PROSTORNO-URBANISTIČKI PLAN
PRIJESTONICE CETINJE
faza:
ANALITIČKO-DOKUMENTACIONA OSNOVA
(STUDIJE, ANALIZE I EKSPERTIZE)
Izvještaj:
ODGOVORI NA PRIMJEDBE
NA DOKUMENTACIONU OSNOVU
Nnaručilac plana:
PRIJESTONICA CETINJE
sufinansijer plana:
PROJEKAT “ZEMLJIŠNA ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE / LAMP”
obradjivači plana:
MonteCEP Centar za planiranje urbanog razvoja
PLANET CLASTER, Hospitality, Business & Leisure
Kotor – Cetinje, jul 2012.
Radni tim na izradi Dokumentacione osnove:
Sveska 1: IZVODI IZ PLANOVA I STRATEGIJA
Saša Karajović, dipl. prostorni planer
Sveska 2: PRIRODNE, PEJZAŽNE i KULTURNE VRIJEDNOSTI
Dragan Mirović,ing. arhitekture
Dragana Aćimović,dipl. ing. arhitekture
Jelena Franović, dipl. ing. pejzažne arhitekture
Vesna Jovović, dipl. ing. pejzažne arhitekture
Zorana Milošević, dipl. ing. arhitekture
Sveska 3: STANOVNIŠTVO, NASELJA i DRUŠTVENE DJELATNOSTI
Dragan Mirović, ing. arhitekture
Dragana Aćimović, dipl. ing. arhitekture
Sveska 4: ANALIZA EKONOMSKOG STANJA i DJELATNOSTI
Mr Zoran Senić, dipl. ekonomista
Dr Božidarka Marković, dipl. ing. agronomije
Saša Karajović, dipl. prostorni planer
Dr Milosav Andjelić, dipl. ing. šumarstva
Dragan Mirović, ing. arhitekture
Dragana Aćimović, dipl. ing. arhitekture
Sveska 5: SAOBRAĆAJNA I TEHNIČKA INFRASTRUKTURA
Snežana Dimitrijević, dipl. ing. saobraćaja
Svjetlana Lalić, dipl. ing. hidrogradjevine
Andrea Lalić, dipl. ing. hidrogradjevine
Puniša Raičević, dipl. ing. hidrogradjevine
Zoran Beljkaš, dipl. ing. elektrotehnike
mr Boško Bogetić, dipl. ing. elektrotehnike
Sveska 6: STANJE ŽIVOTNE SREDINE
Mr Vasilije Bušković, dipl. biolog
Sveska 7: ISPITIVANJE JAVNOG MNJENJA
CEED Consulting, Podgorica
odgovorni planer:
Saša Karajović, dipl. prostorni planer
Uvodne napomene:
U ovom materijalu su dati odgovori i stavovi obradjivača po primjedbama datim na
radnu verziju Dokumentacione osnove za PUP Cetinje, koji su dostavljeni do 20. jula
2012. godine.
Članovi radnog tima su po odredjenim sugestijama već postupili i uradili korekciju
materijala, koji je dostavljen na cd 23. jula 2012. godine članovima Revizione komisije i
Foruma gradjana.
Forma ovog izvještaja je takva da je prvo data primjedba ili njen sažetak pa kraći
komentar obradjivača da li je ona prihvaćena, a ako nije slijedi odgovor.
Napominjemo, da analitičko-dokumentaciona osnova daje pikaz postojećeg stanja na
prostoru Prijestonice, tako da svi predlozi koji se odnose na planirano rješenje tek će
biti razmotreni u narednim fazama rada na planu (scenariji razvoja, prednacrt, nacrt
plana ...).
Brojne su primjedbe na mješovito korišćenje termina „Prijestonica“ i „Opština“. Tekst
je sada prečišćen, pa se uglavnom koristi termin Prijestonica Cetinje, ali Izvodi iz
planske i studijske dokumentacije su dati sa izvornim nazivima, tako da je u većini tih
materijala Prijestonica imenovana kao Opština Cetinje, što je bio zvaničan naziv u
vrijeme pripreme i usvajanja većine dokumenata.
ODGOVORI NA PRIMJEDBE
REVIZIONE KOMISIJE (SAVJETA ZA PLANIRANJE)
Ana Jovetić, dipl. prostorni planer
Nakon detaljnog uvida u dostavljeni materijal, obavjestavam Vas da na isti nemam
primjedbi.
Nije bilo primjedbi na prikaz postojećeg stanja.
Dragan Stanojević, dipl. ing.
U dokumentu je dat uglavnom korektan presjek postojećeg stanja elektronskih
komunikacija po pitanju infrastrukturnih kapaciteta i servisa operatera koji su
zastupljeni na području Prijestonice Cetinje . Takođe, dat je pregled tehničkih
kapaciteta i lokacija operatera.
Imajući u vidu aktuelni i budući razvoj elektronskih komunikacija smatram da bi PUP
trebalo detaljnije da razradi model budućeg razvoja kompletne telekomunikacione
mreže i da ga uskladi sa planovima razvoja najznačajnijih operatera (Crnogorski
Telekom, Telenor, Mtel i drugi).Kao najvažniji segment smatram pitanje izgradnje
kvalitetne kablovske kanalizacije, nezavisno od vlasništva, jer je to preduslov za razvoj
kvalitetne telekomunikacione mreže.
Nije bilo primjedbi na prikaz postojećeg stanja.
Preporuke za planirano rješenje biće uzete u obzir u narednoj fazi izrade plana.
Prof. Goran Radović
Dajem saglasnost na sadržaj Radne verzije Dokumentacione osnove PUP-a Cetinje.
Predlažem da se ista nastavi sa daljom razradom.
Nije bilo primjedbi na prikaz postojećeg stanja.
Prof. Nataša Djurović
Obavjestavam vas da sam saglasna da predlozena Radna verzija Dokumentacione osnove
PUP-a Prijestonice, moze da se koristi kaokvalitetna osnova za dalji proces izrade PUP-a
Cetinja.
Nije bilo primjedbi na prikaz postojećeg stanja.
Rade Maretić, dipl. ing.
Nije bilo primjedbi na prikaz postojećeg stanja.
Simeun Matović, dipl. ing.
U izvodima iz planske dokumentacije i strategija nema nema osvrta na saobraćajna
rešenja
Sveska 1 „Izvodi iz planova i studija“ se prevashodno bavila pitanjima planirane
namjene i organizacije prostora u navedenim dokumentima, dok će pitanja
saobraćajne mreže u tim materijalima biti obradjene u Svesci 1 i Svesci 5
(poglavlje „Transportni sistem“).
U Svesku 1 ugradjen je i adekvatan izvod iz DPP koridora autoputa „Bar – Boljare“.
Zašto je od svih projekata navedena samo žičara?
Stav obradjivača je da je projekat žičare od ključnog uticaja na planiranu namjenu
i organizaciju prostora cijele Prijestonice, dok su drugi projekti obradjeni kroz
posebne segmente u drugim sveskama Dokumentacione osnove.
Primjedbe i sugestije na poglavlje “Transportni sistem” (Sveska 5)
- Izvod je trebao biti kraći i mnogo više usmjeren prema Cetinju. Važnije je bilo od
navođenja šta je na osnovu čega rađeno u Crnoj Gori i okruženju usmjeriti se na Cetinje.
Veći dio teksta je napisan na osnovu sektorske studije SS-AE 4.7 Saobraćaj za izradu
važećeg PP CG, ali ga treba skratiti i preuzeti najvažnije za Prijestonicu;
- Ako je naziv Transportni sistemi onda to nije samo drumski saobraćaj. Ne može da se
samo piše o drumskom saobraćaju a da su svi ostali vidovi saobraćaja pod Ostalo, i ako
je Cetinje uglavnom oslonjeno na drumski saobraćaj.
- Zaboravljen je vodni saobraćaj koji se odvija Skadarskim jezerom.
- U poglavlju 1, na startu, navedeno je kada je urađen prvi Prostorni plan Crne Gore
izmjene i dopune ali se ne navodi važeći PP CG;
- Stepen motorizacije na Cetinju 2011,g, je bio 368 pa/1000 stanovnika (registrovano
6132 vozila a prema popisu iz 2011.g. na Cetinju živi 16657 stanovnika);
- Na osnovu čega su utvrđene stope rasta stepena motorizacije? Pojasniti, posebno ako
se zna da je u prva tri mjeseca ove godine registrovano znatno manje vozila nego u
istom periodu prošle godine;
- Pominju se osnovni ciljevi razvoja transportnog sistema i, između ostalog, se navode i
revitalizacija i modernizacija postojećih regionalnih i lokalnih puteva a ne navodi se šta
bi značila izgradnja Jadransko-Jonskog autoputa ili magistralnog puta za Nikšić;
- Na priloženoj karti putne mreže nijesu dobro postavljene oznake za regionalne puteve
R 1 i R 22;
- Prilogu putna mreža trebalo bi promijeniti naziv, jer treba ucrtati prugu i magistralni
put M 2 u rejonu jezera, jer su bliži granici Prijestonice nego ucrtani magistralni put M
18.
Primedbe koje se odnose na poglavlje „Transportni sistem“ su prihvaćene i
ugrađene su u dorađenu verziju Dokumentacione osnove, koja je predata 23. jula
2012. godine.
Predrag Pejović, dipl.ing.pejz.arhitekture
Autor treba da pojasni, da li su prisutni uzroci starosne dobi, promjene mikroklimatskih
faktora, postoji li naznaka fitopatoloških oboljenja kod navedenih dendroloških primjera
vegetacije. Da li je parkovski prateći mobilijar, uništen, teniski tereni, prostori za
okupljanje i čuvanje djece, itd. Jednim kraćim,opisom dopuniti postojeće stanje, o
našim vrijednim Cetinjskim parkovima,i njihovim sadržajima. Treba da obratiti pažnju
na ,opis postojećeg stanja linearnog zelenila /nekada čuvenih dominantnom vrstom lipa/
- drvoreda na Cetinju. Potrebni su i kratak osvrt i ocjena zdravstvene i starosne dobi.
U daljoj, generalnoj razradi plana za grad Cetinje biće upotpunjena analiza
postojećeg stanja zelenila.
Autor mora da kategoriše zelene površine, kako za zonu grada, tako i za zonu Njeguša I
Rijeke Crnojevića.
Kategorizacija zelenih površine biće urađena kroz planirano rješenje zelenih
površina, kako je i uobičajeno pri izradi planova. Zona Njeguša i Rijeke Crnojevića
će detaljno biti obrađena kroz generalni koncepte ovih naselja.
Napraviti i neku foto zabilješku.
Prilikom obilaska terena izvršeno je fotografisanje i neke od tih fotografija već su
uvrštene u doradjeni tekst.
Autor može koristiti Prostorni plan posebne namjene za NP „Lovćen“ (Dokumentaciona
osnova), kao dobru plansku podlogu.
Prostorni plan posebne namjene NP „Lovćen“ korišten je prilikom izrade
dokumentacione osnove i poslužio za analizu i izradu karte “Tipovi predjela“.
Radojka Radulović
1. Izvodi iz planova i strategija - U dokumentu lokalni planovi potrebno je dopuniti sa
sledećim planovima koji su usvojeni:
Izvodi iz lokalnih planova su dopunjeni spiskom usvojenih planova, a detaljniji
prikaz je dat za ključne urbanističke planove na području Cetinja, Rijeke
Crnojevića i Njeguša.
2. Telekomunikacioni objekti su lokalni objekti od opšteg interesa - prostorno
urbanistički plan treba da sadrži smjernice za izgradnju, postavljanje baznih stanica
koje nemaju građevinske dozvole i za nove, planirane bazne stanice što nije prikazano u
dokumentacionim osnovama
Preporuke za planirano rješenje biće uzete u obzir u narednoj fazi izrade plana.
3. Mjere zaštite od buke u životnoj sredini - Sa aspekta zaštite životne sredine posebnu
pažnju treba obratiti na mjere zaštite od buke u životnoj sredini.
Preporuke za planirano rješenje biće uzete u obzir u narednoj fazi izrade plana.
4. Zaštićena prirodna dobra na teritoriji Opštine Cetinje - pored navedenih spomenika
prirode potrebno je navesti još nekoliko speleoloških sistema: Cetinjska, Lašorska,
Strugarska, Obodska (iz koje izbija Rijeka Crnojevića) i Koronjina, poznata kao
arheološki lokalitet (nađeni fragmenti keramike ukrašeni tehnikom „impresa” i
urezivanjem pripadaju ranoj fazi u razvoju starijeg kamenog doba). Pored jame Duboki
do na Njegušima, na Lovćenu postoji više njih od kojih su 7-8 speleološki istražene.
Provjeriti da li Globočica jedna od tri Trnovske pećine pripada Opštini Cetinje.
Tekst će biti dopunjen podacima o speleološkim objektima. Nalazi se u dodatku
ovog Izvještaja, a biće ugradjeno u Svesku 2.
5. Prostorno - urbanističkim planom potrebno je obraditi i vidikovce. Prirodne i pejzažne
vrijednosti nijesu dovoljno obrađene što je potrebno značajnije obraditi.
Poglavlje „Prirodne i pejzažne vrijednosti“ je bitno dopunjeno u Svesci 2 i Svesci
6.
6. Treba napomenuti da na području Prijestonice Cetinje ne postoji sanitarna deponija.
Lokacija i mjesto za odlaganje otpada je udaljeno 7 km od Cetinja, i nalazi se na
putnom pravcu Cetinje-Budva, u reonu Zabrđe na mjestu Vrteljka. Na ovom odlagalištu
vrši se neselektivan odvoz otpada, zauzetost istog je 55% i ne zadovoljava sanitarne
uslove za odlaganje otpada, potrebno je PUP odrediti sanitarnu deponiju ili reciklažni
centar.
Pitanje tretmana otpada je obradjeno u Svesci 6 (Stanje životne sredine) u
dopunjenoj verziji Dokumentacione osnove od 23. jula 2012. godine.
Preporuke za planirano rješenje biće uzete u obzir u narednoj fazi izrade plana.
Usvojen je Strateški plan razvoja 2012-2016 kojim su definisane smjernice u pogledu
održivo socio-ekonomskog razvoja, odnosno prioriteti i ciljevi razvoja Prijestonice
Cetinje.
U dopunjenoj verziji Dokumentacione osnove od 23. jula 2012. godine dat je izvod
iz Strateškog plana razvoja Prijestonice, koji je u medjuvremenu usvojen.
Rajko Radusinović, dipl.ing
- Da se dostavljeni materijal preimenuje u „Analiza postojećeg stanja elektroenergetske
infrastrukture“.
Obrađivač je postupio po ovoj primjedbi.
- Da se uradi sadržaj ovog materijala.
Obrađivač je postupio po ovoj primjedbi.
- Da se navede korišćena literatura.
Obrađivač je postupio po ovoj primjedbi.
- Da se u tekst ubaci fotografija MHE Podgor.
Obrađivač je postupio po ovoj primjedbi.
- Da se unese jednoplolna šema TS 110/35 kV Cetinje.
Obrađivač je postupio po ovoj primjedbi.
- Da se izvrši ispravka u Tabeli broj 5.
Obrađivač je postupio po ovoj primjedbi.
- Da se unese spisak TS 10/0,4 kV u Novom Obodu.
Obrađivač je postupio po ovoj primjedbi.
- Da se unesu poprečne veze između trafostanica 35/10 kV: Humci, Stari Obod i Novi
Obod.
Obrađivač je postupio po ovoj primjedbi.
