- Integracija ekoloških tema u postojeci nastavni plan i program u nižim razredima osnovnih škola Glavni urednik priručnika: Sabina Bačvan . Priprema: Sabina Bačvan Melisa Ćatić Mirjana Lozančić Dalila Alajbegović - Jokić Ilustratori: Kenan Halilović - ilustrator stripa učenici IV razreda Druge osnovne škole Bugojno Grafički dizajn: Nihad Ramčić Lektor: Aziza ćatić Izdavač: UG Prijatelji prirode “ EKO ELEMENT” Bugojno Projekat “ Ekološka edukacija za održivi razvoj” podržala: Američka Ambasada u Sarajevu “Ovaj projekat je finansiran od strane Američke Ambasade u Sarajevu i svi stavovi, mišljenja i zaključci izneseni ovdje ne odražavaju nužno stav State Departmenta nego isključivo autora” 1. 2. POŠTOVANI NASTAVNICI Cilj projekta “ Ekološka edukacija za održivi razvoj ” jeste da motiviše nastavnike kako bi uključili ekološko obrazovanje u sve relevantne predmete, kao i u neformalno obrazovanje i na taj način zajedno sa svojim učenicima doprinesu ostvarenju novog globalnog blagostanja. Ovim se predstavlja nova vizija obrazovanja koja će pomoći djeci da razumiju svijet u kojem žive. Ovakvo obrazovanje podržava cjelovit, interdisciplinaran pristup razvoju znanja i sposobnosti koje su potrebne za održivu budućnost, kao i promjene u vrijednostima, ponašanju i stilu života. Zbog toga Vam nudimo ovaj priručnik i pozivamo Vas da nam se pridružite na našem putu za zdraviji i ljepši život na Planeti. Priručnik će Vam biti potreban samo kao podsjetnik ukoliko budete željeli da uradite nešto novo, pa ga tako treba i prihvatiti. Ideja da uradimo ovaj priručnik je da ekološko obrazovanje koje direktno utiče na život na Planeti, približimo djeci na jedan lakši i interesantniji način. Naša želja je da promovišemo međupredmetni pristup ekološkom obrazovanju kao princip koji treba da bude sastavni dio naše kulture i vrijednosnog sistema. Vi, kao njihovi drugi roditelji, možete djeci pomoći da razumiju i poštuju sebe i svoju okolinu. Ima mnogo prilika da se ekološko obrazovanje realizuje kroz sve oblasti u razrednoj nastavi. To je doba kada djeca formiraju stavove i stiču navike. Ovaj međupredmetni program sačinjen je kao pomoć nastavnicima u planiranju tematskih oblasti. Prilikom izrade priručnika pronašli smo obilje materijala od kojih smo ponudili samo neke. Stoga se u priručniku nalazi dosta različitih priloga, od teoretskih do praktičnih upustava. Nadamo se da će ovaj priručnik biti donekle odgovor na Vaše potrebe i da će u Vama potaći još veću motivaciju i kreativnost. ZAŠTO EKOLOŠKA EDUKACIJA? Svima nam je poznato i svi smo svjedoci globalnih promjena na Planeti pod uticajem ljudskog faktora na koje bi čovjek još uvijek mogao uticati, da ne bi došlo do opće katastrofe i potpunog nestanka života na Planeti. Svjedoci smo pojava do sada potpuno nepoznatih, smrtonosnih bolesti koje čovjek dobiva udišući nezdrav, zagađen vazduh, jedući zagađeno voće i povrće, nezdravo meso... Ako se osvrnemo oko sebe, vidjet ćemo zagađenu prirodu: razgradivim i nerazgradivim otpadom. Razgradivi otpad procesom raspadanja truje našu okolinu i nas, a nerazgradivi otpad obilježit će naše vrijeme kao vrijeme “ najlon kesa” i “ plastičnih flaša”. Zbog svih ovih činjenica (i mnogih koje nismo spomenuli) koje su lančano povezane, svaki pojedinac mora sebi staviti zadatak, zbog sebe i opstanka života na Planeti, da učini sve što može u cilju vraćanja kvaliteta života na Zemlji. Zaštita i razvoj okoliša ima dva temeljna razdoblja: Prvo je od Stocholmske konferencije o zaštiti okoliša (1972.), a drugo od Konferencije u Rio de Janeiru (1992.). Oba su imala znatnu važnost u oblikovanju društvenih gledišta o problematici okoliša. 4. Na ovoj definiciji počivaju sva nastojanja međunarodne politike u vezi sa zaštitom životne sredine. Tokom ovog procesa razumijevanje održivog razvoja proširilo se u vidu "magičnog trokuta održivog razvoja", koji je uz ekološku ravnotežu obuhvaćao i "ekonomsku sigurnost" i "socijalnu pravednost". Da bi rasvijetlili apstraktni pojam "održivog razvoja" te ga preveli u konkretne obrazovne mjere, Ujedinjeni narodi su dekadu od 2005-2015. godine proglasili dekadom : “Obrazovanja radi održivog razvoja". Ovo tematsko razdoblje predstavlja podršku globalnom akcijskom programu održivog razvoja ( Agenda 21.) u kojem su predviðene aktivnosti na svim nivoima i to tako da svi nivoi zavise jedni od drugih. Malo dokumenata je postalo tako poznato kao Agenda 21. Završila je u rukama mnogobrojnih organizacija, shvatili su je mnogi i počeli djelovati u skladu s njom. Gotovo svima koji su se pozabavili problemom okoliša i zaštite životne sredine, redovito se nameće problem razvoja ekološke svijesti, a od svih pitanja koja se nameću u okviru ovog problema najvažnije je ono o ulozi odgoja i obrazovanja u razvoju ekološke svijesti. Deklaracija iz Ria u dokumentu Agenda 21. uz ostalo, identificirala je odgoj i obrazovanje, poučavanje i javnu osviještenost kao ključne elemente. Odgoj i obrazovanje za okoliš trebali bi pomoći i bogatima i siromašnima, naći izlaz iz postojeće, veće ili nešto manje, katastrofalne ekološke situacije i pripremiti se za aktivno sudjelovanje u svojoj zajednici. Odgoj i obrazovanje za okoliš trebali bi biti dostupni ljudima svih dobi. Naime, danas se od zemalja cijeloga svijeta očekuje da svim svojim građanima osiguraju prava na odgoj i obrazovanje za okoliš. Odgoj i obrazovanje djece/učenika i njihovih učitelja/nastavnika najbolje je ulaganje nekoga društva, dakako, i našega, u nastojanjima oko razvitka ekološke svijesti i kulture. 