Passover Dinner - The Rosedale Diner

GODINA LI, BROJ 588-589/2009, SIJEČANJ-VELJAČA, CIJENA 7,00 kn, ISSN 0351-9384 • Poštarina plaćena u pošti 51000 Rijeka
N A R O D N I
ZDRAVSTVENI
L
I
S
T
odvodnja
bez zastoja
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
N
Z
A
D
R
L
R
A
O
V
S
I
D
T
V
N
E
I
N
S
SadrЕѕaj
I
T
dvomjeseДЌnik za unapreД‘enje
zdravstvene kulture
Izdaje:
Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Zavodom za javno zdravstvo OsjeДЌko-baranjske
Еѕupanije i Zavodom za javno zdravstvo
Splitsko-dalmatinske Еѕupanije
Za izdavaДЌa:
Prof.dr.sc. Vladimir Mićović, dr.med.
UreД‘uje:
SUSTAV MOKRAĆNIH I SPOLNIH ORGANA...............3
Lijekovi i bubreg
NAKON LIJEČENJA BOLESTI – BOLEST. ....................4
Infekcije mokraćnoga sustava
SHVATITE IH OZBILJNO................................................6
Prirođene anomalije mokraćno-spolnog sustava
TABLETE ILI NOЕЅ. ...........................................................8
DjeДЌja urologija
VAЕЅNOST RANOG PREPOZNAVANJA........................ 10
Odjel socijalne medicine
Odsjek za zdravstveni odgoj i promociju
zdravlja
Inkontinencija mokraće
Redakcijski savjet:
Benigna hiperplazija prostate
Mr.sc. Suzana Janković, dr.med.;
prof.dr.sc. Vladimir Mićović, dr.med.;
mr.sc. Sanja Musić-Milanović, dr.med.;
Ankica Perhat, dipl.oec.;
Tibor Santo, dr.med.;
Vladimir SmeЕЎny, dr.med.;
mr.sc. Ankica Smoljanović, dr.med.
Urednik:
Mr.sc. Suzana Janković, dr.med.
Lektor:
Vjekoslava Lenac, prof.
GrafiДЌko-tehniДЌko ureД‘enje
i priprema za tisak:
VJESNIK d.d. Zagreb
RjeЕЎenje naslovne stranice:
Doc.dr.sc. Saša Ostojić, dr.med.
UredniЕЎtvo:
KAD NE SMIJEM KIHNUTI.......................................... 12
ZNAM ZA NJU KAD POДЊNU SMETNJE...................... 14
Karcinom prostate
S KARCINOMOM DO DUBOKE STAROSTI............... 16
Pravilna uporaba antibiotika
ДЊUVAJMO IH, DA BI ONI ДЊUVALI NAS.................... 19
Psihologija i pedagogija
I POVIJEST ODGAJA.................................................... 20
Udomiteljstvo
LJUBAV KUĆU ČINI DOMOM...................................... 23
Odnosi izmeД‘u spolova
ALKEMIJA LJUBAVI...................................................... 25
Afrodizijaci
OD VRAPCA DO ДЊOKOLADE....................................... 27
Svjetlana Gašparović Babić, dr.med.,
Radojka Grbac
51 000 Rijeka, KreЕЎimirova 52/a
p.p. 382
tel. 21-43-59, 35-87-92
fax 21-39-48
http://www.zzjzpgz.hr (od 2000. g.)
Brusnica
GodiЕЎnja pretplata 36,00 kn
IZ MORA NA STOL. ...................................................... 30
ЕЅiro raДЌun 2402006-1100369379
Erste&Steiermarkische Bank d.d.
В»NZLВ« je tiskan uz potporu Primorsko-goranske Еѕupanije i Odjela gradske uprave za
zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke.
MALE CRVENE BOBICE. .............................................. 28
Ljekovito povrće
SVETA BILJKA – PERŠIN............................................ 29
Zdrava prehrana
Umetak
Minerali u prehrani
ЕЅIVOTNE POTREBE
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Sustav mokraćnih
i spolnih organa
S
truДЌni naziv je В»urogenitalan
sustavВ«. Objedinjen je, jer se
radi o organima koji su meД‘usobno vezani: razvojem, smjeЕЎtajem i funkcijom. Svoje tijelo bolje
poznajemo preko dijelova koji su
vidljivi izvana nego od dijelova koji
su unutra. Malo razvojne povijesti:
do pojave sisavaca, kod gmazova i
ptica vanjski je otvor bio zajedniДЌki.
Zove se kloaka, a ukljuДЌuje i zadnje
crijevo (izmet se izluДЌuje zajedno s
mokraćom, ali i oplodnja te snošenje jaja). Kod sisavaca je došlo do
potpunog odvajanja probavnih organa (zadnje crijevo i čmar). Mokraćni
organi potpuno su odvojeni kod Еѕena
(rodnica i mokraćna cijev), dok je
kod muškaraca odvajanje djelomično (sjemenovod se spaja na mokraćnu cijev pa se izbacivanje sjemena i
izlučivanje mokraće odvija na zajedničkom otvoru).
Kad su bolesti tog sustava u pitanju, medicina je organizirana В»sliДЌnoВ« razvoju:
  »urologija« (kirurška grana) – pokriva bolesti mokraćnih organa
(bubrezi, mokraćovodi, mokraćni
mjehur i mokraćna cijev) kod oba
spola te bolesti muЕЎkih spolnih organa (unutarnjih i vanjskih);
  »nefrologija« (internistička grana)
– pokriva bolesti mokraćnih organa (pretežno poremećaji funkcije
bubrega) kod oba spola;
  »ginekologija« (kirurška grana)
– pokriva bolesti (samo) ženskih
spolnih organa, ali i podruДЌje В»porodiljstvaВ«, grane koja se bavi
trudnoćom i porođajem.
Nedostaje В»andrologijaВ«, grana
koja bi se bavila problemima muЕЎkog dijela reprodukcije onako sveobuhvatno kao ЕЎto to ДЌini ginekologija
s porodiljstvom kod Еѕena.
Ovaj poduži uvod trebao bi pomoći našim korisnicima zdravstvene zaštite da se bolje snađu u rješavanju
svojih problema. Prigoda je i podsjetiti da je, kod pojave (novog) zdravstvenog problema, uvijek dobro prvo
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
se javiti svom obiteljskom lijeДЌniku (oni se dobro snalaze
u labirintu medicinskih organizacijskih oblika). Obiteljski lijeДЌnici najbolje znaju i o
programima ranog otkrivanja
zloćudnih bolesti tog (i drugih) sustava.
Svakom prigodom treba
naglasiti da, prije ranog otkrivanja pa potom uspjeЕЎnog lijeДЌenja pojedinih bolesti, treba sve uДЌiniti na spreДЌavanju
bolesti i oДЌuvanju zdravlja.
Naglasak, meД‘u inim, polazi
od ДЌinjenice da je oДЌuvanje
zdravlja preteЕѕno u naЕЎim rukama, dok je za bolest nuЕѕan
oslonac na zdravstvenu profesiju.
OДЌuvati zdravlje znaДЌi dosljedno primjenjivati higijenske postupke. Da podsjetimo
– »higijena« je skup općih
i praktiДЌnih postupaka za ДЌuvanje i
poboljЕЎanje zdravlja (grДЌki hygienos:
zdrav). Održavanje čistoće bitan je
ДЌinitelj, ali ne i jedini, onoga ЕЎto zovemo dobra higijena.
Vodeći računa o navedenoj povezanosti mokraćnih i spolnih organa,
ali i o blizini ДЌmara kao anatomskog
kraja probavnog sustava, nekoliko
praktiДЌnih savjeta koji se odnose na
sve uzraste, ali ih treba, u sastavu
odgojnog i obrazovnog procesa, ЕЎto
ranije prenijeti na (malu) djecu:
  Pranje: koristiti, osim mlake vode,
posebne (danas dostupne) deterdЕѕente. Kako ДЌesto? Ne ДЌekati
pojavu (neugodnog) mirisa, ali i
ne smetnuvЕЎi s uma da ДЌovjek nije
vodeno biće.
  Odijevanje: prvi sloj (u dodiru sa
spolovilom) komotno krojen, bez
stezanja, od pamuka (najbolje bez
primjesa), ili vune (ДЌista runska,
odnosno В»merinoВ«), ili lana (joЕЎ
komotnijeg kroja); poЕѕeljno ДЌeЕЎД‡e
presvlačenje. Sljedeći slojevi što
komotniji. PogreЕЎno je djecu navikavati na В»uskeВ« hlaДЌe (traperice),
jer je dokazano da, s obzirom na to
da u njima dugo sjede, izazivaju kod
djevojДЌica upale vanjskog spolovila,
a kod dječaka (dugoročno) oslabljenje ili gubitak plodnosti (većina
В»modnih kreatoraВ« o higijeni pojma
nema ili ih nije briga za nju).
  Djevojčice, žene općenito, izlažu
se ДЌeЕЎД‡im prehladama (В»moda u
funkciji bolestiВ«), dok se djeДЌaci,
osim pritisku, izlaЕѕu pregrijavanju
– put u neplodnost.
  Zaštititi od spolno prenosivih bolesti: pri spolnim odnosima trebala bi prethoditi opća higijena koja
spreДЌava i ostale upalne pojave.
  Odstranjivanje stidnih dlaka (depilacija) još je jedan prilog onih
koji o higijeni pojma nemaju.
Dlake pruЕѕaju mehaniДЌku zaЕЎtitu
Еѕenskom (otvorenom) spolovilu i
olakЕЎavaju prirodno znojenje (vrlo
vaЕѕno za В»hlaД‘enjeВ« moЕЎnji kod
muЕЎkaraca).
UnapreД‘enje, posebice spolnog
zdravlja posebna je tema za neku
drugu prigodu.
Vladimir SmeЕЎny, dr. med.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Lijekovi i bubreg
Lijekove uzimaju i bolesni
i zdravi. Bolesni ih uzimaju
u nadi da će im pomoći u
njihovom ozdravljenju, a
zdravi u uvjerenju da Д‡e uz
njih dulje ostati zdravi ili da
Д‡e im uzimanje lijekova
odgoditi nastanak nekih
bolesti. Bolesni uzimaju
lijekove uglavnom pod
kontrolom lijeДЌnika, a zdravi,
u većini slučajeva, bez te
kontrole. Uzimanje lijekova
bez kontrole lijeДЌnika i
bez toДЌnog poznavanja
bolesti jest samolijeДЌenje ili
automedikacija.
NAKON LIJEДЊENJA
BOLESTI - BOLEST
Bolest može i sama proći
U
samolijeДЌenju, lijekovi se uzimaju skoro iskljuДЌivo na usta.
Dvije su vrste samolijeДЌenja;
jedna je uzimanje lijekova koji se
dobivaju u slobodnoj prodaji, dakle
bez lijeДЌniДЌkog recepta, a druga uzimanje lijekova koje je bolesnik dobio
od lijeДЌnika ranije, za drugu ili sliДЌnu
bolest. Nekada i bolesnici znaju ЕЎto
se krije iza bolova u zglobovima, ЕЎto
je uzrok В»curenjaВ« nosa ili poviЕЎene
tjelesne temperature. Medicinska
struka gleda na samolijeДЌenje bez
simpatija jer smatra da laik ne moЕѕe
znati o ДЌemu se u konkretnom sluДЌaju radi, da ne moЕѕe odabrati pravi
lijek, odrediti pravu dozu lijeka, duljinu lijeДЌenja, a niti prosuditi uДЌinke
lijeДЌenja. Mnoge su bolesti i inaДЌe
samoizljeДЌive. Dakle, izljeДЌenje nije
uvijek posljedica djelovanja uzetog
lijeka, nego prirodnog tijeka bolesti.
Svako lijeДЌenje ima i В»placebo uДЌinakВ« (djelovanje postupka lijeДЌenja
koji objektivno nema specifiДЌni uДЌinak na stanje za koje se primjenjuje). Pretpostavlja se da najmanje
40% populacije reagira na lijek ili
postupak lijeДЌenja, na placebo, koji
stvarno nema djelovanja.
Jetra – žrtva liječenja
Svi lijekovi koje uzimamo, nakon
dospijeća u krv izlučuju se iz organizma uglavnom preko jetara, preko bubrega ili kombinacijom ta dva
puta. Jetrima pripada veća uloga u
pretvorbi, odnosno metaboliziranju
lijekova, a bubrezima u izluДЌivanju
iz organizma. Zbog toga lijekovi u
jetrima i bubrezima postiЕѕu najviЕЎe
koncentracije i ДЌesto su ta dva organa, i kada su zdrava, neduЕѕne Еѕrtve
lijeДЌenja niza bolesti. Kada su i sami
bolesni, zbog bolesti koja ih pogaД‘a
i kada je njihova funkcija smanjena,
lijekovi koji se preko njih izluДЌuju nakupljat Д‡e se u organizmu, dostizati
više koncentracije u tjelesnim tekućinama i ostajati u organizmu dulje
od uobičajenog vremena. Vjerojatnost dodatnih oštećenja tada je još
veća. Kao primjer navodim značajan
pad šećera u krvi šećernih bolesnika
koji uzimaju tablete za sniЕѕenje ЕЎe-
Д‡era, koje se normalno izluДЌuju putem bubrega, a koje se u bolesnika
sa smanjenom funkcijom bubrega
gomilaju, dostiЕѕu visoke koncentracije i, posljediДЌno, dodatno sniЕѕenje
glukoze u krvi. U biti, posljedica je
takva kao da je bolesnik umjesto
jedne uzeo tri, ДЌetiri ili pet tableta
toga lijeka.
LijeДЌnici uvijek znaju viЕЎe o funkciji jetara i bubrega konkretnog bolesnika od njih samih. No, to nije
uvijek garancija da ste, uz uzimanje lijekova pod kontrolom lijeДЌnika,
zaštićeni od svih štetnih posljedica
lijekova. Naime, neka oštećenja bubrega moguća su i u bolesnika bez
smanjene bubreЕѕne funkcije, a i u
zdravih osoba.
Velika funkcija malog
organa
Kada je rijeДЌ o ulozi bubrega u
izluДЌivanju lijekova, treba naglasiti da su oni najprokrvljeniji organi
u naЕЎem organizmu. Svake minute
kroz dva bubrega, koja su u osoba
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
teЕЎkih 75 kg maksimalno teЕЎka 300
grama (0,4% tjelesne teЕѕine), protekne 1200 ml krvi ili viЕЎe od petine ukupnog volumena krvi. Kako
krv prenosi uzeti lijek, na taj naДЌin
u bubrege dolazi i velika koliДЌina
tog lijeka. Posebnim se mehanizmima koncentracija lijeka u pojedinim
strukturama bubrega može povećati više od 100 puta. Tako se znatno
povećava šansa nastanka njihovog
oštećenja. Trajno smanjenu bubrežnu funkciju ima 10% odraslih, ili 500
000 milijuna ljudi. Polovica njih ima
takozvano manifestno kroniДЌno zatajenje bubrega, s gubitkom viЕЎe od
50% bubreЕѕnih funkcija. Oni obvezno imaju poviЕЎen kreatinin u krvi.
Do smanjenja bubrežne funkcije najčešće dovode šećerna bolest i visoki
krvni tlak. Ali, zna se da se bubreЕѕna
funkcija smanjuje i starenjem. Zbog
toga te tri skupine bolesnika moraju
biti posebno oprezne i kada uzimaju
lijekove pod kontrolom lijeДЌnika, a
posebno kada se sami lijeДЌe.
Promislimo prije gutanja
Tijekom samolijeДЌenja bolesnici
ili zdrave osobe uglavnom uzimaju
sredstva protiv bolova (analgetike ili
nesteroidne antireumatike), sredstva
za spavanje ili smirenje i rijetko antibiotike. Iz prve skupine najДЌeЕЎД‡e je
to acetilsalicilna kiselina (Andol, Aspirin, Aspirin protect, Cardiopirin), paracetamol (Caffetin, Kofan, Lupocet,
Coldrex, Lekadol, Maxflu), metamizol (Analgin, Alkagin, Baralgin), ibuprofen (Brufen, Neofen), diklofenak
(Voltaren, Naklofen), iz druge diazepam (Apaurin, Normabel, Diazepam), nitrazepam (Cerson) i oksazepam (Praxiten), a od antibiotika oni iz
skupine penicilina (Klavocin, Klavax)
ili cefalosporina (Ceporex, Ketocef).
Glavni su razlozi za uzimanje tih lijekova glavobolja, bolovi u zglobovima,
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
bolovi u leđima, nesanica i opće loše
stanje. Ni jedan od tih lijekova ne
izluДЌuje se dominantno bubrezima.
Svejedno, dugotrajna uporaba analgetika i nesteroidnih antireumatika
oštećuje bubrežnu funkciju smanjenjem stvaranja tvari koje osiguravaju
dovoljan protok krvi kroz bubrege.
Te tvari zovu se prostaglandini jer su
prvi put otkrivene u prostati. Posebno
se to odnosi na prostaglandine koji
šire krvne žile. Posljedica je oštećenje
bubreЕѕnog tkiva zbog njegove slabe
prokrvljenosti, akutno, naglo nastalo
ili kroniДЌno, nastalo nakon dugotrajne
uporabe analgetika.
Jedno istraЕѕivanje pokazalo je da
je 18% hospitaliziranih bolesnika
koji su uzimali ibuprofen imalo porast kreatinina u serumu, odnosno
akutno zatajenje bubrega. U većini
slučajeva to oštećenje bilo je blago,
a ozbiljno u samo 0,9% ispitanika.
ДЊeЕЎД‡e se sretalo u bolesnika starijih
od 65 godina i u onih koji su imali
značajno zakrečenje krvnih žila u srčanom mišiću. Dugotrajna oštećenja
nazivaju se kroniДЌnim intersticijskim
nefritisom. AnalgetiДЌka nefropatija
izolirana je kategorija kroniДЌnog intersticijskog nefritisa. Nastaje uzimanjem mjeЕЎavine analgetika, svaki
dan kroz najmanje godinu dana. Češća je kod žena, moguće zbog toga
ЕЎto one ДЌeЕЎД‡e pate od glavobolje,
ali se i ДЌeЕЎД‡e lijeДЌe uzimanjem niza
analgetika, uglavnom onih koji sadrЕѕe aspirin i fenacetin. No, ostala je
popriliДЌno ДЌesta i nakon povlaДЌenja
fenacetina. AnalgetiДЌka nefropatija
ponekad je uzrok nastanka zavrЕЎnog
stadija kroniДЌnog bubreЕѕnog zatajenja, odnosno onog stadija koji zahtijeva lijeДЌenje dijalizom, ali u vrlo
malom postotku. Najčešće se sreće u
Australiji, Е vicarskoj i Belgiji.
Ne štete, ali…
Lijekovi koje bolesnici ili zdravi
mogu uzeti u tijeku samolijeДЌenja
ne spadaju u skupinu lijekova koji
ozbiljno oštećuju funkciju bubrega,
odnosno u skupinu nefrotoksiДЌnih lijekova. NefrotoksiДЌni lijekovi daju se
uvijek pod kontrolom lijeДЌnika, ДЌeЕЎД‡e
u bolniДЌkim uvjetima nego izvan njih.
Zbog toga oštećenja bubrega, po prirodi nastanka akutna, nisu tako česta
i na vrijeme se prepoznaju. Većina
nefrotoksiДЌnih lijekova istovremeno
je ЕЎtetna i za strukture u unutraЕЎnjem
uhu i dovodi do istovremenog oštećenja funkcije bubrega i sluha.
Vrlo je vaЕѕno pri uzimanju lijekova znati izluДЌuje li se lijek putem bubrega, u potpunosti ili djelomiДЌno, ili
se uopće ne izlučuje putem bubrega.
Ako se izluДЌuje putem bubrega, bolesnik bi morao znati ima li poviЕЎen
kreatinin u krvi, odnosno normalnu
ili smanjenu bubreЕѕnu funkciju. Doze
lijekova koji se izluДЌuju putem bubrega ne smanjuju se ako je kreatinin u
krvi normalan, iako to ne znaДЌi da je
funkcija bubrega normalna. PreporuДЌene doze lijekova iz te skupine za
bolesnike koji imaju izmeД‘u 10 i 50%
očuvane bubrežne funkcije veće su od
doza lijekova za bolesnike koji imaju manje od 10% oДЌuvane bubreЕѕne
funkcije. Ako ste stariji, ako godinama imate šećernu bolest ili visok tlak,
ili ako ste ranije imali В»loЕЎВ« urin, posavjetujte se s lijeДЌnicima prije nego
ЕЎto na svoju ruku uzmete takav lijek.
