajima koji će publici biti predstavljeni samo na bosanskom jeziku, uz autentičnu bosansku muziku, pjesmu i igru. 16 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013. Učesnici seminara složili su se sa mišljenjem da Odbor za kulturu Saveza treba pregledati postojeće propozicije takmičenja i napraviti eventualne izmjene, te insistirati na dosljednom poštovanju i primjeni pravila Smotre. Da bi se došlo do boljeg kvaliteta Smotre, udruženja moraju riješiti pitanja kadrova u svojim sredinama i učestvovati u predlaganju kulturnih aktivnosti. Posebno je važno da udruženja uzmu učešće u semi- narima gdje će se moći razmijeniti mišljenja i dogovarati buduće aktivnosti tre. Prijedlog je da se Smotra održava trećeg vikenda u maju mjesecu u centralnoj Švedskoj. Motivacija Finansiranje Jedan od problema u učešću na saveznim smotrama motivacijske je prirode. Aktivisti udruženja su na seminaru iznijeli mišljenje da je potrebno izbjegavati novčano nagrađivanje i da dovoljna motivacija treba biti samo učešće na smotri i čast predstavljanja kulturne baštine svoje domovine. Kao nagrade za osvojena prva tri mjesta u svim kategorijama takmičenja učesnicima će biti dodjeljivane prigodne diplome. U radu seminara razmatrane su i finansijske pretpostavke organizacije saveznih smotri. Sponzorisanje Smotre od zainteresovanih firmi samo je jedna od opcija, dok bi se posebno obratila pažnja na traženje sredstava od komuna u kojima se održava manifestacija. Vrijeme održavanja Smotre Datume održavanja regionalnih smotri trebalo bi u narednom periodu usaglasiti i napraviti detaljan plan, dok bi mjesec maj bio aktuelan za organizovanje Savezne smo- Također, novčana sredstva mogla bi se obezbijediti u projektima sa švedskim institucijama ili potražnjom sredstava iz fondova koji su zainteresovani za podršku kulturnih aktivnosti. Osim navedenog, i učesnici smotre mogli bi pomoći u finansiranju – prijedlog je plaćanje ulaznica za Smotru. S.P. www.bhsavez.org 17 Osma sezona u Dolini Piramida Osmanagić: “Kada ne bi bilo suprostavljanja ovoj ideji u BiH, bilo bi mi mnogo lakše!” Ovogodišnji arheološki radovi u visočkoj Dolini Piramida ocijenjeni su kao najuspješniji otkako postoji Fondacija „Arheološki park: Bosanska piramida Sunca“. Više od 400 volontera iz 40 zemalja svjedočili su otkrivanju historije i naučnoj potvrdi koja kaže da su piramide u Visokom nastale prije 29.200 godina. Zapanjujući podatak o starosti piramida u Visokom zbunjuje i najbolje svjetske stručnjake i upravo tu dolazimo do problema s kojim se suočava bosanski arheolog Semir Osmanagić. “Mnogi osporavaju istraživanja i posljednje podatke o bosanskim piramidama”, kaže Osmanagić i nastavlja: “Ove godine nismo dobili pomoć ili donaciju s općinskog nivoa, Federacije BiH ili države. Kantonalna vlada pomogla je u uređenju turističke strukture, najviše kod prilaza podzemnom labirintu tunela. Morali smo se osloniti isključivo na vlastite izvore finansiranja i to kroz posjete turista, prodaju donacijskih karata, knjiga i DVD filmova o piramidama.” Osmanagić naglašava da upravo zbog silnih osporavanja, ali i zbog ne tako jednostavne ekonomske situacije u BiH, projekt postaje sve složeniji i zahtijeva veću pomoć od svih. Popularni Sam smatra da bi mu mnogo lakše bilo kada ne bi bilo suprostavljanja ovoj ideji u BiH. Više ljudi bi se volonterski uključilo u sami projekt, pa ni novac za istraživanja ne bi više predstavljao problem. Semir Osmanagić posjetio je brojne lokacije u svijetu na kojima se već nalaze piramidalni kompleksi. U ljeto 2005. godine svijetu je otkrio postojanje pet kolosalnih kamenih taj entuzijazam nailazi na prepreke u BiH. Semir