5. POJAM, ULOGA I ZNAČAJ EKOLOGIJE Riječ ekologija potiče od grčke riječi “oikos” što znači dom, prebivalište, i “logos” što znači nauka. Pojam ekologija je uveo Čarls Darvin 1856. god. u svojoj knjizi “Porijeklo vrsta”. Na pomen riječi ekologija odmah pomislimo na ljepotu planete, očuvanje životne sredine, zdravu prehranu i slično, kojih su pune internet i novinske stranice, a na drugoj strani na sav otpad i zagađenja koja uništavaju prvenstvenu idilu. Da li je stvarno tako? Sada je sasvim jasno da je čovjekova djelatnost postala globalni faktor koji mijenja lik naše planete. Od svih živih bića na zemlji čovjek ima najveću razornu moć. Mark Tven je rekao: “Čovjek je jedina životinja koja može da pocrveni od stida zbog svog nasilja nad prirodom”. Griješe svi koji misle da je ekologija neka nova prolazna moda današnjeg svijeta. Pojam ekologija predstavlja ukupnu znanost u odnosima organizama prema okolnom svijetu, gdje u širem smislu mislimo na sve egzistencijalne preduslove. Ovi preduslovi su dijelom organske, a dijelom anorganske prirode. U organske uslove egzistencije ubrajamo sve odnose organizama prema drugim organizmima s kojima dolaze u dodir i od kojih obično imaju ili štetu ili korist. U anorganske uslove ubrajaju se fizikalna i hemijska svojstva njegovog staništa (klima, svjetlo, toplina, vlažnost i električni parametri atmosfere) anorganski oblici hrane, specifičnosti tla,vode... 6. CILJEVI I ZADACI EKOLOŠKE EDUKACIJE Osnova ekologije želi da postigne sljedeće opće ciljeve: * razviti vještine potrebne da učenici postanu djelotvorni u pogledu zaštite svoje okoline, * unaprijediti povećano razumijevanje ekologije radi bolje zaštite svoje okoline, * povećati želju za očuvanjem okoliša radi njegovog značaja za ljudski život. Pri izučavanju osnova ekologije, učenici razvijaju mogućnosti identificiranja pitanja koja zahtijevaju društvenu akciju. Potrebno je da ih podržimo da, kroz informirano istraživanje, stvaraju ličnu posvećenost, prihvataju odgovornosti koje su vezane za ekologiju odgovornosti koje su osnova za očuvanje životne sredine radi održivog razvoja. Istraživanja pokazuju da školski odgoj razvija sposobnost djece da razumiju druge, te da preuzmu odgovornost i upravljaju svojim životom. U cilju podržavanja osnovnih ekoloških vrijednosti važno je da se aktivnosti u školskom odgoju provode. Na taj način se kod djece stvara osnov za razvijanje osjećaja odgovornosti i pobuđuje njihov interes za aktivno sudjelovanje u društvu. ZADACI: * upoznavanje i usvajanje vrijednosti ekologije i na taj način povećati njeno razumijevanje i razumijevanje njenih osnovnih principa kod učenika * korištenjem različitih materijala i konkretnih iskustava razviti vještine kritičkog mišljenja, korištenje argumenata i prihvatanje posljedica vlastitog djelovanja kod učenika * povezati vrijednosti očuvanja okoliša sa principima koji su utemeljeni u osnovna pravila u kući, školi, okolini, itd. 7. * razumijeti karakteristike dobrih pravila koji doprinose očuvanju okoliša * razvijati vještine aktivnog sudjelovanja i dati priliku učenicima da ih sprovedu * kroz konkretne aktivnosti promovisati vrijednosti poput: - nepovrjedivost ljudskog života - prihvatanje odgovornosti - pravo na zdrav život i zdravu okolinu Ekološka edukacija se oslanja na kritičko razmišljanje, konstruktivno rješavanje problema i efikasne vještine u donošenju odluka i uči pojedince da ekološkom problemu pristupe sa više strana da bi donijeli pravilnu odluku. Ono čega ovaj pristup nije zagovornik jedino je isključivo i jednostrano gledište i pristup problemima. Obrazovanje za okoliš podupire proces razvoja građana koji će prihvatiti odgovornost za obnavljanje stila života koji će promovisati ljudski napredak, a u isto vrijeme brinuti za resurse koji omogućuju takav napredak, - drugim riječima, praksa održivog razvoja. PRIRODA EKONOMIJA DRUŠTVO ODRŽIVI RAZVOJ 8. ZAŠTITA ŽIVOTNE OKOLINE Zaštita životne okoline je izuzetno važan, težak i odgovoran zadatak, koji se može uspješno rješavati samo upornim, mudrim i poštenim djelovanjem, a ne pričanjem. Potrebno je nešto i praktično raditi. Važno je da svako od nas, svakoga dana, učini makar po jednu konkretnu sitnicu za zaštitu prirode i unapređenje kvaliteta životne sredine i da to osjeća kao svoju čast i obavezu. A mnogo sitnica, od mnogo ljudi, kad se ponavljaju svakodnevno, daju veliki učinak. I ako je igdje potreban sklad riječi i djela i snaga ličnog primjera, onda je to u oblasti zaštite životne sredine. Ovim priručnikom nismo imali namjeru da dublje zalazimo u ekologiju niti da vam držimo predavanje o ekologiji, veoma kompleksnoj i sveobuhvatnoj znanosti od koje u mnogome zavisi kvalitet našeg zdravlja i života. Na ovaj način želimo da koliko - toliko doprinesemo podizanju opće svijesti o važnosti očuvanja i unapređivanja sredine u kojoj živimo, a koja nije statična i nepromjenjiva veličina, već nasuprot. Zbog toga je neophodno da svaki put iznova, svi mi podsjećamo na nehat i odmahivanje rukama na pominjanje ekoloških problema. 