- Da se na karti unesu koridori vodova 110 kV i 35 kV, kao i lokacije TS 110/35 kV Cetinje
i svih TS 35/10 kV u ED Cetinje.
Postupanje po ovim primjedbama je u toku, zbog dobijanja dodatnih informacija iz
ED Cetinje. Biće kompletirano tokom izrade prednacrta plana.
- Da se na karti unesu koridori vodova 6 kV i lokacija TS 35/6 kV u Podgoru.
Postupanje po ovoj primjedbi je u toku, zbog dobijanja dodatnih informacija iz ED
Cetinje. Biće kompletirano tokom izrade prednacrta plana.
- Da se urade: dijagrami rasta(pada) utrošene električne energije, gubitaka u mreži ED
Cetinje, rasta broja potrošača, vršnog opterećenja. Pored ovoga dati strukturu potrošača
u ED Cetinje.
Postupanje po ovoj primjedbi je u toku, zbog dobijanja dodatnih informacija iz ED
Cetinje. Biće kompletirano tokom izrade prednacrta plana.
ODGOVORI NA PRIMJEDBE
ČLANOVA I RADNIH GRUPA FORUMA GRADJANA
Radna grupa za društvene aktivnosti
Sandra Sjekloća
U odjeljku „Društvene djelatnosti“ postoje određeni nedostaci:
• U JU O. Š. „Lovćensi partizanski odred“ više ne postoji „Specijalno odjeljenje“ (str.
25);
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu “Osnovno obrazovanje“.
• Podaci koji se tiču drugih škola u gradu imaju informacije, koje, kada je u pitanju
naša škola, nijesu navedene. O. Š: „Lovćenski partizanski odred“, premda novija
građevina, a zbog loše izvedenih građevinskih radova, ima neophodnu potrebu za
sanacijom. Ovo bi podrazumijevalo sljedeće zahvate: Generalna sanacija samog
objekta, izgradnja gimnastičke sale i otvorenog sportskog terena, dotrajalih mokrih
čvorova, školskog dvorišta i zaštitne ograde sa kapijama i svjetlosnom signalizacijom (i
u školi „Njegoš“), horizontalna i vertikalna signalizacija (što je nedostatak kod svih
škola), pristupne rampe za djecu sa posebnim potrebama. Kada je u pitanju školsko
dvorište sa zadnje strane, ukazuje se potreba za izgradnjom parkirališta, koje bi
smanjilo ogroman rizik, posebno zimskih mjeseci, kada roditelji dovode djecu
najmlađeg uzrasta u školu, pa imamo osim saobraćajnog haosa, koji ometa normalno
odvijanje saobraćaja i konstantan rizik po bezbjednost djece.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je dopunjen u dijelu „Osnovno obrazovanje“.
• Primjetan je nedostatak potebnih informacija o djeci koja su uključena u inkluzivni
program obrazovanja; rezultira veoma mali broj takve djece, a primjetna je i
nedovoljna informisanost po pitanju ovoga projekta, gdje bi prije svega trebalo
napraviti edukaciju odraslih, koji u dobrom dijelu prema ovakvim projektima imaju
dosta predrasuda;
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je dopunjen u dijelu „ Osnovno obrazovanje“ sa
podacima kojima se trenutno raspolaže.
Moli se Sekretarijat za kulturu, sport i medije, da ukoliko posjeduje dodatne
podatke, da ih dostavi Obrađivaču, kako bi materijal bio potpun.
Organizacija inkluzivnog obrazovanja nije predmet PUP-a, ali će u planiranom
rješenju biti naznačene neke preporuke u dijelu inkluzivnog programa obrazovanja.
• Poželjno bi bilo takođe napraviti evidenciju o broju nepismenih osoba na seoskom
području, gdje bi u posotojećim školskim objektima i sa postojećim nastavnim kadrom
mogli pristupiti njihovom opismenjavanju po principu večernjih škola;
Zvanični podaci o broju nepismenih na teritoriji Prijestonice, iz Popisa 2011, još
uvijek nijesu dostupni. Ukoliko obrađivač u toku narednih faza izrade plana bude
došao do ovih podataka, biće naknadno uključeni u sintezni prikaz dokumentacione
osnove.
Organizacija večernjih škola nije predmet obrade PUP-a, ali će u planiranom
rješenju biti naznačene neke preporuke u domenu permanetnog obrazovanja
odraslih.
• Nameće se pitanje Dnevnog centra, gdje borave djeca sa posebnim potrebama, koje bi
takođe trebalo uključiti u program redovnog školovanja i dati im neophodno mjesto u
planu razvoja Opštine;
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je dopunjen u djelu „Socijalna i dječja zaštita“.
Lokaciju Dnevnog centra će odrediti nadležni organi Prijestonice Cetinje. Problem
uključivanja djece sa posebnim potrebama u redovno školovanje se ne riješava u
okviru PUP-a, već određenim zakonskim rješenjima i podzakonskim aktima.
• U segmentu društvene djelatnosti, pozivajući se na Međunarodnu konvenciju o dječjim
pravime, nameće se problem raseljenih lica, gdje smo makar u našoj školi imali slučaj,
a sada to ostaje problem srednje škole, da je učenik crnogorski državljanin iz braka
skopljenog između crnogorskog državljanina i raseljenog lica, koje do dana danas nije
ostvarilo pravo na socijalnu i dječju zaštitu. Shodno ovom i drugim primjerima,
rješenje ovakvih problema trebalo bi uvrstiti u strategiju razvoja.
Ovaj problem se ne riješava u okviru PUP-a, već određenim zakonskim rješenjima i
podzakonskim aktima
• U dijelu institucija kulture nijesu zastupljenje institucije, a od međunarodnog su i
nacionalnog značaja, primjera radi, Svjetska organizacija pisaca sa Centralom u
Londonu, čiji ogranak Crnogorski P.E.N. centar ima sjedište na Cetinju, kao i Otvoreni
kulturni forum, koji okuplja najznačajnija imena crnogorske kulture i izdavač je
međunarodno renomiranog časopisa „Ars“- da li ovo treba svesti pod stavku
„samostalne institucije“ ili „institucije kulture“ ostaje da se vidi;
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je dopunjen u dijelu „Kultura“, tačka 5.2.
Samostalne institucije kulture.
• U odjeljku „Kulturna baština“, dajemo sugestiju sanacije kanala za odvod
atmosferskih voda, počevši od arheološkog lokaliteta Ćipur duž Vladičine bašte i
Ljetnje pozornice, njihovog natkrivanja, čime bi se dobile odgovarajuće pješačke
staze, u dijelu koji je omiljeno šetalište Cetinjana. Time bi se osim obezbjeđivanja
kulturnih i arheoloških lokaliteta, značajno podigao i nivo bezbjednosti u saobraćaju.
Preporuke za planirano rješenje biće uzete u obzir u narednoj fazi izrade plana.
Dejan Tmušić
Udruženje paraplegičara Cetinja upućuje primjedbe zbog izostavljanja analize o
dostupnosti fizičke sredine za osobe sa invaliditetom, na to nas obavezuje Zakon o
uređenju prostora i izgradnji objekata, Član 44.
Takođe i Konvencija UN o pravima osoba sa invaliditetom Član 2. Crna Gora je
ratifikovala Konvenciju UN i time preuzela obaveze koje proističu iz iste.
Dopuniti podacima za Cetinje o stanovništvu koje ima smetnje pri obavljanju
svakodnevnih aktivnosti.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je dopunjen podacima iz Popisa 2011. godine i to u
dijelu „Socijalna zaštita“ (postojeće stanje).
Maja Ćetković (Prijestonica Cetinje)
Načelno, segment „KULTURA” je odrađen dobro. Komentari koji slijede imaju za cilj
izvjesna pojašnjenja.
Opšta napomena:
Na više mjesta se vidi da je korišćena starija, doduše relevantna literatura, nastala prije
donošenja zakona o prijestonici, pa se o Cetinju kao prijestonici Crne Gore uglavnom
govori u prošlom vremenu i nedovoljno precizno utvrđuje tekuće stanje nastalo poslije
2006. godine.
Pri obradi institucija kulture (organizacija, djelatnost), kao izvor, navedeni su aktuelni
zakoni. Međutim, kod niza neposrednih pitanja korisno bi bilo pogledati podzakonska
akta -pravilnike i dr. Svakako, bi bila od koristi stručna lektura radi ujednačavanja
korišćenja naziva institucija i imena ličnosti koje se pominju.
4.2 Opštinske JU u Crnoj Gori
Stoji: „ Organizovane su kao centri za kulturu, koji objedinjavaju sve djelatnosti
kulture ( bibliotečku, muzejsku, galerijsku, pozorišnu.....“
Komentar: Kako svi gradovi u Grnoj Gori nemaju centre za kulturu npr Cetinje, to je
i opštinska biblioteka na Cetinju osnovana kao samostalna.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“ tačka 4.2.
5. Ustanove kulture u opštini Cetinje
Stoji: „Grad Cetinje, stara prijestonica Crne Gore, danas je duhovni i kulturno
umjetnički centar države....“
Komentar: Možda malo preoblikovati, jer Cetinje i danas ima status Prijestonice, a
duhovni, kulturni i umjetnički centar države, bilo je i u svojoj prošlosti.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“, tačka 5. Ustanove
kulture u Prijestonici Cetinje.
Stoji: Institucije koje su u privatnom vlasništvu
Bioskop Evropa
Komentar: Po informacijama kojima raspolaže Sekretarijat za kulturu, sport i medije
Prijestonice Cetinje, bioskop Evropa nije aktivan, a koristio je prostor u desnom krilu
objekta-kulturnog dobra pod nazivom „Vojni stan“.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“, tačka 5. Ustanove
kulture u Prijestonici Cetinje.
5.1 Organi uprave i ustanove kulture u opštini Cetinje
Stoji: Gradska biblioteka i čitaonica „Njegoš“
Komentar: Shodno članu 8 stav 2 Zakona o bibliotečkoj djelatnosti ( „Sl.list CG“,
broj 47/10 ), biblioteka je u maju mjesecu 2012.godine a shodno skupštinskoj odluci,
promijenila naziv u Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“, i ponovo je organizovana
kao samostalna biblioteka.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „ Kultura“, tačka 5.1 Organi
uprave i ustanove kulture u Prijestonici Cetinje.
5.1 d) Štamparsko izdavačku djelatnost i biblioteke
II pasus, Stoji: i drugih pravoslavnih balkanskih naroda .... itd...
Napomena: Za pretpostaviti je da ova izdanja imaju značaj ne samo za balkanske
narode, a na Balkanu ne samo za pravoslavne vjenike, pogotovo ako, kako se u nastavku
ističe, predstavljaju: ,,značajnu kariku u lancu svjetske kulture... (čini se da je ovdje
korišćena literatura prepoznatljivo usmjerene orijentacije)
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“, tačka 5.1 d)
Štamparsko-izdavačka djelatnost.
Stoji: od 1835. godine kada je .... Grlica...
Napomena: ,,Grlica : kalendar crnogorski za godinu 1835.“ Izašao je 1834. godine
(urednik potpisuje uvodno slovo na Cetinju 6 septembra 1834.)
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“, tačka 5.1 d)
Štamparsko-izdavačka djelatnost.
Dalje, u tekstu navedene zbirne brojeve naslova periodičnih publikacija treba sravniti sa
,,Crnogorska bibliografija, tom II knj. 1., te u tom smislu provjeriti ponekad pominjani
podatak da je 1914. godine na Cetinju izlazilo 6 dnevnih listova. Prije će biti, da je zbog
ratnih prilika, bilo ukupno 6 listova i časopisa, među kojima je bilo i dnevnih od kojih su
doduše neki naslovi izlazili tek samo dva-tri dana.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“, tačka 5.1 d)
Štamparsko-izdavačka djelatnost.
Ovdje bi korisno bilo napomenuti koliko danas na Cetinju ima aktivnih izdavača, te na
koliko je periodičnih publikacija naznačeno Cetinje kao mjesto izdanja.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“, tačka 5.1 d)
Štamparsko-izdavačka djelatnost, sa nivoom detaljnosti podataka koji zahtjeva
PUP.
5.1 d) Stoji: „Na Cetinju je 1869.godine osnovana prva javna čitaonica u Crnoj Gori...“
Komentar: Na Cetinju je 1868.godine osnovano Društvo cetinjske čitaonice, a
Državna biblioteka i muzej osnovani su zakonom iz 1896.godine. Danas, Narodna
biblioteka i čitaonica „Njegoš“ baštini tradiciju Društva cetinjske čitaonice. Raspolaže sa
oko 105.000 bibliografskih jedinica, od čega je oko 52.000 monografskih, a ostalo su
serijske.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“, tačka 5.1 d)
Štamparsko-izdavačka djelatnost.
Ostale biblioteke
Stoji: „U opštini Cetinje, van samog grada, postoje biblioteke u naseljima Bokovo..,
Ljubotinj...“
Komentar: Kako je Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“ zapravo jedina biblioteka na
teritoriji opštine Cetinje ( izuzimajući školske, visokoškolske i specijalne biblioteke ), a
pritom su Bokovo i Ljubotinj sela, to rečenica traži preoblikovanje. Možda podnaslov
treba da glasi: Čitaonice, a u tekstu okvirno: Osim Narodne biblioteke i čitaonice
„Njegoš“, na teritoriji opštine Cetinje postoje i čitaonice sa određenim knjižnim
fondom, locirane na području Bajica, i u selima Bokovo i Ljubotinj, dok u okviru škola na
Čevu i Trešnjevu postoje školske biblioteke.
Napomena: Iako je Sekretarijat za kulturu, sport i medije prema Ministarstvu kulture CG
išao sa informacijom da na seoskom području ( Bokovo, Ljubotinj ) i u Bajicama postoje
biblioteke i čitaonice, prema podacima koje nam je dostavila direktorka Narodne
biblioteke i čitaonice „Njegoš“, ipak se radi samo o čitaonicama.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“, tačka 5.1 d)
Štamparsko-izdavačka djelatnost.
Državni arhiv
I pasus, stoji: organizacione jedinice.Napomena: Radi boljeg razumijevanja organizacionog ustrojstva, valjalo bi razlučiti