nam je odgovorio i na pitanje o eventualnoj velikoj i brzoj akciji iskopavanja piramida, kako bi cijeli svijet za kratko vrijeme mogao da se uvjeri da se zaista radi o jednom važnom arheološkom nalazištu. „Masovno iskopavanje zavisi od dozvola privatnih vlasnika Piramide Mjeseca (50%) ili Piramide Sunca (30%). Ostalo je u državnim rukama. Na Suncu je kompletno državno zemljiste proglašeno “zaštićenom zonom” zbog ostataka male srednjevjekovne utvrde na samom vrhu piramide. Kada bismo mogli dobiti stotinjak rudara da nam čiste i podgrađuju prahistorijske tunele, to bi bio pun pogodak. Ali, sve to košta puno građevina u obliku piramida u okolini Visokog. Oduševljenje i odobravanje projekta postala je svakodnevnica tokom posljednjih godina diljem svijeta, ali novaca“, govori Osmanagić. Popularni Sam ipak ne odustaje u svojim namjerama i već sada priprema narednu sezonu u Dolini Piramida u Visokom. E. Zeba 18 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013. Predstavljamo: “Folksam” - Kompanija u vlasništvu građana Dautović: “U školama postoje osiguranja koja ne mogu pokriti troškove liječenja”. Kompanija ”Folksam” je priča nastala prije više od stotinu godina. Riječ je o poznatom brendu uosiguravajućim poslovima u svim sferama ljudskog života: osiguranju nekretnina, penzionom, saobraćajnom i životnom osiguranju. Današnji ”Folksam”u vlasništvu je osiguranika, kaže na početku razgovora naš sagovornik i jedan od savjetnika za osiguranje u kompaniji, Husejin Dautović. ”To je jedna od osnovnih vrijednosti na današnjem tržištu, naše mušterije određuju i usmjeravaju budućnost kompanije. Upravo tako dobijamo na povjerenju i stabilnosti”, kaže popularni Husko, te dodaje da sve više ljudi u posljednje vrijeme shvata koliko je bitnoimati osiguranje. ”Prije četiri godine počeo sam raditi za ’Folksam’ i nisam mogao ni zamisliti obimnost i zahtjevnost posla. Moj rad zasniva se na savjetovanju potencijalnih kupaca i predlaganju odgovarajućih oblika osigura- nja”, naglašava Dautović i kaže da je njegova uloga procijeniti ekonomske mogućnosti i izvršiti prognozu. ”Veoma je važno da kupci ne remete svoj životni stil i izaberu opciju koja im najviše odgovara. Moram biti iskren i kazati da je to jedna vrsta provjere porodičnog stanja, prihoda i rashoda, sveukupne finansijske situacije. Ipak, jedino tako mogu na pravi način pomoći kupcima”, smatra Husejin Dautović i odgovara na pitanje koje se odnosi na interesovanje naših ljudi za ”Folksam”. ”Kada razgovaram sa našim zemljacima osjećam njihovu bojaznost i nesigurnost. Čudna je ta neka odbojnost i nedostatak volje. Nažalost, mnogi dolaze potpisati ugovor sa nama kada se već desilo nešto nepredviđeno. Za naše ljudevrlo interesantno je penziono i životno osiguranje, ali ne treba zaboraviti ni osiguranje imovine i nekretnina, te putničko osiguranje”, ističe Dautović i nastavlja svoju priču. ”Imamo dogovornost prema svojoj djeci i starijima, prema svojoj porodici. Mnogi roditelji ne znaju da u školama i obdaništima postoje samo osnovna osiguranja koja u slučaju nesretnog događaja ne mogu pokriti troškove liječenja. Zato ukoliko ste u mogućnosti svakako trebate izdvojiti određenu sumu za bolju sigurnost vašeg djeteta”, govori Husejin Dautović i posebno potencira na penziono i kapitalno osiguranje gdje ljudi mogu početi sa štednjom već danas i tako obezbijediti sebi sigurniju budućnost. ”Ja sam tu za sve zainteresovane koji žele osigurati sebe i svoju porodicu. Mogu vam pomoći da pronađete najbolju opciju za sebe i svoju porodicu, opciju koja će vam donijeti bolju i sretniju budućnost”, kaže Husejin Dautović na kraju razgovora i stavlja na