Infrastruktura za mjerenja i ispitivanja i njezina uloga u razvoju

u žarištu
Infrastruktura za
mjerenja i ispitivanja
i njezina uloga u razvoju gospodarstva
i društva
Mirko Vuković
Mladen Jakovčić
T
rgovinski sporazumi među državama i regijama posebno zahtijevaju da
sve potpisnice prihvate rezultate mjerenja i ispitivanja koje je provela bilo koja strana u tim sporazumima. Taj povećani naglasak na važnost istovrijednosti mjerenja i ispitivanja za trgovinu postao je temelj prema kojemu se
moraju ocjenjivati nacionalne potrebe koje se odnose na infrastrukturu kakvoće kao oruđe za postizanje industrijske konkurentnosti zemlje.
U izvještajima Odbora za tehničke zapreke trgovini Svjetske trgovinske organizacije (WTO/TBT) navodi se da je pomanjkanje međunarodno prihvaćene mjeriteljske infrastrukture u mnogim zemljama u razvoju jedna od zapreka izvozu proizvoda jer izvoznici iz tih zemalja ne mogu jamčiti korisnicima
da njihovi proizvodi zadovoljavaju međunarodne norme.
U ovome članku daje se u općim crtama prikaz uloge mjerenja i ispitivanja
u potpori gospodarskom razvoju i rješavanju ključnih društvenih problema
povezanih sa zaštitom zdravlja i sigurnosti ljudi, zaštitom okoliša i prirodne
sredine, racionalnom uporabom energije te drugim problemima s kojima se
danas suočava čovječanstvo.
Uvod
Razvijena nacionalna mjeriteljska
infrastruktura važan je čimbenik
razvoja gospodarstva i društva.
Snažna težnja prema globalizaciji
svjetske trgovine, međunarodna
suradnja u proizvodnji roba, veća
tehnička složenost većine proizvoda i usluga te veća briga za probleme zdravlja, sigurnosti i okoliša
sve više zahtijevaju međunarodnu
ujednačenost i međunarodno priznavanje mjerenja i ispitivanja.
Danas se pouzdana mjerenja zahtijevaju u mnogo širemu području ljudske
djelatnosti nego u nedavnoj prošlosti. Većinu novih pravaca razvoja u tome
području potiče industrija. Stoga je pomanjkanje sposobnosti mjerenja i ispitivanja ozbiljno ograničenje konkurentnosti gospodarstva posebno u područjima u kojima se sukladnost s propisima i dokazivanje sustava osiguravanja
kakvoće i sigurnosti proizvoda sve više temelji na dokazanim sposobnostima
mjerenja i ispitivanja.
Za uspjeh na tržištu presudno je da proizvođač poštuje određene postupke
koji započinju oblikovanjem proizvoda, a završavaju ispitivanjem i potvrđivanjem proizvoda i usluga čime daje jamstvo da su zadovoljene deklarirane
specifikacije i zahtjevi tržišta.
Poduzeća koja žele konkurirati na svjetskome tržištu moraju moći zadovoljiti niz tehničkih propisa i norma te provesti različite postupke ispitivanja i
ocjene sukladnosti proizvoda s tim propisima i normama. Tako provedeni
postupci dokazivanja kakvoće zajedno s drugim elementima kao što su cijena
proizvoda i usluga te način na koji se osiguravaju proizvodi i pružaju usluge
jamče pristup međunarodnome tržištu. Osiguranje pristupa poduzeću međunarodnim tržištima dovodi do stvaranja većih prihoda i otvaranja novih
radnih mjesta od čega posredno ima koristi i šira društvena zajednica u kojoj
poduzeće djeluje. Procjenjuje se da na 80 % tih roba utječu norme i propisi.
5
u žarištu
Različite su studije pokazale da trošak proizvođača u postizanju i dokazivanju »sukladnosti s normama« može dosegnuti
i do 10 % troškova proizvodnje. S druge strane za konkurentnost na globalnome tržištu bitni su visoka kakvoća proizvoda i usluga te prilagodljivost novim potrebama i inovativnost.