9. ORGANIZACIJA RADA U NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU U skladu s tim, nova vizija obrazovanja za okoliš, koja zaslužuje priznanje, promovira više ključnih elemenata. Čini se da su najvažniji: (A) koncept cjeloživotnog učenja, (B) interdisciplinarni pristup, (C) multikulturalna gledišta. Interdisciplinarni pristup te integracija pitanja okoliša u neke od predmeta u obrazovanju postaje novi svjetski trend. Ovakvo obrazovanje nije neplanska aktivnost. Riječ je o mjeri pomaka u obrazovanju u pojedinim zemljama, koje se odvija po utvrđenom nastavnom planu, a sam okoliš se doživljava kao bogata riznica obrazovnih sadržaja. U pozadini toga programa leže didaktičko-metodička nastojanja da se omogući: veći razvitak praktičnih vještina, integriranje tema o okolišu u školske kurikulume te da se razvija sposobnost upotrebe metoda poučavanja koje su najprimjerenije aktivnom stjecanju znanja i razvitku vještina. Voðeni gore navedenim tezama, izradili smo planove rada po pojedinim razredima i pojedinim nastavnim jedinkama. Za svaku nastavnu jedinku definisali smo očekivane ishode, koji su u vezi sa ishodima ostalih predmeta, predmetnih područja za školski uzrast. Definisani očekivani ishodi usmjeravaju nastavnika u način i mogućnost realizacije, posebno upućuju na to da ishodi ekološkog obrazovanja nisu odvojeni od ostalih predmetnih područja, te ih tako ne treba posmatrati, niti ostvarivati. Zato su u upustvima za nastavnike predložene aktivnosti i predmeti, u interakciji s kojima se najlakše i najefikasnije mogu ostvariti očekivani ishodi. 10. 11. PRVI RAZRED PROGRAMSKI SADRŽAJ SATI OČEKIVANI ISHODI Učenik će biti sposoban da: ŠTA JE EKOLOGIJA? - Pojam okoliša i njegove zaštite. 4 - uočava i prepoznaje zagaðivače okoliša i likove iz slikovnice - imenuje glavne zagaðivače - zna da riječ ekologija počinje slovom E, neki učenici mogu i da je napišu - identificiraju brojnost skupa - razlikuju zemlju, vodu, vazduh - identifikuju zagaðivače okoliša - razlikuju osnovne i složene boje - pjevaju pjesme o prirodi UPUSTVO ZA NASTAVNIKE U cilju efikasnijeg ostvarivanja očekivanih ishoda preporučujemo integriranje sa slijedečim predmetima: Bosanski jezik i književnost - ilustracija teksta slikovnice “ IZLET “ - imenovanje likova iz priče i pisanje imena - imenovanje glavnih zagaðivača okoliša Matematika - brojnost skupa -sabiranje i oduzimanje do 20 kroz tekst ( zadaci iz ekologije) Moja okolina - zagaðivanje okoline - va?nost odr?avanja čistoće - šta možemo uraditi da se riješe ovi problemi Likovna kultura - bojenje likova iz slikovnice - pravljenje maski - razlikovanje boja T.Z.O. i muzicka kultura - simulirati situacije iz sporta (kupimo otpad i bacamo u kontejner) - pjevati pjesme o prirodi DRUGI RAZRED PROGRAMSKI SADRŽAJ 12. SATI OČEKIVANI ISHODI Učenik će biti sposoban : ŠTA JE EKOLOGIJA? - razumjeti posljedice zagaðivanja okoli?a - Pojam okoliša i njegove zaštite. 4 - razumjeti va?nost ekologije za ?ivi svijet - razlikovati po?eljan od nepo?eljnog načina ponašanja prema okolini - prepoznati probleme koji nastaju nepažnjom ljudi UPUSTVO ZA NASTAVNIKE Bosanski jezik i književnost - čitanje slikovnice “ IZLET” - razgovor o slikovnici - igranje uloga - pronalaženje upitnih, uzvičnih rečenica Matematika - uporeðivanje ( veće - manje ) kroz ekološke crteže - jedinice za masu ( vaganje starog papira ) Moja okolina - izrada ekoloških znakova i natpisa - simuliranje situacija ( pozitivnih i negativnih ) - ( zaštita i zagaðivanje ) Likovna kultura - crtanje ekoloških aplikacija - ekološki natpisi - kolaž papir TREĆI RAZRED PROGRAMSKI SADRŽAJ 13. SATI OČEKIVANI ISHODI Učenik će biti sposoban: ŠTA JE EKOLOGIJA? - Pojam okoliša i njegove zaštite. - analizirati sadašnju situaciju u kojoj je naš okoliš 4 - objasniti pojam važnosti zaštite okoliša objasniti problem zagaðivanja - razvrstati posljedice do kojih dolazi zagađivanjem - objasniti va?nost (vode, vazduha, tla ) za ?ivot ?ivih bića UPUSTVO ZA NASTAVNIKE Bosanski jezik i književnost - čitanje slikovnice - igrokaz ( likovi slikovnice “ IZLET” - pisanje sastava o sadašnjoj situaciji okoliša - praviti popis stvari koje se mogu dogoditi ako se nastavi sa zagaðivanjem Matematika - rješavanje tekstualnih zadataka ekološkog sadržaja - mjerenje veličina (dužina, širina, visina) dijelova očišćenih od otpada Moja okolina - skupljanje sličica o okolišu - zemlja - planeta - istraživanje o zaštiti okoliša unutar uže i šire porodice Likovna kultura - pravljenje makete Zemlje T.ZO. i muzicka kultura - akcija čišćenja dvorišta -osmišljavanje melodije ( tekst pjesmice iz slikovnice ) ČETVRTI RAZRED PROGRAMSKI SADRŽAJ 14. SATI OČEKIVANI ISHODI Učenik će biti sposoban: - identificirati zagaðivače okoliša ŠTA JE EKOLOGIJA? - objasniti koncept ekologije - Pojam okoliša i njegove zaštite. 