arhivska odjeljenja koja se nalaze po opštinama u Crnoj Gori (pa i na Cetinju) od drugih
službi i sektora u samoj organizaciji državne ustanove. Tako bi bio jasniji i ukupan broj
zapošljenih.
Takođe, mislimo da treba pomenuti i izdavačku djelatnost: monografske i periodične
publikacije.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“, tačka 5.1 b)
Državni arhiv, sa nivooom detaljnosti podataka koji zahtjeva PUP.
Centralna narodna biblioteka ,,Đurđe Crnojević“
Komentar: Prva rečenica u drugom pasusu je možda malo nejasna.
Napomena: Državna biblioteka je formirana, odnosno zakon je donešen 1896. godine.
Poslije Crnojevića do Berlinskog kongresa, uzimajući u obzir karakter vlasti, možemo
smatrati da je biblioteka cetinjskog manastira imala funkciju državne biblioteke. Takvu
funkciju kasnije pruzimaju Dvorska i biblioteka Društva cetinjske čitaonice.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“, tačka 5.1 d)
Štamparsko-izdavačka djelatnost.
e) Muzeji
Napomena: Pored nepotrebnog čestog imenovanja Njegoševog muzeja kao ,,Biljarda“
(najveći njegov dio zaista se nalazi u Biljardi) i napomene da je Umjetnićki muzej
trenutno najznačajni .... glavni problem ovdje nastaje sa rečenicom u drugim dijelom
trećeg reda pod naslovom:
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“, tačka 5.1 e)
Muzeji.
• Umjetnički muzej
Napomena: Pod ovim naslovom treća rečenica i tekst u nastavku se odnose,
predpostavljamo na Istorijski muzej, mada to nije nigdje naznačeno. Iako su smještene u
istom zdanju, ove dvije muzejske jedinice valja svakako sasvim odvojeno posmatrati.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“, tačka 5.1 e)
Muzeji.
Muzej kralja Nikole
Napomena: Odmah u naslovu nedostaje I. Nadalje je takođe nejednako imenovanje
ovoga vladara.
Kasnije pri kraju pasusa, nije na dobrom mjestu saopšten podatak o 15000 predmeta,
vjerovatno se misli ukupno. Podatak na ovom mjestu može da izazove zabunu.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“, tačka 5.1 e)
Muzeji.
g) Kraljevsko pozorište Zetski dom
• Generalno: najbolje je ponovo napisati čitav tekst
Pri obradi „Zetskog doma“, potrebno je razdvojiti objekat od institucije.
I pasus, stoji: ... nastavlja tradiciju pozorišta Zetski dom osnovanog 1884. godine.
Napomena: Kontinuirani i organizovani pozorišni život u Crnoj Gori, otpočeo je
prikazivanjem predstava pozorišnog (diletantskog) društva, koje je bilo formirano u
okviru Društva cetinjeke čitaonice 1884. godine Iste - 1884 godine, počela je izgradnja
zdanja pod nazivom Zetski dom, u kojem je pored pozorišta trebalo da nađu mjesta:
biblioteka, muzej i dr.
Godine 1910. osnovano je prvo državno profesionalno pozorište u Crnoj Gori, koje je
saglasno nazivu države dobilo ime Knjaževsko crnogorsko narodno pozorište, da bi
odmah u skladu sa zakonom po obnovi statusa kraljevine dobilo naziv Kraljevsko
crnogorsko narodno pozorište, i to ime nosilo do kraja svog funcionisanja.
Stoji: do drugog svjetskog rata na repertoaru su predstave gostujućih teatara.
Napomena: Do prvog svjetskog rata domaći profesionalni teatar je prikazao u dvije
sezone preko 200 predstava.
Između dva svjetska rata, domaći profesionalni teatar je imao redovne sezone: 1931/32,
1932/33, 35/36 i tako redom do sezone 1940/41, koju je prekinuo početak Drugog
svjetskog rata. U ovom periodu do II svjetskoga rata, bilo je naravno, doduše ne tako
često i gostovanja drugih teatarskih kuća.
PRIMJEDBE SE PRIHVATAJU. Tekst je korigovan i dopunjen u dijelu „Kultura“, tačka
5.1 g) Kraljevsko pozorište Zetski dom
•
Činjenice o osnivanju institucija i produkciji pod krovom Zetskog doma krajem 20.
stoljeća:
Obnova i opremanje zdanja Zetskog doma od posljedica katastrofalnog zemljotresa,
konačno je završena 1992. godine. (19 XII svečana priredba tim povodom). Sopstvena
pozorišna produkcija pod krovom Zetskog doma, ponovo počinje izvođenjem ,,Princeze
Ksenije od Crne Gore“ 1994. godine, Ustanova ,,Kraljevsko pozorište Zetski dom“,
osnovana je odlukom Skupštine Crne Gore 1995. godine, a redovan repertoar (dramska,
muzička i izdavačka produkcija), Kraljevsko pozorište Zetski dom ima od sezone
2002/03. godine do danas.
PRIMJEDBE SE PRIHVATAJU. Tekst je korigovan i dopunjen u dijelu „Kultura“, tačka
5.1 g) Kraljevsko pozorište Zetski dom
•
(Slične konstatacije o osnivanju i repertoaru Kraljevskog pozorišta Zetski dom
ponavljene su u dijelu teksta pod nazivom Ocjena stanja )
PRIMJEDBE SE PRIHVATAJU. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“, tačka 6. Ocjena
stanja.
k) Ostali objekti za održavanje kulturnih aktivnosti
Dio naših selo, naročito centri MZ, imaju dom ili višenamjeski objekat. Ovdje valja
pomenuti pozorišnu salu na Ceklinu, i naravno višenamjenske sale u drugim centrima.
Mislimo da je napravljen nepotpun spisak (Njeguši?)
U ovom djelu su korišćeni podaci koji su zvanično dobijeni od Prijestonice Cetinje.
Moli se da Sekretarijat za kulturu, sport i medije dostavi nedostajuće podatke,
kako bi materijal bio potpun.
5.2. Samostalne organizacije....
- Matica crnogorska je odsnovana na Cetinju. Njeno sjedište je u Podgorici, a na Cetinju
kao i u drugim gradovima Crne Gore djeluje Ogranak Matice crnogorske Cetinje, koji je
nedavno riješio pitanje smještaja – prostor u zgradi na uglu ulica Njegoševe i Balšića
pazara.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Kultura“, tačka 5.2
Samostalne organizacije iz oblasti kulture
- Čitav niz NVO organizuje ili učestvuje u organizaciji kulturnih manifestacija ( Cetinjsko
kulturno ljeto, Salon 13. novembar, Džez festival, Smotra folklora ... ) i ima izdavačku
djelatnost.
Mada je dopisom zvanično tražen spisak NVO u Prijestonici, do sada nije se došlo
do ovih podataka.
Moli se Sekretarijat za kulturu, sport i medije, ukoliko ih posjeduje, da dostavi ove
podatke Oobrađivaču, kako bi materijal bio potpun.
Maja Ćetković (Prijestonica Cetinje)
Zbog cjelovitijeg prikaza SPORTA, dostavljam podatke radi dopune materijala u pogledu:
SPORTSKIH ORGANIZACIJA
•
Klubovi
•
Sportski savezi
•
Sportska društva
I SPORTSKE INFRASTRUKTURE
•
Sportski objekti u vlasništvu Prijestonice Cetinje:
•
Sportski objekti u vlasništvu obrazovnih ustanova
•
Sportski objekti u okviru državnih ustanova
•
Sportski objekti u vlasništvu privrednih društava
•
Ostali sportski objekti u gradu
•
Sportski objekti izvan gradske zone
Osim duge tradicije, sport na Cetinju obiluje kvalitetima, koji su najizražajniji u
masovnosti i raznorodnosti sportskih organizacija. Naime, na teritoriji Prijestonice
Cetinje evidentirana je 51 sportska organizacija i to: 47 sportskih klubova, 2 sportska
saveza i 2 sportska društva. Sve sportske organizacije su registrovane kao amaterske.
U dijelu „Zakonska regulativa“ treba dodati Zakon o sportu ( „Sl.list Crne Gore“,
br.36/11 od 27.07.2011.godine).
PRIMJEDBE SE PRIHVATAJU. Tekst je dopunjen sa podacima dobijenim od
Sekretarijata za kulturu, sport i medije, u dijelu „Sport“.
Nada Ljesar
Nakon uvida u Prostorno urbanistički plan Prijestonice Cetinje u dijelu koji se odnosi na
socijalnu i dječiju zaštite, dostavljamo primjedbe koja se odnose na poglavlje 4.1
»Socijalna zaštite«, odnosno visinu i iznos socijalnih davanja, koji se odnose na 2012
godinu.
PRIMJEDBE SE PRIHVATAJU. Tekst je korigovan i dopunjen sa u dijelu „Socijalna i
dječja zaštita“, tačka 5. Korisnici socijalne i dječje zašite u Prijestonici Cetinje.
Radna grupa za ekonomiju
(Ana Nikolić, Luka Jovićević, Miloš Ražnatović, Slobodan Borozan, Matija Dautović)
SUGESTIJE I ZAKLJUČCI:
1. Da u Knjizi 4. – Analiza ekonomskog stanja i djelatnosti za Prostorno-urbanistički plan
Prijestonice Cetinje, umjesto termina „Opština Cetinje“, stoji termin „Prijestonica
Cetinje“.
Primjedba prihvaćena.
2. Da u poglavlju 3.9 na strani 4, umjesto „21 opštine u Crnoj Gori“, stoji 19 opština,
Glavni grad i Prijestonica Crne Gore.
Primjedba prihvaćena.
3. U poglavlju 3.12 na strani 8, podaci za ukupan broj stanovnika Prijestonice Cetinje
uzeti su prema popisu iz 2003 godine. Potrebno je ažuriranje datih podataka prema
popisu iz 2011. godine.
Primjedba prihvaćena.
4. U poglavlju 4.8 na strani 19, navedeno je da se na teritoriji Cetinja nalaze 4
privredne industrijsko-servisne zone: Industrijsko servisna zona (uz magistralni put
Cetinje – Budva) površine 25,3 ha, Servisna zona (prostor bivšeg Trgoprometa) površine
7,8 ha, Košuta površine 9 ha i Gornji Obod površine 17,2 ha.
Pri izradi Prostorno urbanističkog plana (PUP) predvidjeti što više lokacija ili
industrijsko-servisnih zona, koje bi doprinijele što većem i boljem privrednom razvoju.
Preporuke za planirano rješenje biće uzete u obzir u narednoj fazi izrade plana.
5. Radna grupa smatra da je Analiza Ekonomskog stanja i djelatnosti Prostorno
urbanističkog plana ( PUP-a) - Prijestonice Cetinje kvalitetno odrađena, kao i da je u
skladu sa predlogom Strateškog plana razvoja Prijestonice Cetinje 2012 – 2016.
Jovan Martinović (Turistička organizacija Cetinja)
1. Na grafičkom prikazu trebalo bi obilježiti Rijeku Crnojevića oznakom i za hotel i za
turističko naselje jer se ti objekti planiraju ili već nalaze na pomenutoj lokaciji.
Na karti su zabilježeni samo postojeći objekti koji su trenutno u funkciji. Planirani
objekti biće unijeti u kartu u narednim fazama plana, kao i objekti koji trenutno
nijesu u funkciji ali predstavljaju resurs za razvoj turizma.
2. Lokalitet Dobrskog sela takode oznaciti sa grafikom hotela ili tur.naselja zbog
zainteresovanosti investitora u blizini Lipske pećine.
Na karti su zabilježeni samo postojeći objekti koji su trenutno u funkciji. Planirani
objekti biće unijeti u kartu u narednim fazama plana.
3. U tekstualnom dijelu oblasti turizam po tackom 4.3. stoji da je Cetinje u prošloj
godini prema podacima LTO Cetinje posjetilo 70662 a treba da stoji 76322 izletnika.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Unijeta je korekcija u teksta u dijelu „Turizam“, tačka
4.3.
4. U tekstualnom dijelu po tačkom 4.7. Pregršt promotivnih materijala distribuira se se
upravo preko Turističke organizacije koja uključuje ponudu iz čitave cetinjske regije pa
čak i iz lokaliteta koji su jos nedovoljno turistički razvijeni.
A što se tiče signalizacije Turistička organizacija je odradila signalizaciju grada u dvije
faze i postavila tri tematske staze. Jednu u gradu koja sadrži tri teme „Duhovnost“,
„Evropskim putem“ i „Gospodari“ i dvije van istorijskog jezgra „Staze pršute“ i
„Pčelarski putevi i priče“.
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Unijeta je korekcija u teksta u dijelu „Turizam“, tačka
4.7.
Radna grupa za infrastrukturu (22.06.2012. godine)
Nikola Martnović
“Ukazao je na funkciju vodenog rezervoara Dubovik i postavio pitanje nužnog i
imperativnog rješavanja pitanja svojine odnosno nosioca svojinskih prava vodovoda na
seoskom području opštine Cetinje. Po njegovom mišljenju to ne mogu biti Mjesne
zajednice jer nemaju adekvatni kapacitet da steknu pravo svojine nad ovim oblikom
društvene imovine.”
Primjedba se djelimično usvaja.
Ovaj planski dokument nema ingerencije rješavanja imovinsko pravnih odnosa.
Obrađivač je dodao seoske vodovode i rezervoar Dubovik.
Posebno je apostrofirao potrebu pravog aktiviranja Muzeja elektrodistribucije na Cetinju
u edukativne, promotivne kao i u svrhe turističko-ekonomske valorizacije i upotpunjenja
i obogaćenja još intenzivnije i razudjenije turističko-kulturne ponude prijestonice.
Primjedba će biti razmatrana u narednim fazama izrade Plana – u dijelu društvene
djelatnosti – kultura, planirano rješenje.
Kako je prostor MZ Bajice postao stalno šetalište i svakodnevno izletište brojnih gradjana
Cetinja neophodno je po njegovom mišljenju izgraditi u tu svrhu pješačku stazu u zoni
naselja Bajice.
Staza će biti planirana u okviru granica Generalnog koncepta Cetinja, ali tek u
narednim fazama rada na Planu.
Svoj cjeloviti i sistematski sredjen elaborat na temu infrastrukture uradiće i predaće
naknadno kao prilog što svestranijem tumačenju i analizi ovog segmenta prostornog
plana.
Napomena: Materijal je predat po završetku korekcija i dopuna Dokumentacione
osnove 23. jula 2012. godine. Nalazi, sugestije i primjedbe biće kasnije ugradjeni
tokom narednih faza rada na planu.
Predrag Ratković
“Osvrnuo se na tehničke greške, na sistem za Uganjska vrela, kao i problem kvaliteta
vode i višečasovnih restrikcija u distribuciji i vodosnabdijevanju.