Sigurnost i zaštita društva također zahtijevaju pouzdana i usporediva mjerenja. S porastom i olakšavanjem međunarodnoga prometa sve se brže šire zarazne bolesti. Nadzor nad
onečišćenjem i zaštita našega okoliša globalna su pitanja kojima se daje velika važnost. Zaštita ljudi, životinja i biljaka i
općenito životne sredine zahtijeva globalno usklađen i sukladan pristup.
Kakvoća proizvoda i zaštita kupaca od proizvoda loše kakvoće oduvijek su važna pitanja te su države od najstarijih vremena imale potrebu zakonski uređivati to područje. Kako se
međutim u svijetu sve više širi duh globalizacije, a izazvan je
golemom razmjenom proizvoda i usluga, aspekti kakvoće danas se na međunarodnoj razini utvrđuju međunarodnim i
regionalnim normama. Premda su se na temelju trgovinskih
pregovora u okviru WTO-a danas u velikoj mjeri smanjile
carinske zapreke trgovini, istodobno su se povećale necarinske zapreke u obliku tehničkih propisa i norma te postupaka
ocjene sukladnosti, što je za izvoznike ozbiljan izazov. Normama se utvrđuju i postupci dokazivanja sukladnosti proizvoda s utvrđenim zahtjevima te zahtjevi za rad i ovlašćivanje
tijela koja provode takve postupke, čime se osigurava uspostavljanje odgovarajućih struktura za usklađivanje i međusobno priznavanje, što u velikoj mjeri svim sudionicima daje isti
status u svjetskoj trgovini. Ispunjavanje svih tih zahtjeva i dokazivanje odgovarajuće sukladnosti težak je i skup proces,
pogotovo za poduzeća u zemljama koje imaju slabije razvijenu infrastrukturu mjerenja i ispitivanja.
Stoga je presudno za sva gospodarstva da odgovarajućim sporazumima osiguraju međunarodno priznanje svojih sastavnica
infrastrukture kakvoće. Kako bi svojim nacionalnim gospodarstvima omogućile da svladaju taj izazov, države moraju
oblikovati nacionalnu međunarodno priznatu infrastrukturu
kakvoće koja bi bila prije svega prilagođena potrebama odgovarajućih nacionalnih korisnika. Vodeće industrijske države
svijeta već su koncem 19. stoljeća, kako bi pomogle razvoju
svoje industrije, uspostavile određene elemente infrastrukture
kakvoće na nacionalnoj razini kao što su mjeriteljski instituti
i normizacijske ustanove. Sve sastavnice infrastrukture kakvoće međusobno su tijesno povezane i bitne za proizvodnju i trgovinu te je za uspješno uključivanje u globalnu trgovinu potrebna svaka od njih.
Nacionalnu infrastrukturu kakvoće treba promatrati kao dio
cjelovite infrastrukture neke države sa istom razinom važnosti kao što je imaju putovi i autoceste, škole, medicinske službe itd. jer je ona jedan od ključnih čimbenika koje strani investitori uzimaju u obzir kad donose odluke o svojem
ulaganju u neku državu. Nacionalna je infrastruktura kakvoće prema tome ključ za veću integraciju u međunarodni trgovinski sustav.
Za izvoz proizvođači moraju zadovoljiti zahtjeve ciljnih tržišta
koji se odnose na kakvoću, sigurnost, pouzdanost, okoliš i higijenu te moraju moći za to osigurati uvjerljive dokaze. Preduvjet je za to postojanje infrastrukture za mjerenja i ispitivanja koja zadovoljava međunarodne norme te osigurava
6
potrebne dokaze o kakvoći i sigurnosti. Ako ta infrastruktura
nije u funkciji ili ako je nedostatno razvijena, pomanjkanje
prihvatljivoga dokaza može biti tehnička prepreka trgovini. S
porastom broja norma i tehničkih pravila nametnutih tržištu
tehničke prepreke trgovini postaju sve važnije pitanje. Pomanjkanje odgovarajućeg iskustva na tehničkoj razini otežava
gospodarstvima ravnopravno sudjelovanje na međunarodnome tržištu u oštrome međunarodnom režimu razmjene roba.