Velika je vjerojatnost da je funkcija
vaЕЎih bubrega bitno smanjena. Jer,
ЕЎteta od uzimanja toga lijeka moЕѕe
biti mnogo veća od koristi koju ćete
njegovim uzimanjem dobiti. Svejedno, ЕЎtetne posljedice uzimanja niza
lijekova, uzetih po preporuci lijeДЌnika
ili u svrhu samolijeДЌenja, pa i onih koji
se izluДЌuju iz organizma preko bubrega, ima vrlo mali broj bolesnika. Na
njihovu pojavu utjeДЌe niz popratnih
bolesti i stanja, istovremeno uzimanje i drugih lijekova, ali i nasljedna
predispozicija organizma da posebno
reagira na uzeti lijek.
Prim. mr. sc. Marko Jakić,
dr. med.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Infekcije mokraćnoga sustava
SHVATITE IH OZBILJNO
U
zročnici su infekcija mokraćnoga sustava bakterije koje čine
fizioloЕЎku floru crijeva. NajДЌeЕЎД‡i je uzroДЌnik bakterija Escherichia
coli, a rjeД‘e su to Proteus, Klebsiella,
Enterobacter, Pseudomonas i druge
bakterije. Bakterije koje se izluДЌe
stolicom, preko mokraćne cijevi ulaze u mokraćni mjehur i dalje mogu
napredovati prema bubrezima.
Podjela infekcija
mokraćnoga sustava
Infekcije mokraćnoga sustava
moЕѕemo podijeliti na: akutnu upalu
mokraćnog mjehura (cistitis), akutnu upalu bubrega (pijelonefritis), infekcije bez smetnji (asimptomatska
bakteriurija), ponavljajuće infekcije i
komplicirane infekcije.
Akutna upala mjehura
(cistitis)
Akutna upala mokraćnog mjehura izrazito je česta bolest i najčešće
se javlja u Еѕena. ЕЅene najДЌeЕЎД‡e pogaД‘a iz anatomskih razloga (kratka
mokraćna cijev). Kod muškaraca je
cistitis rijetka pojava te u pravilu
zahtijeva dodatnu uroloЕЎku obradu. Smetnje koje se javljaju jesu:
bolno mokrenje, peДЌenje prilikom
mokrenja, uДЌestalo mokrenje malih
količina mokraće, jak nagon na mokrenje. Ponekad se može javiti i krv
u mokraći. Mokraća je često tamna,
gusta, neugodna mirisa. U pravilu
nema temperature.
Dijagnoza uroinfekcija, pa i cistitisa, potvrД‘uje se analizom urina.
Analizira se sediment (talog) urina,
urinokultura i urin pomoću test-trake. Uzorak urina za analizu uzima
se od prvog jutarnjeg urina ili nakon
ЕЎto bolesnik barem tri sata nije mokrio, najДЌeЕЎД‡e metodom srednjeg
mlaza.
Srednji mlaz mokraće uzima se
nakon uobiДЌajene toalete spolovila.
Prvim mlazom mokraće »ispere« se
mokraćna cijev, a nakon toga slijedi
srednji mlaz mokraće koji predstavlja reprezentativni urin iz mjehura.
Urin treba nasaditi na hranjivu podlogu, a ako to nije moguće, uzorak
urina moЕѕe stajati na +4 ВєC do 24
sata.
Na urinarnu infekciju upućuje
nalaz bakterija u urinu (bakteriurija) i leukocita (obrambene stanice)
u urinu (leukociturija). Urin je normalno sterilan (bez bakterija), osim
u završnom dijelu mokraćne cijevi.
Budući da se tijekom mokrenja urinom može izbaciti i dio tih bakterija, smatra se da nalaz bakterija u
izmokrenom urinu (srednjim mlazom) veći od 105 po 1 mililitru urina govori u prilog infekcije, a manji
broj bakterija najДЌeЕЎД‡e znaДЌi kontaminaciju.
LijeДЌenje se provodi antibioticima, kroz 3-7 dana. Iako se smetnje
mogu jako smanjiti pa i nestati za
dan ili dva od poДЌetka terapije, bakterije mogu biti prisutne i dalje te
Д‡e se ponovno razmnoЕѕiti. Iz toga
razloga terapiju treba provesti do
kraja. Uz antibiotsku terapiju, bitno
je piti dosta tekućine te izbjegavati
hladnoću.
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Akutna upala bubrega
(pijelonefritis)
Akutna upala bubrega najčešće započinje kao upala mokraćnog
mjehura koja se proЕЎiri prema bubregu. Osim smetnji cistitisa, javlja
se i bol u leД‘ima, poviЕЎena tjelesna
temperatura. Treba napraviti analizu urina, ali i krvi, kako bi se vidjela
bubreЕѕna funkcija (urea, kreatinin)
i vidjeli pokazatelji upale (leukociti,
sedimentacija). LijeДЌenje se sastoji
od mirovanja, dobre hidracije, skidanja temperature i antibiotske terapije. Bolesnici s blaЕѕom kliniДЌkom
slikom mogu se liječiti kod kuće, dok
se ostali lijeДЌe u bolnici. Antibiotsko
lijeДЌenje traje 10-14 dana. Kontrolnu
urinokulturu treba napraviti 14 dana
po zavrЕЎetku antibiotske terapije.
Asimptomatska
bakteriurija
O asimptomatskoj bakteriuriji govorimo kada se u urinu nalaze
bakterije, ali osoba nema nikakve
smetnje. Nju nije potrebno lijeДЌiti,
osim u posebnim sluДЌajevima. Ona
se lijeДЌi samo kod trudnica i bolesnika koji moraju na neku od uroloЕЎkih
operacija. Prema tome, sve ostale
ljude ne treba lijeДЌiti. Primjerice,
ljudi koji imaju urinski kateter, koji
redovito mijenjaju svakih 3-6 tjedana, ne trebaju uzimati antibiotike. U
tih ljudi kateter je, kao strano tijelo,
sredstvo trajnog prijenosa bakterija
u mjehur i stoga nikakva antibiotska terapija nije potrebna (osim u
sluДЌaju smetnji). Dakle, prisustvo
kvatnom obradom treba otkloniti moInfekcije mokraćnoga
gućnost postojanja ozbiljnije bolesti
sustava najДЌeЕЎД‡e su
(kamenac, tumor, suЕѕenje...). Bitno
bakterijske infekcije
je naglasiti da se radi o infekcijama
u ljudi te jedan od
koje se mogu ponavljati i do kraja ЕѕinajДЌeЕЎД‡ih razloga posjeta vota. One mogu djelomiДЌno smanjiti
kvalitetu Еѕivota, ali ne predstavljaju
obiteljskom lijeДЌniku.
ozbiljniju prijetnju za zdravlje.
Javljaju se mnogo
ДЌeЕЎД‡e u Еѕena nego kod
muЕЎkaraca. Iako su velika Komplicirane infekcije
većina njih, pogotovo u
mokraćnoga sustava
Еѕena, bezazlene infekcije,
Komplicirane infekcije mokraćnoone mogu govoriti i u
ga sustava infekcije su u osoba koje
prilog teЕѕeg oboljenja.
imaju bolest ili stanje koje omoguPonekad mogu dovesti i
Д‡uje lakЕЎi nastanak bolesti, a oteЕѕado razliДЌitih komplikacija. va njezino izljeДЌenje. ДЊimbenici koji
bakterija u urinu nije odmah i znak
bolesti.
Ponavljajuće infekcije
mokraćnoga sustava
Radi se o infekcijama koje se javljaju uzastopno (2 ili viЕЎe puta u 6 mjeseci, odnosno 3 ili viЕЎe puta u godinu
dana). U pravilu se javljaju kod Еѕena,
i to najčešće u obliku cistitisa. Budući
da se radi o ponavljajućim infekcijama, moraju se isključiti neke druge
bolesti ili malformacije koje mogu biti
pravi uzrok pojavi mokraćnih infekcija (urološka i/ili nefrološka obrada).
LijeДЌenje se sastoji od medikamentoznog dijela te primjene pravila zdravog Еѕivota (vidi higijenske mjere).
Medikamentozno lijeДЌenje provodi se
u dogovoru s obiteljskim lijeДЌnikom
i sastoji se u uzimanju antibiotika,
najДЌeЕЎД‡e jedne tablete naveДЌer, kroz
duЕѕe vrijeme (6-12 mjeseci). Ade-
NARODNI
ZDRAVSTVENI LIST
Ako se Еѕelite pretplatiti na Narodni zdravstveni list,
dovoljno je da nazovete telefonski broj 21-43-59,
35-87-92 ili poЕЎaljite dopisnicu sa svojim podacima (ime, prezime, adresa) u Nastavni zavod za
javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije,
Odjel socijalne medicine,
51 000 Rijeka, KreЕЎimirova 52a.
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
kompliciraju uroinfekcije jesu: muЕЎki
spol, trudnoća, uroinfekcije stečene
u bolnici, prisutnost urinarnog katetera, prisutnost uroloЕЎkih abnormalnosti, prisutnost kamenaca ili tumora
mokraćnoga sustava, transplantacija,
oslabljeni rad bubrega, šećerna bolest. U tih bolesnika liječenje se provodi antibioticima, uz kontrolu čimbenika koji kompliciraju uroinfekt. Takvi
bolesnici, osim pregleda obiteljskoga
lijeДЌnika, zahtijevaju i pregled urologa
ili nefrologa i ДЌesto se lijeДЌe u bolnici.
Infekcije mokraćnoga
sustava i trudnoća
Mokraćne infekcije javljaju se u
10% trudnica. Ako se ne lijeДЌe, moЕѕe
se razviti upala bubrega, što povećava rizik od prijevremenog porođaja,
povećava perinatalnu smrtnost i rizik
od zastoja u rastu fetusa. Iz toga se
razloga u trudnica lijeДЌi i asimptomatska bakteriurija. Trudnice moraju uzimati antibiotike koji ne djeluju
ЕЎtetno na plod.
Higijenske mjere
Preporučuje se piti što više tekućine, često mokriti i ne zadržavati
mokraću, mokriti nakon spolnog odnosa, pravilno prati spolovilo (od naprijed prema natrag), tuširati se, a
ne namakati u kadi, izbjegavati uske
hlače. Dnevni unos tekućine trebao
bi biti takav da dnevno bude izluДЌeno
više od 2 litre mokraće.
Mr. sc. Dean Markić,
dr. med.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Prirođene anomalije mokraćno-spolnog sustava
TABLETE ILI NOЕЅ
Mokraćno-spolni sustav čovjeka sastoji
se od dva bubrega (lat. ren), dva
mokraćovoda (lat. ureter), mokraćnog
mjehura (lat. vesica urinaria),
mokraćne cijevi (lat. urethra) i spolnih
organa (lat. genitalia). U dobi od 6 do
8 tjedana razvoja zametka (fetusa)
mogu se pojaviti poremećaji u razvoju
svakog navedenog dijela mokraćnospolnog sustava, što može rezultirati
pojavom anomalija (nepravilnosti,
mana). Takve se anomalije nazivaju
priroД‘enim (kongenitalnim)
anomalijama.
P
riroД‘ene anomalije rijetko neposredno ugroЕѕavaju
Еѕivot djeteta, osim ako nije rijeДЌ o anomalijama
koje su nespojive sa životom (npr. obostrani nedostatak bubrega), ali mogu biti uzrokom trajnih oštećenja
bubreЕѕne funkcije.
Prirođene anomalije mokraćno-spolnog sustava mogu
se podijeliti u dvije velike skupine: morfoloЕЎke anomalije, odnosno anomalije oblika i graД‘e organa (dijelimo ih prema broju, veliДЌini, poloЕѕaju, spojenosti itd.) i
strukturne anomalije, odnosno anomalije sastava (postojanje cista i sl.). Iako se većina tih anomalija može
dijagnosticirati ultrazvučnim pregledom već u fetusa starog 20 tjedana, kirurško liječenje tih anomalija u fetalnoj
dobi kod nas je iznimno rijetko.
Kako prepoznati
Anomalija se moЕѕe manifestirati kliniДЌki jasnom slikom
(promjena boje i mirisa mokraće, plač djeteta pri mokrenju, nalaz bakterija u urinu i sl.), klinički nejasnom slikom
(povraćanje, dugotrajan, naizgled bezrazložan plač djeteta, povišena temperatura bez drugih simptoma, zastoj
rasta i razvoja djeteta i sl.) ili pak dramatiДЌnom slikom
(vidljiva krv u mokraći, opažanje kuglaste tvorbe u trbuhu
dojenčeta). Zajednička je značajka tih stanja da prognoza bolesti i očuvanost funkcije mokraćno-spolnog sustava
umnogome ovise o ranom otkrivanju i ranom lijeДЌenju.
U mnoštvu anomalija mokraćno-spolnog sustava navest
Д‡emo one koje su posebno znaДЌajne ili uДЌestale.
Od znaДЌajnih anomalija navodimo dvostruki bubreg
(ren duplex), dvostruki mokraćovod (ureter duplex),
nedostatak jednog bubrega (agenesio renis), slabo
razvijene i male bubrege (hypoplasio renis), bubrege
smjeЕЎtene u zdjelici, oba bubrega smjeЕЎtena na istoj
strani ili bubrege ДЌiji se donji polovi spajaju, tzv. potkoviДЌasti bubreg (ren arcuatus). Neke od tih anomalija izazivaju tegobe, a druge ih ne izazivaju ili se manifestiraju
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
relativno kasno i podmuklo, kad je bubrežna funkcija već
trajno oštećena. Primjerice, prirođeno manji bubreg može
uzrokovati visok arterijski tlak. U sluДЌaju nedostatka jednog bubrega, drugi preuzima njegovu funkciju, ali ako taj
bubreg zataji (npr. trauma ili steДЌena bolest), bit Д‡e nuЕѕna
hemodijaliza (pročišćavanje krvi pomoću aparata – dijalizatora), odnosno presađivanje (transplantacija) bubrega.
Osobit problem predstavljaju policistiДЌni bubrezi (ren
cysticus), priroД‘ena anomalija u kojoj je zdravo bubreЕѕno tkivo zamijenjeno vodenastim cistama. Takvi bubrezi
rade slabo ili nikako, bolest prati mokrenje velikih koliДЌina
slabo koncentrirane mokraće, visok arterijski tlak, gubitak
teka i zaostajanje u rastu i razvoju. Iako izljeДЌenja nema,
potrebni su redoviti lijeДЌniДЌki pregledi i uzimanje lijekova,
dijeta, strogo kontroliranje unosa tekućine, a sve radi odgađanja potpunog zatajivanja bubrega.
В»VodeniВ« bubreg
Kongenitalna hidronefroza (hydronephrosis congenita) prirođeno je stanje koje obuhvaća proširenje
kanalnog sustava bubrega (nakapnice i ДЌaЕЎice bubrega)
s razliДЌitim stupnjem propadanja bubreЕѕnog tkiva. UДЌestalost joj je 1:600 novoroД‘enДЌadi. ДЊeЕЎД‡e je jednostrana
nego obostrana. NajДЌeЕЎД‡e je uzrokovana priroД‘enim suЕѕenjem (stenozom) pijeloureteralnog vrata (veza izmeД‘u
nakapnice bubrega i mokraćovoda). U pravilu je udružena s pijelonefritisom (bakterijska infekcija bubrežnog
tkiva), koji se manifestira bolovima u leД‘ima i trbuhu,
povišenom temperaturom, zimicom, drhtavicom, povraćanjem, čestim mokrenjem mokraće promijenjenog
izgleda i mirisa (zamućena, tamna, ponekad sukrvava
mokraća neugodnog mirisa).
Hidronefroza se dijagnosticira na temelju laboratorijskih pretraga, ultrazvuДЌnog pregleda te sloЕѕenijih dijagnostiДЌkih pretraga (mikcijska cistoureterografija i diuretska renografija). Razlikujemo ДЌetiri stupnja hidronefroze.
Prva dva stupnja lijeДЌe se konzervativno (antibiotskom
PromidЕѕbeni prostor u
NARODNOM ZDRAVSTVENOM LISTU
Ako Еѕelite oglaЕЎavati u naЕЎem listu, javite se na
telefone:
UredniЕЎtvo
051/35 87 92, 051/ 21 43 59
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
zaštitom, uz redovite kontrole mokraće), dok treći i četvrti
stupanj hidronefroze zahtijevaju kirurЕЎko lijeДЌenje.
Vezikoureteralni refluks (VUR)
VUR je osobito vaЕѕan zbog svoje uДЌestalosti, a poznat
je i pod nazivom cistoureteralni refluks. VUR predstavlja
vraćanje mokraće iz mjehura u mokraćovod, cijev koja
spaja bubreg s mokraćnim mjehurom. Protok mokraće
mora biti jednosmjeran, odnosno mokraća mora otjecati prema mokraćnom mjehuru, dok kod VUR-a mokraća
otjeДЌe obrnuto, prema bubregu. VUR moЕѕe biti jednostran ili obostran. Uzrok je VUR-a priroД‘ena anomalija
građe mokraćovoda ili mokraćnog mjehura, a može nastati i zbog privremene nezrelosti mehanizma otjecanja
mokraće. Mokraća koja se vraća prema bubregu oštećuje bubreg, a predstavlja i podlogu za bakterijsku infekciju, pa su kod VUR-a česte ponavljane upale bubrega i
mokraćnog mjehura. Smatra se da svako treće dijete s
mokraćnom infekcijom ima određeni stupanj VUR-a.
Sam VUR uglavnom nema simptoma, a obično se otkrije kad dijete dobije prvu mokraćnu infekciju ili kad se
laboratorijskom pretragom mokraće slučajno nađe velik broj bakterija. Zbog toga svakoj mokraćnoj infekciji
u ranoj Еѕivotnoj dobi treba dati veliku pozornost i napraviti sve pretrage kako bi se utvrdio ili iskljuДЌio VUR.
Dijagnoza VUR-a postavlja se na temelju laboratorijskih
pretraga, ultrazvučnog pregleda i mikcijske cistoureterografije (pretraga kod koje se u mokraćni mjehur uštrca
kontrast, a onda se promatra protok mokraće), čime se
ujedno i određuje stupanj VUR-a. Oštećenje bubrežne
funkcije dokazuje se drugim, sloЕѕenijim dijagnostiДЌkim
pretragama. Prvi i drugi stupanj VUR-a uz normalnu
bubreЕѕnu funkciju lijeДЌe se konzervativno, odnosno dijete mora uzimati zaЕЎtitne doze antibiotika te redovito
kontrolirati mokraću. Prva dva stupnja VUR-a uglavnom
spontano nestaju tijekom rasta i razvoja djeteta. Treći i
ДЌetvrti stupanj VUR-a zahtijevaju kirurЕЎko lijeДЌenje.
Kongenitalni (primarni) megaureter (megaureter
congenita) priroД‘ena je anomalija nepoznatog uzroka
kod koje su jedan ili oba mokraćovoda proširena, zbog
poremećaja u otjecanju mokraće u završnom dijelu mokraćovoda. Kongenitalni megaureter često je udružen s
vezikoureteralnim refluksom i hidronefrozom. Simptomi
nastaju tek kad se pojave komplikacije (mokraćna infekcija, oštećenje bubrežnog tkiva te, posljedično, manje ili
veće oštećenje bubrežne funkcije). Dijagnoza se postavlja na temelju laboratorijskih pretraga, ultrazvučnog pregleda, mikcijske cistoureterografije, cistoskopije i drugih
pretraga. LijeДЌenje je iskljuДЌivo kirurЕЎko.
Ekstrofija mokraćnog mjehura (extrophio vesicae
urinariae) priroД‘ena je anomalija kod koje nije doЕЎlo do
zatvaranja prednje stijenke mokraćnog mjehura i trbušne stijenke, tako da je mokraćni mjehur otvoren prema
vani. To je vrlo rijetka anomalija (1:10 000 do 1: 20 000
novorođenčadi), a obično je udružena s drugim anomalijama mokraćno-spolnog sustava (epispadija, vezikoureteralni refluks, kriptorhizam itd.), kao i s anomalijama
drugih organskih sustava (npr. probavni sustav i mišićno-koštani sustav). Liječenje te anomalije isključivo je
kirurЕЎko.