raspolaganje svoje kontakt podatke: husejin.dautovic@ folksam.se, 011-289716. E.Zeba www.bhsavez.org 19 Tuzlanski Centar za kardiovaskularne bolesti Danas je Centar za srce BH i edukativni centar u kome se obrazuju ljekari i budući stručnjaci iz kardiohirurgije i kardioanestezije Saradnja, a poslije i prijateljstvo između poznatog tuzlanskog ljekara prof.dr. Emira Kabila i prof. dr. Jakoba Berkslanda iz Buffala počela je u vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu. U ratnom vihoru kada 20 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013. na Gradini nije bilo mjesta za ranjene, zdravstveni radnici su u gotovo nemogućim uslovima liječili bolesnike. Tako je bilo i na Klinici za kardiovaskularne bolesti. Tuzlanski ljekari i medicinski tehničari danas organizovano odlaze na edukaciju u Ameriku i tako Tuzla postaje mjesto gdje se pruža vrlo kvalitetna medicinska uluga bolesnicima koji imaju problema sa srcem i popratnim bolestima. U historiji zdravstva Bosne i Hercegovine zabilježeno je da je 1998. godine urađena prva operacija na otvorenom srcu u Tuzli. Sve uspješnija saradnja rezultirala je idejom da se otvori prva privatna bolnica za kardiovaskularne bolesti u Bosni i Hercegovini. Potpisivanje kreditnog ugovora 2008. godine, vrijednog šest miliona dolara između između članice grupacije Svjetske banke - Internacionalne finansijske korporacije (IFC) i tuzlanskog Centra za srce označilo je početak realizacije, za bh uslove, vrlo smjele ideje. Za godinu dana zaokružena je finansijska konstrukcija, obezbjeđena lokacija, urađen projekat, pribavljena sva odobrenja, i u avgustu 2006. godine počela je gradnja objekta. Kada su u Slavinovićima počeli bagerima da pripremaju teren za temelje mnogi radoznali prolaznici su zastajali i posmatrali radove. Dvije godine kasnije prelijepa bijela građevina dominirala je gornjim dijelom ovog tuzlanskog naselja. Završen je najsavremeniji Centar za srce u ovom dijelu Evrope. Prvi ulazak u Centar za mnoge je bio iznenađenje. Od samog ulaza u prostrani hol Centra, kojeg Tuzlaci već odavno nazivaju „Kabilovom bolnicom“, jasno je da se uložilo puno truda. Posjetilac nema nelagodan osjećaj kakav se često ima kada se ulazi u bolnicu. Umjesto mirisa sredstava za dezinfekciju i sterilne bjeline, svakog posjetioca dočeka lagana muzika i vrlo prijatno uređena unutrašnjost Centra. Na svakom spratu je druga boja, od zidova, opreme, do odjeće uposlenika. Centar ima savremene operacione sale, laboratorije, specijalističke ambulante, najsavremenije aparate za dijagnostiku, bolesničke sobe sa kupatilima i TV- prijemnicima. Centar posjeduje i saune, fitnes centar, heliodrom, hotelski dio, obdanište za djecu uposlenika i još mnogo toga. Danas je Centar za srce BH i edukativni centar u kome se obrazuju ljekari i budući stručnjaci iz kardiohirurgije i kardioanestezije. Tu borave mnogi studenti iz evropskih zemalja koji stiču nova saznanja iz ovih zdravstvenih oblasti, ali i pronose dobar glas o našoj zemlji što nije zanemarljivo. Tim broji 158 uposlenika, od čega je 112 medicinsko osoblje. Do sada su uradili veliki broj vaskularnih složenih operacija a više od 20% bilo je hitnog karaktera. Prednost Centra je to što je otvoren24 sata na dan tokom cijele godine i što ne postoje liste čekanja kao u sličnim ustanovama u zemlji ali i inostranstvu. Šta tačno rade i kako je raditi u jednom ovakvom Centru pitali smo Mr sci dr Muniba Softić, kardiohirurga: — Centar za srce BH pokriva kompletnu kardiovaskularnu patologiju. Krenut ću od kardiologije. Kompetna kardiološka obrada pacijenata, interventna kardiologija (koronarna angiografija i PTCA stent