S druge strane nacionalna infrastruktura mjerenja i ispitivanja ima i zaštitnu funkciju na domaćem tržištu. Ona je temelj
za osiguranje djelotvornoga nadzora nad tržištem i zaštitu potrošača te je time u funkciji javnog reda i društvene pravde.
Za određivanje željene razine zaštite u zemlji odgovorne su
državne vlasti koje zakonski uređuju pitanja sigurnosti i zaštite građana. U tu se svrhu donose tehnički propisi koji trebaju što je više moguće biti usklađeni s regionalnim i međunarodnim preporukama. Za djelotvornu zaštitu okoliša i
potrošača, sigurnost proizvoda i sigurnost tehničke opreme s
kojom su povezani mogući rizici te proizvode moraju ispitati mjerodavna tijela koja su ovlastila neovisna tijela u skladu
s odgovarajućim tehničkim propisima te je potrebno nadzirati njihovu uporabu i stavljanje na tržište.
U svojoj funkciji zaštite potrošača, okoliša itd. na nacionalnome prostoru ministarstva i druga zakonodavna tijela trebaju donositi tehničke propise i nadzirati njihovu provedbu.
U tome poslu ona određene djelatnosti prenose na tijela nacionalne infrastrukture kakvoće, kao što su ispitni i umjerni
laboratoriji, normizacijska tijela, akreditacijsko tijelo, tijela
koja provode ocjenu sukladnosti itd., kao svoje tehničke poluge za provedu tih propisa.
Potrebe za mjerenjima i
ispitivanjima – sadašnji i
budući zahtjevi
Klasično mjeriteljstvo bavilo se gotovo isključivo mjerenjima
u fizici i tehnici. Brz razvoj novih metoda i uopće potreba za
boljim i pouzdanijim mjerenjima s poboljšanom točnošću i
upravljanjem doveli su do dodatnih i novih zahtjeva u tzv.
klasičnom mjeriteljstvu. U mnogim se klasičnim područjima
(mjerenja duljine i srodnih veličina, mjerenja električnih veličina, mjerenja vremena i frekvencije itd.) potreba za točnošću tijekom posljednjih pedeset godina povećavala za faktor
deset svakih deset do dvadeset godina. Taj se pravac razvoja i
dalje nastavlja. To posebno vrijedi za etalone vremena i frekvencije koji su temelj za svemiroplovstvo i pozicijske sustave.
Drugi su primjer veoma strogi zahtjevi u mjerenjima duljine
i srodnih veličina te mjerenjima u mehanici u primjenama u
kojima se podsustavi konstruirani za sklapanje ugrađuju u
različitim tvornicama, često i u različitim državama, te se mora jamčiti njihova spojivost. Primjer je automobilska industrija u kojoj mjeriteljstvo igra bitnu ulogu. Za gradnju naprednih automobila koji su sigurni, energetski gospodarni,
jeftini za održavanje i neškodljivi za okoliš zahtijevaju se točna, usporediva i sljediva mjerenja gotovo svih fizikalnih veličina i nekoliko kemijskih veličina (npr. ispuštanja plinova),
što također dovodi do poboljšana položaja proizvođača na
tržištu koje je veoma globalizirano i na kojemu djeluje međunarodna konkurencija.
Danas se zahtijeva količinsko iskazivanje i mjere mnogih fizičkih svojstva za koja donedavno nije postojao nijedan mjeriteljski sljediv postupak. To su različita reološka i termomehanička svojstva tvari (čvrstoća, viskoznost, elastičnost,
prijenos topline), opis zrna i prašaka, boja, mirisa itd.
Nanomjeriteljstvo
Opći pravac razvoja prema sve većoj minijaturizaciji u proizvodnji vodi prema razvoju tehnologije od mikroljestvice do
nanoljestvice. Nije riječ međutim samo o problemu ljestvice,
nego to u stvari znači suočavanje s potpuno novom fizikom.