Ivana BoДЌina, dr. med.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
DjeДЌja urologija
VAЕЅNOST RANOG
PREPOZNAVANJA
U prirođene anomalije mokraćnospolnog sustava ubrajaju se i
anomalije spolnih organa, koje
su osobito vaЕѕne u djeДЌaka jer su
relativno ДЌeste, a mogu imati teЕЎke
posljedice po zdravlje i psihu odrasle
osobe. Anomalije spolnih organa
predstavljaju razvojni poremećaj
tzv. urogenitalnog sinusa. U tijeku
razvoja zametka (fetusa), urogenitalni
sinus predstavlja osnovu iz koje se
Fimoza (phymosis)
F
imoza (grДЌ., sputanost) predstavlja suЕѕenje koЕѕice (prepucija) penisa, zbog ДЌega se
kožica ne može prevući preko glavića (glansa) penisa. Osim »prave«, prirođene fimoze, koju ima
pribliЕѕno 2% muЕЎkaraca, postoje
joЕЎ i relativna fimoza, kod koje je
prevlačenje kožice moguće, ali ote10
razvijaju i nastaju mokraćni mjehur,
mokraćna cijev i spolni organi. Uzroci
tog razvojnog poremećaja još uvijek
nisu do kraja razjaЕЎnjeni, a smatra
se da je rijeДЌ o udruЕѕenim nasljednim
ДЌimbenicima i ДЌimbenicima okoline.
Anomalije spolnih organa variraju po
znaДЌajnosti i ozbiljnosti, a navodimo
najuДЌestalije i one koje mogu
uzrokovati teЕѕe posljedice (smanjenu
plodnost ili neplodnost).
Еѕano, te steДЌena fimoza, nastala
kao posljedica kroniДЌne upale ili
traume. VaЕѕno je znati da postoji i
tzv. fizioloЕЎka fimoza, koja moЕѕe
trajati sve do treće godine života (dok god dijete koristi pelene) i
koja predstavlja zaštitu od utjecaja amonijaka iz mokraće. Prilikom
odrЕѕavanja higijene muЕЎkog dojenДЌeta, odnosno kupanja u toploj
vodi, potrebno je svaki put lagano
povući kožicu preko glavića, kako
bismo potpomogli prirodan proces
odvajanja kožice od glavića. Osobitu pozornost treba posvetiti dječjim
kupkama i sapunima koji se koriste
u odrЕѕavanju higijene, jer neka od
tih sredstava mogu iritirati koЕѕicu,
ЕЎto se dodatno komplicira upalom i
dovodi do stvaranja priraslica između kožice i glavića, odnosno uzrokuje stečenu fimozu.
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
U trećoj godini života približno
50% djeДЌaka joЕЎ uvijek ima fizioloЕЎku fimozu, ali ako ona ostane i nakon
te dobi, potrebno se posavjetovati s
djeДЌjim urologom. MeД‘utim, ako se
primijeti da dijete otežano mokri, mokri u tankom mlazu te ako se pri mokrenju stvara balončić ispod kože na
glaviću penisa, nužno je hitno se javiti dječjem urologu. Dosadašnja istraživanja pokazala su da kožica (prepucij) glavića olabavi s vremenom te da
se tijekom puberteta i kasnije spontano ЕЎiri, tako da fimozu nije nuЕѕno
odmah rjeЕЎavati kirurЕЎkim zahvatom,
a pri svakom tuЕЎiranju preporuДЌuje
se nastaviti s laganim prevlaДЌenjem
kožice preko glavića penisa. U slučaju
da se fimoza dodatno komplicira ДЌestim upalama (balanitis) te ako ona
postoji i nakon 18. godine, potrebno
je napraviti kirurЕЎki zahvat koji moЕѕe
biti poЕЎtedan, tako da se prepucij
saДЌuva u cijelosti ili djelomiДЌno (tzv.
prepucioplastika), ili radikalan (obrezivanje ili cirkumcizija).
Nasilno prevlaДЌenje koЕѕice preko
glavića nije dopušteno jer se kožica
moЕѕe В»zaglavitiВ«, ЕЎto izaziva pritiskanje krvnih Еѕila te dolazi do oticanja
glavića i kožice, odnosno nastaje parafimoza. Parafimoza je stanje koje
zahtijeva hitnu uroloЕЎku intervenciju!
Hipospadija
(hypospadia)
Hipospadija je prirođena anomalija u kojoj ušće mokraćne cijevi ne
zavrЕЎava na vrhu penisa, nego na
bilo kojem mjestu od baze do vrha
penisa. Anomalija je relativno ДЌesta,
nasljeД‘uje se i javlja kod 1:300 do
1:500 muЕЎke novoroД‘enДЌadi.
Osim hipospadije, ДЌesto je prisutna i zakrivljenost penisa (curvatura
penis), kao i druge anomalije mokraćno-spolnog sustava (npr. dvostruki bubreg, nepotpuno spušten
testis i sl.). Razlikujemo prednju
hipospadiju, u kojoj ušće mokraćne
cijevi može biti smješteno na glaviću ili na prvoj trećini penisa, srednju hipospadiju, u kojoj je ušće na
srednjoj trećini penisa, i stražnju
hipospadiju, u kojoj je ušće na stražnjoj trećini penisa, bazi penisa, na
moЕЎnjama ili meД‘ici. Hipospadija se
opaЕѕa odmah nakon roД‘enja. Ako je
ušće mokraćne cijevi na glaviću penisa ili naboru između glavića i tijela
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
penisa, kirurЕЎko se lijeДЌenje ne provodi (osim zbog estetskih razloga), a
ako je uЕЎД‡e na nekom drugom mjestu, nuЕѕan je kirurЕЎki zahvat zbog
omogućavanja pravilnog mokrenja
(u stojećem položaju), kao i ostvarivanja normalnog spolnog odnosa.
LijeДЌenje se provodi u dobi 6-18
mjeseci (zbog psiholoЕЎkih razloga),
razliДЌitim tehnikama rekonstruktivne
kirurgije (uretroplastika).
Epispadija (epispadia)
Epispadija je priroД‘ena anomalija
mokraćne cijevi, pri čemu se ušće
mokraćne cijevi otvara na dorzalnoj
strani penisa i straga, prema podruДЌju stidne kosti. Ta je anomalija dosta
rijetka, a ДЌesto je udruЕѕena s drugim
anomalijama (preponska kila, nepotpuno spuЕЎteni testisi itd.). Dijagnosticira se odmah po roД‘enju, a penis
je karakteristiДЌnog izgleda, kratak, u
obliku ploДЌe. LijeДЌi se kirurЕЎki.
Nepotpuno spuЕЎteni testisi
ili kriptorhizam (cryptorchismus)
predstavlja anomaliju u kojoj se jedan ili oba testisa (sjemenika) nalaze izvan moЕЎnja (skrotuma), na putu
njihovog spuЕЎtanja ili izvan tog puta.
Tijekom razvoja muЕЎkog fetusa (7.-9.
mjesec trudnoće) testisi se spuštaju
kroz trbuЕЎnu ЕЎupljinu u preponski
kanal do moЕЎnja. U odreД‘enom broju
sluДЌajeva testisi se mogu spustiti u
moЕЎnju i nakon roД‘enja (obiДЌno u 3.
ili 4. mjesecu Еѕivota, kasnije rijetko),
pa se kriptorhizmom smatra stanje
tek nakon dobi od 12 mjeseci.
Kriptorhizam se javlja kod 3% djeДЌaka, a ДЌeЕЎД‡e se nalazi u prijevremeno
roД‘enih djeДЌaka. Uzroci
te anomalije mogu biti
hormonalni i mehaniДЌki.
Stanje se dijagnosticira
kliniДЌkim pregledom (u
moЕЎnji se ne moЕѕe napipati testis), ultrazvuДЌnim
pregledom, ispitivanjem
hormonalnog statusa i
drugim potrebnim pretragama (kompjutorizirana
tomografija, magnetska
rezonanca, laparoskopija
i sl.).
LijeДЌenje je ovisno o
dijagnozi, a najДЌeЕЎД‡e se
provodi kirurЕЎkim zahvatom. Ponekad se koristi
i lijeДЌenje hormonima
(HCG – humani korionski gonadotropin ili GnRH – hormon koji potiče
luДЌenje gonadotropina). MeД‘utim,
ono se preporučuje samo kad je testis vrlo blizu mošnje. Ako nepotpuno spušteni testis nije zamijećen na
vrijeme te nije provedeno adekvatno
lijeДЌenje, javljaju se problemi s plodnoЕЎД‡u u odrasloj dobi. TakoД‘er je
poznato da se zloćudni karcinom na
nepotpuno spuЕЎtenom testisu javlja
deset puta ДЌeЕЎД‡e nego na normalno
smjeЕЎtenom testisu. Naravno, ne
smiju se zanemariti ni emocionalnopsiholoЕЎke posljedice koje mogu nastati u odrasloj dobi.
Tzv. В»pomiДЌniВ« testis, poznat i
pod nazivom retraktilni testis, oznaДЌava stanje u kojem se testis moЕѕe
manualno napipati i spustiti u moЕЎnju. To je stanje potrebno razlikovati
od kriptorhizma, jer nema nikakvih
posljedica i ne lijeДЌi se zato ЕЎto se
najkasnije u razdoblju adolescencije takvi testisi spontano spuЕЎtaju u
moЕЎnju.
Anorhija (anorchio) ili agenezija
testisa (agenesio testis) priroД‘eni je
nedostatak razvoja testisa, tako da
testis nedostaje u potpunosti na jednoj strani (ДЌeЕЎД‡e desno), ili obostrano. Anomalija je vrlo rijetka, a moЕѕe
biti udruЕѕena s nedostatkom bubrega
na istoj strani ili drugim anomalijama mokraćno-spolnog sustava. Ako
je jednostrana, kirurЕЎkim zahvatom
moЕѕe se staviti implantat u praznu
moЕЎnju, a kod obostrane stavljaju se
dva implantata. Obostrana anorhija
zahtijeva endokrinoloЕЎko (hormonalno) lijeДЌenje.
Ivana BoДЌina, dr. med.
11
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Inkontinencija mokraće
KAD NE SMIJEM
KIHNUTI
Inkontinencijom mokraće označava se nemogućnost
kontroliranja mokrenja, koja se oДЌituje u rasponu
od povremenog »bježanja« mokraće do potpune
nemogućnosti zadržavanja mokraće.
I
nkontinencija se ДЌeЕЎД‡e javlja u
osoba u šestom desetljeću života
i starijih, preteЕѕno u Еѕena, te se
smatra da u gotovo 20% Еѕena postoji neki tip inkontinencije urina. Iako
inkontinencija obiДЌno ne predstavlja
hitno stanje, zbog izraЕѕenih psihogeno-higijenskih razloga potrebna je
procjena obiteljskog lijeДЌnika i ginekologa, urologa, neurologa i gerontologa, koji Д‡e preporuДЌiti oblike terapije.
Fiziologija
Proces mokrenja ukljuДЌuje dvije
faze:
1.fazu punjenja i spremanja, kada
se mjehur puni mokraćom iz bubrega
2.fazu praЕѕnjenja, odnosno mokrenja.
Istezanjem stijenke, mokraćni
mjehur prilagoД‘ava se volumenu
mokraće bez značajnijeg porasta tlaka unutar lumena. Prvi osjećaj nagona na mokrenje nastaje uz količinu
od oko 150-200 ml mokraće u mjehuru. Zdrava osoba prosječno može
zadržati oko 350 do 550 ml mokraće.
Pražnjenje mjehura ovisno je o sposobnosti mišića mjehura (detruzora)
da, u koordinaciji s opuštanjem mišića zatvarača (sfinktera), izbaci mokraću iz mjehura.
12
Tipovi inkontinencije
NajДЌeЕЎД‡i tipovi inkontinencije, s
obzirom na uzrok, jesu:
• stres (statička) inkontinencija – nastaje zbog slabosti mišića
dna zdjelice i povećane mobilnosti
zapornog mehanizma mokraćne
cijevi
• urgentna inkontinencija – nastaje u osoba s normalnim anatomskim odnosima, zbog nestabilnosti mišića detruzora, najčešće
uzrokovane infekcijom
• »overflow«
inkontinencija
– nastaje u osoba s opstrukcijom
vrata mokraćnog mjehura uvećanom prostatom, u kojih mokraća
kapa iz prepunjenog mjehura
• neuropatska inkontinencija –
nastaje zbog neuroloških oštećenja te proizašle pojačane refleksije mišića detruzora ili smanjenog
tonusa sfinktera, najДЌeЕЎД‡e zbog
kombinacije tih stanja.
NajДЌeЕЎД‡i uzroci
• slabost zdjelične muskulature u
Еѕena koje su imale viЕЎebrojne
trudnoće
• slabost sfinktera nakon vaginalnih
ili prostatiДЌnih kirurЕЎkih zahvata
• prolaps zdjelice u žena
• oštećenja živčanog sustava
(multipla skleroza, Parkinsonova bolest, moЕѕdani udar,
ozljede kraljeЕѕniДЌke moЕѕdine)
• mentalne ili psihološke promjene (Alzheimerova bolest,
depresija), karcinom mokraćnog mjehura
• ozljede živaca ili mišića nakon
kirurЕЎkih zahvata ili iradijacije
zdjelice.
UPITNIK:
Koliko često mokraća
bjeЕѕi?
пЃµ
пЃµ
пЃµ
пЃµ
пЃµ
пЃµ
nikad
1 put tjedno
2-3 puta tjedno
1 put dnevno
nekoliko puta dnevno
stalno
Kolika je koliДЌina
mokraće?
пЃµ
пЃµ
пЃµ
пЃµ
ne bjeЕѕi
mala
srednja
velika
Koliko to utjeДЌe na
kvalitetu Еѕivota?
пЃµ 0 -- - - - - - 5 - - - - - 10
Kada vam mokraća
bjeЕѕi?
пЃµ
пЃµ
пЃµ
пЃµ
пЃµ
пЃµ
пЃµ
пЃµ
nikad
neposredno prije dolaska
u WC
kada se zakaЕЎljem ili
kihnem
kada spavam
kada sam fiziДЌki
aktivna/an
neposredno nakon
mokrenja
neovisno o uzroku
bjeЕѕi stalno
Potrebne pretrage
Po uzetoj anamnezi i fizikalnom
pregledu obavljenom od obiteljskog
lijeДЌnika i navedenih specijalista, slijede dalje dijagnostiДЌke pretrage:
• biokemijski pregled mokraće
• urinokultura
• cistoskopija (pregled unutrašnjosti
mjehura)
• urodinamske studije (testovi mjerenja tlakova i protoka urina)
• uroflow (testovi mjerenja brzine
protoka urina kroz mokraćnu cijev)
• rezidualni urin (mjerenje količine
urina u mjehuru nakon mokrenja).
Vrlo je korisno ispuniti prikazani
upitnik, koji služi za procjenu početnog stanja i u praćenju djelovanja
terapije.
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
LijeДЌenje
VjeЕѕbe
su važan dio terapije, a moguće ih je izvoditi svako­
dnevno, neograničen broj puta i bez tuđe pomoći. Njihov
je cilj učvrstiti muskulaturu dna zdjelice, a time i mišić
zadužen za kontrolu ispuštanja mokraće (sfinkter):
Jednu nogu podignuti
od poda dok je druga
pritisnuta uz pod.
Noge prekriЕѕiti jednu preko druge
Prilikom izdisanja povući čmar,
rodnicu i mokraćnu cijev prema
unutra i...
...stisnite prekriЕѕene
natkoljenice jednu prema drugoj.
Jednu nogu podignuti
i povući prema sebi.
Stopala prema van.
Stopala prema unutra.
Lijekovi koji se propisuju sadrЕѕe
tvari koje relaksiraju mjehur, povisuju napetost mišića mjehura, ojačavaju sfinkter ili opuštaju područje
tzv. vrata mjehura, olakšavajući izmokravanje. Najčešći su:
пЃµalfa1 selektivni blokatori (TamosinВ®, OmnicВ®, TanyzВ®, TonocardinВ®)
пЃµantikolinergici,
antimuskarinski
mišićni relaksansi (Detrunorm®,
EmselexВ®)
пЃµhormonski preparati.
Ako medikamentozna terapija ne
dovodi do uspjeha, moguća je uporaba sljedećih pomagala:
пЃµ elektriДЌni stimulatori
пЃµ kolagen, botulin
пЃµ urinski kateter
 upijajući–higijenski ulošci.
Operacije postaju metodom izbora u liječenju ako niti jedna od navedenih metoda ne postigne zadovoljavajući rezultat.
ZakljuДЌak
Nevoljni bijeg mokraće predstavlja ozbiljan psihološko-higijenski problem, koji izrazito remeti kvalitetu života, pa se preporučuje pravovremeno javljanje liječniku radi što ranijeg započinjanja terapije, jer su tada
rezultati, a time i zadovoljstvo, puno bolji i veći.
Dr. sc. Vladimir MozetiДЌ,
dr. med.
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
13
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Benigna hiperplazija prostate
ZNAM ZA NJU KAD
POДЊNU SMETNJE
Benigna hiperplazija
prostate (BHP)
oznaДЌava stanje bujanja
(povećanja) žljezdanog
tkiva prostate, koje se u
svih muЕЎkaraca poДЌinje
zbivati negdje oko 40.
godine Еѕivota, kao
posljedica hormonskih
promjena. Sinonim koji
se najДЌeЕЎД‡e upotrebljava
u oznaДЌavanju BHP-a je
adenom prostate, a to je
izraz koji Д‡ete najДЌeЕЎД‡e
naći i kao dijagnozu
nakon pregleda kod
urologa.
P
odaci Svjetske zdravstvene organizacije tvrde da samo tri od
deset muЕЎkaraca znaju ДЌemu
sluЕѕi prostata. NajДЌeЕЎД‡e je postanu
svjesni tek kad osjete smetnje s mokrenjem. Upravo stoga je AmeriДЌka
zaklada za uroloЕЎke bolesti proglasila
rujan В»Mjesecom svjesnosti o zdravlju prostateВ«. Njihova je namjera da
time potaknu muЕЎkarce da se bez
neugode i straha jave lijeДЌniku, ne
samo kada nastupe problemi s tom
Еѕlijezdom, nego i zbog redovitih godiЕЎnjih pregleda.
Kontrola i zaЕЎtita
Prostata je muЕЎka spolna Еѕlijezda
koja je veliДЌinom i izgledom najsliДЌnija kestenu te se u hrvatskom jeziku ДЌesto naziva В»kestenjaДЌaВ« (iako
se upotrebljava i naziv В»predstojna
žlijezda«). Smještena je ispod mokraćnog mjehura i obuhvaća (okružuje) početni dio mokraćne cijevi.
Građena je od mišićnog i žljezdanog tkiva. Prostata ima dvostruku
14
ulogu: mišićno tkivo prostate, koje
se nalazi oko mokraćne cijevi, svojim blagim kontrakcijama kontrolira
izlazni mlaz mokraće. S druge strane, kanali njezinih žlijezda ulijevaju
se u mokraćnu cijev. Prostata izlučuje bjelkast, blago lužnat sekret,
u kojem se nalaze mnoge aktivne
tvari ДЌija je svrha da ЕЎtite spermije,
održavaju ih pokretnima i omogućuju im preživljavanje. Sekret prostate također štiti muški reproduktivni sustav od patogenih bakterija
koje se mogu širiti kroz mokraćnu
cijev.
Prostata prolazi mnoge promjene tijekom Еѕivota. Normalna prostata odraslog muЕЎkarca teЕѕi oko
20 grama, a promjera je tri i pol
centimetra. Tu veliДЌinu zadrЕѕava do
sredine četvrtog desetljeća života,
kada se ponovo počinje povećavati zbog umnožavanja stanica, koje
se naziva adenom, benigna hiperplazija ili pak dobroćudno povećanje prostate. Do 80. godine, oko
80 posto muЕЎkaraca ima znakove
toga stanja. Dobroćudno povećanje
prostate najčešći je oblik pretjeranog dobroćudnog rasta stanica kod
muЕЎkaraca.
Dobroćudno, ali smeta
Uzroci dobroćudnog povećanja
prostate nisu razjaЕЎnjeni. Smatra se
da su u podlozi hormonske promjene
povezane sa starenjem, tako da uДЌestalost bolesti raste s godinama Еѕivota. Jedna od teorija usmjerena je na
stanice u nekim dijelovima prostate,
koje se aktiviraju kasnije u Еѕivotu i
tako signaliziraju drugim stanicama
prostate da se umnoЕѕavaju ili ih ДЌine
osjetljivijima na hormone koji potiДЌu
rast.
Povećanje prostate kod starijih
muЕЎkaraca moЕѕe izazvati razliДЌite
simptome. ЕЅlijezda obavijena oko
mokraćne cijevi počinje je stezati poput šake i djelomično blokirati
protok mokraće. Problemi zbog dobroćudnog povećanja prostate mogu
biti vrlo neugodni i ozbiljno umanjiti
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
kvalitetu života. Povećanje prostate
moЕѕe ometati mokrenje na mnogo naДЌina. Primjeri su: potreba za
mokrenjem, slab ili prekinut mlaz
mokraće, osjećaj da se mjehur nije
potpuno ispraznio, ДЌesto mokrenje,
neodgodiva potreba za mokrenjem,
bol tijekom mokrenja.