4 - koristiti skup pitanja pri analiziranju situacije - procijeniti i odlučiti na koji način bi doprinijeli unapreðenju okoli?a - razumjeti zajedničku odgovornost u očuvanju okoliša - razumjeti važnost ekologije za opstanak planete Zemlje UPUSTVO ZA NASTAVNIKE Bosanski jezik i književnost - pisanje ankete - intervju - pisanje pisma - pravljenje slikovnice - stripa Matematika -rač. radnje (množenje - pomnožiti količinu otpada koju jedna osoba sakupi za 1 godinu) - mjerenje i vaganje sakupljenog otpada - izračunavanje obima I povrešine - računske radnje do 100 000 - izračunati potrošnju vode za prosječnu porodicu u odreðenom periodu Moja okolina - projekti - rad u malim grupama, svaka grupa bira projekat za koji je zainteresirana ( Zagaðivanje vazduha od tvornica. Spa?avanje ugro?enih vrsta...) - sadnja sadnica, uređenje ?kolskog dvori?ta Likovna kultura - crtanje, mozaik, izrada makete - izrada postera ili fotografija kako bi podigli nivo svijesti stanovništva o potrebi zaštite okoliša PRIMJERI NASTAVNIH PRIPREMA ZA NASTAVNE PREDMETE Uz ovaj priručnik osmislili smo i “Mali eko priručnik” koji možete koristiti u nastavi integrišući ga kroz sve nastavne predmete u skladu sa nastavnim planom i programom. Naravno, ovo su samo neke ideje koje vam mogu biti putokaz u realizaciji i koje će potaknuti vašu kreativnost. Na prvom mjestu nudimo vam model dvočasovne radionice koja će biti realizovana u sklopu projekta u školama svih deset Općina SBK-a. MODEL RADIONICE UVODNI DIO SATA - rad u velikoj grupi RAZGOVOR: Gdje idete na izlet? S kim idete? Kada idete? Šta radite na izletu? Kada izlet završi, šta obavezno trebamo uraditi? (pokupiti smeće) Nakon razgovora dati učenicima zadatak da na jedan papir napišu šta im se sviða, a ?ta ne sviđa u prirodi. Svoj odgovor učenici lijepe u već pripremljenu tabelu. U PRIRODI MI SE SVIÐA U PRIRODI MI SE NE SVIÐA ANALIZA TABELE: Kada svi učenici svoje odgovore zalijepe u tabelu pročitamo ih sve i kratko komentarišemo svaki odgovor. 15. NAJAVA CILJA RADIONICE Sada ćemo pročitati priču o grupi djece koja su išla na izlet. Djecu su pratila dva vilenjaka koja se zovu istim imenom. Jedan se zove DOM i on dolazi iz Bosne i Hercegovine, a drugi se zove OIKOS i on dolazi iz Grčke. Njihov zadatak je da vide kako se djeca ponašaju u prirodi. Otvaram prvu stranu “Malog eko priručnika” i čitanje počinjemo veselom pjesmicom. Čitamo izražajno slikovnicu stavljajući akcenat na zaga?ivanje zraka, vode i tla. ANALIZA SLIKOVNICE: Postavljati takva pitanja da učenici uoče da nam je zagaðen zrak, rijeke, tlo... ? ta su djeca naučila kroz putovanje u prirodi? Šta ste vi naučili? (otpad ne ostavljaj u prirodi) DOGOVOR O ZADACIMA - rad u malim grupama Šta mi možemo uraditi da ljudi više vode računa o okolišu? Danas ćemo se malo zabaviti i napisati važne poruke našim prijateljima, roditeljima, komšijama... kojima ćemo ih zamoliti da vode više računa o našoj Planeti. Napomena: Uvodni dio možete koristiti za sve uzraste, a praktični dio prilagoditi uzrastu učenika. 1. razred - crtanje na temu “Okoliš kakav želim” 2. razred - oslikavanje ili pisanje eko poruka na papirnim ili platnenim vrećicama 3. razred - pravljenje znakova i pisanje eko poruka na istim, te njihovo postavljanje na vidna mjesta 4. razred - pisanje pisama koja će učenici poslati nadležnim organima, a u kojima će iznijeti svoje želje o tome kakav grad žele ZAVRŠNI DIO SATA Pokazati i pročitati zadnju stranicu “Malog eko priručnika” i reći da su OIKOS i DOM sretni jer su i nas naučili nešto o ekologiji i da moraju krenuti dalje da naðu drugu grupu djece kojoj treba pomoć. 16. UPUSTVO ZA PRIPREMU I VOÐENJE ČASA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI Na prvi pogled izmeðu bosanskog jezika i ekologije nema direktne veze, ali pojedine teme vezane za očuvanje životne sredine mogu se uspješno obraðivati kroz nastavne jedinke va?ećeg nastavnog plana i programa za bosanski jezik. Nastavnik mo?e lako uočiti koje je teme nastavnog plana i programa moguće interpretirati sa aspekta ekologije. Bosanski jezik je predmet sa najvećim brojem časova i zbog toga bi trebao biti od izuzetne važnosti i u integraciji ekološkog obrazovanja. Ekološko obrazovanje u nastavi bosanskog jezika bi se moglo integrirati na časovima kulture izražavanja, kao i kroz književne tekstove u kojima bi učenici trebali obratiti pažnju na okoliš i njegovu ljepotu. Na taj način učenici bi mogli da steknu sposobnost i vještine da sagledaju probleme u životnoj sredini, kao i sticati saznanja o uticajima ljudskih aktivnosti na životnu sredinu. Djeca će moći razmišljati i logički zaključivati o potrebi njihovog angažmana oko donošenja odluka vezanih za ekologiju, zatim uočiti sa kolikom ljubavlju i poštovanjem pisac piše o životnoj sredini koju treba cijeniti i čuvati. Nastavnik treba kroz ovakve časove: -motivisati učenike da sami pronaðu dijelove u tekstu u kojima autor opisuje prirodu, -da učenici otkriju šta