Posljedica je toga da se trebaju drastično promijeniti metode
mjerenja i ispitivanja, što je velik izazov za mjeriteljstvo. I na
nanorazini kao i u klasičnoj industriji mora se dokazati da
svaki proizvod ili proizvodni proces zadovoljava utvrđene zahtjeve, što zahtijeva mjerenja sljediva prema odgovarajućim
etalonima.
Više država nanotehniku smatra strateškim trgovinskim sektorom. U industriji proizvodnje mikrokrugova oko 35 %
troškova može se izravno pripisati mjerenju, što je za tu industriju ogroman izazov. Poboljšanja takvih mjerenja dovode
do snažnijih mikrokrugova, što ima velik utjecaj na novine i
poboljšanje u industriji poluvodiča, te prema tome i na gospodarstvo i trgovinu u cjelini.
u žarištu
Nacionalnu infrastrukturu kakvoće treba promatrati kao dio cjelovite infrastrukture neke države sa istom razinom važnosti kao što je imaju putovi i autoceste, škole, medicinske službe itd. jer je ona jedan od ključnih čimbenika koje strani investitori uzimaju u obzir kad donose odluke o svojem ulaganju u
neku državu. Nacionalna je infrastruktura kakvoće prema tome ključ za veću
integraciju u međunarodni trgovinski sustav.
Mjeriteljstvo u kemiji
Posljednjih je godina došlo do brzoga razvoja potreba za mjeriteljstvom u područjima koja su u prošlosti bila samo izdaleka povezana sa svjetskim mjeriteljskim sustavom. U novije
vrijeme sve više raste interes kemijske i naftne industrije za
međunarodno priznatom sljedivošću i usporedivošću. Kemijska zajednica stavlja sve veći naglasak na mjeriteljstvo i srodne djelatnosti kad je riječ o tehničkim zaprekama trgovini.
Mjeriteljstvo u zdravstvu i farmaciji
Posljednjih je godina i u mjeriteljstvu u zdravstvu postignut
velik napredak. Zbog napretka mjernih sposobnosti znatno
je poboljšana dijagnostika pacijenata, što doprinosi većemu
izgledu za uspješnu obradbu bolesnika.
Farmaceutski proizvodi čine oko 12 % troškova zaštite zdravlja u razvijenim zemljama. Troškovi su zaštite zdravlja u Europi u prosjeku 8 % GDP-a Europske unije, a u Sjedinjenim
Državama 14 % GDP-a SAD-a. To je područje veoma strogo
zakonski uređeno mjerenjima i ispitivanjima koja se temelje
na dobroj proizvodnoj praksi. Industrija je posebno zainteresirana za tješnju suradnju s nacionalnim mjeriteljskim institutima na poboljšavanju spektroskopskih analiza, kemometrije, osjetila, međusobno zamjenjivih potvrđenih referentnih
tvari itd.
Na nesreću još je ostalo mnogo problema usporedivosti u
bolničkim mjerenjima, ne samo na međunarodnoj razini nego i između bolnica i u pojedinim bolnicama. Rješenje tih
problema dovelo bi do trenutačnoga poboljšanja zdravstvene
skrbi i do znatnog sniženja troškova. Potrebu da se stanje poboljša priznala je Europska komisija donošenjem Direktive o
in vitro dijagnostičkim medicinskim uređajima (IVD). Ta direktiva zahtijeva sljedivost prema mjernim etalonima višeg
reda (bez specifikacije koji se etaloni zahtijevaju). Sljedivi i
usporedivi mjerni rezultati služe izravno primarnomu cilju
laboratorijske medicine i dobivanju korisnih i pouzdanih podataka za donošenje medicinskih odluka. Pouzdana mjerenja
smanjit će potrebu za opetovanjem mjerenja. Troškovi opetovanih mjerenja mogu biti iznimno veliki, što može izazvati znatne gospodarske gubitke.