Ozbiljnost simptoma subjektivna
je, neki muЕЎkarci mogu podnijeti
vrlo neugodne osjete otežanog mokrenja, dok drugi traže pomoć već
kod blagih simptoma. Ispitivanja
pokazuju da muškarci lakše podnose smetnje tipa prekinutog toka mokraće, oklijevanje prije mokrenja, a
pomoć traže kod smetnji tipa čestog
mokrenja te mokrenja noću. Navedeni simptomi mogu biti znakovi potencijalno mnogo ozbiljnijeg stanja,
koje moЕѕe nanijeti ЕЎtetu bubrezima
i mjehuru ako se ne liječi. Mehanizam oštećenja je sljedeći: ako se
mokraća ne izbacuje potpuno, ostaci se talože u mjehuru, stvarajući
idealnu podlogu za razvoj mikroorganizama; lakše i češće nastaju infekcije mokraćnih putova i prostate,
a u mokraćnom mjehuru može se
stvoriti i kamenac.
Pregled koji Д‡e urolog obaviti nakon razgovora s pacijentom je digitorektalni pregled (pregled prostate
prstom kroz debelo crijevo, kako bi
se utvrdila veličina i otkrili čvorići ili
otvrdnuća). Pregled je brz i bezbolan, no mnogima neugodan.
Bolesniku se radi i ultrazvuДЌni pregled, kojim se mjeri veliДЌina prostate
te se određuje količina mokraće koja
zaostaje u mjehuru nakon mokrenja.
Istodobno se ultrazvukom pregledavaju i bubrezi kako bi se provjerilo
njihovo stanje.
MoЕѕe se takoД‘er raditi i urodinamski pregled (В»uroflowВ«), kojim
se mjeri protok urina izraЕѕen u mililitrima urina koji prolaze u sekundi. Vrhunac protoДЌnosti koristi se za
odreД‘ivanje ozbiljnosti zapreДЌenja.
Bezbolno, ali neugodno
Povećanu prostatu treba uvijek
kontrolirati jer su mnogi od simptoma slični simptomima drugih bolesti, uključujući i rak. Muškarcima
koji imaju dobroćudno povećanje
prostate ne prijeti veći rizik za razvoj raka prostate; provedena istraživanja ne potvrđuju povezanost te
dvije bolesti. Razlog je u tome ЕЎto
se razvijaju u razliДЌitim dijelovima
prostate – dobroćudno povećanje u
unutraЕЎnjosti, a rak na vanjskom dijelu Еѕlijezde.
Koja je bolest prostate posrijedi
moЕѕe se ispitati mnogim testovima,
a oni osnovni jednaki su za sve probleme. Detaljna medicinska povijest
i razgovor s pacijentom lijeДЌniku Д‡e
pomoći da utvrdi probleme, odnosno
druge bolesti ili lijekove koji bi mogli uzrokovati smetnje sliДЌne onima
kod bolesti prostate. Za procjenu
bolesnikovih tegoba koriste se razni
upitnici kao npr. »IPSS« – međunarodna bodovna lista za smetnje
mokrenja uzrokovane uvećanom
prostatom.
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
Ponekad se primjenjuje i intravenska urografija, kontrastno snimanje bubrega i mokraćnog mjehura (bolesnici koji imaju krv u
mokraći). Planira li se operacija,
nuЕѕna je i cistoskopija, pregled kod
kojeg se optičkim instrumentom (cistoskopom) gleda mokraćna cijev,
dio prostate kroz koji ona prolazi te
mokraćni mjehur.
DijagnostiДЌki postupak takoД‘er
ukljuДЌuje analizu PSA te analizu urina
i krvi (kreatinin kao procjena funkcije bubrega). Prostata specifiДЌni
antigen (PSA) prostatiДЌni je enzim
ДЌija se koncentracija moЕѕe mjeriti u
perifernoj krvi. Umjereno je poviЕЎen u 40-50% bolesnika s BHP-om
(ovisno o veliДЌini prostate i stupnju
opstrukcije). PSA je bitan kod evaluacije rizika raka prostate budući da
je to osnovno diferencijalno dijagnostiДЌko pitanje.
MoЕѕe i bez lijekova
Probleme s povećanom prostatom muškarci najčešće prihvaćaju
kao neizbjeЕѕnu posljedicu starenja,
smetnju s kojom moraju nauДЌiti Еѕivjeti. U onih koji se Еѕele lijeДЌiti, kao
cilj lijeДЌenja istiДЌemo olakЕЎavanje
simptoma i poboljЕЎanje kvalitete
Еѕivota bolesnika, kao i prevenciju
komplikacija vezanih uz BHP.
Oni koji se ne Еѕele lijeДЌiti lijekovima ili kirurЕЎkim zahvatom, trebali
bi barem pokuЕЎati izmijeniti naДЌin
Еѕivota: ЕЎto viЕЎe izbjegavati alkohol,
oštre začine, a kavu i druge tekućine ne piti nakon večere. Boravak na
hladnom i nekretanje također povećavaju rizik razvoja smetnji mokrenja.
U dogovoru s bolesnikom, moguće je promatranje/praćenje ili tzv.
В»watchful waiting (WW)В«, a preporuДЌuje se kod blagih oblika bolesti ili
kod pojave simptoma koji ne utjeДЌu
toliko na kvalitetu Еѕivota.
Dvije su osnove skupine lijekova u
uporabi za liječenje smetnji mokrenja uzrokovanih uvećanom prostatom: alfa-blokatori i antiandrogeni.
Opuštajući mišiće oko prostate i u
njoj, alfa-blokatori povećavaju protok mokraće i olakšavaju simtome.
Poboljšanje se osjeća nakon nekoliko dana. Riječ je o lijekovima koji
se ДЌesto koriste za reguliranje visokog krvnog tlaka te su stoga idealan
izbor za muškarce koji imaju povećanu prostatu i povišen krvni tlak.
NajДЌeЕЎД‡e koriЕЎteni alfa-blokatori
za lijeДЌenje BHP-a jesu alfuzosin,
doksazosin, tamsulosin i terazosin. Iako brzo dovode do popuЕЎtanja simptoma, uДЌinak na smanjenje
volumena prostate izostaje. Druga
su skupina lijekova antiandrogeni,
lijekovi koji blokiraju androgene
(muЕЎke spolne hormone), a koriste
se kako bi smanjili veliДЌinu prostate.
U rastu prostate najvaЕѕniju ulogu ima hormon dihidrotestosteron
(DHT). Velika koncentracija DHTa dovodi do povećanja prostate, a
glavna je uloga u lijeДЌenju sprijeДЌiti
15
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
stvaranje DHT-a. Lijekovi te vrste,
dostupni bolesnicima u Hrvatskoj,
jesu finasterid i dutasterid. Terapija
se provodi najmanje 6 mjeseci i koristi kod umjerenih do teЕЎkih simptoma BHP-a. Antiandrogeni su korisni
kod muškaraca s izrazito uvećanom
prostatom, kada je stanje povezano,
prije svega, s hormonima koji potiДЌu
rast tkiva.
Antiandrogeni ne umanjuju samo
simptome bolesti, već i značajno povećavaju protok mokraće i smanjuju
veličinu prostate. Kod trećine bolesnika smanjuju potrebu za kiruškim
zahvatom. Nedostatak je tog lijeka
ЕЎto kod nekih bolesnika smanjuje libido i uzrokuje impotenciju.
Kad je noЕѕ neizbjeЕѕan
Mnogi bolesnici pokuЕЎavaju s
alternativnim pripravcima i metodama. NajДЌeЕЎД‡e uzimaju biljne pripravke u ДЌajevima i kapsulama, poput pripravaka bobica male palme i
pripravaka koprive. Neka istraЕѕivanja pokazala su da lijeДЌenje biljem
nekim bolesnicima smanjuje simptome. No, kad su ti bolesnici ponovili pretrage, utvrД‘eno je da se nije
ni poboljšao protok mokraće niti se
smanjila veliДЌina prostate. U svakom
sluДЌaju, bolesnici uvijek trebaju biti
oprezni kada se odluДЌuju na takav
tretman. Najbolje je posavjetovati
se s lijeДЌnikom.
Razvojem terapije lijekovima smanjio se broj kirurЕЎkih zahvata, iako
kod muЕЎkaraca s ozbiljnim simpto16
mima lijekovi mogu odgoditi, ali ne i
sprijeДЌiti potrebu za kirurgijom. Dakle, ako se uklanjanje simptoma ne
uspije postići lijekovima, konačno je
lijeДЌenje kirurЕЎko.
ViЕЎe je operativnih zahvata koji
se primjenjuju u liječenju povećane
prostate. NajvaЕѕniji meД‘u njima je
TURP (transuretralna elektroresekcija prostate). Pod kontrolom endoskopskog instrumenta, koji se kroz
mokraćnu cijev uvodi do prostate,
izreЕѕe se dio tkiva elektriДЌnim rezom.
Zahvat se izvodi u općoj ili spinalnoj anesteziji. Kod suprapubične
prostatektomije, klasiДЌnog kirurЕЎkog
zahvata, povećana se prostata odstranjuje kroz prednju trbušnu stijenku između pupka i stidne kosti
i kroz mokraćni mjehur. Zahvat se
također izvodi u općoj ili spinalnoj
anesteziji. Taj se zahvat primjenjuje
isključivo kod bolesnika s izrazito velikim povećanjem prostate.
U rizičnih bolesnika (onih s izraženim srčanim, plućnim ili neurološkim zdravstvenim smetnjama)
koristimo minimalno invazivne kirurЕЎke metode. Kao primjere navodimo transuretralnu ablaciju iglom,
inciziju vrata mokraćnog mjehura,
lasersku ablaciju i mikrovalnu termoterapiju.
ДЊinjenica je da 7 od 10
muЕЎkaraca u dobi iznad
45 godina ima neki od
oblika smetnji mokrenja, ali samo trojica to
priznaju.
Ako vas tegobe poДЌinju ometati u svakodnevnim
aktivnostima,
javite se obiteljskom lijeДЌniku zbog prvog pregleda i procjene stanja.
Po potrebi Д‡e vam biti
uДЌinjene i laboratorijske
analize krvi i mokraće.
Ako obiteljski lijeДЌnik
procijeni da je potreban
specijalistiДЌki pregled,
uputit Д‡e vas urologu.
Mr. sc. Kristian Krpina,
dr. med.
Karcinom prostate
S KARCINO
Karcinom (rak)
prostate jedan
je od najДЌeЕЎД‡ih
zloćudnih tumora
u muЕЎkaraca.
U svijetu je na
ДЌetvrtom mjestu
po uДЌestalosti,
odmah iza
karcinoma pluća,
Еѕeluca i debelog
crijeva, dok se
u razvijenim
zemljama nalazi
na drugom
mjestu.
R
ak prostate po mnogoДЌemu
je neobiДЌna bolest, nepredvidivog tijeka. U nekih bolesnika gotovo je stacionarna bolest,
sa sporim napredovanjem, a kod
drugih ima brz tijek, praćen metastatskim rasapom i ranom smrću.
Karcinom prostate dijagnosticiran
u ranijoj Еѕivotnoj dobi u pravilu ima
agresivniji tijek, i obrnuto. Iznad
50. godine Еѕivota 40% muЕЎkaraca
prilikom obdukcije ima karcinom
prostate, ДЌija incidencija raste s godinama, tako da iznad 90. godine
Еѕivota gotovo 100% muЕЎkaraca ima
rak prostate. S obzirom na stariju
životnu dob, možemo reći da će velik dio muškaraca umrijeti s karcinomom prostate, ali ne od karcinoma
prostate, kao i da Д‡e svaki muЕЎkarac
oboljeti od karcinoma prostate ako
Еѕivi dovoljno dugo.
Razlike u svijetu
U etiologiji bolesti vaЕѕnu ulogu
imaju dob, rasa i obiteljska anamneza. NajznaДЌajnija je prisutnost
androgena (muЕЎkih spolnih hormona), toДЌnije testosterona i njegovog
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
OMOM DO DUBOKE STAROSTI
aktivnog oblika dihidrotestosterona, bez kojeg nema rasta i razvoja
prostate kao Еѕlijezde, a samim tim
ni nastanka karcinoma prostate. U
prilog toj teoriji govori i nepostojanje raka prostate u eunuha. Karcinom prostate rijedak je u mlaД‘oj
Еѕivotnoj dobi, incidencija mu raste
s godinama, tako da ga moЕѕemo
okarakterizirati kao В»karcinom starostiВ«.
Incidencija raka prostate najzastupljenija je u Afroamerikanaca,
dok je najniЕѕa u Skandinavaca i Azijaca na Dalekom istoku.
Migracijom Azijaca u SAD raste i
uДЌestalost te bolesti, ЕЎto se moЕѕe tumaДЌiti novosteДЌenim prehrambenim
navikama te novonastalim faktorima okoline. Prehrana s mnogo masne hrane i velikom koncentracijom
proteina povećava incidenciju raka
prostate. Nasuprot tome, selen, vitamin B, likopen, kojeg ima u rajДЌicama predstavljaju zaЕЎtitni faktor
za karcinom prostate. VaЕѕnu ulogu
u nastanku ima i genetska predispozicija, kao i vrijeme začeća muškog
potomka. Tako možemo reći da sin
oboljelog od karcinoma prostate, i
još ako je oboljeli otac imao potomka u svojoj starijoj dobi, ima veću
mogućnost da oboli od iste bolesti.
Ostali faktori rizika poput puЕЎenja,
alkohola, virusne infekcije, izloЕѕenosti zraДЌenju, seksualne aktivnosti,
vazektomije, nisu joЕЎ uvijek dovoljno razjaЕЎnjeni i postoje razliДЌita miЕЎljenja.
patohistoloЕЎkog stajaliЕЎta, najДЌeЕЎД‡i
je adenokarcinom (karcinom Еѕljezdanog tkiva), koji je zastupljen u
viЕЎe od 95% oboljelih.
Klinička slika raka prostate varira od asimptomatske do diseminirane metastatske bolesti. Budući da
je rak prostate В»karcinom starostiВ«,
u toj dobi obiДЌno postoje iritativnoopstruktivne smetnje mokrenja, karakteristiДЌne za benignu prostatiДЌnu
hiperplaziju, iako ima i bolesnika koji
se prvi put javljaju urologu sa simptomima udaljenih metastaza, npr.
kostoboljom, patoloЕЎkim prijelomima
kraljeЕѕaka ili dugih kostiju ekstremiteta, otokom donjih ekstremiteta,
kao posljedicom oteЕѕane zdjeliДЌne
limfne drenaЕѕe.
Dijagnostiku karcinoma prostate
moЕѕemo podijeliti na ranu i definitivnu.
Rana dijagnostika temelji se na
trijadi: digitorektalni pregled, PSA
i transВ­rektalni ultrazvuk prostate (TRUS). KarakteristiДЌan nalaz za
karcinom prostate kod digitorektalnog nalaza jest tvrd opipljiv ДЌvor u
perifernoj zoni prostate, gdje je u
70-75% oboljelih i ishodiЕЎte karcinoma.
Sa simptomima
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
Stage 3
Stage 4
Stupanj proЕЎirenosti
karcinoma prostate
rak
prostate
ili bez njih
Karcinom prostate moЕѕemo podijeliti na latentni i manifestni oblik.
Latentni, tzv. karcinom u mirovanju,
3 – 8 puta je učestaliji od klinički
manifestnog i otkriva se sluДЌajno, u
bolesnika nakon prostatektomije ili
obdukcije.
Manifestni ili kliniДЌki aktivni karcinom zahtijeva aktivno lijeДЌenje. S
Stage 2
Digitorektalni
pregled prostate
VeliДЌina tumora prostate
i mogućnost njegove palpacije
17
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
U ostalom broju, karcinom je
smjeЕЎten u prijelaznoj ili centralnoj
zoni prostate, gdje je njegova palpacija otežana ili nemoguća. Digitorektalni pregled mora biti upotpunjen
vrijednoЕЎД‡u PSA.
PSA (ProstatiДЌni SpecifiДЌni Antigen) je glikoprotein koji se normalno nalazi u stanicama prostate i
njegove vrijednosti rastu kod karcinoma prostate. Važno je istaći da je
PSA organ – specifični, a ne tumor
– specifični antigen, tako da njegove vrijednosti mogu biti povišene i u
drugim stanjima, npr. povećan volumen prostate, starija životna dob,
masaža prostate, ejakulacija, akutna retencija urina, prisustvo katetera u mokraćnom mjehuru, upala
prostate, biopsija prostate. Normalna je vrijednost PSA do 4 ng/ml, a
vrijednosti 4 – 10 ng/ml predstavljaju tzv. sivu zonu, koja zahtijeva
pregled urologa. Osim mjerenja vrijednosti PSA, u novije vrijeme mjeri se i omjer tzv. f/t PSA koji daje
joЕЎ toДЌniji uvid u bolesti prostate.
U ranu dijagnostiku raka prostate,
pored opisanih, ukljuДЌena je i transrektalna sonografija (TRUS).
Transrektalni nalaz hipoehogene
lezije koja odgovara karcinomu
prostate
Bilo kakvo odstupanje od normale, opisane trijade rane dijagnostike
karcinoma prostate, zahtijeva biopsiju prostate, koja se najДЌeЕЎД‡e radi
transrektalnim putem (kroz debelo
crijevo), pod kontrolom ultrazvuka.
Uzme se 6 do 8 cilindara prostatiДЌnog tkiva koji se poЕЎalju na histoloЕЎku analizu. Ako se radi o karcinomu, odreД‘uje se stupanj njegove
staniДЌne diferencijacije, temeljem
18
kojeg rak prostate dijelimo u dobro, umjereno ili slabo diferencirani karcinom prostate. S obzirom
na stupanj diferencijacije stanica i
dob bolesnika, planira se dalje lijeДЌenje. Stupanj proЕЎirenosti bolesti
(staging) odreД‘uje se kompjutoriziranom tomografijom (CT), magnetskom rezonancom (MR) ili ultrazvukom (UTZ). U procjeni metastaza u
kostima vaЕѕnu ulogu ima scintigram
kostiju.
Godine odreД‘uju postupak
LijeДЌenje karcinoma prostate
ovisi o stupnju staniДЌne diferencijacije, stupnju proЕЎirenosti bolesti
te o dobi i kliniДЌkom stanju bolesnika. U mlaД‘ih bolesnika, u kojih
oДЌekujemo dulje trajanje Еѕivota,
primjenjuju se radikalni zahvati tipa
radikalne prostatektomije (kirurЕЎko
odstranjenje prostate) ili radikalnog
zračenja, dok se u starijih bolesnika, s očekivanim kraćim trajanjem
Еѕivota, zbog opasnosti od komplikacija agresivnijeg lijeДЌenja, primjenjuju palijativni terapijski postupci.
Radikalna prostatektomija predstavlja prvi izbor lijeДЌenja u mlaД‘ih
bolesnika s dobro do umjereno diferenciranim karcinomom prostate
koji je ograniДЌen na sam organ. Ako
je rak dijagnosticiran na vrijeme,
izljeДЌenje je potpuno. Nakon operacije obiДЌno je prisutna komplikacija
– inkontinencija stresnog tipa (nevoljno otjecanje mokraće prilikom
naprezanja), ili erektilna disfunkcija, koje zahtijevaju strpljenje pacijenta, a ako potraju, i aktivan oblik
lijeДЌenja.
Ako se radi o pacijentima starije Еѕivotne dobi, u kojih je oДЌekivano trajanje Еѕivota manje od
10 godina, ili pak o bolesnicima s
visokim vrijednostima PSA i onima koji nemaju rak ograniДЌen na
samu prostatu, primjenjuje se palijativni oblik lijeДЌenja. Palijativni
oblik predstavlja androgenu blokadu, tj. potpuno uklanjanje muЕЎkog
spolnog hormona – testosterona i
njegovog aktivnog oblika dihidrotestosterona. Time se zaustavlja rast
i dalje napredovanje karcinoma te
se sprjeДЌavaju komplikacije lokalnog ЕЎirenja i metastaza, ponajprije
u kosti. Androgena blokada postiЕѕe
se kastracijom, koja moЕѕe biti farmakoloЕЎka ili kirurЕЎka. Nakon kirurЕЎke kastracije, zbog manje koliДЌine
cirkulirajućih androgena koje luči
nadbubreЕѕna Еѕlijezda, rabe se antiandrogeni, lijekovi koji blokiraju
djelovanje androgena na stanicama
prostate. FarmakoloЕЎka kastracija
(pomoću lijekova) zahtijeva periodičnu aplikaciju injekcija.