je bio motiv opisa, -da sagledaju koliko se pisac zadržava na opisima, -da pronaðu dijelove u tekstu koji ukazuju na aktivnosti i odnos čovjeka prema prirodi, -da pronalaze pouke( ideje ) koje će se odnositi na životnu sredinu, -da prikažu svoju ideju u vidu literarnog dijela (pjesma, prozni tekst, akrostih...) Potrebno je da nastavnik dā kvalitetan uvod koji će na samom početku časa potaknuti učenike na razmišljanje, probuditi njihova osjećanja, te ih podsticati da djeluju još danas u svom okruženju i šire. Nakon uvodnog dijela nastavnik može podijeliti učenike u grupe (jer grupni rad doprinosi razvoju tolerancije, razmjeni mišljenja i zajedničkom donošenju stavova). Kroz ovakve časove nastavnik treba da motivira učenike i upućuje ih kako da promjene svoje ponašanje i svoje navike prema životnoj sredini i ekologiji i podstiče ih da djeluju na svoje prijatelje, poznanike... 17. PRIMJERI ČASOVA BOSANSKOG JEZIKA I KNJIŽEVNOSTI SA SADRŽAJEM O EKOLOGIJI ( ŽIVOTNOJ SREDINI ) primjer 1. Napomena: Na ovakav način može se obraditi bilo koja pjesmica sa sadržajem o životnoj sredini. NASTAVNA JEDINKA: Obrada književnog teksta UVODNI DIO SATA Sa učenicima kroz razgovor obnoviti znanje iz moje okoline koje je vezano za prirodu (npr. meðusobna povezanost biljnog i ?ivotinjskog svijeta, kru?enje vode u prirodi, ?ivotnu zajednicu - zavisno od sadr?aja knji?evnog teksta). GLAVNI DIO SATA Pročitati izražajno književno djelo (prozni tekst, poeziju ili dio teksta za lektiru). Analizirati književno djelo kroz detaljna pitanja kako bi nastavnik uvidio koliko su učenici usvojili sadržaj teksta. DOGOVOR O ZADACIMA Nastavnik će podijeliti učenike u grupe i dati zadatke učenicima da uoče o kojoj je prirodnoj pojavi riječ, do kojih promjena dolazi, šta izaziva promjene u prirodi. RAD UČENIKA - ANALIZA RADOVA Učenici bilježe svoja zapažanja i na radnu ploču lijepe ispisane papire. Nastavnik vodi dijalog sa učenicima o izvjesnim zapažanjima. On treba postaviti takvo pitanje da učenici pronaðu odgovarajući opis (npr. Zašto je voda potrebna biljkama? Kakva voda treba biti? Kakve promjene izaziva otapanje leda? itd.). Porazgovarati na koji način je autor opisao prirodne pojave. Nastavnik će učenike pozvati da opišu vlastita zapažanja o svom okruženju u kakvom sada žive. Motivisati učenike da otkriju razliku u opisu iz književnog djela sa opisom svog okruženja. Posebnu pažnju obratiti na suprotnosti. Očekivati je da će učenici opisati svoju okolinu kao zagaðenu i degradiranu. Nastavnik učenike aanimira da iznosu svoja razmišljanja o uočenim razlikama i podstiče ih na diskusiju o uzrocima zagaðenja prirode. 18. ZAVRŠNI DIO SATA Nastavnik može dati zadatak: Šta učenici mogu uraditi da bi spriječili zagaðenje okoline? Svoja razmi?ljanja učenici bi zalijepili na plakat koji će kao podsjetnik uvijek stajati na zidu u učionici. Primjer 2. NASTAVNA JEDINKA: Kultura izražavanja (opis vanjskog prostora) UVODNI DIO SATA U uvodnom dijelu sata nastavnik može pokazati slike ili prikazati dokumentarni film nekog grada svjetske ljepote u kojem ljudi vode računa o sredini u kojoj žive. -Nastavnik će razgovarati o tome šta im se sviða u filmu ili na slikama i zbog čega. GLAVNI DIO SATA U glavnom dijelu sata nastavnik će učenicima dati temu o kojoj će pisati (MOJ GRAD KAKAV ŽELIM) i objasniti plan pričanja. PLAN PRIČANJA -opći utisak -opis pojedinosti (kakvo dvorište žele, cvijeće, drveće, ulice, rijeke, trotoare...) -uticaj na ljudski život, raspoloženje -kako sačuvati grad iz svojih snova Učenici rade svoje zadatke u grupama, nakon čega slijedi izvještavanje (čitanje radova). Odabrati najkvalitetniji grupni rad i dati zadatak učenicima da obrazlože zašto je taj rad najbolji. ZAVRŠNI DIO SATA Nastavnik može dati zadatak za zadaću da napišu sastav na temu: “Moje želje i stvarnost” (opis vanjskog prostora). 19. Primjer 3. NASTAVNA JEDINKA: Kultura izražavanja (pisanje pisma) UVODNI DIO SATA: U uvodnom dijelu sata ili dan ranije možemo sa učenicima obići oko škole ili otići do rijeke (ako se nalazi u blizini), ili mogu opisati okruženje u kojem žive. Razgovarati o tome: Kakvo je okruženje u kojem oni žive? Šta mogu uraditi da spriječe zagaðivanje okoline? Voditi razgovor tako da učenici zaključe da mogu pisati pisma nadležnim ustanovama. GLAVNI DIO SATA Objasniti učenicima način na koji se pravilno piše pismo, kako ga spremiti u kovertu i adresirati. Učenike podijeliti u grupe i dati im zadatak da napišu pismo nekoj od nadležnih institucija za zaštitu životne sredine. Kada napišu svoja pisma, voða grupe izvje?tava. Odabrati najkvalitetniji grupni rad i učenici obrazlažu zašto su izabrali upravo taj rad. Ono pismo koje je najsadržajnije napisano kovertiramo, adresiramo i šaljemo. ZAVRŠNI DIO SATA Nastavnik može dati zadatak učenicima da kroz razgovor s roditeljima uoče najizraženiji problem zagaðenja okoliša u njihovom bližem okruženju i napišu pismo nadležnim institucijama. 