Problem elektroenergije nije spomenut, niti izgradnja cjevovoda za industrijsku zonu. U
propuste ubraja neobradjenost vodosnabdijevanja viših zona i po višim kotama.
Ukazao je na planiranje snabdijevanja specifične potrošnje kao i plansku racionalizaciju
potrošnje.
U dijelu kanalizacione infrastrukture akcentirao je pitanje septičkih jama i izgradnje
kolektora.”
Navedene primjedbe su veoma korisne za planirano stanje koje tek treba da se
radi poslije usvajanja ovog dijela planskog dokumenta. Primjedbe će se iskoristiti
tokom obrade planiranog riješenja.
U tekstu je ukazan problem nepropisnih septičkih jama u okviru postojećeg stanja.
«Stanovništvo gradskog područja koje nije priključeno na kanalizacioni sistem
odvodi otpadne vode putem individualnih objekata septičkih jama i upojnih bunara.
Najčešće se radi o objektima koji se nepropisno nazivaju septičkim jamama, a u
stvari predstavljaju upojne bunar. To su objekti bez betoniranog dna. Obično imaju
armirano betonsku ploču i nepropusne zidove (mada ima objekata starije gradnje
gdje su suho zidani).
Otpadna voda se drenira kroz propusno dno i u ovom kraškom području sa velikim
brzinama tečenja podzemne vode i malom mogućnošću samoprečišćavanja
predstavljaju izvor zagađenja okolnog područja.»
U okviru planiranog rješenja daće se prijedlog izgradnje propisnih septičkih jama
za područja za koja se ne planira kanalizacioni sistem.
Vesko Pejović
“U ime NVO „Cetinje moj grad“ data je napomena da pojedine institucije nemaju
izradjene rezervoare za vodu.
Po njegovom vidjenju ovo pitanje treba proučiti, napraviti i ugraditi u osnovni dokument
problematike infrastrukture. Zakonski ga treba regulisati i projektom predstaviti.
Podsjetio je na tradiciju u okviru koje je Cetinje imalo 10 bunara gradskog karaktera
koji su služili kao rezervni i sekundarni resurs u slučajevima nestašice vode pri
vodosnabdijevanja. U tom pravcu predlaže ugradnju u dokumenat ovog oblika
vodosnabdijevanja i na osnovu njega, izgradnju bunara.”
Rezervoari za vodu pojedinih institucija nije nešto što je uobičajeno kod sistema sa
urednim vodosnabdjevanjem, pa obrađivač njihovo nepostojanje nije napominjao u
postojećem stanju. U okviru planiranog stanja predložiće se da institucije
formiraju vlastiti rezervoarski prostor, pogotovo bolnica.
Obrađivač je naknadno u tekst ubacio podatke o postojanju gradskih bunara za
vodu i predložiće u okviru planiranog stanja osposobljavanje i korišćenje vode iz
bunara u zavisnosti od kvaliteta vode.
«Posebno je apostrofirao pitanje zona standardne zaštite izvorišta voda, kao i problem
broja pomora, njihovo otvaranje i aktiviranje da nebi došlo do neželjenih začepljenja i
posljedice koje oni zazivaju. Pitanje njihovog osposobljavanja za prihvat odredjene
količine vode smatra jednim od prioriteta ove tematike.»
U okviru prikaza postojećeg stanja u tekstu je dodat dio koji se odnosi na problem
propisne zaštite izvorišta. „Izvorišta Cetinjskog vodovoda nisu zaštićena u skladu
sa zakonskim propisima, odnosno nisu adekvatno postavljenje zone zaštite
izvorišta.....”
U okviru planiranog rješenja biće obrađen prblem zaštite izvorišta.
Problem začepljenja ponora prikazan je u postojećem stanju i biće obrađen i u
planiranom rješenju.
«Kao što je navedeno u više navrata, kapacitet i broj ponora se smanjio vremenom
i bio je manji od potrebnog da bi se odvele sve potrebne fekalne i atmosferske vode
te je došlo do plavljenja Cetinjskog polja. Ova plavljenja i ugrožavanja objekata i
stanovništva u Cetinjskom polju postala su jedan od glavnih komunalnih proglema
Grada Cetinja.» ..»U pogledu smanjenja mogućnosti plavljenja na ostalim
područjima Prijestonice Cetinje, potrebno je ponore i kanale za oticanje koliko to
mogućnosti dozvoljavaju čistiti od otpada prirodnog (lišća, i ostalih ostataka
biljnog i životinjskog porijakla) i antropogenog porijekla (čvrsti otpad) bez
abrazivnih metoda, da ne bi došlo do poremećaja tokova u ranjivom karstnom
sistemu.»
Potrebno je provjeriti da oticanju voda nisu uska grla dimenzije samog grotla nego
zemljani nanosi pokrivač, koje je u tom slučaju potrebno pažljivo i redovno čistiti«.
Dio primjedbi se usvaja, a dio će se ukomponovati u okviru obrade planiranog
stanja.
Vesna Tomanović
Posebnu pažnju posvetila je pregledu seoskih vodovoda i izvorišta. Problematizuje
pitanje preciznog popisa izvorišta. Ukazala je na pitanje vodosnabdijevanje Njeguša koji
i pored dva rezervoara nemaju vode u periodu od petog do jedanaestog mjeseca u
godini. Napomenula je neiskorišćenost austrougarskih rezervoara na Njegušima koji bi
bili u funkciji urednog vodosnabdijevanja ove mjesne zajednice čime bi se otklonila
neželjena posljedica da stanovnici ove mjesne zajednice cijelo ljeto kupuju flaširanu
vodu.
Njen doprinos daljem radu radne grupe za infrastrukturu možemo očekivati u segmentu
koji tretira problematiku kanalizacione infrastrukture i pitanje vodosnabdijevanja
Mjesne zajednice Njeguši.”
Obrađivač je obradio i sistematizovao seoske vodovode i izvorišta po podacima
kojima je raspolagao. U toku izrade daljih faza plana obrađivač može kontaktirati
lično gospođu Tomanović i raditi na usklađivanju popisa izvorišta.
Zaključak: Izvještaj je pozitivan. Radna grupa visoko cijeni stvaralačke napore
ugradjene u dokumentu kojim se bavimo kao i sve domete dosadašnjeg toka debate koju
vode svi faktori i forum koji vode ovaj proces. Svoj konkretni doprinos Grupa će dati
prilozima u narednom periodu.
SUGESTIJE VESKA PEJOVIĆA, Izvršnog direktora NVO”Cetinje moj grad”
SAOBRAĆAJ
2. PUTNA MREŽA - KARAKTERISTIKE I FUNKCIONALNOST
PLANOM TREBA PREDVIDJETI ČETIRI TRAKE OD CETINJA DO PODGORICE I OD CETINJA DO BUDVE JER BI
TAKO DOBILI, PRAKTIČNO, JEDAN GRAD IZ TRI DIJELA I OMOGUĆILI IZGRADNJU STAMBENIH I DRUGIH
OBJEKATA CIJELOM DUŽINOM POMENUTE TRASE. POŽELJNO BI BILO DA SE NA RELACIJI CETINJE –
BUDVA NAPRAVE I ODREĐENA SKRAĆENJA.
PLANOM TREBA PREDVIDJETI PROŠIRENJE I SKRAĆIVANJE PUTA OD CETINJA DO IVANOVIH KORITA. OVO
IZ RAZLOGA ŠTO SE SADA DVA AUTOBUSA NE MOGU BEZBJEDNO I LAGANO MIMOIĆI I ŠTO NA NEKOLIKO
MJESTA POSTOJE (ZA VOZAČE) “TEŠKE” KRIVINE. NA OVAJ NAČIN VOŽNJA U JEDNOM PRAVCU MOGLA
BI TRAJATI 15 MINUTA (UDOBNE I BEZBJEDNE) VOŽNJE UMJESTO 20-25 MINUTA.
POSTOJEĆA TRASA MOGLA BI SE “OSTAVITI” DA SE JEDNOM GODIŠNJE KORISTI ZA AUTO TRKE.
Kao što i sam podnosilac primjedbe kaže "Planom..." će i biti predviđene neke od
navedenih sugestija ukoliko se smatra da su predmetne sugestije od interesa za
razvoj područja Prijestonice.
4. SISTEM JAVNOG PREVOZA PUTNIKA
TREBA NEŠTO REĆI I O PLANIRANOJ NOVOJ AUTOBUSKOJ STANICI ČIJA IZGRADNJA JE ODOBRENA I
TREBA “USKORO” DA POČNE.
O stanju postojeće autobuske stanice je rečeno u tački 6. SISTEM JAVNOG PREVOZA
PUTNIKA, poglavlje "Transportni sistem", dok će o aktivnostima koje su preduzete
za izgradnju navedene stanice biti reči u prednacrtu tj. nacrtu Plana.
5. STEPEN MOTORIZACIJE
TREBA NAVESTI BROJ AUTOMOBILA KOJI SU DANAS REGISTROVANI NA CETINJU
Broj automobila koji je registrovan na nekom području nije parametar koji opisuje
stanje transportnog sistema na posmatranom području već je to parametar koji se
zove "stepen motorizacije". Podaci o broju registrovanih automobila i ostalih vozila
se može naći u izveštajima koji su javnog karaktera a obrađuje ih i publikuje
Monstat-Zavod za statistiku Crne Gore..
7. OCJENA STANJA ELEMENATA TRANSPORTNOG SISTEMA
Za područje Prijestonice Cetinje, do sada nije radena nikakva razvojna dokumentacija o unapredenju
I razvoju saobracaja (putnickog i teretnog). ZAŠTO?!
Pitanje je za Investitora tj. lokalnu administraciju a ne za obrađivača Plana koji
radi po definisanom Projektnom zadatku na koji nema uticaja.
VODOSNABDIJEVANJE
Primjedba:“KAKO SE RAZVOJ TURIZMA CETINJA DOSTA VEŽE I ZA NACIONALNI PARK LOVĆEN A POSEBNO
IVANOVA KORITA, TREBALO BI KVALITETNO RIJEŠITI NJIHOVO NAPAJANJE - BAREM TEHNIČKOM VODOM. U
TOM PRAVCU NEOPHODNO JE PREDVIDJETI IZRADU PROJEKATA NA OVU TEMU. PRVO TREBA NAPRAVITI
PROJEKTE ZA NEOPHODNA ISTRAŽIVANJA I ODABRATI NAJBOLJU VARIJANTU A POTOM I PROJEKTE ZA
TRANSPORT VODE DO POTREBNIH LOKACIJA.”
U okviru planiranog rješenja može se dati napomena za izradu potrebne projektne
dokumentacije vodeći računa o isplativosti gradnje ovakvog sistema za
vodosnabdjevanje.
Primjedba: 2.16. VODOVOD DRUŠICI I JANKOVICI
Ovaj vodovod je predvidjen za naselja:
Primjedba nije jasna
Primjedba: ( ovo treba drugačije definisati jer Barutane odavno nema a malo ko je se sjeća …)
U tekstu je dodato pojašnjenje:
«Druga mreža odvodi otpadne vode od Barutane, odnosno od Kružnog puta do
Donjeg polja i pokriva skoro čitav dio grada i otpadne vode se odvode „Glavnim
ponorom“.»
Primjedba se usvaja
Primjedba: “OVDJE TREBA REĆI DA BAREM ½ GRADSKOG PODRUČJA NIJE POKRIVENA KANALIZACIONOM
MREŽOM TAKO DA U OVOJ OBLASTI PREDSTOJE VELIKI POSLOVI”
Podatak je bio okvirno dat u tekstu, naknadno je dodato pojašnjenje.
«Nije tačno poznat broj stanovnika priključenih na kanalizacioni sistem. Smatra se
da je manje od 60% gradskog stanovništva priključeno na kanalizacionu mrežu,
odnosno skoro polovina gradskog stanovništva odvodi otpadne vode putem
septičkih jama.»
Primjedba se usvaja.
Primjedba: “- ponor Grabove Glavice u Štitarima i ponor Župe Dobrske sa Karuckim vruljama (Karuc,
Volac, Djurovo oko)”
Primjedba nije jasna.
Primjedba: “OVDJE TREBA NAGLASITI DA JE ODVODJENJE ATMOSFERSKIH VODA SLABO RIJEŠENO I DA
VELIKA KOLIČINA VODE ”PLIVA” PO ULICAMA I TROTOARIMA. U TOM PRAVCU PREDLOŽIO BIH DA SE NAPRAVI
ANALIZA OVOG PROBLEMA I PREDLOŽE RJEŠENJA. PRVO BI TREBALO UVESTI REDOVNO SEZONSKO ČIŠĆENJEUSISAVANJE SVIH ŠAHTOVA A ZATIM NAĆI RJEŠENJE I ZA ODVOD VELIKIH KOLIČINA VODE SA ULIČNIH I
GRADSKIH POVRŠINA GDJE SE ONA DUŽE ZADRŽAVA…”
Problem plavljena je prikazan u okviru postojećeg stanja. Dodata je rečenica da je
potrebno redovno čišćenje
«U ovim blokovima zgrada dolazi do plavljenja i potrebno je izvršiti rekonstrukciju
kako kanalizacione tako i atmosferske mreže. Često dolazi do izlivanja
atmosfersek vode po ulicama i trotoarima. Potrebno je vršiti redovno čišćenje
atmosferske kanalizacije da bi se ovaj problem plavljenja koliko toliko otklonio do
perioda rekonstrukcije atmosferske i kanalizacione mreže u ovom dijelu grada.»
Primjedba se usvaja.
Primjedba: TREBALO BI NAPRAVITI KAPTAŽU U KOJOJ BI SE SAKUPLJALA VELIKA KOLIČINA VEOMA
KVALITETNE VODE VODE IZ PODRUČJA BOROVIKA I PREDVIDJETI RJEŠENJE ZA NJENU EKSPLOATACIJU.
MISLIM DA BI OVA VODA MOGLA DA SE “FLAŠIRA” I PRODAJE JER JE UTVRĐENO DA IMA POSEBAN KVALITET.
Odgovor:
Primjedba će biti razmatrana u okviru izrade planiranog rješenja.
TURIZAM
U Strategiji razvoja turizma u Crnoj Gori, Cetinje sa Skadarskim jezerom je prepoznato kao specificna
turisticka oblast, klaster, koji se nalazi u samom središtu Crne Gore. Osim stare crnogorske prijestonice
Cetinja, koje predstavlja kulturno središte Crne Gore, ovdje se nalazi i selo Njeguši, Rijeka Crnojevica,
utvrdenja Lesendro ?! Lesendro danas (od pedesetih godina) ne pripada Cetinju iako je oduvijek bilo dio
Cetinjske opštine… Treba pokrenuti postupak za njegovo vraćanje u posjed Prijestonice!!! (Ovo je za
pravnike prijestonice i gradonačelnika).
Kao što je u primjedbi i napomenuto, ovu inicijativu bi trebalo proslijediti
nadležnim institucijama na razmatranje. Nije u nadležnosti PUP-a.
4. Turizam u opštini Cetinje
4.1. Istorijski razvoj
Potreba za pružanjem turistickih usluga na Cetinju javila se pocetkom 19. vijeka, od kada potice i prvi
pisani dokument. Sredinom 19. vijeka na Cetinju je postojalo niz turisticko-ugostiteljskih objekata, po
kojima su kasnije nazivani pojedini djelovi grada (npr. kafane “Na hanove” ili “Na krcme”)
Prvi ozbiljniji turisticko-ugostiteljski objekat na Cetinju i u Crnoj Gori, bio je hotel “Lokanda”, kasnije
nazvan “Grand-hotel”, koji je poceo sa radom 1864. godine. Prvi turisticki vodic Cetinja objavljen je
1901. godine u Parizu na francuskom jeziku. Izmedu dva svjetska rata na Cetinju je bilo nekoliko malih
hotela: Grand (”Lokanda”), Pariz, Palas – Imperijal, Park, Beograd, Njujork i Balkan, sa 96 hotelskih soba I
preko desetak kafana: Korzo, Kosovo, Ikanina kafana, kafana Kod Micike). Hoteli Grand, Imperijal, Park
(današnja Gradska kafana) i Njujork. Sredinom 20. vijeka, sa gubitkom statusa politickog i
administrativnog centra u Cetinju dolazi do stagnacije turizma, da bi se danas Cetinje prepoznavalo kao
najpoznatiji centar za razvoj kulturnog turizma.
Pomenuti kafanu Belveder …