Svi oblici liječenja zahtijevaju periodično praćenje bolesnika, obično
3 – 4 puta godišnje. Prilikom svake
kontrole bolesnik je duЕѕan, ovisno
o primijenjenom naДЌinu lijeДЌenja,
donijeti odgovarajuće laboratorijske nalaze. Ponajprije tu mislimo na
PSA, ДЌije vrijednosti nakon radikalne
prostatektomije moraju biti na 0 ili
manje od 0,1 ng/ml. Ako vrijednosti
PSA rastu nakon radikalne operacije,
radi se o recidivu osnovne bolesti ili
o udaljenoj metastazi pa to zahtijeva
dalje uroloЕЎko lijeДЌenje. Ako je bolesnik palijativno lijeДЌen, vrijednosti
PSA padaju na vrijednosti blizu 0. Na
temelju postoperacijske vrijednosti
PSA odreД‘ujemo koliДЌinu antiandrogena.
Karcinom prostate obiДЌno dobro
reagira u prvih godinu-dvije na takav tip terapije, ali nakon nekog vremena može prijeći u tzv. »hormon
refraktorni karcinom prostateВ« koji
zahtijeva ili promjenu antiandrogene terapije, ili lijeДЌenje metastaza
kemoterapijom i/ili radioterapijom.
Osim postoperacijskih vrijednosti
PSA, vaЕѕno je pratiti i vrijednosti jetrenih proba, koje govore o stupnju
oštećenja jetara antiandrogenima,
vrijednosti alkalne fosfataze koja
upućuje na prisustvo metastaza u
kosti. Prilikom svakog pregleda urolog je duЕѕan uДЌiniti UTZ bubrega,
kako bi se na vrijeme dijagnosticirala eventualna blokada mokraćovoda
malignom boleЕЎД‡u.
Prevencija karcinoma prostate
postiže se skriningom, tj. redovitim i periodičnim praćenjem muškaraca. Svaki muškarac nakon 50.
godine Еѕivota morao bi jednom godiЕЎnje obaviti uroloЕЎki pregled, koji
podrazumijeva digitorektalni pregled
upotpunjen vrijednostima PSA. Na
temelju toga odreД‘uju se dalje dijagnostiДЌke i terapijske mjere.
Mr. sc. Stanislav SotoЕЎek,
dr. med.
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Pravilna uporaba antibiotika
ДЊUVAJMO IH, DA BI
ONI ДЊUVALI NAS
Antibiotici su djelotvorni
lijekovi koji mogu
izlijeДЌiti brojne infekcije
uzrokovane bakterijama i
spasiti Еѕivot. Ali, kada se
uzimaju na neispravan
naДЌin, mogu uzrokovati
viЕЎe ЕЎtete nego koristi.
Postoji mnogo razliДЌitih
vrsta antibiotika, a svaki
od njih djeluje razliДЌito i
na razliДЌite bakterije.
V
ećinu infekcija uzrokuju dvije
vrste mikroorganizama: bakterije ili virusi.
Antibiotici djeluju samo na infekcije uzrokovane bakterijama, a uopće
ne djeluju na one uzrokovane virusima. Infekcije zbog kojih se bolesnik
obraća liječniku najčešće uzrokuju
upravo virusi. To su npr. prehlada,
gripa, grlobolja, kaЕЎalj. Ako se uzima
antibiotik za virusnu infekciju (В»virozuВ«), on je ne moЕѕe izlijeДЌiti, ali Д‡e
zato djelovati na bakterije koje se
inaДЌe nalaze u naЕЎem organizmu.
Otporne na sve
nepogode
Bakterije se nalaze posvuda u
okolini i u ljudskom organizmu. U
normalnim uvjetima one ne moraju
uzrokovati infekcije. Antibiotici ubijaju bakterije ili zaustavljaju njihov
rast, bez obzira uzrokuju li one bolest ili ne.
Neke bakterije mogu biti prirodno otporne na odreД‘ene antibiotike,
pa se oni ne mogu koristiti u infekcijama uzrokovanim tim bakterijama. Osjetljive bakterije u prisustvu
antibiotika postaju otporne na njih.
Tako bakterije opstaju. One su jedna od najprilagodljivijih vrsta na
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
Zemlji. ЕЅive na Zemlji 3,5 milijardi
godina prilagođavajući se visokim
temperaturama, ledenom dobu,
suЕЎama i ostalim nepogodama
koje su s lica Zemlje izbrisale mnoge druge oblike Еѕivota.
Imaju ogromnu moć koju ne
smijemo podcijeniti. ДЊine 60%
ukupne biomase na Zemlji. U
ljudskom organizmu ih ima
5-10 puta viЕЎe nego ljudskih
stanica, a za razmnoЕѕavanje im je
potrebno 20-30 minuta (ljudima 2030 godina!).
Kada se uzme antibiotik, osjetljive bakterije ugibaju, a one otporne
nastavljaju rasti i razmnoЕѕavati se.
Ponavljana i nepotrebna uporaba
antibiotika osnovni je uzrok razvoju
otpornosti bakterija. Infekcije otpornim bakterijama vrlo su opasne, jer
je sve manji broj djelotvornih antibiotika koje imamo na raspolaganju za
njihovo lijeДЌenje.
Do nedavno je problem rastuće
otpornosti bakterija bio rjeЕЎavan dolaskom na trЕѕiЕЎte novih, djelotvornih
antibiotika. MeД‘utim, u posljednja
dva desetljeća sve je manje novih
antibiotika dostupno za uporabu jer
farmaceutske tvrtke sve manje sredstava ulaЕѕu u njihovo istraЕѕivanje.
Naime, puno je isplativije ulagati u
lijekove koji se koriste doЕѕivotno, a
ne kratkotrajno, kao što su to antibiotici. Na žalost, danas već postoje
bakterije koje su otporne na sve poznate antibiotike.
Valjda ja znam kad mi
trebaju!
Antibiotike moramo koristiti razumno i vrlo disciplinirano kako bismo
saДЌuvali njihovu sadaЕЎnju djelotvornost i tako im produЕѕili vijek.
Antibiotici su lijekovi koji se
ne smiju izdavati u ljekarnama
bez lijeДЌniДЌkog recepta. UnatoДЌ
vrlo jasnim pravilnicima, bolesnici ДЌesto na vlastiti zahtjev dobiju antibiotik u ljekarni i koriste
ga na vlastitu ruku.
U jednom istraЕѕivanju, provedenom proЕЎle godine, o stavovima
bolesnika prema antibioticima, ustanovljeno je da trećina ispitanika, laika, u Hrvatskoj smatra da sami znaju kada im treba antibiotik i očekuju
da im ga lijeДЌnik propiЕЎe. Oko 20%
ih smatra da je uzimanje antibiotika
na svoju ruku opravdano. U Sloveniji, na primjer, samo 3% ispitanika to
smatra opravdanim.
Jedna petina do jedna ДЌetvrtina ispitanika u Hrvatskoj pogreЕЎno
smatra da su antibiotici lijekovi za
lijeДЌenje poviЕЎene tjelesne temperature, viroze i gripe.
ДЊak 18% ispitanika u Hrvatskoj
kupilo je bar jednom antibiotik u
ljekarni bez recepta! U Sloveniji taj
postotak iznosi 1%. U kućnim se ljekarnama nalazi antibiotik kod 23%
ispitanika u Hrvatskoj.
Reci В»neВ«
antibioticima
Prehlada, gripa ili tzv. В»virozeВ«
nisu uzrokovane bakterijama, pa na
njih antibiotici ne djeluju. KaЕЎalj ili
bronhitis rijetko zahtijevaju primjenu antibiotika, kao i većina upala
grla (osim gnojne angine!). Ponekad
19
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
se za upalu uha ili teЕѕu upalu sinusa
propisuju antibiotici, ali o tome odluДЌuje lijeДЌnik.
Ukoliko je antibiotik propisan, treba ga uzimati toДЌno onako kako je
lijeДЌnik preporuДЌio. LijeДЌenje antibioticima ne treba prekidati prije nego
ЕЎto to lijeДЌnik savjetuje, ДЌak i ako su
simptomi bolesti nestali. Ako se lijeДЌenje prerano prekine, bakterije koje
su joЕЎ preostale u organizmu nastavit Д‡e se razmnoЕѕavati i mogu opet
izazvati bolest! Antibiotik ne treba
čuvati u kući »za svaki slučaj«. Kada
je on potreban, lijeДЌnik Д‡e propisati
njegovu vrstu i koliДЌinu!
Ako je iz brisa grla ili nosa izolirana bakterija i uДЌinjen nalaz antibiograma (nalaz testa osjetljivosti
bakterije prema antibioticima) prema kojemu su djelotvorni razliДЌiti
antibiotici, to ne znaДЌi da je potrebno
uzimati antibiotik! U usnoj ЕЎupljini (i
grlu) i nosu nalaze se brojne bakterije koje u normalnim uvjetima ne
uzrokuju bolest i ne lijeДЌe se. LijeДЌnik, na temelju detaljnog pregleda,
kliniДЌke slike i nalaza antibiograma,
procjenjuje da li je potreban antibiotik. Uzimanje antibiotika В»na svoju
rukuВ« nosi viЕЎe ЕЎtete nego koristi.
U razvijenim zemljama
svijeta već je prije desetak
godina uoДЌen problem porasta otpornosti bakterija,
uz istovremeno sve manji
broj djelotvornih antibiotika. Stoga je poДЌelo provoД‘enje javnih edukativnih
kampanja kojima se ЕЎira
javnost upoznaje s tim problemom i educira ДЌemu sluЕѕe antibiotici te kako lijeДЌiti
upale gornjih diЕЎnih putova.
Osnovni je cilj tih nastojanja odrЕѕavanje djelotvornosti antibiotika njihovim
koriЕЎtenjem tamo gdje su
zaista potrebni. Ove godine, tijekom veljaДЌe, prvi Д‡e
se put takva javna kampanja provesti i u Hrvatskoj i
to u Rijeci i Primorsko-goranskoj Еѕupaniji.
Prof. dr. sc. Vera Vlahović
PalДЌevski, dr. med.
20
Psihologija i pedagogija
I POVIJEST
ODGAJA
Lako je dijete Д‡uЕЎkati
– teško ga je dobro odgojiti
K
ad se Gabrijelov stric vratio iz
Amerike, nije donio samo puno
dolara, nego i dobrote, ljubavi
i priДЌa o ameriДЌkoj kulturi, civilizaciji, demokraciji, istinoljublju i drugim
etiДЌkim vrlinama ljudi. Sve oДЌi bile su
usmjerene prema stricu iz Amerike,
kako su u selu zvali starog Nikolu Peranovića. Djeca, a njih je bilo 15-ero
iz tri obitelji njegove mlađe braće,
kovala su planove ЕЎto Д‡e kupiti za dobivene dolare i nestrpljivo ДЌekala ДЌas
kada će on »odriješiti kesu«. Braća i
snahe iskreno su ga voljeli i sve ДЌinili
da se on osjeća ugodno i zadovoljno.
Njegovu povratku radovalo se cijelo
selo. Svi su Еѕeljeli popriДЌati s njime,
ДЌuti neku zgodu ili nezgodu koju je
doЕѕivio u toj dalekoj zemlji, a on je
ljubazno odgovarao i pitao za vrЕЎnjake s kojima je proveo djetinjstvo.
Mnogi nisu meД‘u Еѕivima, a stasali su
njihovi potomci. Osim smrti i raД‘anja, niЕЎta se nije mijenjalo u njegovu
selu, koje je bilo Bogu iza leД‘a, daleko od civilizacije.
Ako rijeДЌima ne tuДЌeЕЎ,
nećeš ni štapom.
Sokrat
Rasadnik naprednih
ideja
OdluДЌio Nikola uvesti promjene,
prvo u životu obitelji braće, a onda
u selu. Mudro je okupio sve ДЌlanove
obitelji trojice braće, od domaćina
do unuka Gabrijela. Ponedjeljkom
se okupljaju u kući jednog, srijedom drugog, petkom trećeg brata,
a ostale večeri posjećivao je rodbinu i prijatelje. Razgovor na sastancima nazvao je čavrljanje iako je to
bilo spontano i pravo uДЌenje. PriДЌao
im je o kulturi, demokraciji, Еѕivotu
i odnosima u ameriДЌkoj obitelji; oni
su njemu opisivali zbivanja u vrijeme njegove odsutnosti. AmeriДЌko
iskustvo, napredne ideje o obitelji,
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
odgoju i pravima djece pokuЕЎao je
ucijepiti svojim najdraЕѕima te mijenjati njihov Еѕivot i obiteljske odnose.
Prvo ih je upoznao s djeДЌjim pravima, prikazao kako to funkcionira kod
njih, uveo naДЌelo da u ДЌavrljanju svi
slobodno iznose miЕЎljenja, prijedloge, primjedbe, stavove, a da ostali
kulturno sluЕЎaju, uvaЕѕavaju ih kao
liДЌnosti, ozbiljno razmotre to ЕЎto su
govorili. Mudro je propovijedao jedinstvo, jednakost, ravnopravnost
svih ДЌlanova obitelji, a roditeljsko
ponaЕЎanje, ljubav i odnos prema
djeci Еѕelio uДЌiniti boljim, humanim,
dobrostivim, zdravim…
Kad su u praksi profunkcionirala ta naДЌela, prelazi na priДЌe koje
se odnose na higijenske, kulturne,
radne i druge korisne navike. Tjednima su razgovarali, a priДЌa, ideja i tema nije nedostajalo. ZnalaДЌki ih je motivirao i poticao da
raspravljaju, priДЌaju, predlaЕѕu,
pitaju, iskaЕѕu miЕЎljenja, donose
zaključke… Postali su aktivni sudionici, a svaku su njegovu riječ
naprosto upijali i u praksi koristili. Kuća je bila kao apoteka
čista, oko nje zasađeno cvijeće i
mlade sadnice svih vrsta voća, a
u vrtu svakojako povrće. Svi su
se kulturno ponaЕЎali, bili uredni,
oЕЎiЕЎani, umiveni, lijepo poДЌeЕЎljani, a zube su prali nekoliko puta
dnevno. I mnogi su ih mjeЕЎtani
u tome slijedili.
ZnalaДЌki, postupno i nenametljivo ostvario je velik uspjeh
u kvalitativnim promjenama na
planu razvitka navika, ponaЕЎanja
te znaДЌajnim pozitivnim pomacima
i postignućima u svim segmentima
njihova Еѕivota, i to ne samo kod djece, nego i kod roditelja. Kroz okupljanje i veДЌernje razgovore gradio
je slobodnu komunikaciju i ravnopravne dijaloge, stvarao humane
odnose, meД‘usobno poЕЎtivanje i
uvaЕѕavanje miЕЎljenja, prijedloga,
individualnih razlika i potreba svih,
a poglavito djece, koju je neizmjerno volio. Stvarao je ugodno obiteljsko ozraДЌje, trudio se da budu sretni
i zadovoljni sobom i svojim Еѕivotom.
ZraДЌio je dobrotom, optimizmom, i
ne samo zračio, već ih prenosio na
njih i u duЕЎu im ucijepio. Hvalio ih,
isticao njihove uspjehe i napredak,
govorio da se ne bi sramili ni u AmesijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
rici Еѕivjeti jer neke stvari rade i bolje
od njih.
Nije zaboravio svoje i njihove prijatelje. S njima se druЕѕio u slobodno
vrijeme, a rodbinu je posjećivao nedjeljom. To su bili dani u kojima se
svatko posvećivao sebi i svom društvu.
Djecu uДЌite uzorom
Roditeljima je zamjerio na krutosti prema djeci i oЕЎtro osudio tjelesno
kaЕѕnjavanje. Jednom zgodom ДЌuo je
zapomaganje djevojДЌice koju je tukao otac, uskoДЌio je u sobu, zgrabio
djevojДЌicu i na svojoj glavi osjetio
snagu njegove ruke, koja se svom
silinom spuЕЎtala prema njezinoj glavi. Nakon ЕЎto je umirio djevojДЌicu i
pruЕѕio ЕЎansu najmlaД‘em bratu da
razmisli, uЕЎao je u sobu i zatekao ga
suznih oДЌiju, u velikom grДЌu i oДЌaju.
Nije ga tjeЕЎio, niti dopustio ispriku i
objaЕЎnjenje, nego je kratko rekao:
»Znam da si ljut jer je bila s dečkom i nije se na vrijeme vratila kući.
Pa njoj je 18 godina i posve je prirodno da ima deДЌka. Nenormalan je
tvoj postupak, tući nemoćno dijete.
Umjesto da je odgajaЕЎ uzorom, ti to
ДЌiniЕЎ pesnicom. VidiЕЎ li plavicu ispod
moga oka, a nikad nećeš vidjeti ožiljke na njezinoj duši. Ja ti opraštam, a
njezin oprost Д‡eЕЎ dobiti ako odmah
odeЕЎ u njenu sobu, gdje plaДЌe, ne
zbog boli, već što se razočarala u
tebe. Zagrli je i poljubi. Time Д‡eЕЎ joj
pokazati koliko se kajeЕЎ. Ona te silno
voli i oprostit Д‡e ti, a nisi to zasluЕѕio.
I ubuduće, kad god se naljutiš na dijete, zagrli ga i poljubi. Djeca su pametna i shvatit će da su pogriješila.
Ljubavlju se rjeЕЎavaju problemi, a ne
ЕЎakom, dragi brate!В« UДЌinio je tako i
nikad više s kćerkom nije imao problema. Bila mu je miljenica.
Kad su doЕЎli na sastanak, svi su
oДЌekivali oЕЎtru kritiku, a on se nasmijeЕЎi i reДЌe: В»Mogli bismo razgovarati o laganju i istinoljublju.В« Svima
je laknulo i bili su aktivni u raspravi,
samo je Gabrijel ЕЎutio i mislio kako
izbjeći laž pred stricem, jer čim zine,
laЕѕ mu sleti s jezika. IЕЎao je u prvi
razred osnovne ЕЎkole i svima priДЌao
o stricu iz Amerike u kojoj ljudi rade
ovo…, rade ono… i tako je svakodnevno prepričavao stričeve priče,
dodajući i poneku maštom stvorenu
poluistinu i neistinu. Kod kuće je
strogo pazio da mu se sluДЌajno ne
omakne neka laЕѕ. No, kad se vratio iz ЕЎkole, djed ga je pitao kako je
bilo na nastavi, je li ЕЎto odgovarao.
Dobio je jedinicu na testu i taman
da slaЕѕe da je ДЌetvorka, a stric reДЌe:
В»ZaЕЎto pitaЕЎ, brate, a znaЕЎ da je odlikaЕЎ?!В«
Malac je zastao, preznojavao se,
ali nije izgovorio В»ДЌetvorkuВ« jer je
stric strogo osuД‘ivao laЕѕljivce, a da
kaЕѕe trojku, razoДЌarao bi ga. Stric je
prethodne veДЌeri govorio o laЕѕima i
laganju i rekao da najviЕЎe na svijetu
mrzi i osuД‘uje laЕѕljivce, da ДЌovjeku
moЕѕe sve oprostiti, ali laЕѕ ne moЕѕe.
Sjetio se Gabrijel tih rijeДЌi, pa reДЌe:
В»Keca!В« Djed ga oЕЎtro ukori i zaprijeti mu ЕЎibom.
Stric pogleda bratovo namrЕЎteno
lice, ustade i priД‘e Gabrijelu, zagrli
ga i poljubi. Svi su bili zaДЌuД‘eni i ЕЎokirani, a najviЕЎe Gabrijel. Tek kada
se obratio bratu, shvatili su zaЕЎto
je tako postupio. Gabrijel je bio ponosan i sretan ЕЎto je dobro proЕЎao.
В»E, moj brate, tako ne postupaju s
djecom ni zaostala plemena, a da te
ДЌuo Amerikanac, rekao bi da si divljak, a ne civiliziran ДЌovjek. A sada
dobro posluЕЎaj kako s djecom postupaju istinoljubivi Amerikanci. Upravo
ovako kao ja s Gabrijelom. Mogao je
slagati da je dobio peticu i svi bismo
mu pljeskali, ali nije lažov, već istinoljubivo dijete, koje ni po cijenu da
ga izmlatiЕЎ nije lagalo. Rekao nam je
istinu i to je ono ЕЎto najviЕЎe cijenim
21
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
kod ljudi. Upravo je tako postupio
George Washington kad je bio mali
kao Gabrijel. Budi sretan i ponosan
ЕЎto se ugledao na tog velikana, a ne
na tebe. Evo kako se to dogodilo:
njegov otac uzgajao je u dvoriЕЎtu
predivnu mladu viЕЎnju. Pazio je na
nju kao na malo dijete.