Sljedivost mjerenja u medicinskim laboratorijima zahtijeva
se i u drugim područjima svijeta, npr. u Sjedinjenim Državama. NIST je u tijesnoj suradnji s medicinskom zajednicom
Sjedinjenih Država razvio i razvija velik broj potvrđenih referentnih tvari osiguravajući tako oruđa za točnija i sljediva
mjerenja u laboratorijskoj medicini.
7
u žarištu
Mjeriteljstvo za
provedbu zakona, zaštitu
od kriminala, sudsku
medicinu, antidoping i
sigurnost
Država je također odgovorna za zakonsko
uređivanje u području zaštite zdravlja, sigurnosti i zaštite okoliša. Premda su te
funkcije po naravi različite, opće je svojstvo da sukladnost sa zakonom ovisi o
mjernim rezultatima. Prema tome mjerenja koja se provode u te svrhe izravno se
tiču vlade. Stoga vlade, da bi mogle zadovoljiti svoju ulogu u provedbi tih zakona
i propisa, moraju osigurati razvoj i održavanje infrastrukture koja može biti oslonac za točnost tih mjerenja.
Treba napomenuti da se u tome području zahtijeva mnogo
mjerenja koja se trenutačno ne mogu obavljati u jedinicama
koje su izravno sljedive prema SI-ju. To je na primjer slučaj
sa sadržajem masnoće i s biološkom aktivnošću mnogih farmaceutskih pripravaka koji nisu veličine koje se mogu lako
mjeriti u fizičko-kemijskim kategorijama. U tim se slučajevima etaloni temelje na tzv. međunarodnim jedinicama definiranim s pomoću biološke aktivnosti referentnih uzoraka.
Mjeriteljstvo u sigurnosti i
ispitivanju hrane
Sigurnost hrane i ispitivanje hrane veoma su važni za javnost.
Najnoviji primjeri katastrofa u tome području (BSE, salmonela, dioksin itd.) pokazali su da su pouzdana uzorkovanja i
mjerenja presudna za donošenje ispravnih odluka. Činjenica
da postojeći nacionalni sustavi za takva ispitivanja u Europskoj zajednici nisu u svemu optimalni dovela je do razvoja
sustava Europske unije i nacionalnih referentnih laboratorija
te akreditiranih službenih nadzornih laboratorija koji trebaju
ispunjavati kriterije iz norme ISO/IEC 17025, uključujući
pitanja sljedivosti te dodatne kriterije za tehničku djelotvornost analitičkih metoda. U mnogim se zemljama zakonodavstvo sada usmjerava na ispitivanje prehrambenih proizvoda u
cijelome lancu od živih životinja do krajnjih ljudskih i životinjskih prehrambenih proizvoda. Kako bi se zadovoljile sve
potrebe koje se odnose na genetički preinačenu hranu (GMO),
razvijaju se bolja i sljediva mjerenja. Osim činjenice da je ispitivanje hrane tijesno povezano s javnim zdravstvom, ne treba zaboraviti na to da je hrana glavni međunarodni trgovinski
proizvod te da je podložna necarinskim zaprekama trgovini.
Područje ispitivanja hrane jedno je od područja u kojemu
mnogi referentni etaloni nisu povezani i još se ne mogu lako
povezati sa SI jedinicama.
Postoji mnogo više područja u kojima su
važna pouzdana, međunarodno dogovorena i priznata usporediva mjerenja kao što su mjerenja za
potrebe provedbe zakona (mjerila brzine, analizatori alkohola u dahu itd.), carine (npr. alkohol), zaštite od kriminala,
sudske medicine (DNA itd.), antidopinga, sigurnosti itd.
Mjerenja u tim područjima uključuju fizikalna i fizikalno-kemijska mjerenja.
Svjetska antidopinška agencija (World Anti-Doping Agency,
WADA) u suradnji s Međunarodnim olimpijskim odborom
priprema normu za zadovoljavanje kakvoće svojstvene tomu
području koja također otvara pitanje sljedivosti i mjerne nesigurnosti.