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Turizam,“ istorijski razvoj.
4.2. Resursi za razvoj turizma u opštini Cetinje
- NEMA GRADSKOG WC-a I OBJEKATA ZA OSVJEŽENJE KROZ PARKOVE
-NEDOSTATAK “KVALITETNIH” UGOSTITELJSKIH RADNIKA – KONOBARA (sa licencom) …
PRIMJEDBA SE PRIHVATA. Tekst je korigovan u dijelu „Turizam“, ocjena stanja.
Mladen Uličević
“Osnovni nedostatak ovog dokumenta je što u njemu nije ubačena lokacija budućeg
postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Još 2009. godine uradjena je studija
opravdanosti za to postrojenje koju je Opština usvojila i preporučila lokaciju Dobrsko
selo.”
U tekstu je stajala rečenica «Na području grada Cetinja ne postoji postrojenje za
prečišćavanje otpadnih voda. U toku je izrada projektne dokumentacije za gradnju
PPOV Cetinje», tako da primjedba djelimično stoji. Radi pojašnjenja se se dodaje
nastavak rečenice «– Idejni projekat uređaja za prečišćavanje otpadnih voda
Cetinja i kanalizacione mreže sa pratećim objektima Opština Cetinje / Crna Gora
kojim se planira lokacija PPOV u Dobrskom selu .»
Primjedba se usvaja
Nikola Jablan
Komentari i primjedbe se, u prvom redu, odnose na svesku 5. Saobraćajna i tehnička
infrastruktura, dio Elektroenergetska infrastruktura, ali i na druge djelove ADO koji su se
učinili interesantnim i značajnim za PUP.
1.
Sveska 5. Saobraćajna i tehnička infrastruktura, dio Elektroenergetska infrastruktura
1.1.
ADO nije obradila Strategiju razvoja energetike do 2025. godine sa Akcionim planom 2008-2012 za
realizaciju Strategije, kao ni nacrt nove Strategije do 2030. godine, čija je izrada u toku. Ovo će biti
veoma važno za dalje faze izrade PUP-a, obzirom da Strategija tretira neke probleme koji su izuzetno
značajni za dalji razvoj Cetinja, kao što su: razvoj distributivne mreže i njeno upravljanje, energetska
efikasnost, izgradnja obnovljivih izvora energije, proizvodnja energije spaljivanjem komunalnog otpada,
toplifikacija gradova, razvoj gasne infrastrukture, itd.
Ova Studija će biti korišćena u „Planu razvoja elektroenergetike Cetinja“, čija
izrada tek slijedi u narednim fazama Plana.
1.2.
Sa šema br. 3-5 se vidi da je kompletna 10 kV mreža u gradu radijalna, te da TS 10/0,4 kV nemaju
dvostrano napajanje (isti je slučaj i sa TS 35/10 kV Stari Obod). Ovo se razlikuje od tekstova koji prate
ove šeme. Treba bolje sagledati problem kako bi se u daljoj fazi izrade PUP-a moglo predložiti rješenje
problema.
Obrađivač je postupio po ovoj primjedbi.
1.3.
Ne može se dozvoliti da u ADO postoje TS 10/0,4 kV za koje nedostaju podaci (napajaju se iz TS
Stari Obod). Prestonica Cetinje treba da zahtijeva od EPCG da joj se ti podaci odmah dostave.
Postupanje po ovoj primjedbi je u toku, zbog dobijanja dodatnih informacija iz ED
Cetinje.
1.4.
Nova brojila sa daljinskim očitavanjem se ugrađuju na takav način da, u najvećem broju slučajeva,
ostavljaju loš vizuelni utisak. Prestonica Cetinje bi trebala da se sa EPCG dogovori o načinu izvođenja
radova na ugradnji brojila.
Preporuke za planirano rješenje biće uzete u obzir u narednoj fazi izrade plana.
2.
Drugi djelovi ADO
2.1.
Pored Strategije razvoja energetike, ADO nije obuhvatila još neka dokumenta urađena na nivou
države, kao što su: Strategija regionalnog razvoja, Strategija energetske efikasnosti sa Akcionim planom,
Strateški master plan upravljanja čvrstim otpadom.
U korigovanu verziju Dokumentacione osnove ubačen je izvod iz Strategije
regionalnog razvoja (Sveska 1) i Strateškog master plana upravljanja čvrstim
otpadom (Sveska 6), dok će izvod Strategija energetske efikasnosti sa Akcionim
planom biti u „Planu razvoja elektroenergetike Cetinja“, čija izrada tek slijedi u
narednim fazama Plana.
2.2.
Put Gruda-Đinovo brdo je bio aktuelan za vrijeme kralja Nikole, koji je kalešinom izlazio na vrh
brda. Sada je put zapušten, mogao bi biti atrakcija za Cetinje, a u ADO se ne obrađuje.
U Dokumentacionoj osnovi Plana konstatovano je stanje lokalnih i nekategorisanih
puteva na području Prijestonice Cetinje koji su kategorisani opštinskom odlukom o
lokalnim i nekategorisanim putevima (Odluka o određivanju lokalnih i
nekategorisanih puteva na teritoriji Prijestonice Cetinje, "Službeni list Crne Gore Opštinski propisi", broj 14/09). Navedeni put je deo gradske saobraćajne mreže i
biće obuhvaćen u okviru granica Generanog koncepta Cetinja
2.3.
ADO ne obrađuje Cetinjsku pećinu, koja je u centru grada i veoma atraktivna za turiste koji
posjećuju grad.
Preporuke za planirano korišćenje pećine biće uzete u obzir u narednoj fazi izrade
plana.
2.4.
ADO je trebalo da opiše stanje u kojem se nalaze stara bolnica „Danilo I“ i bivša dječja bolnica,
kako bi se mogla planirati njihova rekonstrukcija (ili rušenje?).
Primedba je prihvaćena. Tekst je dopunjen u dijelu „Društvene djelatnosti –
Zdravstvo“.
2.5.
Prije dvadesetak godina započeta je izgradnja puta Cetinje-Čevo (sa priključkom na postojeći put
Podgorica-Cetinje), ali su radovi iste godine obustavljeni. ADO treba da opiše stanje u kome se „put“
nalazi.
Primedba je prihvaćena i u dorađenoj verziji Dokumentacione osnove Plana
konstatovan je tretman predmetnog puta u planovima višeg reda kao i stanje na
terenu, poslednji pasus u tački 1. PRIMARNA PUTNA MREŽA U PLANOVIMA VIŠEG
REDA, deo Analitičko-dokumentacione osnove pod nazivom "Transportni sistem".
2.6.
Na Cetinju je 2009. godine održano Stručno savjetovanje na temu „Vodosnabdijevanje Cetinja“.
Tom prilikom iznešene su ideje o drugačijoj koncepciji snabdijevanja vodom (prof. M.Burić), koje bi u
daljoj fazi izrade PUP-a možda trebalo uzeti u obzir. ADO bi trebalo da se osvrne i na zaključke sa ovog
skupa.
Preporuke za planirano rješenje vodosnabdijevanja biće uzete u obzir u narednoj
fazi izrade plana.
2.7.
Problematika komunalnog otpada, praktično, nije obrađena, počev od njegovog prikupljanja pa do
skladištenja. ADO treba da sagleda stanje divljih deponija otpada, kao i divljih (ili legalnih) deponija
šljunka, kamena i drugog materijala, bar u gradskom području.
Primedba je prihvaćena i u dorađenoj verziji Dokumentacione osnove Plana
obradjen je tretman otpada u posebnom poglavlju Sveske 6.
2.8.
Problematika u vezi zemljotresa nije obrađena na zadovoljavajući način, kako sa aspekta obima
obrade tako i tačnosti. Ova problematika je od velike važnosti za dalji razvoj Cetinja, te je treba
detaljnije i bolje obraditi u ADO, a pogotovo u daljim fazama izrade PUP-a.
Primedba je prihvaćena. Tekst je dopunjen u dijelu „Prirodne karakteristike“.
2.9.
Potrebno je detaljnije obraditi problematiku Emerald područja, sa posebnim osvrtom na projekat
Natura 2000. Ova problematika se može u znatnoj mjeri odraziti na dalje faze izrade PUP-a.
Primedba je prihvaćena i u dorađenoj verziji Dokumentacione osnove Plana
obradjena je u posebnom poglavlju Sveske 6.
2.10. Potrebno je pažljivo obraditi problematiku koja se može odraziti kao prekogranični uticaj vezan za
Skadarsko jezero (ESPO konvencija).
Navedene preporuke biće uzete u obzir u narednoj fazi izrade plana i SPU.
3.
3.1.
Opšte
Neki tekstovi ponavljaju se na više mjesta, što treba izbjeći.
Analitičko-dokumentaciona osnova se sastoji iz 7 tematskih svezaka, koje mogu da
egzistiraju i kao posebni elaborati, pa je normalno da se pojedini dijelovi teksta
ponavljaju, jer čine logičnu cjelinu u pojedinim materijalima. Prilikom izrade
sinteznog prikaza postojećeg stanja u (pred)nacrtu Plana, ovo ponavljanje će se
izbjeći.
3.2.
Tekst ADO nije lektorisan.
Tokom pripreme inovirane verzije Dokumentacione osnove uradjena je lektura.
Radna grupa za za zaštitu životne sredine
(Milena Kapa,, dr Stanka Filipović, Milutin Radonjić, mr.Sanja Kaluđerović)
Brojni podaci koji se odnose na pojedine djelove životne sredine, potiču iz 80-tih godina
prošloga vijeka i treba ih inovirati korišćenjem odgovarajućih izvještaja lokalne i
republičke inspekcije; publikovanih (izdanja CANU o valorizaciji i zaštiti Skadarskog
jezera) ili pak fondovskih podataka o svim elementima životne sredine nadležnih
institucija Crne Gore ( Nacionalni institut za zdravlje, Centar za kvalitet CG, Ekonomski i
Biotehnički fakultet univerziteta CG, Republički hidrometereološki i seizmološki zavod
CG, Geološki zavod, Uprava za vode CG, Centar za ekotoksikološka ispitivanja Vlade CG).
Pri izradi dokumentacione osnove – postojećeg stanja Obrađivač je koristio njemu
sve raspoložive podatke koje je dobio od nosioca pripremnih poslova, kao i one
koje je pribavio sopstvenim aktivnostima. Korišćen je niz podataka kako onih
zvaničnih (planska dokumentacija, strategije, master planovi, bazne studije,
sajtovi državnih organa, agencija i drugih državnih institucija i drugi), koji su
zvanično verifikovani, ali i niz podataka koji su nezvanični (sajtovi JP, NVO i
dostupna literatura).
Isto tako Obrađivač je obavio i određena terenska istraživanja, kontakte sa
institucijama, radi prikupljanja podataka neophodnih za izradu dokumentacione
osnove – postojećeg stanja.
Od Nosioca pripremnih poslova Obrađivač u dokumentacionoj osnovi nije dobio
inovirane podatke o prirodnim karakteristikama područja za koje se izrađuje PUP.
Nivo detaljnosti obrade u PUP je dat Pravilnikom o bližem sadržaju i formi
planskog dokumenta, kriterijumima namjene površina, elementima urbanističke
regulacije i jedinstvenim grafičkim simbolima.
Uvidom u dostavljeni materijal ukazujem na sljedeće generalne primjedbe:
• Prije izrade prostorno’planske dokumentacije shodno članu 9 Zakona o zaštiti prirode
(Sl.list CG br. 51/08) nosilac pripremnih poslova na izradi PP dokumentacije
(Sekretarijat za planiranje prostora i zaštitu životne sredine Prijestonice Cetinje)
dužan je da pribavi mjere i uslove zaštite prirode od Agencije za zaštitu životne
sredine;
Agencija za zaštitu životne sredine dostavila je dopis u kome preporučuje
korišćenje Izvještaja o stanju životne sredine u Crnoj Gori u prethodnim godinama.
• Prikaz zakonske regulative koja je navedena u Programskom zadatku je nepotpuna i
veliki broj propisa je stavljen vam snage stupanjem na snagu novih ili donošenjem
izmjena i dopuna postojećih;
Zbog protoka vremena, ovaj popis je malo „zastario“, ali će se prilikom izrade
narednih faza plana on inovirati. Obradjivač plana nemam mandat da mijenja i
dopunjuje Programski zadatak.
• Veza PUP-a sa planovima višeg reda i posebnim planskim dokumentima kao što su
PPPN za nacionalne parkove mora biti jasna i isti moraju biti usaglašeni među sobom
što se ne vidi iz dostavljenih izvoda iz planova kako postojećih tako i onih koji su u
pripremnoj fazi. Pri čitanju nailazi se na kontradiktornosti vezanih za namjenu
površina pa je potrebno naći adekvatno rješenje naročito imajući u vidu gravitiranje
grada ka dva nacionalna parka. Navedeno predstavlja odličnu osnovu za razvoj
organske poljoprivrede i tradicionalnih zanata koji daju osnovu za razvoj održivog
turizma. Takođe, grad je kulturno-istorijski centar a ima i više nego dobre osnove za
razvoj vjerskog turizma i etno katuna.
Izvodi iz planova su radjeni iz izvornih materijala, a obradjivač ovog plana ne
može da odgovara za njihovu medjusobnu neuskladjenost.
Navedene preporuke biće uzete u obzir u narednoj fazi izrade plana.
• Uporedo sa izradom PUP-a neophodno je i zakonski obavezno otpočeti sa izradom
Strateške procjene PUP-a na životnu sredinu.
Počela je izrada SPU i sveska 6 „Stanje životne sredine“ biće poglavlje SPU.
Opšta zapažanja na pojedinačne dokumente
Izvod iz lokalnih planova
U tom dokumentu, pristup podjele područja opštine Cetinje na zone i podzone, vezano
za specifičnosti i do sada nedovoljnu izučenost prostora je opravdan. Posmatrajući taj
dokument kao cjelinu zapaženo je da se iste fraze, vezano za zaštitu, na više mjesta
ponavljaju što umanjuje svrhu dokumenta, što se odnosi i na neke proizvoljne ocjene.
Tako na primjer, gotovo za sve zone unaprijed ne treba konstatovati „skroman“ biološki
potencijal, budući da to nije kompatabilno sa dosadašnjim istraživanjima.
U dijelu - Mreža centara i funkcija naselja- naglašena je funkcija specifičnog kulturnog i
turističkog Centra, ali i industrijskog središta ?
Izvodi iz planova su radjeni iz izvornih materijala, koji su formalno-pravno još
uvijek važeći planovi. Zanimljivo je vidjeti šta je sve planirano, šta realizovano i
šta je moguće zadržati u ovom novom Planu. To će biti predmet analize naredne
faze prilikom izrade scenarija razvoja.
Izvodi iz državnih planova