procedure), danas atraktvni program liječenja akutnog infarcta miokarda, ugradnja pacemakera. Naša savremena laboratorija vrši kompletnu laboratorijsku obradu. Što se hirurškog dijela tiče radimo sve vrste operacija na otvorenom srcu (by pass, zamjena valvula, neke urođene mane - ASD, VSD, ducrus aretriosus), operacije na aorti u cirkulatornom arestu, minimalno invazivni tretman koro- narnih pacijenata te hibrid procedure. Također, radimo i sve vrste operativnih zahvata na perifernim krvnim sudovima. Pacijenti dolaze iz svih dijelova Bosne i Hercegovine, a imamo pacijenata i iz drugih zemalja kao što je Hrvatska, Crna Gora, Srbija, Turska. Što se tiče uslova mogu reći da je lijepo raditi na mjestu gdje su odlični uslovi za rad za osoblje, dok se pacijentima pruža usluga kao u klinikama u razvijenom svijetu, kazala je dr.Softić. S ozirom da je u pitanju privatna klinika, treba reći da troškove operacija na otvorenom srcu snose zdravstveni fondovi. U zavisnosti odakle dolazi pacijent troškove plaća Fond FBiH, Republike Srpske odnosno Brčko Distrikta. Inerventnu kardiologiju pokrivaju nadležni fondovi a vaskularne operacije kantonalni zdravstveni fondovi. Centar ima potpisane ugovore sa Unsko-Sanskim, Zeničko Dobojskim i Srednjebosanskim Kantonom. Kada se govori o neinvazivnoj kardiologiji, zavisno od ugovora sa nadležnim kantonom, pacijenti participiraju u određenom procentu. Svi pacijenti iz drugih država plaćaju operativni zahvat. Prošle godine desila se jedna zanimljiva situacija kada su trojica Mustafá: Mustafa Barčić, Mustafa Raščić i Mustafa Hubijar, svi iz Sarajeva, pet godina nakon operacije na srcu, zajedno posjetili Centar kako bi se zahvalili ljekarima i osoblju na ukazanoj pomoći. Tuzlaci znaju reći, ne trebalo nikome, ali su ipak svjesni činjenice da stresan način života doprinosi povećanju broja kardiovaskularnih bolesti. Danas Tuzlaci imaju i osjećaj sigurnosti kada žive u podnožju savremenog Centra za srce. Sabina Mešić www.bhsavez.org 21 Muzički spektakl u Norrköpingu Početkom novembra veliki koncert poznatog umjetnika Pravi muzički spektakl očekuje nas 8. novembra ove godine u Norrköpingu. U goste stiže Ibrica Jusić, kantautor šansona i zabavne muzike, bosanskohercegovačkoga porijekla. Bh. Udruženje Norrköping i Arbets Museum Norrköping organizuju koncert Ibrice Jusića koji će svojim izvedbama ”Šalom Sarah”, ”U svakom slučaju te volim”, ”Na Stradunu” i mnogim drugim iz svog bogatog repertoara, sigurno napraviti atmosferu za pamćenje. Prije tri godine Ibrica Jusić odao je počast i svojoj duhovnoj domovini i zemlji svojih roditelja Bosni i Hercegovini, snimivši u novim modernim aranžmanima čitav niz najljepših bosanskih sevdalinki, objavljenih u albumima ”Amanet” i ”Amanet 2”. „Šansonjer Ibrica Jusić, čarobnjak pjevanog stiha, danas već iskustvom estradnog zanata, ispunio je trideset godina svojega burnoga puta po daskama scena širom svijeta. Gdje je trenutno? Opet negdje luta!“ Novi film Jasmile Žbanić Film kojim se obilježava 20 godina od početka agresije na BiH. Film bh. rediteljice Jasmile Žbanić “Za one koji ne mogu da govore”, nakon svjetske premijere u Torontu i evropske u San Sebastijanu, prikazan je i publici u Sarajevu. “Za one koji ne mogu da govore” inspirisan je stvarnom potresnom pričom australske umjetnice Kym Vercoe, koja posjećuje Višegrad u potrazi za čuvenim mostom o kojem je čitala u romanu “Na Drini ćuprija”, Ive Andrića, ne znajući šta se u ovom gradu dešavalo tokom rata. Nakon kraćeg boravka u Višegradu, noćila je u hotelu “Vilina vlas”, gdje je doživjela niz neprijatnosti. Po povratku u Australiju, na internetu pronalazi informacije o tome šta