20. UPUSTVO ZA PRIPREMU I VOÐENJE CASA MATEMATIKE Sadržaji o ekologiji mogu se veoma uspješno realizovati kroz nastavne jedinke važećeg nastavnog plana i programa za matematiku. Ekološka tema razdvajanja otpada može se realizovati kroz nastavne jedinke o skupovima. Reciklaža otpada kroz jedinke vezane za masu (gram, dekagram, kilogram...). Nastavnici na sličan način mogu organizovati časove u svim razredima, odabirom pogodnih nastavnih jedinki u kojima je moguće obraditi ove sadržaje. Na ovakvim časovima nastavnik treba: - upoznati učenike o količini otpada koji se svakodnevno stvara ljudskim aktivnostima - ukazati na zagaðenje ?ivotne sredine usljed neodgovornog odlaganja otpada. - probuditi svijest o njihovoj odgovornosti - razvijati kritičko mišljenje i logičko zaključivanje o načinu postupanja sa otpadom. Učenici bi trebali usvojiti znanja o tome: - šta je otpad - negativan uticaj otpada na životnu sredinu - da se otpad treba razdvajati - da otpad nastaje usljed ljudskih aktivnosti - da za pojedini otpad možemo dobiti novac ( papir, plastika, staklo, željezo...). Prethodnu konstataciju možemo obraditi kroz sve nastavne jedinke (jedinice za masu i vrijeme; jedinice za novac; izračunavanje obima i površine; skupovi; računske operacije), zavisno od uzrasta. (npr. Koliko novaca možemo dobiti za 1kg pojedinog otpada?) Nastavnik treba isticati važnost pojedinca, podsticati kritičko razmišljanje kroz izradu matematičkih zadataka. Učenici mogu zaključiti koliko se otpada svakodnevno odlaže u njihovom okruženju i šta preduzeti da se situacija popravi kako u školi tako u njihovoj porodici ili lokalnoj zajednici. 21. PRIMJER ČASA MATEMATIKE SA SADRŽAJIMA O EKOLOGIJI Primjer 1. NASTAVNA JEDINKA: Mjerenje mase i vremena Napomena: Ovaj sat možemo organizovati ispred škole, s tim da djeca moraju imati rukavice. UVODNI DIO SATA Nastavnik će učenike povesti oko škole da pogledaju koliko ima otpada i pretpostave koliko je kilograma moguće sakupiti i koliko im za to treba vremena. Nastavnik će na jedan papir bilježiti dječije pretpostavke. Zatim će podijeliti djecu u grupe i dati različite zadatke. GLAVNI DIO SATA 1. GRUPA - kupi plastičnu ambalažu u vreće 2. GRUPA - kupi papirnu ambalažu 3. GRUPA - kupi ostatke hrane 4. GRUPA - mjeri vrijeme koje su utrošili sakupljajući otpad 5. GRUPA - vaga otpad Učenici izvještavaju o dobijenim rezultatima i rezultate porede sa svojim pretpostavkama, ispisuju ih na papir koji će odnijeti u učionicu. NASTAVAK RADA: Na sljedećim časovima nastavnik, koristeći učeničke zabilješke, može raditi zadatke u nastavnoj jedinki računskih operacija, kao i u nastavnim jedinkama vezanim za obim i površinu. 22. Primjer 2. NASTAVNA JEDINKA: Tekstualni zadaci UVODNI DIO SATA Ponoviti o računskim radnjama (sab., oduz., množ., dijeljenje) NAJAVA CILJA SATA Danas ćemo raditi tekstualne zadatke za sve četiri računske radnje, ali na jedan neobičan način. Svaka grupa će sama osmisliti zadatak, ali na temu ekologija. GLAVNI DIO SATA Rad po grupama. 1. i 3. grupa - tekstualni zadaci zagaðenjavazduha 2. i 5. grupa - tekstualni zadaci zagađenja vode 4. i 6. grupa - tekstualni zadaci zagađenja tla RAD UČENIKA IZVJEŠTAVANJE: Jedna grupa čita svoj zadatak, a sve ostale ga rade. Kada svi zadaci budu uraðeni, svaki član svake grupe anonimno na stikeru izdvaja zadatak koji je po njemu bio najteži, najkvalitetniji, najinteresantniji i nije izašao iz zadane teme. (Stikere lijepe na papir postavljen na tabli.) Zajedno analiziramo i proglašavamo pobjedničku grupu. ZAVRŠNI DIO SATA - domaća zadaća Osmisli jedan tekstualni zadatak na temu - plastične flaše. 23. UPUTE ZA PRIPREMU I VOÐENJE CASA U PREDMETU MOJA OKOLINA ( PRIRODA I DRUŠTVO ) U nastavnom planu i programu za ovaj predmet, od prvog do četvrtog razreda osnovne škole, već se izučavaju oblasti ekologije, a meðu njima i teme o zagađenju zraka, vode, tla i za?titi od zagađenja. Sadr?aje o ekologiji nastavnik mo?e provoditi kroz sve tematske oblasti vezane za ovaj predmet ( porodica, ?kola, saobra?aj, higijena...) zavisno od nastavnikove volje i kreativnosti. Nastavnik treba: - razvijati ekološku svijest i kulturu - osposobljavati za primjenu ekoloških znanja u neposrednoj okolini i svakodnevnom životu -razvijati higijenske navike i njihovo njegovanje -poticati i razvijati stvaralačku maštu i kreativnost PRIMJER CASA PRIRODE I DRUŠTVA SA SADRŽAJIMA VEZANIM ZA EKOLOGIJU Primjer 1. NASTAVNA JEDINKA: Graða biljaka UVODNI DIO SATA: Razgovor o drveću. - Koga nazivamo “pluca” grada? Zašto? - Zašto ljudi uništavaju drveće? - Na koji način ćemo spasiti drveće? - Ko su “ Mladi gorani”? GLAVNI DIO SATA: Svaki učenik će “usvojiti” jedno stablo - drvo. Šta znači usvojiti? Učenici odlaze u dvorište, obližnji park ili šumu. Svako bira jedno drvo koje će smatrati svojim. Kada izvrše odabir imaju zadatak: - očistiti zemlju oko “svog” stabla - istraživati stablo - koru, grane, listove - uzeti otiske njegove kore i listova - mjeriti obim stabla - sve podatke zapisati u obliku izvještaja - razgovarati sa svojim stablom ZAVRŠNI DIO SATA: Povratak u učionicu i razgovor o obavljenom zadatku. 