1. Izvod iz PPCG- treba biti prenijet i razrađen na nivou PUP-a.
2. PPPN NP“Skadarsko jezero”- isti će se uskori mijenjati pa je potrebno sagledati
realne rokove za izmjenu ovog PPPN da ne bi došlo do kolizije planova
3. PPPN NP “Loćen” – u toku je izrada novog PPPN pa je potrebno usaglasiti ova dva
plana naročito ako se ima u vidu da isti obrađivač radi oba plana
4. DUP Dalekovod 400 KV i DUP Jadransko- jonski autoput su značajno već odredili
namjenu površina opštine Cetinje. Pokušati naći neko rješenje da se pomenuti uticaji
kompenziraju na ostalom dijelu opštine u smislu očuvanja zelenih površina i obradivog
zemljišta.
Primjedba: Nedostaje izvod iz DUP Autoput Bar Boljare imajući u vidu da njegov budući
koridor ima veliki uticaj na NP Skadarsko jezero pa je potrebno dati izvod iz ovog plana
kako bi se isti sagladao.
Izvod iz PPCG obuhvatio je smjernice kako za prostor Prijestonice tako i za širi
prostor susjednih, kontaktnih opština te Središnjeg regiona. U narednim
materijalima, ovaj izvod će biti svedeniji.
Formalno, PP NP“Skadarsko jezero” i PP NP “Lovćen“ su važeći planovi višeg reda i
kao takvi obavezujući. Logično je da će, ukoliko u medjuvremenu dodje do
usvajanja novog PP NP “Lovćen“ njegova rješenja biti prenijeta u PUP Cetinja. Ista
logika važi i za DPP koridora dalekovoda 400 kV Jadransko autoputa. Jedan je već
usvojen i obavezujući, a drugi u postupku javne rasprave.
Uvažena je sugestija i dat je izvod iz DPP Autoput Bar Boljare, koja samo kao
potencijalnu varijantu trase u narednom periodu pominje onu „kopnenu“ preko
teritorije Prijestonice u odnosu na postojeću „jezersku“ trasu autoputa.
Izvodi iz državnih strategija
U analizi nacionalnih strategija u obzir se ne uzimaju:
1.Nacionalna strategija biodiverziteta sa akcionim planom biodiverziteta propisuje
mjeru zaštite biodiverziteta koja se odnosi na izrade baznih studija biodiverziteta pri
izradi planske dokumentacije koje bi pokazale jasnu rasprostranjenost staništa i
značajnih vrsta i na osnovu tih rezultata odredila namjena tih površina;
2. Predloga strategije zaštite od jonizujućeg zračenja, radijacione sigurnosti i
upravljanja radioaktivnim otpadom, sa pratećim Akcionim planom,
3. Strategija energetike
Navedene strategije biće obradjene kroz tematske izvještaje i poglavlja.
Izvodi iz planova upravljanja
Menadžement plan Cetinje je više nego generalni plan koji se radio za potrebe kandidature
istorijskog jezgra grada za UNESCO područje pa je potrebno uskladiti namjene kroz PUP u odnosu
na mogućnosti dobijanja statusa UNESCO područja.
Navedeni dokument bitno je odredio viziju budućeg razvoja Prijestonice, i to će biti
osnova za planirana rješenje ne samo grada već i cijele teritorije.
PU „Skadarsko jezero” i PU „Lovćen” iako su usvojeni od strane Vlade nijesu odgovorili
na adekvatan način ciljevima koji su postavljeni Zakonima o zaštiti prirode i nacionalnim
parkovima. Takodje same zone zaštite su proizvoljno ucrtavane pa je potrebno tokom
izrade PPPN za ova dva nacionalna precizno odrediti zone zaštite i mjere očuvanja
staništa i vrsta u okviru njih. Ne slažem se da se na osnovu ovih planova vrši bilo kakvo
zoniranje parkova u ovom trenutku.
Navedeni planovi upravljanja su dati kao informativni materijali, ali je za
obradjivače validan prostorni plan posebne namjene za svaki od nacionalnih
parkova.
Izvodi projekata
Na nivou strateške procjene je potrebno uraditi detaljnije uticaj trase žičare na staništa
i vrste nacionalnog parka. Takodje, pri realizaciji projekta neophodno je sprovesti
procjenu uticaja projekta na životnu sredinu. Sama trasa žičare može imati značajan
negativan uticaj uz trase dalekovoda 400 KV na stanje nacionalnog parka pa je posebno
neophodno konsultovati rješenja koja nudi PPPN NP Lovćen koji je u nacrtu. Uticaj
žičare na zdravlje ljudi može imati značajne negativne efekte pa je neophodno
procijeniti isplativost zgradnje prije nego što se krene u realizaciju ovog projekta.
Smatra da je neophodnim da se pored navedenih nedostataka Projekta razmotri.
održavanje zičare, zbog mogućnosti korozije usled mikroklimatskih prilika predjela.
Ostavlja se i pitanje koje se mjesto preporučuje za odlaganje otpadnih materijala koji
se stvaraju prilikom remonta žičare i kakvi su po vrsti?
U toku je izrada novog PP NP “Lovćen“ i SPU koji treba da obrade i tematiku trase
žičare i njenih uticaja. Takodje, u toku je izrada idejnog projekta i SPU za žičaru,
pa će navedeni materijali biti adekvatno ugradjeni u rješenja ovog PUP-a.
Prirodne i pejzazne vrijednosti
Kao jedina opština u Crnoj Gori koja na teritoriji svoje opstine ima dva Nacionalna praka
"Skadarsko jezero" i Nacionalni park "Lovcen", smatramo da podaci moraju biti puno
prodrobniji i detaljniji, s’obzirom da se radi o podrucjima posebne vrijednosti. Kao
jedinstven ekosistem Skadarsko jezero zasluzuje vecu brigu, kao i strucnu ekspertizu
relevantnih naucnika kako na njegovu floru i faunu tako i na uticaj susjednih opstina na
ekosistem jezera.
Posebno treba obratiti paznju da se pejzažne vrijednosti razvdojeno od prirodnih formi.
Previše šturo, potrebno je detaljnije opisati navedena područja. Posebno treba istaći da
u bilo kojem dokumentu nije posvećena kako adekvatnom deponovanju komunalnog tako
i medicinskog i industrijskog otpada
Potrebno je pribaviti podatke o monitoringu biodiverziteta, NATURA 2000, EMERALD
područjima, itd.
Navedeni nedostaci su korigovani kroz dopunu poglavlja u Svesci 2 i izradom nove
Sveske 6.
Kulturna baština
Dokazane su posledice (brojni publikovani radovi i mišljenja stručnih nalaza) poslijeratne
industrije Cetinja ne samo na kraško podzemlje već i vodotok RC kojim su, preko 5
decenija prenošeni u Skadarsko jezero, prije svega industrijski zagađivači, odgovorni i za
povremenu nepropusnost glavnog ponora. U vezi toga svjedoče i danas mjesta na kojim
je ranije odlagan prvenstveno otpad industrije „Obod“ jer to smetlište kao i druga sa
dominacijom komunalnog otpada nijesu sanirana do danas. Budući da se u dijelu -urbana
područja- ubuduće naglašavaju poljoprivredne aktivnosti, nameće se potreba
usaglašavanja svih djelova predmetnog dokumenta, od strane obrađivača.
Isti dokument upućuje i na područje Rijeka Crnojevića, gdje pored ostalog stoji
„Revitalizacija programa sprovodi se kroz: revitalizacju naslijeđenih vrijednosti .....“
(st.8 izvoda). Zapaža se da obrađivač nije bio upućen da je oblast Skadarskog jezera,
njegova šira i uža okolina, pod upravom zetskih vladara, bila od početka do kraja
srednjeg vijeka značajno političko, kulturno i graditeljsko područje.
Brojni ostaci materijalne i duhovne kulture: razvaline, utvrđenja, hidrocentrala RC,
ostaci stamparije“Obod“ , crkave, manastiri i naselja svjedočanstvo su o značajnoj ulozi
ovig područja u izgradnji i stvaranju nacionalne kulture. Ovo obavezuje obrađivača, kako
kod urbanih tako i ruralnih zona i podzona, da produbi znanja i Planom doprinese
očuvanju i revitalizaciji kulturnog nasleđea. Rijeka Crnojevića predstavlja izuzetnu
ambijentalnu i arhitektonsku vrijednost. Kako se razvijala u različitim vremenima i
uslovima, predstavlja istorijsku retrospektivu od istorijskih spomenika (kojih nije mali
broj) i načina izgradnje do pejzažnih kolorita veoma obdarenih različitim prospektima
(Radovi profesora: B. Milića – urbanista; S. Čelikova; P.Mijovića; R. Vujošević u
publikacijama CANU knj. 9 i 15)
Tekst je konfliktan i sa postojećim stanjem (betoniranje trga, naglašen locirani uređaj
za prečišćavanje otpadnih voda, koji ni danas nije u pogonu itd.). Ovi i dugi primjeri
ukazuju da urbanizacija u području dijela Skadarskog jezera, u granicama opštine
Cetinje, nije imala značajnog uticaja na organizaciju i korišćenje prostora. Odbrana od
uništenja i zaborava ovog dijela prostora predstavlja izuzetnu pronicljivost u postizanju
jedinstva građevinske mase i oblika sa formom terena. Ovaj gradić pruža veće
mogućnosti za buduću valorizaciju kvaliteta od datih u predmetnom dokumentu, mada
je na str.29 iznijeta opširnija verzija razvoja. U smjernicama, datim u projektu „Zaštita
čovjekove sredine u Jadranskoj regiji Jugoslavije“-JadranIII, Zavod za urban. i
projekt.Rijeka / Titograd,1978 g. razvoj užeg prostora Rijeke i područja Skadarskog
jezera u svijetlu zaštite čovjekove sredine opisan je na većem nivou.
Navedene sugestije biće korišćene tokom izrade generalnog konceta za Rijeku
Crnojevića.
Ekonomska i privredna djelatnost; Saobracaj i tehnička infrastruktura
Prostorna cjelina Gornji Ceklin i Ljubotinj, kako je navedeno, afirmiše se bliskim
vezama sa oba gradska centra uz lokalne veze sa Crmnicom i Budvom. Pri tom, izostaje
obnova postojećeg lokalnog puta po pravcu sela: Višnjica – Drenov Do, koji je zaobiđen
novoizgrađenim u pravcu Ljubotinj – Crmnica. Ovo radi očuvanja tog puta od zaborava,
sigurnijeg i znatno bržeg prevoza do pumpne stanice „Višnjica“ , zaštite izvorišta, kao i
valorizacije tog veoma za lovišta atraktivnog prostora kojim put prolazi.
U Analitičko-dokumentacionoj osnovi Plana konstatovano je stanje lokalnih i
nekategorisanih puteva na području Prijestonice Cetinje koji su kategorisani
opštinskom odlukom o lokalnim i nekategorisanim putevima (Odluka o određivanju
lokalnih i nekategorisanih puteva na teritoriji Prijestonice Cetinje, "Službeni list
Crne Gore - Opštinski propisi", broj 14/09).
Međutim, navedena konstatacija može biti ugrađena u Nacrt plana ukoliko se
smatra da je predmetni put od interesa za razvoj područja Prijestonice.
Upravo, zbog utvrđenih i nedovoljno izučenih hidroloških veza do Podgorska vrela drugih
hidrogeoloških oblika ovo područje nije bilo podržano niti treba biti lociranjem servisnoskladišnjih kapaciteta „Oboda“(100 zaposlenih) -str. 9 izvoda iz lokalnih planova.
Zaključno, zahvaljujući specifičnostima podneblja koje obuhvata prostorni plan opštine
Cetinje (dokument izvodi iz prostornog plana opštine Cetinje – 1,2,3,4,5) ubuduće treba
Planom preporučiti isključivo razvoj prehrambene industrije koju će podržavati mala i
srednja preduzeća. Podsticaj razvoja poljoprivrednih aktivnosti:povrtarstvo,stočarstvo,
pčelarstvo, holtikulturu, šumarstvo, lov ribolov i dr. aktivnosti predviđene ovim
dokumentom, poput rudarstva. Ostale industrijske grane i revitalizacija ranijih se ne
preporučuju u još uvijek nedefinisanom slivu vodotoka Rijeka Crnojevića. Ovo iz potrebe
revitalizacije kraškog podzemlja, ekosistema vodotoka i Jezera s obzirom na postojeće
stanje, tj. postizanja njihovog „hemijskog“ i „ekološkog“ statusa na nivo prirodnih ili
neznatno promijenjenih karakteristika.Uostalom, ovakva preporuka je saglasna sa
predložeim ciljevima: zaštitom komponenti prostora (str.11) Smjernicama za oblikovanje
struktura i prostora (st.20, 22) Programom i konceptom (str.24,29) i zaštitom nasleđa
kao i u dokumentu iznijetim preporukama i smjernicama ( str.31-35).
Šumarstvo, previše je nepotrebnih podataka. Uradjena je nacionalna inventura šumavlasnici podataka Uprava za šume i Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja.
Neophodno je popraviti kvalitet ovih podataka jer je prepričavanje zakonske regulative
nepotrebno u samom planu.
Turizam, nejasni akcioni planovi kao i rokovi zacrtanih ciljeva. Nejasam je princip po
kojem bi se turazam razvijao na Cetinju.Razvoj turizma ide u kolitiji sa planovima o
ponovnom razvoju teske industrije na Cetinju. Takodje, cinjenica da odpadne vode
istih, neprocjenjivo narusavaju prirodni pejzaz Cetinja, koji se pokusava prodati
turistima.
Korišćenje zemljišta, nedovoljno podataka, previše štur osvrt. Obratiti pažnju na
podjelu zemljišta- poljoprivredno, gradjevinsko. A onda pojasniti svaki podtip koliko je
zastupljen i koliko se može exploatisati a što je potrebno zaštiti i iz kog razloga.
Takodje, obratiti pažnju na pojavu erozije i u kom dijelu je najzastupljenija.
Navedene preporuke biće uzete u obzir u narednoj fazi izrade plana i SPU.
Potrebno je iznijete podatke u dokumentu i pored prezentirane karte, predstaviti
tabelarnim pregledom i dopuniti podacima: o vrsti vodnog objekta, njegovoj zaštiti,
broju uzoraka kojim se kontroliše higijenska ispravnost vode za piće, ispravnost vode po
vodnim objektima. Većina stanovništva se snabdijeva putem vodovoda međutim, nema
podataka o higijenskoj ispravnosti vode za piće kao što nije dat broj stanovnika i količina
isporučene vode korisnicima (podaci se mogu naći u službi sanitarne hemije doma
zdravlja i vodovoda Cetinje. Treba istaći i izostanak opisa sanitarno-zaštitnih zona čak i