se zapravo dogodilo u hotelu tokom rata od 1992. do 1995. godine, u kojem je silovano najmanje 200 Bošnjakinja iz Višegrada i okoline. Nakon što je tokom posjete Kym na svojoj koži osjetila sav užas poslijeratne Bosne i Hercegovine, krenula je sa predstavljanjem lične priče, želeći odati počast žrtvama silovanja i genocida. Napravila je predstavu koja se zove “Sedam kilometara sjeveroistočno”, koja je doživjela veliki uspjeh u Australiji. Predstava je doživjela svoj uspjeh 22 Glas BiH | broj 165 | septembar-oktobar 2013. i u BiH, na teatarskom festivalu MESS. Nakon što je predstavu pogledala Jasmila Žbanić, odlučila je snimiti film. Ona je istakla kako je željela napraviti film kojim bi se obilježilo 20 godina od početka agresije na BiH. “Željela sam snimiti film o tome šta je moja zemlja danas, kakva su osjećanja ljudi i šta je to ono o čemu se ne govori”, rekla je rediteljka. U filmu, pored Kym Vercoe, glume i Leon Lučev, Branko Cvejić, Jasna Āuričić, Damir Kustura, Saša Oručević... Alema Pendek Velika utakmica u Litvaniji: Vi ste ponos nacije! Nije to bila samo fudbalska pobjeda, već kulminacija dugogodišnjih očekivanja jednog naroda kojem treba tako malo da postane najsretniji na svijetu IDEMO U BRAZIL: Bosna i Hercegovina – Litvanija 1-0. Razmišljao sam napisati samo tu jednu rečenicu preko cijele ove stranice. Vjerovatno bi to bilo vrlo jednostavno i sasvim dovoljno za opisati sretni i nezaboravni utorak, 15. oktobar 2013. godine. Svaka priča mora imati neki dobar početak a valjda to mora biti tako kada dobiješ ulaznicu za meč stoljeća na kojoj piše – sekcija „B“, što me, par dana prije same utakmice, neodoljivo podsjećalo na Bosnu, Brazil, Bajram... Sjajna atmosfera Kaunas, litvanski grad sa preko 300 hiljada stanovnika, dočekao je bh. navijače pod oblačnim nebom i uz prohladno vrijeme koje navijače naše reprezentacije nije pretjerano zanimalo. Sanjali smo o golu koji će postići Džeko, Vedo, Pjanić ili zašto ne i Asmir Begović, samo je bitno da lopta pređe gol crtu. Okupljanje u centru grada uz neprestano navijanje i pjevanje samo je dodatno doprinosilo dobroj atmosferi među navijačima. Nije bilo incidenata i problema što je već postalo jedna lijepa tradicija svih reprezentativnih destinacija. Stadion i utakmica Već sat vremena prije početka utakmice bosanski navijači bili su spremni. Hiljade ljudi stiglo je iz cijelog svijeta samo da bi prisustvovali ovom važnom događaju. Pobjeda i ništa drugo! Niko to nije govorio, ali cilj je bio kristalno jasan. Naši navijači davali su nevjerovatnu i gromoglasnu podršku već od samog početka meča. Igra reprezentacije bila je u jurišnom ritmu, opsjedali smo gol Litvanije tokom cijelog prvog poluvremena, ali su domaćini bili uspješni i nisu dozvoljavali postizanje pogotka. Nakon brojnih pokušaja tokom prvog perio- da utakmice, nastavili smo u sličnom ritmu i u drugom poluvremenu. Erupcija sreće i oduševljenja Prošlo je petnaestak minuta utakmice drugog poluvremena i počeo sam gledati lica navijača na mojoj tribini. Svi su se nalazili u nekom čudnom stanju. Miješali su se osjećaji iščekivanja i tuge. Još pola sata utakmice i idemo u Brazil, a možda i ne. Godine iščekivanja učinile su i da tih šezdesetak minuta izgleda nestvarno i mnogi su valjda mislili da cilj ipak nije dostižan. A onda, delirij na tribinama. Lucidni Džeko dobacuje loptu do Ibiševića i nastaje haos u Kaunasu, domovima bh. navijača diljem svijeta, na ulicama u BiH, u srcima i u glavama svakog od nas. Vedo je pogodio „za pobjedu, za Brazil, za domovinu, za sreću cijelog naroda...“. E. Zeba www.bhsavez.org 23 Navijači BiH bez premca u svijetu!
© Copyright 2024 Paperzz