Zakonsko mjeriteljstvo
Zakonsko mjeriteljstvo obuhvaća sve radnje za koje su propisani zakonski zahtjevi, a koje se odnose na mjerenje, mjerne jedinice, mjerila i mjerne metode te koje provode državna tijela radi osiguravanja odgovarajuće razine povjerenja u
mjerne rezultate u zakonski uređenu okolišu na nacionalnoj
razini.
U kupnju i prodaju roba i usluga uključena su mjerenja količine i/ili kakvoće proizvoda, pretpakirani proizvodi čiji se sadržaj iskazuje masom, brojem ili obujmom te mjerenje pruženih usluga (npr. trajanja i udaljenosti). Stoga se zakonsko
mjeriteljstvo primjenjuje ne samo na strane u trgovini nego i
na zaštitu pojedinaca i društva kao cjeline. Javne vlasti moraju voditi brigu o mjernim rezultatima posebno kad postoje
sukobljeni interesi te kad tržišne sile nisu organizirane i/ili dostatno mjerodavne, što zahtijeva uplitanje nepristranoga suca.
Zakonsko mjeriteljstvo uključuje četiri glavne djelatnosti:
utvrđivanje zakonskih zahtjeva (donošenje propisa iz područja mjernih jedinica, pretpakovina i mjerila), ocjenu sukladnosti zakonski uređenih proizvoda i nadzor nad njima te osiguranje potrebne infrastrukture za sljedivost zakonski
uređenih mjerenja i mjerila.
Mjeriteljski propisi donose se za ona mjerila i mjerenja koja
mogu utjecati na točnost trgovačkih transakcija te za uporabu u područjima javne sigurnosti (zaštiti zdravlja, sigurnosti
prometa, medicinskoj dijagnostici itd.).
8
Mnoge su vrste mjerenja više-manje tijesno povezane s
onim što javnost smatra »kakvoćom života«. To uključuje
mjerenja buke (npr. buke koju prouzročuju susjedi, promet
i zrakoplovi), prašine (u zatvorenim i otvorenim prostorima), vibracija pa čak i mjerenja subjektivnih veličina kao
što su okus, miris i izgled (npr. sjaj boja dobro je poznat i
kritičan parametar u proizvodnji papira i automobila). I u
tim slučajevima potrošač očekuje pouzdana i usporediva
mjerenja i specifikacije.
Mjeriteljstvo povezano s nadzorom
nad onečišćenjem okoliša
Uništavanje životne sredine zbog štetnih ljudskih i industrijskih djelatnosti bez obzira na to odnose li se na tlo, vodu ili
zrak mora se točno mjeriti. Ne samo zato da bi se osigurali
pouzdani podatci za provjeru sukladnosti s normama i za donošenje odluka koje se odnose na zaštitne mjere nego i za nove primjene, npr. kad stupe na snagu formalni sporazumi o
trgovini emisijama. Troškovi povezani s održavanjem čistoće
okoliša ili sa samim procesom čišćenja veoma su veliki. Neispravna mjerenja dovode do pogrješnih odluka i mogu stajati proizvođača ili društvo velik novčani iznos. U mnogim su
državama uspostavljene nacionalne mreže mjerenja onečišćenja, a još se uspostavljaju i u drugim državama. Doneseni su
nacionalni (npr. u Sjedinjenim Državama) i regionalni (Europska unija) propisi (direktive u Europskoj uniji) koji se odnose na ispuštanja plinova i nekih drugih onečišćivača. Kako
problemi okoliša nisu ograničeni nacionalnim granicama,
svako donošenje i provedba propisa ima važne međunarodne
posljedice.