glavnog vodozahvata „Podgor“, možda i zato što je izvan granica opština Cetinje. Kad je
riječ o zaštiti voda „Obzovica“ treba istaći da data preporuka nije adekvatna
postojećem stanju kvaliteta vode. Paušalno su dati i gubici vode iz mreže a postoje
skoro mjereni podaci, koji su zabrinjavajući ako je poznanica da ih treba sanirati ispod
26%, kao i što treba od isporučene vode iznad 80% dovesti na uređaj za prečišćavanje
otpadnih voda. Izostaje i dio regulative, kao Zakon o zdravstvenom nadzoru itd.
Kad je riječ o deponovanju upotrijebljenih voda neophodno se definitivno opredijeliti sa
ili bez revitalizacije navedene industrije Cetinja, kako bi se dali predlozi za alternativne
načine deponovanja. Umjesto komentara, zainteresovane treba uputiti na izvođača
višegodišnjih ispitivanja tih voda, docenta Milenu Tadić Metalurđko – Tehnološki fakultet
Univerziteta CG. Podaci su publikovani posebnom publikacijom u kojoj je pored ostalog
dat i model upravljanja istim.
Potom, Institutu za hidrotehniku građevinskog fakulteta u Sarajevu, koji posjeduje
najopsežnije podatke, koji su dobijeni, speleološkim mjerenjima, o karakteristikama
glavnog ponora.
Zaključno, dokument ne odražava sadašnje „postojeće“ stanje, što se potvrđuje i
zadnjom alinejom (st.12). Prvo treba istaći koja su već sada kritična mjesta ili ih pak
nema, potom “ako se primijeti početak erozije zemljišta .........“.
U slučaju dokumenta hidrotehnička struktura treba ga koncipirati na bazi glavnih ciljeva
zaštite životne sredine a oni obuhvataju :
• Sprečavanje pogoršanja statusa svih površinskih voda;
• Postizanje dobrog ekološkog i hemijskog statusa površinskih voda;
• Zaštitu i poboljšanje svih značajno izmjerenih i vještačkih vodnih tijela radi
postizanja njihovog dobrog ekološkog potencijala i dobrog hemijskog statusa;
• Smanjenje i postepeno ukidanje ispuštanja i emisije prioritetnih opasnih
supstanci;
• Sprečavanje ili ograničavanje unosa zagađenja u podzemne vode i sprečavanje
pogoršanja statusa svih podzemnih odnih tijela ;
• Zaštita i obnavljanje svih podzemnih vodnih tijela, obezbjeđivanje ravnoteže
između zahvatanja i nadoknađivanja podzemnih voda u cilju osiguranja dobrog
statusa vodnih tijela;
• Eliminaciju prisustva značajnih polutanata i zaustavljanje trenda rasta
koncentracije polutanata u podzemnim vodama;
• Usaglašavanje i ostvarivanje ciljeva i standarda za zaštićena područja...
Planom treba preporučiti navedene ciljeve prema sada važećoj regulativi i „postojećem“
stanju u opštini Cetinje. U vezi sa ovim slobodni smo da uputimo obrađivača na brojne
radove o predmetnom području u publikaciji CANU: Prirodne vrijednosti i zaštita
Skadarskog jezera, knjiga 44,1997; Skadarsko jezero stanje i perspektive. Knj. 105. , kao
i knjigu “Analiza pritisaka i procjena i procena uticaja na vodne resurse. Institut za
vodoprivredu „Jaroslav Černi“ – Beograd, 2011.
Navedeni nedostaci su korigovani kroz dopunu poglavlja u Svesci 5 i izradom nove
Sveske 6.
Stanovništvo i društvene djelatnosti
Stanovništvu nije dat odgovarajući značaj, naročito kad je u pitanju biološka dob, jer u
vezi toga planiraju se vrtići, škole, bolnice, institucije za boravak osoba treće dobi itd.
Ovi podaci su detaljno analizirani u djelu – Demografske karakteristike. Za
planiranje društvenih djelatnosti neophodna je projekcija, to je predmet narednih
faza izrade PUP.
Prenaglašen je pozitivan uticaj visokoškolaca ako je poznanica da je veći dio nastavnog
osoblja sa strane ili živi u Podgorici, kao što i veoma mali broj svršenih studenata ostane
da živi u Cetinju. Poznanica je da i oni rođeni cetinjanji, poslije svršenih studija odlaze
pa i zbog odabira onih sa strane pri zapošljavanju.
Stoga bi bilo od izuzetnog značaja, osvrnuti se na broj i školsku spremu onih stalno
naseljenih u Cetinju, kako bi se izradio adekvatan Plan edukacije- osvještavanja na
planu zaštite čovjekove sredine,putem podataka iz zadnjeg popisa.
Ovi podaci su detaljno analizirani u djelu – Analiza ekonomskog stanja i djelatnosti,
a sa trenutno raspoloživim podacima (Popis 2003.).
Preporuke
PUP-om naročito obratiti pažnju na parkovno i urbano zelenilo i sporsko rekreativne
površine. U skladu sa planiranim namjenama definisati i kategorije zelenila kao i način
njihove organizacije i implementacije u planirane namjene.
Uspostaviti optimalni odnos između izgrađenih i slobodnih zelenih površina, te
funkcionalno zoniranje slobodnih površina i njihovo povezivanje u jedinstven sistem sa
pejzažnim okruženjem.
Koncepcijska rješenja bazirati na maksimalnom uklapanju postojećeg vitalnog i
funkcionalnog zelenila u nova urbanistička rješenja.
Navedene preporuke biće uzete u obzir u narednoj fazi izrade plana i SPU.
Sastavni dio plana moraju biti i mjere zaštite životne sredine, koji između ostalog,
predviđa preduzimanje mjera u cilju zaštite i očuvanja životne sredine. Takodje, u ovom
poglavlju trebaju biti sadržane i smjernice za njegovu realizaciju, kojima će se definisati
da je za sve objekte koji su predmet ovog urbanističkog plana, a koji mogu da dovedu do
zagađivanja životne sredine, obavezna izrada procjene uticaja zahvata na životnu
sredinu.
Obrađivač je trebao iz svega sintetizuje jedan dokument pod naslovom: dokumentacione
osnove PUP Cetinja u svijetlu
negativnih uticaja na životnu sredinu. Takvim
dokumentom bi se dobila jasna slika uticaja antropogenih i prirodnih aktera na životnu
sredinu. Takav dokument bi trebao da sadrži: Topografija i pejzaž terena,
geomorfološke osobine područja, geološke osobine područja, hidrogeološke osobine
područja, važnije hidrogeološke pojave, Hidrogeološke osobine područja, Strukturnotektonske osobine područja, Pedološke osobine područja, flora i fauna, naseljenost i
stanovništvo, karakteristike vode za vodosnadbijevanje stanovništva, poljoprivredna
proizvodnja, kvalitet vazduha...itd.
Navedeni nedostaci su korigovani izradom nove Sveske 6.
komentar arh. Zorane Milošević, obradjivača segmenta „Kulturna baština“
U svojstvu obrađivača bazne studije kulturnog nasljeđa, a polazeći od programskog
zadatka za izradu Prostorno-urbanističkog plana opštine Cetinje, tokom analize
postojećeg stanja i definisanja obilježja kulturnog nasljeđa teritorije (tj. obavljenih
neophodnih istraživanja i prikupljanja potrebnih informacija), kao i pribavljanja uslova
nadležnih institucija, konstatovano je da je Studija zaštite kulturnih dobara opštine
Cetinje u završnoj fazi (18.01.2012.). Naime, izrada Studije zaštite kulturnih dobara
opštine Cetinje povjerena je Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture na
Cetinju, i prema njihovom izvještaju sa radom na predmetnoj Studiji pristupilo se
sredinom 2011. godine.
Novoformirana Uprava za zaštitu kulturnih dobara, a na osnovu Zakona o kulturnim
dobrima, prati stanje i vrši revalorizaciju kulturne vrijednosti kulturnog dobra (u pogledu
definisanja vrste, kategorije, utvrđivanja granice kulturnog dobra i granice zaštićene
okoline) i donosi Studiju zaštite kulturnih dobara opštine Cetinja (propisuje režim i
mjere zaštite, konzervatorske uslove), i sve za potrebe izrade planskih dokumenata PUPa Cetinja, Urbanističkog projekta Istorijskog jezgra Cetinja, koji su dio dokumentacione
osnove za aplikaciju upisa na UNESCO-vu Listu svjetske kulturne baštine.
Za potrebe izrade planskih dokumenata od Uprave je hitno potrebno dobiti podatke u
pogledu granice zaštićenih kulturnih dobara i granice zaštićene okoline kulturnog dobra,
kao i režima i mjera zaštite, jer je predmetno od ključnog uticaja na plansko definisanje
namjene površina i uslova režima korišćenja.
Naime, u sljedećoj fazi Plana - Izrada više scenarija i odabir najpovoljnijeg u saradnji sa
ključnim zainteresovanim stranama – kada se razmatraju potrebne i potencijalne
razvojne mogućnosti, razvojne opcije, ciljevi i prioriteti, a imajući u vidu potencijalne
konflikte između ekonomskih ciljeva (među kojima su infrastrukturni i privredni sistem) i
zaštite kulturnih dobara, potrebno je usaglasiti predlog mjera i prioritete.
Dodatak:
Karstni oblici na području Prijestonice Cetinje – značaj, korišćenje, potencijali, ograničenja i
zaštita
Područje Prijestonice karakteriše izuzetna razvijenost karstnih oblika, kako površinskih, tako i
podzemnih.
Zastupljeni su sljedeći površinski karstni oblici: polja, uvale, vrtače, škrape (škripovi), muzge, i
kamenice, sa nitom morfoloških oblika svih karstnih oblika.
Od podzemnih oblika postoje jame i pećine različite morfologije, dužine i dubine.
Podzemni karstni oblici imaju i različite hidrološke funkcije: izvorska ili ponorska pećina ili
jama. Pećine i jame mogu biti stalno ili povremeno hidrološki aktivne ili je njihova hidrološka
funkcija prestala, pa su u tom slučaju uglavnom suve.
1. Značaj i korišćenje karstnih oblika
Značaj površinskih karstnih oblika, a prije svih polja, uvale i vrtača je u tome što predstavljaju
površine sa koliko-toliko plodnom zemljom, najčešće crvenicom (tera rossa) ili buavicom, pa su
na ovim prostorima uglavnom formirane obradive (njive, bašte, voćnjaci, vinogradi i livade) i
druge poljoprivredne površine (pašnjaci). U ivičnim područjima polja, uvala i većih vrtača,
izgrađeni su zaseoci i sela, najčešće u obliku tradicionalnih bratstveničkih grupacija kamenih
kuća.
Pored poljoprivrednog korišćenja i za naseljavanje, odnosno za izgradnju naselja, površinski
karstni oblici se koriste i za razmještaj infrastrukturnih objekata i mreža: putevi,
elektroenergetski vodovi i trafostanice, vodozahvati i cjevovodi, bistjerne i lokve.
Podzemni karstni oblici, a prije svih pećine tradicionalno su korišćene za privremneo ili stalno
držanje stoke, za čuvanje poljoprivrednih proizvoda, najčešće sira i drugih miliječnih proizvoda,
za snabdijevanje vodom za piće, za zahvatanje leda u pećinama i jamama „ledenicama“ iz kojih
su krajem 19. i u prvoj polovini 20. vijeka snabdijevani ugostiteljski objekti. Snijeg i led iz
pećina i jama često je u ljetnjem periodu na nekim područjima bio i jedini izvor vode za piće za
ljude i stoku. Pećine su u ratnim vremenima služille i za sklanjanje ljudi i njihovih dobara od
neprijatelja, a u blizini manastira i za sklanjanje manastirskih riznica. Pojedine pećine od
davnina su služile za vjerske obrede, a u praistoriji i sve do ilirskog doba i za nastanjivanje, o
čemu postoji niz materijalnih tragova, odnosno arheoloških nalaza. Pored značaja za arheologiju
speleološki objekti imaju izuzetanznačaj za biodiverzitet, za proučavanje živog svijeta, jer se u
njima redovno otkrivaju nove vrste, podvrste i varijeteti prije svega entomofaune. Speleološki
objekti su najčešća staništa slijepih miševa (ljiljaka) od kojih su sve vrste u Crnoj Gori zaštićene
zakonom. U novije vrijeme pećine se koriste kao: ostave, garaže, štale, vinski podrumi i slično.
Pećine sa bogatstvom pećinskog nakita imaju i potencijalni turistički značaj, pa su neke ranije
bile i turistički valorizovane (Lipska pećina i jama Bojanovića u Erakovićima u Njeguškom polju).
Jame kao pretežno vertikalni speleološki objekti predstavljaju kolektore za prolaz podzemnih i
površinskih voda. One po pravilu nijesu bogate pećinskim ukrasima, ali imaju naučni značaj zbog
bogatstva speleofaune, za hidrogeološka istraživanja, a ponekad i za vodosnabdijevanje („oka“ u
Skadarskom jezeru koja predstavljaju potopljene jame).
Najpoznatiji speleološki objekti na području Prijestonice Cetinje su Cetinjska pećina, Lipska
pećina i jama Duboki do u njegušima.
Treba istaći da je česta pojava da se naročito u jame baca različit otpad iz okolnih
domaćinstava, uključujući i leševe uginulih domaćih životinja.
1.2. Zaštićeni speleološki objekti
Na području Prijestonice Cetinje pstoji mnoštvo speleoloških objekata, jama i pećina. Poznatih
(ucrtanih u kartama) je više od sto, istraženih (sa utvrđenim koordinatama ulaza i nacrtanim
planom) je preko sto, rekognosciranih (posjećenih i sa uzimanjem određenih uzoraka i nalaza arheoloških i biospeleoloških) je takođe više od sto. Obzirom na izuzetnu skaršćenost terena,
može se smatrati da na području Prijestonice postoji i do hiljadu speleoloških objekata.
1.2.1. Jama Duboki do
Speleološki objekti na prostoru Prijestonice su pobuđivali interesovanje još krajem 19. i
početkom 20. vijeka. Prvi istraženi speleološki objekat u Crnoj Gori i prvi zaštićeni na području
Prijestonice je jama Duboki do u Njegušima, koja je sa prvobitno istraženom dubinom od oko