A kad se jednog dana vratio s farme i vidio da je njegovu predivnu viЕЎnju netko posjekao, toliko se raЕѕalostio da su mu suze tekle niz obraze.
Ušao je u kuću i upitao zna li netko
tog drznika koji je posjekao stablo
njegove mlade viЕЎnje. Svi su zaЕЎutjeli
jer su znali koliko je truda i ljubavi
posvetio uzgoju te biljke. Mali George tek je tada shvatio ЕЎto je uДЌinio
i koliku je bol zadao djedu, ali ni na
trenutak nije pomiЕЎljao lagati. Nitko
nije vidio kad je to uДЌinio i mogao je
mirne duЕЎe preЕЎutjeti, ali istinoljublje
je bilo jaДЌe od straha. NoЕЎen neizrecivom snagom istine, pogleda tuЕѕnog
oca i odluДЌno reДЌe: В»Oprosti, oДЌe, ja
sam posjekao!В« I kad su svi oДЌeki-
liko se prijatelja dogovorio da i oni to
uДЌine pa Д‡e postati veliki i slavni kao
ЕЎto je bio George Washington.
Kada su se naveДЌer okupili da
čuju stričevu novu priču, u kuću je
sav izvan sebe dojurio djed i proderao se: В»Tko je posjekao mojih deset mladih stabala, koje sam proЕЎle
godine posadio?В« Sav sretan skoДЌio
je Gabrijel pa glasno i ponosno uzviknuo; В»Ja, djede!В« Djed ga je premlatio i poslao na spavanje. Svi su
ЕЎutke nestali iz dnevnog boravka i
otišli svojoj kući.
Ležeći u krevetu i analizirajući
dogaД‘aje, stric je shvatio da je, iako
dobronamjerno i iskreno, pogreЕЎnom interpretacijom istinite priДЌe,
koju je mnogo puta ДЌuo tijekom
boravka u Americi, posebno ističući sječu stabla i veličinu čovjeka
koji je to uДЌinio, usmjerio dijete u
pogreЕЎnom pravcu. I sam ponesen
tom ДЌarobnom priДЌom i istinoljubljem, u Gabrijelu je razvio zaluД‘enost, fanatiДЌno zanesenjaЕЎtvo, slije-
vali pljusak batina, grdnji i prijetnji,
oДЌevo lice se razvedrilo, radosno je
raširio ruke i uzviknuo: ’Dođi, voljeni
sine, da te zagrlim. NemaЕЎ pojma koliko sam sretan ЕЎto si baЕЎ ti posjekao
moju viЕЎnju, jer istina koju si priznao,
a mogao si preЕЎutjeti, neusporedivo je dragocjenija od viЕЎnje, ДЌitavog
voćnjaka i svega blaga na svijetu. Ti
ćeš biti velik i slavan čovjek’. Nije se
prevario. Kad je porastao, postao je
prvim predsjednikom SAD-a.В«
po vjerovanje da Д‡e sjeДЌom djedovih
sadnica raznog voća postati velik i
slavan poput Georga Washingtona.
A poanta priДЌe bila je na istinoljublju
kao ljudskoj vrijednosti i poruka djeci da se ne plaЕЎe roditeljima uvijek
reći istinu, ma kakva bila, jer istina
jaДЌa roditeljsku ljubav i povjerenje
prema njima, a laЕѕ ih razgraД‘uje i
naruЕЎava.
Taj fanatizam djeДЌak je prenio i
na trojicu lakovjernih i sugestibilnih
vrЕЎnjaka, uvjerio ih da i oni to ДЌine
ako Еѕele postati slavnima. UДЌinili su
to ЕЎto i on, a zbog poДЌinjene ЕЎtete
zaradili su batine, osudu… Njihovi
Dijete shvaća doslovno
Sutradan je Gabrijel tu priДЌu ponosno ispriДЌao svima u ЕЎkoli i s neko22
oДЌevi nazvali su Gabrijelova djeda i
Еѕestoko se posvadili zbog toga ЕЎto je
njegov unuk njihovoj djeci nametnuo lude ideje. Prepirke, prijetnje
i svaД‘e ДЌuo je stric, doЕѕivio teЕѕak
stres, osjetio oДЌajan sram, napisao bratu pismo isprike, a Gabrijelu
izrazio Еѕaljenje ЕЎto je do toga doЕЎlo.
PogreЕЎno ga je shvatio jer se sjeДЌom mladih stabala ne postaje velik
čovjek, već štetočina. Zamolio ga je
da ostane istinoljubiv i shvati da se
velik i slavan postaje samo radom i
poЕЎtenjem. Na stolu je ostavio pismo isprike i 10.000 dolara da brat
zasadi nove sadnice i mjeЕЎtanima
namiri ЕЎtetu, a duboko posramljen
vratio se u Ameriku i ne oprostivЕЎi
se od njih. Tako je tuЕѕno i neslavno
zavrЕЎio stric iz Amerike, ali njegove prosvjetiteljske i napredne ideje,
kulturne, higijenske, radne i druge
navike bile su njegov velik poklon,
trajne vrijednosti.
Priča o dječaku, posječenoj mladoj višnji ili trešnji, ne sjećam se
viЕЎe, stvarno je u biografiji prvog
predsjednika SAD-a, Georga Washingtona, autorskom djelu protestantskog pastora Masona Lockea
Weemsa. Osim te, o tom velikom i
mudrom ДЌovjeku, politiДЌaru, domoljubu, izuzetno popularnoj, istinoljubivoj i cijenjenoj osobi, kruЕѕe brojne
mudrosti na koje su Amerikanci vrlo
ponosni, prepričavaju ih djeci i odgajaju ih na njegovim svijetlim uzorima, mudrim mislima i velikim djelima, ističući istinoljublje i Georgeovu
veliДЌinu, a ne ЕЎtetu poДЌinjenu sjeДЌom
mlade viЕЎnje. Stric je to previdio, a
Gabrijel bukvalno shvatio.
Dakle, namjere su plemenite, ali
u provedbi zamisli ima nekoliko nenamjernih grešaka, od kojih je najveća usiljeno nametanje istinoljublja
kao jedinog mjerila vrijednosti ljudi,
zatim stavljanje naglaska na sjeДЌu
stabala i veliДЌinu Georga, a ne na
istinoljublje i Georga na temelju ДЌega
je Gabrijel bukvalno zakljuДЌio da Д‡e
postati slavan ako posijeДЌe mlada
stabla. Tako je priznanje ЕЎtetoДЌinstva
proglašeno istinoljubljem. A treće, s
problemom se morao suoДЌiti jer se
oni ne rjeЕЎavaju bijegom. I ДЌetvrto,
na greЕЎkama se uДЌi, a on je propustio i to djecu dobro nauДЌiti.
Mr. sc. Ivica Stanić,
pedagog i defektolog
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Udomiteljstvo
LJUBAV KUĆU ČINI
DOMOM
Davanje prioriteta
djeci dobiva sve viЕЎe
pozornosti i postaje
obveza sve većeg broja
druЕЎtava ЕЎirom svijeta.
I sami smo svjedoci
sve ДЌeЕЎД‡ih rasprava o
zaЕЎtiti djeДЌjih interesa,
krЕЎenju njihovih
prava, izmjenama
zakonske regulative
na tom podruДЌju,
udomiteljstvu,
posvojenju,
deinstitucionalizaciji
pa sve do savjeta za
djelotvornije roditeljstvo
i tomu sliДЌno.
T
emeljni uzroci te pojaДЌane
aktivnosti leže u povećanju
svijesti o djeДЌjim i ljudskim
pravima svakog pojedinca, kao i u
suvremenim znanstvenim spoznajama i rastu struДЌnih znanja o razvojnim potrebama djece, isto kao
i o posljedicama institucionalne skrbi. Jedan od tri osnovna cilja tekuće
reforme sustava socijalne skrbi u
Hrvatskoj jest upravo deinstitucionalizacija.
PrivrЕѕenost je poДЌetak
priДЌe
Da je obiteljsko okruЕѕje prirodna
sredina za razvoj djeteta i njegovu
dobrobit te da je utjecaj obitelji od
iznimne važnosti za formiranje osobnosti djeteta, svima nam je već dobro poznato. I Konvencija o pravima
djeteta, kao temeljni meД‘unarodni dokument koji pokriva podruДЌje
zaЕЎtite djece, istiДЌe da dijete, kako
bi potpuno i skladno razvilo svoju
osobnost, treba rasti u krugu obitelji
i u ozraДЌju zadovoljstva, ljubavi i razumijevanja.
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
Velikim je dijelom za to zasigurno
zasluЕѕna poznata Bowlbyjeva teorija
o attachmentu (privrЕѕenost, odanost,
veza). Intenzivna i trajna emocionalna veza izmeД‘u djeteta i roditelja,
odnosno davatelja skrbi, tijekom
prvih nekoliko godina Еѕivota, naziva
se privrЕѕenost i znaДЌajno utjeДЌe na
sve komponente ljudskog postojanja – um, tijelo, emocije, odnose i
vrijednosti. Tu govorimo o uДЌestaloj
jedan-na-jedan interakciji izmeД‘u
djeteta i jednog do dva, uvijek ista,
davatelja skrbi (briga, paЕѕnja, dodir,
pogled, fiziДЌka blizina te paЕѕljivo odgovaranje na specifiДЌne, individualne
potrebe djeteta i sl.). Brojne studije
pokazuju da djeca koja imaju formiranu privrЕѕenost uspijevaju bolje
u: izgradnji samosvijesti i samopouzdanja; otporu prema onome ЕЎto
im nije na dobrobit; sposobnosti da
upravljaju impulsima i osjećajima;
u trajnim prijateljstvima; odnosima
s roditeljima, skrbnicima i drugim
autoritetima; u prosocijalnim vještinama nošenja s poteškoćama; u
pozitivnom i optimistiДЌnom pogledu
na sebe, obitelj i druЕЎtvo; u empatiji,
suosjećanju i svjesnosti; u ponašanju i postignuću u školi; u stvaranju
sigurne veze sa svojom djecom kada
odrastu.
Djeca s poremećajem privrženosti često su agresivna, ometajuća i
antisocijalna, ali osim na planu ponašanja, simptomi tog poremećaja
odraЕѕavaju se i na sve ostale aspekte
funkcioniranja: emocije (bijes, napetost, tuga, beznaД‘e, iritabilnost...),
misli (negativna vjerovanja, poremećaji pažnje i učenja...), odnosi
(nedostatak povjerenja, manipulativna ponaЕЎanja, viktimiziranje drugih, nestabilne veze...), fiziДЌki (loЕЎa
higijena, otpor prema dodirivanju,
noćno mokrenje, visoka tolerancija
na bol...) te moralni/spiritualni (nedostatak povjerenja, smisla, identifikacija s loЕЎom i tamnom stranom
Еѕivota).
Institucija – posljednji
izbor
U situacijama kada dijete nema
uvjete za stabilno i zdravo odrasta23
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
nje u vlastitoj obitelji, odnosno kada
odreД‘ene intervencije za osnaЕѕivanje roditeljstva i raspoloЕѕive drЕѕavne
mjere koje bi trebale prevenirati izdvajanje djeteta iz bioloЕЎke obitelji,
ne daju zadovoljavajuće rezultate pa
su interesi djeteta ozbiljno ugroЕѕeni,
nuЕѕno je dijete izdvojiti i osigurati
mu zamjensku skrb.
UN-ov Odbor za prava djeteta
naglaЕЎava da institucionalni smjeЕЎtaj treba biti posljednji izbor, kada
nisu moguće druge opcije, što je
stav i naЕЎeg resornog Ministarstva.
Posebno se moramo zabrinuti za
djecu mlaД‘u od 3 godine koja provode dulje periode u domovima, jer
su najranije godine kljuДЌne za razvoj mozga. Naime, briga o bebama
u institucijama ne može biti zadovoljavajuća već zbog same prirode njihovog ustrojstva i organizacije (grupni pristup, smjenski rad više osoba
koje skrbe, serijsko hranjenje i presvlačenje, dugi boravak u krevetićima, neodgovaranje na individualne
potrebe i pozive
djeteta). NaЕѕalost,
propuЕЎtene prilike
za razvoj sposobnosti ne mogu se
kasnije nadomjestiti, jer se djeДЌji mozak razvija
burno u prvim
godinama Еѕivota.
Upravo na istraЕѕivanju te populacije, u okviru projekta В»DaphneВ«, odnosno na saznanjima o negativnim
posljedicama institucionalne skrbi,
koje uključuju poremećaj privrženosti, razvojne zaostatke i prepreke
razvoju mozga, poДЌiva preporuka
Europske komisije i Svjetske zdravstvene organizacije da В»niti jedno
dijete mlaД‘e od 3 godine ne smije
biti smjeЕЎteno u instituciju za stalni
smjeЕЎtaj bez svog roditelja/primarnog skrbnikaВ«.
Premalo udomitelja
Sada se već sam po sebi nameće
zakljuДЌak da je udomiteljska obitelj
prirodnije okruЕѕenje za dijete i poЕѕeljniji oblik smjeЕЎtaja djeteta koje
ne odrasta u vlastitoj obitelji (ako
posvojenje nije moguće). Unatoč
tome, joЕЎ uvijek Еѕivimo u procijepu
i nemogućnosti da udovoljimo naj24
boljem interesu svakog djeteta. Naime, udomiteljstvo u Hrvatskoj nije
ravnomjerno rasprostranjeno, a na
naЕЎem je podruДЌju nedovoljno razvijeno. U Primorsko-goranskoj Еѕupaniji
danas imamo ДЌak tri doma za djecu
bez odgovarajuće roditeljske skrbi,
a tek tridesetak udomiteljskih obitelji za djecu te odreД‘en broj djece
koja su morala biti zbrinuta izvan
naЕЎe regije. O tzv. matchingu, odnosno dobrom spoju odreД‘ene udomiteljske obitelji, s obzirom na niz
njenih znaДЌajki, s karakteristikama i
potrebama odreД‘enog djeteta, a ЕЎto
bi osiguralo lakЕЎu i brЕѕu adaptaciju i
uspješan dalji zajednički život, jednostavno je nemoguće i prerano govoriti u takvim okolnostima.
Ipak, samo osiguranje dovoljnog
broja udomiteljskih obitelji nije rješenje ni za koga, već je imperativ
kvalitetno i odgovorno udomiteljstvo. Jedino ona udomiteljska obitelj
koja je pažljivo odabrana, educirana, podržavana, praćena i pravilno
vrednovana (prepoznata) u druЕЎtvu,
moЕѕe trajati i biti
od najboljeg interesa za dijete, pa tako
i za zajednicu. ДЊini
se da nas ovdje sve
zajedno joЕЎ uvijek
ДЌeka velik zadatak
da osvijestimo stanje i potrebe u naЕЎoj
lokalnoj sredini, kao
i vlastite resurse i potencijale kojima
bismo moЕѕda mogli pridonijeti boljoj
sadašnjosti i budućnosti.
Treba napomenuti da Д‡e za odreД‘en broj djece uvijek biti potrebna
i institucionalna skrb, npr. kod većeg broja braće i sestara koji se ne
Еѕele odvajati, kod starije djece koja
se bliЕѕe samostalnosti i najДЌeЕЎД‡e
ne Еѕele biti udomljena, kod djece s
iskustvom višebrojnih selidbi i premještaja ili možda djece kojoj je neophodna specijalizirana pomoć različitih stručnjaka.
Obogaćivanje obitelji
Udomiteljstvo nije samo alternativa institucionalnom smještaju, već
ДЌesto i dopuna roditeljskoj skrbi.
Osim tog izazova, dolazak djeteta u
obitelj mijenja cjelokupnu dinamiku
obitelji, koja dalje prolazi kroz razli-
čite faze koje često od ukućana traže
velik angažman, strpljenje, odricanje, prihvaćanje, ljubav i još puno
toga o ДЌemu bi oni sami najbolje
mogli govoriti. Ogromna je vaЕѕnost,
utjecaj i odgovornost udomitelja i
njegove obitelji.
A ЕЎto im sve to skupa znaДЌi, ЕЎto
ih motivira? Niz svakodnevnih sitnica koje govore u prilog djetetovog
napretka i zdravog odrastanja! Zagrljaj. Obogaćivanje obitelji. »Pomlađivanje« svoga osobnog života
kroz odgoj te djece, kaЕѕu. Kroz udomiteljstvo razvijaju ljubav prema
sebi i samoaktualizaciju te njeguju
osjećaj vlastite vrijednosti i smisla
Еѕivota.
Velika je razlika posjetiti dijete
u djeДЌjem domu i ono koje Еѕivi kod
udomitelja. Ponekad ih djeca zovu
В»mama i tataВ«, ponekad В»stric i
tetaВ« ili jednostavno imenom, ovisno
o potrebama djeteta i okolnostima ili
ДЌak o trenutnoj situaciji. ДЊesto se
djeca hvale da imaju i dvije mame
ili dva oca, ali to moЕѕda i nije toliko
vaЕѕno koliko druge sitnice koje Еѕivot
znače: djevojčica sa zdjelicama i kuhačom trči po kući za majkom, imitirajući je u pravljenju kolača. Dječak
u automobilu sjedi u krilu udomitelja, na vozačevom sjedištu, držeći
volan i glumeći vožnju automobila
po dvorištu. Puše svjećice na torti
okružen prijateljima, braćom, užom
i ЕЎirom rodbinom. Vere se po smokvi
s malim susjedom. Radost i slavlje
nastaju u kući kad se prvi put vozi
bicikl bez pomoćnih kotača, ili kod
prvog uspjeЕЎnog izgovaranja slova
В»RВ«. Praznici kod В»bakeВ« na selu
ili u drugom gradu, odlazak u kino
s nekim od striДЌeva ДЌiji je mezimac,
kampiranje ljeti ili skijanje zimi, roštilj u vrtu iza kuće s društvom, dugo
pričanje priče za laku noć, spavanje
u krevetu udomitelja kad grmi i sijeva itd., itd...
Nisu li to sve stvari koje potkrepljuju naslov?
Rekla bih da, unatoДЌ nesebiДЌnom
trudu, ljubavi prema djeci, znanju i
iskustvu i onih najtoplijih i najdraЕѕih odgajatelja i drugih struДЌnjaka u
djeДЌjim domovima, iskustvo odrastanja u obiteljskom okruЕѕenju ne moЕѕe
se niДЌim zamijeniti.
Rajka Papić,
dipl. soc. radnica
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Odnosi izmeД‘u spolova
ALKEMIJA LJUBAVI
P
o nekima, tu je presudna uloga
dopamina, hormona euforije i
genetski uvjetovanog psihofiziДЌkog stanja. Po drugima, zaljubljenost je stvar evolucijskog imperativa
pa bi se zaljubljivanje svelo na komunikaciju feromonima. Ljubav je
sklop više faktora, među kojima posebnu ulogu imaju i ljudski osjećaji
povezani s bliskoЕЎД‡u i seksualnom
privlaДЌnoЕЎД‡u.
KlasiДЌna podjela ljubavi
KlasiДЌari su ljubav dijelili na:
1. eros – ljubav koja označava čežnju za nekim, a okrenuta je svijetu
percepcije
2. philija – prijateljska ljubav koja
oznaДЌava Еѕelju da pomognemo drugima
3. agape – milosrdna ljubav koja
označava potpunu posvećenost dobru drugih, i po cijenu vlastitog života.
Je li ljubav uzviЕЎeno stanje duha
ili prosta biokemija opstanka, pitanje je na koje sva znanost svijeta joЕЎ
nije dala odgovor, mada svako srce
ima svoju istinu. Ljubav motivira i
uzdiЕѕe, kljuДЌna je i s aspekta produЕѕenja vrste, sadrЕѕi u osnovi pojavu
ovisnosti. Prva komponenta ljubavi
je bliskost, a oznaДЌava prijateljstvo,
sviД‘anje i poЕЎtivanje, stvaranje meД‘usobnog povjerenja i poЕЎtivanja;
slijedi strast, koja je najintenzivnija
na poДЌetku, dok s vremenom slabi,
a oznaДЌava tjelesnu i seksualnu privlaДЌnost. IstraЕѕivaДЌi su razvili teoriju
o pet stilova ljubavi:
1.  strastvena ljubav – bazirana
na fiziДЌkom izgledu
2.  ljubav shvaćena kao igra
3.  nježna ljubav koja se razvija
na sliДЌnostima
4.  visoko emocionalna ljubav
–­ najčešće poistovjećena s romantikom
5.  pragmatična ljubav.