Budući da gotovo sav otpad, uključujući industrijske nečistoće, ispuštanje plinova, emisiju dimnjaka, lijekove i proizvode
koji se upotrebljavaju za osobnu njegu, završava u obalnim
vodama, analiza takvih voda i analiza ribe, oštriga, rakova i
drugih živih organizama koji pokazuju promjene u genima i
proteinima dobri su pokazatelji kakvoće našeg okoliša. Stoga
je dugoročna kompatibilnost mjernih rezultata u tim područjima bitan zahtjev.
u žarištu
Mjeriteljstvo povezano s kakvoćom
života
Mjeriteljstvo povezano s nadzorom
nad klimatskim promjenama
Da bi se nadzirale promjene klime i dobili pouzdani podatci
za klimatska modeliranja, Svjetska meteorološka organizacija
(WMO) pokrenula je program globalnog nadzora nad
atmosferom. To su mjerne točke koje u duljim razdobljima
prate različite parametre kao što su visine valova, temperatura, staklenički plinovi, ozon itd. raspodijeljene po cijelome
svijetu. Ta su mjerenja važna samo ako imaju uporište u veoma dugoročnim, stabilnim, međunarodno dogovorenim i
priznatim globalnim mjernim etalonima, tj. etalonima koji
moraju biti povezani s nepromjenjivim temeljnim prirodnim
stalnicama. To zahtijeva redovita umjeravanja i međunarodne
usporedbe ne samo u području fizikalnih nego i u području
kemijskih mjerenja. Klimatske promjene zahtijevaju veoma
točna mjerenja stakleničkih plinova i ozona (s točnošću većom od 0,1 %) te bi se ta mjerenja trebala oslanjati na veoma
stabilne referentne etalone kako bi se omogućilo određivanje
malih promjena tijekom duljih razdoblja.
Mjerenja slanosti oceanskih voda smatraju se dobrim pokazateljima za zemljotrese, tsunamije i klimatske promjene.
Mjerenja slanosti zahtijevaju točnu elektrokemijsku analizu
s točnim mjerenjem temperature kao važna parametra.
Osim važnosti točnih mjerenja za društvo općenito, ta mjerenja imaju i važan neposredni gospodarski aspekt u trgovanju
energijom ili onečišćivačima. Na primjer, u skladu s ugovorom
iz Kjota države mogu trgovati udjelima CO2, a postoji i živa
međunarodna trgovina otpadom.
Mjeriteljstvo u
biotehnologiji i
biologiji
Postoje nove i veoma hitne potrebe
za normiranjem mjerenja genetički
preinačenih prehrambenih proizvoda. Velika izvozna tržišta ovise o javno prihvatljivim mjernim rezultatima postojanja ili nepostojanja
genetički preinačenih proizvoda u
hrani. Sadašnjim mjernim metodama nedostaje strogost i nisu dobro
opisane ni razumljive. Drugo je područje suvremene biotehnologije u
kojemu još nije razvijena mjeriteljska
infrastruktura tehnologija DNA i
RNA. U svim je tim područjima bitno da se brzo postigne svjetska usporedivost i pouzdanost mjerenja kako
bi se zadovoljila rastuća očekivanja
javnosti.
9
vačkim transakcijama u naftovodima i plinovodima
mjere stotina milijuna barela nafte i milijarde kubnih metara plina. Pogrješke od nekoliko tisućinka
iznose nekoliko stotina milijuna dolara.
u žarištu
U tome su području veoma potrebna temeljna istraživanja koja provode NMI-i kako bi se poboljšale
mjerne metode uključujući i mjerenja parametara
kao što su kalorična vrijednost i sadržaj energije.
Mjeriteljstvo u području
elektromagnetskog i ionizirajućeg
zračenja
Brz razvoj telekomunikacijskog sektora te uporaba mobilnih
sustava koji upotrebljavaju visokofrekvencijska područja zahtijevaju razvoj gustih mreža visokofrekvencijskih odašiljača.
Količina elektromagnetskog zračenja u našem okolišu brzo
raste kao i rasprave o tome ima li ono štetno djelovanje na
ljudsko zdravlje i okoliš. Za odgovor na ta pitanja potrebna su
točna mjerenja elektromagnetskog zračenja. Kako se u tome
području upotrebljavaju i mjere signali veoma niske razine, to
zahtijeva strogu elektromagnetsku spojivost i zaštitu od elektromagnetskih smetanja. Primjeri se mogu naći u jakim novim
jedinicama u bolnicama, mjerenjima na mozgu i mišićima,
mjerenjima u komunikacijama, svemirskim mjerenjima itd.