24. Primjer 2. NASTAVNA JEDINKA: Zagaðivanje vode, zraka, tla. UVODNI DIO SATA: Igramo se igre Edin kaže: - Ako je tačna Edinova tvrdnja podignite desnu ruku “Edin kaže”: “Vazduh je smjesa različitih gasova / plinova.” - Ako je tačna Edinova tvrdnja ustanite “Edin kaže”: “Sva živa bića mogu živjeti bez vode.” - Ako je tačna Edinova tvrdnja zatvorite oči “Edin kaže”: “Pušači zagaðuju zrak u prostorijama u kojima puše”. - Ako je tačna Edinova tvrdnja podignite lijevu ruku “Edin kaže”: Ono što nam ne treba bacamo pored kante, a ne u kantu za smeće”: GLAVNI DIO SATA: Danas ćemo biti istraživači. Formirati tri grupe. 1. grupa - ZAGAÐIVANJE ZRAKA 2. grupa - ZAGAĐIVANJE VODE 3. grupa - ZAGAĐIVANJE TLA Svaka grupa ima zadatak da napravi anketu vezano za svoju oblast. Kada naprave anketu anketiraju učenike iz suprotnih grupa. RAD UČENIKA - IZVJEŠTAVANJE ZAVRŠNI DIO SATA: Učenici dobivaju zadatak za domaću zadaću da anketiraju članove svoje porodice i komšije. Primjer 3. NASTAVNA JEDINKA: Higijena u školi UVODNI DIO SATA: U jednu neprovidnu vreću stavimo predmete iz učionice, komade zgužvanog papira, olovke, papiriće i kesice od čokolade i bombona... Zadatak je da svako dijete zavuče ruku u vreću i izvuče predmet. Svako dijete će imati nešto u ruci. Nastavnik će svakog učenika pitati šta ima u ruci i gdje će predmet ostaviti. Učenici koji u ruci imaju otpad odnose ga u kantu. Razgovarati zašto otpad bacamo u kantu i šta je to higijena učionice. 25. GLAVNI DIO SATA: RAD U GRUPAMA Svaka grupa ima zadatak da pravi cvjetove kako bi ukrasili učionicu. Za rad pripremiti: kolaž, makaze i ljepilo. ZAVRŠNI DIO SATA: Cvjetovima koje smo napravili ukrašavamo našu učionicu. Primjer 4. NASTAVNA JEDINKA: Reciklaža papira - vrijeme rada 2 sata Napomena: Ova nastavna jedinka može se uraditi kroz interdisciplinarni pristup u korelaciji s likovnim obrazovanjem. UVODNI DIO SATA - prvi sat Kroz tehnike MAPA POJMOVA saznati šta učenici znaju o recikliranju. - Na velikom papiru stoji pojam RECIKLAŽA, učenicima podijeliti listiće, svaki učenik jedan listić. Zadatak je da učenici napišu prvu asocijaciju na zadani pojam. Čim napišu, lijepe na veliki papir. Kada svi učenici završe čitamo njihove pojmove i komentarišemo. Dati tačno objašnjenje pojma reciklaža. GLAVNI DIO SATA: RAD U GRUPAMA - svaka grupa ima isti zadatak. DOGOVOR O ZADACIMA Sakupljeni stari papir izrežemo na što manje komadiće. Izrezani papir stavljamo u posudu sa mlakom vodom te ga malo izgnječimo i ostavljamo neko vrijeme da od starog papira nastane ”kaša”. ZAVRŠNI DIO SATA: Učenicima iznesemo nekoliko primjera šta sve možemo praviti od recikliranog papira (nove listove za pisanje, makete, ukrase,...). U zavisnosti od njihovih afiniteta dogovaramo nastavak rada na satu Moja okolina - Priroda i društvo ili satu Likovnog odgoja. 26. NASTAVAK RADA NA SATU PRIRODE I DRUŠTVA: U pliću posudu (tepsiju) stavljamo sloj glatkog papira iz časopisa ili starog kalendara. Na taj sloj stavljamo našu kašu od starog papira tako što je dobro iscijedimo, a zatim oklagijom ili nekim valjkastim predmetom izvaljamo. Ovako pripremljene posude sa papirom ostavljamo da se suše, kada ćemo ih moći lako odvojiti od podloge. Na dobivenom papiru ispisujemo eko poruke. ZAVRŠNI DIO SATA - PRIRODA I DRUŠTVO Pravimo izložbu radova u učionici. NASTAVAK RADA NA SATU LIKOVNE KULTURE Od “kaše” starog papira pravimo različite oblike koje ćemo upotrijebiti za izradu reljefa ili makete. (brda, drveće, rijeke, kuće, cvijeće,... ) Izraðene oblike ostavljamo da se osu?e. Osušene oblike bojimo i lijepimo na pripremljenu čvrstu podlogu. ZAVRŠNI DIO SATA - LIKOVNA KULTURA Pravimo izložbu radova u učionici i odabir najboljeg rada. 27. UPUTSTVO ZA PRIPREMU I VOÐENJE CASA TJELESNOG ODGOJA, LIKOVNE I MUZICKE KULTURE Poznato nam je da je za djecu od najranijeg uzrasta najefikasniji način učenja interaktivna nastava kroz sportsku i muzičku igru, kao i kroz kreativne likovne radionice. Kroz praktične i tjelesne vježbe u sklopu nastave tjelesnog odgoja, muzičke i likovne kulture možemo unaprijediti dječije zdravlje u tjelesnom i psihološkom smislu. To vodi unapre?ivanju kvalitete vje?banja, formiranja zdravog načina života, razvoja kreativnosti i ekološki usmjerenog ponašanja. Igre zadovoljavaju potrebe djece za kretanjem i aktivnošću, a kreativne likovne radionice razvijaju maštu i stvaralačko mišljenje kod djece. Moguće je realizovati interaktivnu nastavu kroz spoj tjelesnog odgoja, muzičke i likovne kulture i ekologije u cilju formiranja ekološki usmjerenog ponašanja. Kroz ovakav vid nastave djeca će: - shvatiti važnost tjelovježbe na svježem zraku - naučit će koliko je važno održavati ličnu higijenu i higijenu prostora - uvidjet će različite mogućnosti za igru u okruženju nedirnute prirode, te više vremena provoditi u prirodi - kreativno se izražavati u cilju očuvanja životne okoline ( pisati poruke, pjesmice, izraðivati plakate, ukra?avati kante...) Nastavnik može ukazati djeci na činjenicu kako uspješni sportisti, muzičari, pjevači, slikari,... imaju velike mogućnosti (zbog svoje popularnosti ) uticati na pozitivan stav o prirodi i potrebi njene zaštite. (Navesti neka od imena). PRIMJER CASA TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA SA SADRŽAJIMA VEZANIM ZA EKOLOGIJU Primjer 1. NASTAVNA JEDINKA: - Štafetno trčanje UVODNI DIO SATA: Izvesti djecu u dvorište i ponijeti ranije pripremljene kutije koje će Vam poslužiti kao kontejneri. 