Neosporna je ДЌinjenica da fiziДЌki
izgled igra znaДЌajnu ulogu u odabiru partnera. Po nekim psiholozima,
biramo partnere fiziДЌki sliДЌne roditelju suprotnog spola, a po drugima
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
Mladi ljudi vjeruju kako je ljubav neЕЎto
uzviЕЎeno, a uДЌenjaci tvrde da je samo rijeДЌ
o sloЕѕenoj biokemiji, o vjeЕЎtoj igri hormona,
koja ДЌovjekovo psihofiziДЌko stanje na
odreД‘eno vrijeme podiЕѕe na viЕЎi В»nivo
pripravnostiВ«.
partnere fiziДЌki sliДЌne sebi. Kod zaljubljenih je uoДЌen viЕЎak serotonina,
ЕЎto odgovara osobama koje boluju
od opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Znanstvenici vjeruju da to
objaЕЎnjava poДЌetnu opsjednutost
partnerom. Hormon vazopresin zasluЕѕan je za stvaranje dugotrajne i
monogamne veze. Dopamin i norepinefrin mogu kod nekih ljudi stvarati osjećaj ovisnosti, pa oni idu iz
veze u vezu, jer im tijelo postaje sve
tolerantnije na te kemikalije i potrebna im je sve veća doza ne bi li
uspjeli postići taj osjećaj. Serotonin
daje osjećaj zadovoljstva i mentalne
opuЕЎtenosti. Manjak izaziva depresiju, a viЕЎak euforiju. Kod seksa, tijelo
emitira hormon oksitocin, koji stvara
osjećaj povezanosti. Što se više oksitocina luči, to povezanost postaje
veća. Posljednjih godina naglašava
se uloga feromona, karakteristiДЌnih
tragova mirisa pronaД‘enih u urinu i
znoju, po kojima se jedinke prepoznaju.
Leptiri u trbuhu
Najpoznatiji simptomi zaljubljenosti jesu: lupanje srca, »leptirići«
u trbuhu, znojenje dlanova i rumenilo obraza. Te reakcije pripisuju se
prije svega dopaminu i norepinefrinu, koji u međusobnim kombinacijama uzrokuju osjećaj sreće, energije, elana, gubitka apetita, čežnje
i dekoncentracije. Poznato je da
određene tvari pospješuju osjećaj
zaljubljenosti. Najprirodniji stimulansi jesu:
1. šparoga – vitamin E u toj biljci
stimulira hormone povezane sa seksom
2. ljute papričice – oslobađaju endorfin
3. čokolada – pospješuje lučenje
feniletamina koji se prirodno emitira
tijekom zaljubljenosti
25
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
4. plodovi mora – bogati su cinkom, koji potiče stvaranje testosterona, zaslužnog za podizanje libida.
Prirodni afrodizijaci
Ljudi pokušavaju na različite načine podići svoj seksualni život na viši
nivo. U tome im mogu pomoći prirodni afrodizijaci, kojih ima gotovo
svuda oko nas.
Kava-kava
Ona potjeДЌe s polinezijskih otoka.
Koristi se u duhovnim ritualima. Um
i tijelo dovodi u stanje euforiДЌnog zadovoljstva, ЕЎto se prenosi i na spolni nagon. SadrЕѕi fitoestrogene, koji
snažno utječu na povećanje seksualne želje, posebno kod žena.
Hren
AfrodizijaДЌko djelovanje suЕЎija,
tradicionalnog japanskog jela, potjeДЌe od hrena, koji se kao glavni zaДЌin
dodaje sirovoj ribi.
Celer
SadrЕѕi androsteron, muЕЎki hormon, koji seksualno uzbuД‘uje Еѕene,
a pojaДЌano djelovanje na libido postiЕѕe u kombinaciji s mrkvom, komoraДЌem i lukom.
ДЊili i kari
Ti »vreli začini« povećavaju potenciju, ljubavni žar i zanos. Treba ih
koristiti kao dodatak hrani, ali prije
ljubavnog ДЌina.
Plodovi mora
Plodovi mora (posebno ЕЎkoljke)
povećavaju seksualnu želju i donose
produЕѕen ljubavni uЕѕitak. Izuzetno
su zdravi i preporuДЌuje se njihova
stalna upotreba.
Kavijar
Riblja ikra sadrЕѕi veliku koliДЌinu
fosfora koji direktno stimulira nervne
zavrЕЎetke.
26
Vanilija
Zbog slatkastog mirisa i arome,
u mozgu stvara osjećaj euforije,
otklanja seksualnu pasivnost i jaДЌa
centralni nervni sustav; podjednako
stimulira muЕЎkarce i Еѕene.
PaДЌuli
Svojim mirisom pobuД‘uje i podiЕѕe
nivo seksualne energije. UДЌinkovit je
zaДЌin seksualnom Еѕivotu.
Banana
Izuzetno je hranjiva, sadrži bromelain, enzim koji povećava libido
kod muЕЎkaraca. Najbolje rezultate
daje u kombinaciji s prirodnim ЕЎlagom od vanilije.
Ginko
Njegovi plodovi pojačavaju cirkulaciju, čime se povećava seksualna
Еѕelja i potencija.
ZaДЌini
Začini (bosiljak, kardamon, klinčić, papar i đumbir) snažni su seksualni stimulatori. Sami i u međusobnim kombinacijama podižu ljubavni
Еѕar, Еѕelju i snagu.
Seks u klimakteriju
Gubitkom mjesečnog ciklusa znatan broj žena osjeća se manje vrijednima. Ako je taj period praćen valunzima i raznim psihičkim problemima
(depresija, anksioznost, razdraЕѕljivost, gubitak koncentracije i libida),
mnoge se povlaДЌe i ponaЕЎaju kao da
je seksualni Еѕivot poslije 50. godine
В»bespotreban, suviЕЎan i nenormalanВ«. ЕЅene bi trebale i poslije gubitka menstruacije uЕѕivati u seksualnim
odnosima. Klimakterij je period koji
kod Еѕene poДЌinje oko 45. godine, zavrЕЎava se oko 65. godine i dijeli se
na nekoliko faza. Poslije menopauze, jajnici ne prestaju u potpunosti
proizvoditi hormone, ali nedostatak
estrogena uvjetuje atrofiju svih genitalnih organa. Vagina zbog toga
postaje uЕѕa, glatkih zidova, suha i
nastupa preosjetljivost na povrede
i infekcije pa ДЌesto dolazi do dispareunije, tj. seksualni odnosi postaju
bolni ili čak nemogući zbog suhe vagine. Estrogen se može nadoknaditi
oralno ili specijalnim flasterom i na
taj način se ublažava atrofiranje vulve i vagine, suhoća i glatkoća zidova
i time se otklanjaju fiziДЌke barijere koje oteЕѕavaju seksualni odnos.
ЕЅene trebaju biti dobro informirane
i nemati predrasuda prema terapiji
nadoknade hormona u klimakteriju,
kao ni prema seksualnim odnosima u
godinama koje slijede poslije gubitka menstruacije. Trebaju osluЕЎkivati
tijelo, pratiti svoje Еѕelje i Еѕelje partnera i u svemu se s njim dogovarati
kao kad su imale mjeseДЌni ciklus.
IznenaД‘enje ДЌini ДЌuda
Za parove koji su dugo u braku
problem je da voД‘enje ljubavi ne
postane rutina. Psiholozi predlaЕѕu
da barem jedan od partnera priredi
neko iznenaД‘enje, ДЌime se postiЕѕu
uvjeti da ljubavna igra izaД‘e iz ustaljenih kliЕЎea.
– Netko od partnera (bolje da to
uДЌini muЕЎkarac) trebao bi pripremiti
veДЌeru i servirati je na neuobiДЌajen
naДЌin, npr. na podu dnevne sobe,
prigušiti svjetlo i upaliti mirisave svijeće, a poslije toga bi ono što slijedi
trebalo biti mnogo uzbudljivije.
– Iznenadite partnericu ili partnera odmorom za dvoje u obližnjem
odmaraliЕЎtu. Izaberite mjesto gdje
postoji bazen, sauna ili masaЕѕa.
– U slučaju da nemate previše
novca, pripremite partnerici ili partneru toplu kupku s mirisavom soli
i upalite svijeće. Takva kupka potiče
intimnost i ruЕЎi barijere.
– Predložite partneru ili partnerici
da prošećete, pa svratite u restoran
u koji ste kao mladi svraćali, ili u
neki sličan, popijte piće-dva, uz priču
o romantiДЌnoj fazi veze ili o periodu
dok ste oboje bili mladi.
Ne pretjerujte u detaljima jer,
umjesto uzbudljivih intimnosti, po
povratku kući možete završiti u suzama zbog žaljenja za vremenima
koja su neumitno proЕЎla.
Petar Radaković, dr. med.
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Afrodizijaci
Od vrapca do ДЌokolade
A
ko smo zdravi, sretni i zadovoljni, imat Д‡emo i jaДЌi
spolni nagon. Za potpun doЕѕivljaj ljubavi vaЕѕni su
svi naЕЎi osjeti: vid, sluh, miris, okus i opip. MeД‘utim, najvaЕѕniji seksualni organ je mozak! LijeДЌnici,
seksolozi i psiholozi tvrde da afrodizijaci ne djeluju ako
osoba nije i psihiДЌki zdrava. Velik dio struДЌnjaka smatra
da su priДЌe o afrodizijaДЌkom djelovanju obiДЌan placebo
uДЌinak. Drugi pak smatraju da afrodizijaci imaju svoju
ulogu.
ProuДЌite, probajte i prosudite sami!
Od svih
afrodizijaka,
posebno
mjesto
zauzima
ДЌokolada
U danaЕЎnje
doba,
afrodizijakom
se smatra
svaka tvar ili
namirnica koja
potiДЌe spolnu
Еѕelju
Afrodizijaci su dobili ime po Afroditi, grДЌkoj boЕѕici ljepote i ljubavi. Prema legendi, ona je smatrala
vrapce vrhunskom delikatesom i afrodizijakom te
su tako i Europljani, prema vjerovanju starih Grka,
izrazito cijenili vrapce i konzumirali njihov mozak
kao afrodizijak.
U Europi su sve do 18. stoljeća prokušavani recepti rimskog liječnika Galena koji je u svojim napisima tvrdio da hrana sa svojstvima afrodizijaka
mora biti В»topla i vlaЕѕnaВ« te В»vjetrovitaВ« (hrana
koja uzrokuje nadutost). U njegovim receptima
vaЕѕnu su ulogu imali zaДЌini, posebice feferoni i
ljute paprike, mrkva, ЕЎparoge, anis, goruЕЎica i
graЕЎak.
U danaЕЎnje doba, afrodizijakom se smatra
svaka tvar ili namirnica koja potiДЌe spolnu Еѕelju. Iako Food and Drug Administration, krovna organizacija koja procjenjuje svojstva hrane i lijekova, nikada nije dodijelila sluЕѕbenu
potvrdu za afrodizijaДЌko djelovanje pojedine
namirnice ili dodatka prehrani, velik dio populacije joЕЎ je traЕѕi.
Od hrane, afrodizijakom se smatraju ДЌokolada, kamenice, feferoni i ostala ljuta hrana, tartufi, ЕЎparoge, hrana bogata aminokiselinom argininom (goveД‘a jetra, sjemenke
bundeve i sezama, ДЌokolada, bademi), od
pića vino, od bilja ginseng, ginkgo biloba,
johimbin, od zaДЌina korijandar, bosiljak,
anis, vanilija, cimet i Д‘umbir. Е panjolska
muЕЎica (Cantharis vesicatoria ili Lytta
vesicatoria) najlegendarniji je od svih
ljubavnih pripravaka. Pripravak se dobiva postupkom ekstrakcije suЕЎene bube,
a vjeruje se da aktivna tvar, kantaridin,
potiДЌe ЕЎirenje krvnih Еѕila i dotok krvi u
urogenitalni trakt.
Od svih afrodizijaka, posebno mjesto zauzima ДЌokolada, kao najkonzumiraniji od nabrojenih proizvoda.
Mr. sc. Sanja Musić Milanović,
dr. med.
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
27
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Brusnica
P
Male crvene bobice
roizvoД‘aДЌi u Francuskoj sada
smiju navoditi tu tvrdnju na
svojim napitcima ili dodacima
prehrani te je koristiti u reklamne
svrhe, tako da se očekuje porast potrošnje proizvoda od brusnice. Već
je 1920. godine primijećen pozitivan
učinak brusnice na sprečavanje razvoja mokraćnih infekcija i od tada
je prevencija mokraćnih infekcija postala najistraživanije i najpoznatije
svojstvo brusnice, ЕЎto je i potvrД‘eno priznanjem francuske Agencije za
zdravstvenu sigurnost prehrambenih
proizvoda.
Brusnica se ubraja
u skupinu bobiДЌastog
voća. Uspijeva na pješčanim, suhim i tresetnim terenima gorskih
podruДЌja,
većinom
crnogoriДЌnih
ЕЎuma,
u hladnijim podruДЌjima Sjeverne Amerike
(veće bobice) i Sjevernoj Europi (manje bobice), kao nizak zimzeleni grm koji cvate od
svibnja do srpnja. Plod
ДЌine crvene kiselkaste
bobice trpkog okusa,
koje se beru u jesen,
od kraja kolovoza do
listopada.
Brusnica je zdravo, niskokalorično voće koje u 100 grama oslobađa
energiju od samo 15 kilokalorija, a
obiluje vitaminima skupine B i vitaminom C te mineralima kalijem,
kalcijem, magnezijem, Еѕeljezom,
bakrom, manganom i fluorom. Osim
toga, u sastavu brusnice, sa zdravstvenog aspekta, neobiДЌna je vaЕѕnost visokog udjela proantocijanida
i antioksidansa bioflavonida i polifenola, koji je viЕЎi u usporedbi s
ostalim voćem. Zahvaljujući takvom
sastavu, brusnica ima znanstveno
dokazanu ulogu u prevenciji infekcija mokraćnog sustava, zaštiti srca
i krvoЕѕilja spreДЌavanjem oksidacije
LDL kolesterola, u spreДЌavanju ДЌira
na Еѕelucu uzrokovanog Helicobacter
pylori. Uza sve navedeno, djeluje
28
Nema dugo da je
francuska В»Agence
française de securite
sanitaire des alimentsВ«
potvrdila da sok od
sjevernoameriДЌke
brusnice (Vaccinium
macrocarpon) pomaЕѕe
u smanjenju prianjanja
odreД‘enih Escherichia
coli bakterija za stijenke
mokraćovoda.
kao prirodni probiotik, sprečavajući
rast loših i potičući rast dobrih bakterija, a istražuje se njezin antikancerogeni učinak, kao i uloga u prevenciji karijesa. Rezultati najnovijih
istraЕѕivanja istraЕѕivaДЌa SveuДЌiliЕЎta u
Massachusettsu, za sada provedenih samo u laboratorijskim uvjetima
na miЕЎevima, sugeriraju da ekstrakt
brusnice moЕѕe smanjiti smrt moЕѕdanih stanica nakon moЕѕdanog udara
i pomoći u oporavku od moždanog
udara, posebice u ranom stadiju, u
kojemu se javlja najviše oštećenja.
Kako brusnice ЕЎtite
od infekcije urinarnog
trakta
Mokraćna infekcija označava prisutnost bakterija i drugih mikroorga-
nizama u mokraćnom sustavu. Najčešći su uzročnik infekcije Escherichia
coli (80%), Pseudomonas (10%),
Proteus (10%) i ostali. KliniДЌki se
razlikuje infekcija gornjeg (bubrezi
i ureteri) i donjeg dijela urotrakta
(mjehur i uretra). Bolesnici s upalom
gornjeg dijela urotrakta imaju simptome i znakove pijelonefritisa (upale
bubrega), dok kod infekcija donjeg
dijela urotrakta dominiraju simptomi
cistitisa (upale mokraćnog mjehura).
NajДЌeЕЎД‡i su simptomi ДЌesto i bolno
mokrenje te krv u urinu. Takvo stanje
lijeДЌi se antibioticima, ali s recidivom
(ponovnim javljanjem) u 25% slučajeva. Zbog činjenice da je sve veći
broj razliДЌitih sojeva E. coli otporan
na antibiotike, znanstvenici traЕѕe alternativna rjeЕЎenja u prevenciji i lijeДЌenju uroinfekcija tom bakterijom
koja pogaД‘a sve viЕЎe ljudi, tako da
danas svaka ДЌetvrta Еѕena ima uroinfekciju uzrokovanu E. coli.
IstraЕѕivanja su pokazala da svakodnevna konzumacija prirodnog,
nezaslaД‘enog soka od brusnice, ili
brusnica u obliku kapsula ili tableta,
smanjuje mogućnost razvoja infekcija mokraćnog sustava. Pokazalo se
da 300 ml soka od brusnice dnevno smanjuje vraćanje uroinfekta za
80%. Sok brusnice poДЌinje djelovati
dva sata nakon unosa, a uДЌinak traje
deset sati pa se preporuДЌuje uzimati
ga ujutro i naveДЌer, ali samo kao preventivno sredstvo, a ne kao lijek kod
uroinfekcije.
Brusnica zakiseljuje urin, ДЌemu se
joЕЎ donedavno pripisivala njezina zaЕЎtitna uloga od razvoja uroinfekcija.
MeД‘utim, novija istraЕѕivanja pokazala su da je kljuДЌ u antiadhezijskom
utjecaju, dok svojstvo brusnice da
zakiseli urin ublaЕѕuje miris urina i
moЕѕe smanjiti pojavu nekih vrsta
bubreЕѕnih kamenaca (kiseli medij
smanjuje kalcij u urinu).
Kako je brusnica uДЌinkovita i kod
otežanog pražnjenja mjehura, preporučuje se i muškarcima s povećanom prostatom.
Mr. sc. Sanja Musić Milanović,
dr. med.
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Ljekovito povrće
Sveta biljka
– peršin
P
erЕЎin je podrijetlom iz mediteranskih zemalja, odakle
se proЕЎirio u sve zemlje juЕѕne Europe. Prirodoslovci
su utvrdili da je pradomovina peršina – Sardinija.
U mnogim zemljama juga Europe perЕЎin raste kao
divlja ili poludivlja biljka, za ЕЎto su zasluЕѕne ptice koje
raznose njegovo sjeme. Stari Grci poznavali su perЕЎin,
ali ga nisu rabili za jelo. DrЕѕali su ga svetom biljkom. Od
perЕЎina su pravili vijence koje su nosili na sveДЌanim gozbama. Njime su, takoД‘er, ovjenДЌavali svoje heroje i kitili
pobjednike Istmijskih igara. PerЕЎin se nosio na grobove
– za pokoj i slavu umrlih.
MeД‘utim, stari Rimljani perЕЎin su jeli. Gladijatori su
prije borbi jeli peršin – vjerujući da im daje snagu, jača
reflekse i ДЌini ih lukavijima.
Do kraja srednjeg vijeka perЕЎin je bio iskljuДЌivo ljekovita biljka i sredstvo ukraЕЎavanja u raznim prigodama.
Danas je peršin nezamjenjivo začinsko povrće, bez kojeg
se ne moЕѕe zamisliti ni jedna svjetska kuhinja.
Mineralna i vitaminska bomba
Kod perЕЎina je jednako koristan i korijen i list. U perЕЎinu ima najviЕЎe kalija te kalcija, fosfora, Еѕeljeza, magnezija, mangana, bakra i drugih mikroelemenata vaЕѕnih za
ljudski organizam.
PerЕЎin je izrazit diuretik pa pospjeЕЎuje mokrenje. Pogodan je za lijeДЌenje anemije jer je bogat Еѕeljezom (8,1
miligrama posto).
Koliko je perЕЎin vaЕѕan izvor vitamina C, najbolje pokazuje njegova usporedba s limunom. Naime, u limunu
ima 65 miligrama posto vitamina C, a u perЕЎinovom liЕЎД‡u
ДЌak 166 miligrama posto. Pojedine vrste perЕЎina u liЕЎД‡u
mogu imati i do 323 miligrama posto vitamina C! Ipak,
valja reći, peršinov korijen ima četiri puta manje vitamina C nego list.
Osim vitamina C, u perЕЎinovom listu ima i karotena
(provitamina A) te vitamina B1, B2 i B6.