Ionizacijsko zračenje upotrebljava se u mnogim područjima
kao što su dijagnostika i terapija ljudi, dijagnostika kakvoće
proizvoda (kakvoća zavarivanja) te u sterilizaciji proizvoda od
mikroorganizama kao što su bakterije, virusi i plijesan. Takva
mjerenja uključuju precizne doze alfa-zraka, beta-zraka, xzraka i neutronskih zračenja te mjerenja aktivnosti radionuklida. Nadalje su potrebne posebne sposobnosti mjerenja u
mamografiji i mjerenju kerme. U terapijskoj se obradbi zahtijevaju i veoma točna mjerenja elektromagnetskog zračenja.
Mjeriteljstvo u energetskome
području
Kako energetski izvori postaju sve dragocjeniji, a cijena energije i energenata neprekidno raste, sve je veći interes za povećanjem točnosti mjerenja nafte i prirodnoga plina. U tome
se području zahtijevaju točnija i na svjetskoj razini usporediva mjerenja protoka, kemijskog sastava i sadržaja energije.
U naftnoj i plinskoj industriji velika bi se trgovinska korist
postigla kad bi na primjer mjerenja protoka bila znatno preciznija. Za mjeriteljstvo je velik izazov poboljšanje pouzdanosti i točnosti mjerenja protoka plina i fluida jer se pri trgo-
10
Razvoj vodikovih i drugih gorivih članaka, primjena
biodizela i nuklearne energije zahtijevaju nove i točne mjerne sustave. Razvoj i primjena daljinski
upravljanih mjerila električne energije zahtijeva visoko tehnološke metode umjeravanja s daljinskim
upravljanjem te napredak u sigurnosti i prijenosu
podataka.
Mjeriteljstvo u funkciji zaštite
potrošača
Budući da su proizvođači, uvoznici i prodavači većine proizvoda odgovorni za pridružene mjerne procese, kupci (pojedinci i tvrtke) koji općenito nisu na odgovarajući način obaviješteni o tim procesima mogu biti u nepovoljnome
položaju s obzirom na mjerne rezultate i njihova tumačenja.
Poštena i točna mjerenja pomažu da se osigura poštena konkurencija.
Treba napomenuti da je i najveći dio zakonskog mjeriteljstva
u funkciji zaštite potrošača.
Zaključak
Razvoj novih proizvoda i ulazak na međunarodno tržište često u velikoj mjeri ovisi o lokalno dostupnim instalacijama za
mjerenje i ispitivanje te ulaganje u mjerenje i ispitivanje može dati veliku dodanu vrijednost. Djelotvorna nacionalna infrastruktura mjerenja i ispitivanja treba ispunjavati svoju misiju, tj. osiguravati valjane i međunarodno priznate rezultate
mjerenja i ispitivanja. Stoga razvoj infrastrukture i ulaganja
u infrastrukturu za mjerenja i ispitivanja treba usmjeriti na
poboljšavanje sposobnosti laboratorija kako bi oni bili u mogućnosti u potpunosti odgovoriti potrebama industrije i društva kao cjeline te postati važan čimbenik društveno-ekonomskog rasta.
U razvoju nacionalne infrastrukture za mjerenja i ispitivanje
treba davati prednosti potrebama mjerenja i ispitivanja u skladu s potrebama nacionalnoga gospodarstva te jačati njihov
odnos s upravnim strukturama, tijelima odgovornim za uređivanje tržišta i industrijom, poticati istraživanja i razvoj u
području mjerenja i ispitivanja, izobrazbu i prijenos znanja
te podizati svijest o važnosti mjerenja i ispitivanja kao vodoravne i generičke djelatnosti za istraživanje i razvoj novih proizvoda i usluga za trgovinu.