28. Svi učenici imaju jednokratne rukavice. Pripremni dio - zagrijavanje. zadatak nam je da pokupimo sav otpad u dvorištu i stavimo ga na jedno mjesto (hrpu). NAJAVA CILJA SATA Danas ćemo raditi štafetno trčanje sa zadatkom. GLAVNI DIO SATA: Učenike podijeliti u četiri ekipe. Zadatak: Na znak učitelja po jedan učenik iz svake ekipe trči najbrže što može do mjesta s otpadom i uzima po jedan dio onoga što njegova ekipa sakuplja (npr. 1. ekipa - plastične flaše; 2. ekipa - plastične kese; 3. ekipa - papir i 4. ekipa ostala ambalaža). Vraća se najbrže do svog sljedećeg člana ekipe i predaje mu taj komad otpada. Ovaj član ekipe trči brzo do kontejnera (kutije) s odgovarajućim natpisom, ubacuje otpad i vraća se do grupe gdje mora dotaći sljedećeg igrača. Igra traje dok ekipa u kutiju ne ubaci sav otpad koji sakuplja. Pobjednik je ona ekipa koja prva sakupi svoj otpadni materijal. igrač 2. kese START 1. ost. otpad igrač pl. boce A OTP D papir 1.1. Šematski prikaz kretanja prva dva igrača. Nakon proglašenja pobjednika kutije s otpadom odnosimo u kontejnere. Skidamo rukavice i ubacujemo ih u kontejner sa plastičnim kesama. ZAVRŠNI DIO SATA: Ulazimo u školu i peremo ruke sprovodeći i razvijajući higijenske navike. 29. PRIMJER CASA MUZICKE KULTURE SA SADRŽAJIMA VEZANIM ZA EKOLOGIJU Primjer 1. NASTAVNA JEDINKA - KOMPONOVANJE UVODNI DIO SATA: Otpjevati neku pjesmicu o prirodi (npr. Potočić, Ima jedan cvijetak žuti,...). Danas ćete svi biti mali kompozitori. GLAVNI DIO SATA: Vaš današnji zadatak je da osmislite melodiju za pjesmu Ekologija. TEKST PJESME: Ekologija je nauka važna i poruku koju nam šalje je veoma snažna. Vazduh, voda, zemlja je sve što nam treba. Bez prirode života nema i to nam je glavna tema. Učenički rad. 1. grupa 2. grupa 3. grupa 4. grupa 5. grupa - rok melodija pop melodija rep melodija narodna melodija sevdalinka RAD PO GRUPAMA - KONCERT Nakon osmišljene melodije svaka grupa ima nastup i izvodi svoju pjesmu. Neutralni žiri svaku grupu ocjenjuje ocjenom od 1 - 5. Kada sve grupe otpjevaju, žiri proglašava pobjednika. ZAVRŠNI DIO SATA: Pobjednička grupa još jednom izvodi svoju pjesmu. 30. PRIMJER ČASA LIKOVNE KULTURE SA EKOLOŠKIM SADRŽAJEM Priroda je velika inspiracija za ispoljavanje kreativnosti, pa samim tim i za aktivnosti crtanja i oblikovanja. Djeca se likovno izražavaju jer imaju potrebu da iskažu svoj svijet, svoje viðenje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i odu?evljenja. Ako uzmemo u obzir gore navedeno onda je ovo najbolji način da uvidimo i saznamo što djeca znaju o životnoj sredini, što žele i očekuju u budućnosti i da se i sami uključe u kreiranje novog načina ponašanja u svrhu unapredenja svijesti o okolišu. Kroz satove likovne kulture učenike možemo naučiti kako od otpadnih materijala napraviti različite predmete koje kasnije mogu koristiti u nastavi i svakodnevnom životu, kako kroz svoje likovne radove poslati svijetu poruku, kako ukazati na onečišćenje rijeka... Velike mogućnosti integracije tema s ekološkim sadržajem i likovne kulture te različit način obrade tema naveli su nas da vam u ovom dijelu ne dajemo kompletnu pripremu jednog sata već da vam ponudimo različite ideje za aktivnosti na vašim časovima. KREATIVNE RADIONICE: - izrada eko znakova izrada eko postera, plakata, zidnih novina... pravljenje maski izrada ukrasa i nakita od materijala iz prirode ili otpadnog papira izrada lutki od plastičnih flaša izrada kućica za lutke od plastičnih flaša izrada torbi, cekera od starih majica, hlača... izrada torbi od plastičnih kesa ispisivanje eko poruka i oslikavanje majica pravljenje kanti od kartona pravljenje kutijica za olovke, gumice... ukrašavanje staklene ambalaže ukrašavanje kontejnera i kanti za smeće u svom okruženju oslikavanje starih betonskih zidova sa eko sadržajem osmišljavanje eko kutka u svom razredu 31. EKO PITALICA Odgovarajte na sljedeća pitanja i zaokružite slova pored odgovora koji mislite da je tačan. Potom zaokružena slova upišite u kvadratiće i saznat ćete ko ste. 1. Otpatke treba bacati: 2. M - u korpu za otpatke A - u rijeku C - u školsku torbu Rijeke zagaðuju ?tetne vode iz: 3. Automobile treba parkirati u: S - česme A - tvornice B - parka F - kuću O - park L - garažu 4. Otpadne vode koje se ispuštaju u rijeke ugrožavaju život: I - ribama G - vjevericama 5. Koji od ovih predmeta ne spada u krupni otpad: E - flašica soka D - mašina za veš J - frižider 7. Koje od navedenih voćki ne treba prati: O - banane N - jabuke T - šljive 6. Ponovno iskorištavanje papira zove se: R - reklamiranje K - recikliranje Z - renoviranje 8. Na livadi ispred škole lijepo je posaditi: P - stari televizor L - cvijeće M - auto gumu 10. Ime simpatije treba napisati na: H - zid zgrade G - spomenar A - klupu u parku 9. Krčenje šume je: O - sječa drva M - pravljenje kućica C - kopanje podzemnih kanala 32.