340 m jedno vrijeme bila i najdublji speleološki objekat u Evropi. Od prvog istraživanja koje je
1916. godine sprovedeno pod rukovodstvom austrougarskog vojnog inženjera Lahnera (od čijeg
istraživanja u jami postoje još uvijek ostaci fiksnih ljestvica), pa do danas, u ovoj jami je
organizovano niz istraživanja, tako da je aktuelna dubina 506 m, a dužina istraženih kanala oko
2500 m (istraživanje MKTB (Hungary) 2003-07). Jama Duboki do, koja se nalazi u zasoku Petrova
Ljut u naselju Njeguši, K.o. Njeguši, zakonom je zaštićena kao spomenik prirode. Utvrđena je
hidrološka veza jame sa vrelom Škurda u Kotoru. Utvređena jei hidrološka veza obližnjih ponora
u Njeguškom polju sa estavelom Gurdić, vrelom Škurda u Kotoru i vrelom Ljuta kod Orahovca u
Boki. Jama Duboki do je jedan od prvih speleoloških objekata na području Crne Gore za koji je
objavljen plan. Plan je sačinio i objavio Georg Lahner 1919. godine, a jami je dao ime Stephan
von Sarkotitch Höhle.
Geografski podaci koordinata ulaza u jamu Duboki do
GPS X
GPS Y
42۫ 25,693’
18۫ 48,638’
Izvor: http://montenegro.barlang.hu
GPS Z
897 m.
Slika 1. Pozicija ulaza u jamu Duboki Do u Njegušima (Izvor: http://montenegro.barlang.hu)
Slika 2. Pozicija ulaza u jamu Duboki Do u Njegušima (Izvor: http://montenegro.barlang.hu)
Slika 3. Plan jame Duboki Do u Njegušima (Izvor: http://montenegro.barlang.hu)
1.2.2. Cetinjska pećina
Cetinjska pećina (Manastirska pećina) se nalazi u gradu Cetinju sjeverno od Cetinjskog
manastira. Pećinski ulaz je na oko 660 m nadmorske visine. Pećina je po morfološkom sklopu
razvijena u više nivoa. Istraženo je oko 1400 m pećinskih kanala, ali se može reći da nije do
kraja istražena. Cetinska pećina je dio podzemnog sistema koji pored nje čine još i Lipska i
Obodska,vjerovatno i Strugarska pećina, kao i ponori u Cetinjskom polju. Ova pećina je tipična
izvorska pećina, iz koje povremeno izbija voda, a u pojedinim slučajevima vode koje odatle
snažno izviru plave područje oko Cetinjskog manastira i Donje Polje. Zbog ovoga nije moguće
njeno uređenje za turističke posjete.
Slika 4. Cetinjska pećina (Izvor: http://www.cetinje-mojgrad.org)
1.2.3. Lipska pećina
Lipska pećina se nalazi u zaseoku Lipa u K.o. Dobrsko Selo. Ulazi u pećinu, a ima ih dva, su na
oko 470 m i 480 m nadmorske visine. Lipska pećina je prvi speleološki objekat na području Crne
Gore za koji je nacrtan i objavljen plan i prva fotografija. Plan je sačinio G. W. Gessmann 1905.
godine, a objavio ga je 1907. godine. Isti autor je predložio i određena rješenja i savjete za
njeno turističko uređenje. Speleolozi su prošli više od 1200 m kanala ove pećine, a nacrtan je
plan za oko 450 m pećinskih kanala.
Slika 5. Lipska pećina (Izvori: http://giorgiopintus.blogspot.com i http://www.sasapetrovic.com)
Postoje uslovi da je pećina znatno duža, pa se može smatrati da nije istražena do kraja. Lipska
pećina je ranije bila uređena za posjete turista, ali su instalacije uništene. Od ranijeg uređenja
djelimično su sačuvane staze i bazen.
Nesavjesni posjetioci su uništili dosta pećinskih ukrasa. Utvrđene su hidrološke veze Lipske
pećine sa ponorima u Cetinjskom polju i sa Obodskom pećinom kod rijeke Crnojevića. Lipska
pećina posjeduje potencijal za turističku valorizaciju. U toku su aktivnosti za davanje koncesije
za turističku valorizaciju pećine.
1.2.4. Obodska pećina
Obodska pećina se nalazi zapadno od naselja Rijeka Crnojeića u katastarskoj opštini Ljubotinj II.
ulaz u pećinu je na oko 110 m nadmorske visine. Pećina je izvorska jer predstavlja povremeno
vrelo Rijeke Crnojevića. Dužina savladanih kanala je preko 350 m. Prvi zabilježeni obilazak ove
pećine je obavio E. A. Martel 1864. godine. Obodska pećina ima značaj za vodosnabdijevanje,
jer se na kraju prohodnih kanala nalazi potopljeni kanal – sifon koji je prospektivno ronjen. Za
turizam nema značaj jer je siromašna pećinskim nakitom.
Slika 6. Obodska pećina (Izvori: http://www.panoramio.com i http://www.plavazvijezda.com)
1.2.5. Ostali speleološki objekti
Od ostalih pećina i jama kao značajne treba izdvojiti pećine u okruženju Skadarskog jezera zbog
njihovog značaja za arheologiju (npr. Koronjina). Takođe su značajne Lašorska, Strugarska i
Začirska pećina, kao i jama Orlujna (Čevska jama) u zaseoku Kuta u naselju Čevo, K.o. Čevo.
Utvrđene su hidrološke veze između ove jame i izvora u Bjelopavlićkoj ravnici (estavela Oraška
jama). Isto tako su utvrđene i podzemne hidrološke veze između ponora u Štitarima i Rvašima
prema Karuču. Vode koje poniru u Markovini podzemno otiču prema Vučjim studencima. Veći
značaj za vodosnabdijevanje imaju pećine iz kojih izviru Uganjska vrela, kao i jama Orlujna
(Čevska jama). Jama Bojanovića u Erakovićima u Njeguškom polju ima istorijski značaj jer je to
prvi speleološki objekat koji je uređen za posjete turista. Uređenje je obavila austrougraska
okupaciona vojska 1916. godine.
Zadnjih godina su međunarodne ekspedicije na padinama Štirovnika, Jezerskog vrha, na Ivanovim
Koritima, u Njegušima i u drugim djelovima masiva Lovćena istražile više od 50 speleoloških
objekata.
1.3.
Potencijal za valorizaciju speleoloških objekata
Speleološki objekti imaju različite vrste potencijala. Najvažniji su:
• potencijal za vodosnabdijevanje,
• potencijal za odvođenje voda,
• potencijal za turističku valorizaciju,
• potencijal za naučno-istraživačke aktivnosti.
Potencijal za vodosnabdijevanje iz speleoloških objekata je uglavnom iskorišćen. Ukoliko se
istraživanjima dođe do saznanja o postojanju voda koje bi se na isplativ i održiv način mogle
iskoristiti za vodosnabdijevanje, treba ga iskoristiti uz poštovanje zakonske regulative koja
tretira vodosnabdijevanje, zaštitu prirode i zaštitu životne sredine.
Potencijal za odvođenje voda se koristi. Postojeće ponore treba redovno održavati i čistiti kako
bi se njihov potencijal i dalje koristio, a uz poštovanje zakonske regulative koja tretira
vodosnabdijevanje, odvođenje voda, zaštitu prirode i zaštitu životne sredine.
Potencijal za turističku valorizaciju nije iskorišćen. Moguće je nekoliko vidova turističkog
korišćenja:
• avanturističko posjećivnje neuređenih speleoloških objekata uz pratnju domaćih obučenih
i verifikovanih vodiča – speleologa,
• istraživanje od strane inostranih speleologa uz obavezno prisustvo domaćih speleologa,
• uređenje speleoloških objekata za posjete turista.
Svi vidovi turističkog korišćenja mogući su jedino uz poštovanje zakonske regulative koja tretira
zaštitu prirode i zaštitu životne sredine.
Potencijal za naučno-istraživačke aktivnosti nije iskorišćen, kako u pogledu arheoloških
istraživanja, tako i u pogledu hidrogeoloških, biospeleoloških, medicinskih i drugih istraživanja.
Ovaj potencijal je izuzetan, a njegovo korišćenje je moguće uz finansiranje od strane lokalne
samouprave,
nadležnih ministarstava, donacije ili od strane inostranih naučnih institucija.
1.4.
Ograničenja za valorizaciju speleoloških objekata
Ograničenja za valorizaciju speleoloških objekata su:
• izuzetno velika osjetljivost ekosistema,
• nedovoljna istraženost,
• udaljenost od puteva i infrastrukturnih mreža i objekata,
• velika novčana sredstva za turističko uređenje.
1.5.
Zaštita speleoloških objekata
Zaštita speleoloških objekata u Crnoj Gori ima i istorijski kontekst, u smislu zabrane bacanja
životinjskih leševa u jame i pećine i to je na osnovu prijedloga B. Wolfa formulisao početkom 20.
vijeka ministar unutrašnjih djelaa u Vladi Knjaževine, odnosno Kraljevine Crne Gore 1907. –
1910. godine Jovan Plamenac. u Paragrafu 3 Odluke ne kaže: “Ko protivzakonito ljudske lješine,
te žive životinje ili djelove čovječijih ili životinjskih lješina ostavi u pećinama ili jamama ili kao
vlasnik ulaza u pećinu tako odbacivanje u pećinu dopušta, kazniće se sa zatvorom do 3 mjeseca.
Uz olakšavajuće okolnosti ili u slučaju da je postupak bio učinjen iz neznanja, tada se vlasnik
osudi umjesto toga samo novčanom kaznom od 300 kruna.
Speleološki objekti su predmet razmatranja u Zakonu o zaštiti prirode ("Sl. list Crne Gore"
51/08). Član 28 definiše da su speleološki objekti, u smislu ovog zakona, pećine, pećinski nakit i
drugi djelovi pećina, kao dobra u opštoj upotrebi u Crnoj Gori. Član 29 glasi. „Zabranjeno je
uništavati i sakupljati živi svijet i mijenjati stanišne uslove u speleološkom objektu, njegovom
nadzemlju i neposrednoj blizini.
U speleološkom objektu mogu se vršiti sljedeće radnje i aktivnosti:
• organizovano posjećivanje, korišćenje ili ureñenje speleološkog objekta ili njegovog
dijela;
• otvaranje ili zatvaranje ulaza, odnosno izlaza speleološkog objekta;
• izgradnja, obnova ili sanacija svakoga podzemnog objekta;
• obavljanje naučnih i stručnih istraživanja;
• ronjenje;
• snimanje filmova ili fotografisanje;
• radnje i aktivnosti koje utiču na primarne osobine, uslove i prirodnu floru ili faunu u
• speleološkom objektu ili njegovom nadzemlju.
Radnje i aktivnosti iz stava 2 ovog člana mogu se vršiti samo na osnovu dozvole koju izdaje organ
uprave, uz predhodno mišljenje ministarstva nadležnog za poslove poljoprivrede, šumarstva i
vodoprivrede.
...
Naučne i stručne institucije i ustanove koje se bave istraživanjima speleoloških objekata i
speleološke organizacije dužne su da organu uprave dostave podatke o rezultatima istraživanja,
u roku od tri mjeseca od dana završetka istraživanja.”
Član 81 navedenog zakona propisuje: “Zabranjeno je branje, skupljanje i korišćenje nezaštićenih
biljaka i gljiva, odnosno hvatanje i ubijanje nezaštićenih životinjskih vrsta u mjeri u kojoj se
može ugroziti brojnost populacije.
Radnje iz stava 1 ovog člana mogu se obavljati samo na osnovu dozvole organa uprave, uz
predhodno mišljenje Pravnog lica, ukoliko nije zakonom drukčije odreñeno.
Uvoz i izvoz nezaštićenih biljnih, životinjskih vrsta i gljiva može se vršiti samo uz dozvolu organa
uprave, uz predhodno mišljenje Pravnog lica.
Bliži način i uslove sakupljanja, korišćenja i prometa, kao i listu nezaštićenih divljih vrsta
životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe utvrñuje Ministarstvo, u saradnji sa
ministarstvom nadležnim za poslove poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.”
Na ovaj način štiti se fauna koja nije na Listi strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka,
životinja i gljiva.
Ulazi u pećine i jame sa hidrološkom funkcijom, koje mogu biti ponori ili izvori uživaju zaštitu na
osnovu Člana 19 Zakona o zaštiti prirode. Zaštićen je i obalni pojas od 2 m.
Literatura i izvori:
1. Habe F.:Turističke pećine u Crnoj gori i njihova zaštita u starijoj literaturi, Sedmi
jugoslovenski speleološki kongres, Titograd, 1980, str. 151 – 157,
2. Habič, .P.: O kvartarnem razvoju Dubokega dola in Lipske pećine v Črni Gori, Sedmi
jugoslovenski speleološki kongres, Titograd, 1980, str. 161 – 174,
3. Lješević, M., Burić, M., Barović, V.: Značaj speleoloških objekata i istraživanja za turizam
Crne Gore, Sedmi jugoslovenski speleološki kongres, Titograd, 1980, str. 233 – 242,
4. Lješević, M.: Istraženost speleoloških objekata Crne Gore, Sedmi jugoslovenski speleološki
kongres, Titograd, 1980, str. 243 – 270,
5. Mihailović, R.: Prilog bibliografiji speleoloških istraživanja u Crnoj Gori, Sedmi jugoslovenski
speleološki kongres, Titograd, 1980, str. 311 – 326,
6. Petrović, J., Božović, B.: Razvoj sistema cetinjskih pećina, Sedmi jugoslovenski speleološki
kongres, Titograd, 1980, str. 343 – 351,
7. Petrović, J., Rudaković, M.: Značaj speleoloških istraživanja za vodosnabdevanje u
Bokokotorskom zalivu, Sedmi jugoslovenski speleološki kongres, Titograd, 1980, str. 353 –
362,
8. Radulović, V.: Značaj poznavanja speleoloških objekata SR Crne Gore za njen privredni
razvoj, Sedmi jugoslovenski speleološki kongres, Titograd, 1980, str. 369 – 393,
9. Đurović P., Đurović M.: Inventory of Geoheritage Sites – the Base of Geotourism Development
in Montenegro, Geographica Pannonica • Volume 14, Issue 4, 126-132 (December 2010)

Zapisnik sa sedme sjednice II saziva Senata

TURIZAM - WordPress.com

C E T I N J E - Montenegro Travel

Ekspoatacija mineralnih sirovina

katalog vlatke vujosevic

IZVJEŠĆE O PROVEDENOM SAVJETOVANJU SA

stanje životne sredine u prijestonici cetinje

PRIRODNE KARAKTERISTIKE

DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE i NASELJA

Koloristicki ekspresionizam katalog PDF

Lokalni energetski plan Prijestonice Cetinje 2014

poveznici

DRUŠTVENE DJELATNOSTI

Cetinje - Zajednica Opština Crne Gore

Turistička karta Crne Gore.pdf