PerЕЎin za zdravlje
Poznato je da su još stari Egipćani koristili divlji peršin kao sredstvo za liječenje bolesti bubrega i mokraćnih
putova. TakoД‘er je znano da perЕЎin pomaЕѕe kod upale
prostate, pri oteЕѕanom mokrenju te u sluДЌajevima naticanja nogu, reumatizma, gihta i debljine. Fitoterapeuti pripominju da se perЕЎin ne smije koristiti ako postoji
upala bubrega. To se naroДЌito odnosi na perЕЎinovo sjeme
koje djeluje znatno jaДЌe od korijena i lista. PerЕЎin povoljno utjeДЌe na rad jetara pa se preporuДЌuje kod Еѕutice i
drugih oboljenja jetara. Koristan je i u prehrani dijabetiДЌara. Njegovu ljekovitost mogu osjetiti Еѕene koje imaju
problema s bolnom ili neredovitom menstruacijom. DosijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
jiljama se ne preporuДЌuje uzimanje perЕЎina u vrijeme
dojenja jer on moЕѕe smanjiti, a ponekad i potpuno zaustaviti izluДЌivanje mlijeka.
Protiv celulita
Е est ЕЎaka narezanog perЕЎinova lista kuhajte dvije minute u dvije litre vode. Zatim procijedite i kad je ДЌaj mlak, njime (15 do 30 minuta) masirajte dijelove tijela s celulitom.
Celulitna mjesta masirajte (najbolje naveДЌer, prije spavanja) pamuДЌnom krpom namoДЌenom u perЕЎinov odvar,
a zatim krpu namoДЌenu u perЕЎinov ДЌaj ostavite da stoji
preko noći na masiranom mjestu. Mokru krpu prekrijte
plastiДЌnom folijom i zamotajte suhom pamuДЌnom krpom.
Uklonite bore
Dva dekagrama isjeckanog perЕЎinova lista stavite u
dva decilitra hladne vode i poslije 24 sata procijedite. Natopite vatu dobivenom tekućinom i lagano premažite dio
oko oДЌiju, usta i vrat. Ostavite da se osuЕЎi, bez brisanja.
Tretman ponovite nekoliko puta u vremenu od pola
sata. Е to ranije zapoДЌnete ublaЕѕavati bore perЕЎinovom
vodom, učinak će biti bolji. Kod zapuštenih bora neće
vam pomoći ni kilogrami peršina ni litre tekućine u kojoj
se on moДЌio.
ДЊaj od perЕЎinova lista
Pet dekagrama svjeЕѕeg perЕЎinova lista prelijte jednom
litrom prokljuДЌale vode. Poklopite i ostavite da odstoji 10
minuta. Pijte 3 – 4 šalice (po 2,5 decilitra) tijekom dana.
ДЊaj od perЕЎinova lista pomaЕѕe kod groznice, poboljЕЎava
izlučivanje mokraće i regulira menstruacijski ciklus.
Peršin – za pjevače i pjevačice
U dva decilitra vode kuhajte dvije minute jednu juЕЎnu Еѕlicu iscjeckana perЕЎinova lista. Procijedite kad je ДЌaj
mlak i dodajte malo limunova soka i ДЌajnu Еѕlicu meda.
Taj se čaj preporučuje pjevačima i pjevačicama, govornicima i prosvjetnim djelatnicima jer poboljšava glas (djelujući na glasnice).
Navedeni ДЌaj pije se u gutljajima, sat vremena prije
nastupa.
Za nateДЌene kapke
Dva dekagrama sitno narezana perЕЎinova lista prelijte
jednim decilitrom prokljuДЌale vode, poklopite i nakon 15
minuta procijedite.
Ujutro i navečer stavljajte obloge (pamučnu krpu namočenu u čaj) od tog peršinova odvara pa ćete postići
iznenađujuće rezultate kod natečenih očnih kapaka.
Borislav Ostojić
29
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Iz mora na stol
Zdrava prehrana
Damir Tonc
RaЕѕa kuhana
– Raža, maslinovo ulje, limunov sok, kapula,
perЕЎin, sol, papar.
U padelu uliti maslinovo ulje i poslagati komade
raže. Nabaciti kapulu krupnije narezanu na listiće,
krupnije sjeckani perЕЎin, posoliti, popapriti i poЕЎkropiti s dosta limunovog soka.
KUHATI POKLOPLJENO, U VLASTITOJ PARI, BEZ
VODE!
Ugor u pećnici, s
porilukom i crnim
maslinama
Na dno nauljene posude za pećnicu posložite sloj
poriluka narezanog na tanke kolutiće. Pospite sjeckanim češnjakom i peršinom. Dodajte 20-ak crnih
maslina bez koЕЎtica, zalijte s 2 dl bijelog vina. Na to
položite jedan veći komad ugora, posolite i popap­
rite, ili par manjih. Pospite sve kruЕЎnim mrvicama i
pecite u pećnici oko jedan sat.
OVO JE PUNO BOLJE S JEGULJAMA, A U NEKIM
KRAJEVIMA MEDITERANA TO JE RUДЊAK ZA BADNJAK, KOJI ZASLUЕЅUJE DA SE SKUHA i PAMTI. ALI,
TKO Д†E DATI JEGULJE?!
Brasirani ugor
Nauljiti maslinovim uljem dno ovalne posude
koja može stati u pećnicu. Dodati par žlica sitno
sjeckane kapule i mrkve. Na jačoj vatri dobro zagrijati i propirjati, pa na to položiti jedan komad većeg ugora (1-1,5 kg), najbolje od prednjeg dijela,
prema glavi, s manje kosti.
Posoliti, popapriti, dodati par granДЌica divljeg
koromača, naribati malo muškatnog oraščića i po
volji ubaciti desetakak malih friЕЎkih kapulica. Zaliti
sve s 2 dl bijelog vina.
Kada vino zavrije, prebaciti posudu u srednje
zagrijanu pećnicu i pustiti 40-50 minuta, dok ugor
postane soДЌno mekan.
ДЊesto, tijekom peДЌenja, polijevati sokom od peДЌenja.
Prije posluЕѕivanja posuti sitno sjeckanim perЕЎinom.
30
Marinada od landovine
– 2 kg miješane landovine (raža, pas, mačka,
golub)
– 1 dl maslinovog ulja + 2 dl sjem. ulja
– 3 kapule + 4 češnja češnjaka
– 2 dl bijelog vina + 2 dl octa
– 3 lista lovora, 4 manje grančice ružmarina,
papar u zrnu
– 4 klinčića, 1 limun, sol.
Ribu očistiti, narezati na komade, posoliti, pobrašniti i ispržiti u mješavini ulja. Friganu ribu staviti u posebnu padelu. U isto ulje ubaciti kapulu narezanu na listiće, pa kada zastakli, dodati češnjak,
krupnije narezan, podliti vinom i octom, dodati lovor, ružmarin, klinčiće, papar u zrnu i sol. Kuhati to
5 minuta i time odmah preliti isprЕѕenu ribu.
Preko ribe poslagati fetice od limuna i sve skupa
lagano prokuhati joЕЎ 2-3 minute.
Kad se marinada potpuno ohladi, poklopiti padelu. Tako pripremljena marinada moЕѕe trajati na
hladnom mjestu 15 dana (bez hladnjaka).
Odresci grdobine
u bijelom vinu (za 6 osoba)
– 1,5 kg repa od grdobine, narezano na odreske (fete)
– 3 žumanca tvrdo kuhana
– 40 g maslaca, 40 g brašna
– kapula, peršin, peperoncini, papar u zrnu,
sol, 1 limun
– 0,5 l bijelog vina.
Odreske grdobine posoliti, popapriti pa sloЕѕiti u
ЕЎiroku padelu, prethodno namazanu maslacem. Posuti nasjeckanom kapulom i perЕЎinom, dodati papar u zrnu i jedan zdrobljeni peperoncino. Zaliti sve
vinom i kuhati poklopljeno 15 minuta. Ne otvarati
poklopac, samo povremeno protresti, da se riba
ne ulovi.
Ribu izvaditi i sloЕѕiti na pladanj za posluЕѕivanje.
Na malo maslaca lagano zaЕѕutiti braЕЎno, pa ga dodati umaku od kuhanja grdobine i sve dobro prokuhati da zgusne. Dodati tvrdo kuhana Еѕumanca i
sok 1 limuna.
Sve dobro propasirati, zaДЌiniti po ukusu i takav
umak preliti preko odrezaka ribe.
Umak bi trebao biti srednje gustoće i zlatnožute
boje.
sijeДЌanj - veljaДЌa 2009.
Grdobina s krumpirom
Odreske grdobine posoliti, pobraЕЎniti i isprЕѕiti
na vrućem maslinovom ulju, ali ne potpuno, nego
В»napolaВ«. Izvaditi ih i odloЕѕiti.
Na istom ulju propirjati sitno sjeckanu kapulu i
pomidor. Poslije par minuta dodati krumpir narezan na fete i sve preliti vodom da prekrije krumpir.
Kada je krumpir napola skuhan, posolite, popapВ­rite
i vratite u padelu isprЕѕene odreske. Nastavite kuhati na laganoj vatri dok krumpir bude kuhan.
KoliДЌine sastojaka odredite sami. Ne moЕѕete pogrijeЕЎiti!
Grdobina u kalupu
Grdobina s posebnom
salsom – umakom
Iskoristite veliku sliДЌnost strukture mesa iz repa
grdobine s mesom jastoga i hlapa.
Narežite rep grdobine na odreske i posolite. Složite ih na nauljeni pleh i pecite u pećnici 20 minuta
(malo manje ili malo više – ovisno o debljini odrezaka).
Ohladite meso i nareЕѕite na komade koji bi trebali izgledati kao komadi repa jastoga.
PosluЕѕite prekriveno salsom, koju napravite
kako slijedi:
Tri do četiri slatke crvene paprike ogulite, očistite i narežite. Tucite ih i gnječite, dodajući postepeno tri tvrdo kuhana žumanca, maslinovo ulje i sok
od 1 ВЅ limuna.
Salsa ne bi trebala biti pregusta.
Dobro je posluЕѕiti s mjeЕЎavinom zelene salate i
rige!
– 0,75 – 1 kg repa grdobine, narezano na deblje fete – odreske
– 1 kg zrelih pomidora, maslinovo ulje, 3-4
jaja,maslac, sol.
Kuhajte ribu 20-30 minuta u osoljenoj vodi, na
laganoj vatri.
U meД‘uvremenu ogulite pomidore, odstranite
sjemenke i pirjajte ih na maslinovom ulju dok se
ne pretvore u gusti pire.
Ribu narežite na manje komadiće – medaljone i
umijeЕЎajte ih u pomidor. Dodajte jaja i dobro promijeЕЎajte.
Dobivenu smjesu istresite u kalup premazan
maslacem i pecite pokriveno aluminijskom folijom
u pećnici na 200ºC – oko jedan sat.
Istresite iz kalupa na pladanj i pustite da se, prije posluЕѕivanja, potpuno ohladi.
ZA TAKO PRIPREMLJENO MESO GRDOBINE
MNOGI Д†E POMISLITI DA JE MESO JASTOGA!!!
Brudet od grdobine
– 1,5 kg grdobine
– 1 veća kapula, 2 češnja češnjaka, 2-3 pomidora, peršin
– 1 žličica koncentrata od pomidora, sol, papar
– 1 dl maslinova ulja i malo octa.
Grdobinu oДЌistite, ogulite, odreЕѕite rep, peraje i
gubicu, a ostalo narežite na veće komade.
U padeli zaprЕѕite na ulju sitno nasjeckanu kapulu, ДЌeЕЎnjak i perЕЎin i dodajte pasirani pomidor i
koncentrat (rastopljen u malo vode).
Pustite da sve kratko propirja, potom ubacite
komade ribe i pustite da malo В»usuhoВ« dobije boju,
a zatim zalijte vodom da prekrije ribu. Posolite, popaprite i kuhajte jedan sat na laganoj vatri.
Povremeno protresite padelu. Po svom ukusu
dodajte i malo octa.
PrehlaД‘eni ste?
Imate gripu?
Mirujte, lijeДЌite se ali
NE antibioticima!
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Minerali u prehrani
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Ako se na istom tlu uzgaja ista kultura, tlo sadrЕѕi sve manje odreД‘enih vrsta
minerala ovisno o samoj kulturi, pa tako i hrana uzgajana na istome tlu sadrЕѕi sve
manje odreД‘enih minerala. To naglaЕЎavamo prvenstveno zato ЕЎto se danas u poljodjelskoj proizvodnji koristi monokultura, uz vrlo obilnu primjenu umjetnih gnojiva,
a ona uglavnom sadrЕѕe samo 3 elementa (duЕЎik, fosfor i kalij) i biljka nesmetano
raste na tlu koje se gnoji samo tim elementima.
Ljudskom pak organizmu u odnosu na biljke treba znatno viЕЎe nutrijenata (oko
ДЌetrdesetak). Zato je vrlo vaЕѕno paziti otkuda potjeДЌe hrana koju kupujemo, tj. da
li je ona uzgojena na poljima koja se gnoje starinskim naДЌinom (izmjena kultura i
primjena gnojiva organskog podrijetla) ili iskljuДЌivo umjetnim gnojivima.
ESENCIJALNI MAKROMINERALI
Kalcij
ЕЅivotne potrebe
Mnogi su minerali esencijalne tvari za organizam i
moraju se trajno unositi izvana. U prehrani je nuЕѕno
voditi raДЌuna o uravnoteЕѕenom unosu minerala u
organizam, kako bi se spriječile moguće bolesti.
M
inerali su mikronutrijenti anorganskog ili anorgansko-organskog podrijetla
i neizostavni su dio naЕЎe prehrane. Oni su neobiДЌno vaЕѕni za ljudski organizam jer ih tijelo ne moЕѕe samo stvoriti i koristiti prema svojim potrebama.
Oni su esencijalne tvari. Tu spadaju: kalcij, fosfor, magnezij, sumpor, natrij, kalij,
klor, Еѕeljezo, cink, jod, selen, bakar, mangan, fluor, krom, kobalt, molibden, nikal,
silicij.
Minerali imaju i gradivnu ulogu, npr. kosti, zubi itd., gdje naročito sudjeluju kalcij, magnezij i fosfor. Osim te uloge, minerali sudjeluju u kontroli ravnoteže tekućina u tkivima, mišićnoj kontrakciji, funkcioniranju živaca, izlučivanju enzima, kao
i stvaranju krvnih zrnaca.
Minerale dijelimo na makrominerale i mikrominerale. U esencijalne makrominerale ubrajamo: kalcij, fosfor, magnezij, sumpor, natrij, kalij, klor.
U esencijalne mikrominerale ubrajamo: Еѕeljezo, cink, jod, selen, bakar, mangan,
fluor, krom, kobalt, molibden, nikal, silicij.
1
Kalcij je esencijalni makromineral, najzastupljeniji u ljudskom organizmu. On predstavlja ДЌak 1,5
do 2% ukupne tjelesne mase, od ДЌega je viЕЎe od
99% koncentrirano u kostima i zubima, a ostatak
je dio izvanstaniДЌnog kalcija u krvi, limfi i drugim
tjelesnim tekućinama. Taj se kalcij u tjelesnim tekućinama mijenja 20-30 puta dnevno, dok se kalcij u kostima zamjenjuje svakih nekoliko godina.
Unutarstanični kalcij djeluje kao prenosilac poruka, koji omogućuje stanicama odgovarajući odgovor na hormone i neurotransmitere. Pokretanje
kalcija iz unutarstaniДЌnih tvorevina (mitohondriji,
endoplazmatski retikulum) u citosol izaziva kontrakciju, sekreciju i diferencijaciju stanice, kao i pokrete same stanice. Kalcij ima
vrlo važnu ulogu u djelovanju enzima (zgrušavanje krvi), prijenosu impulsa, mišićnoj kontrakciji, regulaciji srčanih otkucaja, kao i u mnogim drugim fiziološkim
funkcijama. Za odrЕѕavanje neophodne koliДЌine kalcija u organizmu (homeostaze)
zbog varijabilne prehrane i razliДЌitih potreba u razliДЌitim Еѕivotnim dobima i stanjima
brinu se hormoni. Paratiroidni hormon, kalcitonin i vitamin D zajedniДЌki kontroliraju
apsorpciju kalcija iz crijeva, reapsorpciju u bubrezima, kao i metabolizam kostiju.
Apsorpcija kalcija
Apsorpcija kalcija odvija se u crijevima na tri naДЌina. Jedan je aktivni transport,
koji se uglavnom odvija u dvanaesniku i proksimalnom jejunumu, a koji je reguliran vitaminom D uz ukljuДЌenje kalbindina (proteina koji veЕѕe kalcij). Kako hrana
tu najduže stoji, tu se apsorbira najveća količina kalcija.
2
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Drugi je naДЌin apsorpcije kalcija pasivni put u tankom crijevu. On je ovisan o
koliДЌini i bioraspoloЕѕivosti kalcija u hrani.
Kalcij moЕѕe biti apsorbiran i u debelom crijevu. Oko 4% kalcija iz hrane apsorbira
se tim putem, a veći je kod osoba koje zbog bilo kojeg razloga imaju smanjenu
apsorpciju u tankom crijevu. TakoД‘er, debelo crijevo ima vaЕѕnu ulogu u apsorpciji
kalcija u stanjima njegovog nedovoljnog unosa hranom jer je poznato da crijevne
bakterije mogu razgraditi inaДЌe netopive spojeve kalcija s uronskom kiselinom i
biljnim vlaknima ako je hrana bogata biljnim vlaknima.
prehrani (neuravnoteЕѕena prehrana) bitni su elementi rizika za nastanak osteoporoze. TakoД‘er, premalo ili previЕЎe magnezija te fosfora u prehrani remeti apsorpciju
kalcija. Uzimanje kalcija sa Еѕeljezom remeti apsorpciju oba minerala. PreviЕЎe kalcija opet remeti apsorpciju cinka, kao i obratno, previЕЎe cinka remeti apsorpciju
kalcija. Povećan unos kalcija putem prehrane ne može štetiti, jer se višak kalcija
ne apsorbira u organizam, nego se izluДЌuje putem stolice. Opasnost od pretjeranog
unosa kalcija moЕѕe nastati prilikom nekontroliranog uzimanja dijetetskih pripravaka, ЕЎto moЕѕe dovesti do ovapnjivanja mekih tkiva u organizmu.
IzluДЌivanje kalcija
Dio kalcija izluДЌuje se stolicom, u koju ulazi i kalcij iz ЕѕuДЌi, ДЌiji se dio ponovno
apsorbira (oko 30%). Dio kalcija izluДЌuje se i urinom. Oko 50% urinom izluДЌenog
kalcija nalazi se u ioniziranom obliku, a ostatak je u spojevima sa sulfatima, fosfatima, citratima i oksalatima.
KoliДЌine kalcija izluДЌenog iz organizma povezane su sa staroЕЎД‡u. U tijeku puberteta izluДЌena je koliДЌina smanjena, a raste u odrasloj dobi, posebno nakon menopauze kod Еѕena. Nakon 65-e godine izluДЌivanje kalcija iz organizma ponovno se
smanjuje.
Velik unos bjelanДЌevina dovodi do pojaДЌanog izluДЌivanje kalcija urinom. Relativno visok postotak fosfora u hrani smanjuje taj efekt. Ali i velik unos rafiniranih
i koncentriranih ugljikohidrata, od kojih nastaje inzulinska rezistencija, dovodi do
pojačanog izlučivanja kalcija. Povećano izlučivanje kalcija urinom uzrokuje i kofein
te povećan unos kuhinjske soli.
Kalcij i osteoporoza
Osteoporoza je naziv za gubljenje koЕЎtane mase i nastanak krhkih i lomljivih kostiju. Kod ljudi oba spola dolazi do smanjenja koЕЎtane mase nakon 40 godina Еѕivota, ali zbog neposredne povezanosti hormona estrogena i gubitka kalcija, ta je pojava znaДЌajnija
kod Еѕena. Osteoporoza predstavlja gubitak oba matriksa kostiju
(mineralnog i nemineralnog – uglavnom proteinskog).
Kad postoji samo gubitak kalcija, tada govorimo o osteomalaciji
(omekšanju kostiju). Osteoporoza je mnogo složeniji poremećaj,
koji ukljuДЌuje i gubitak proteinskog nosaДЌa i minerala (uz kalcij,
ukljuДЌeno je joЕЎ barem desetak minerala). Kod osteomalacije, zbog
nedostatka vitamina D nedovoljno se resorbiraju kalcij i fosfor, pa
kod djece nastaje rahitis. Kod odraslih se vitamin D ДЌesto nedovoljno apsorbira,
pa je opet posljedica nedovoljna apsorpcija kalcija. Osteoporoza je kompleksno
stanje koje ukljuДЌuje hormonalne, prehrambene, okoliЕЎne faktore, kao i stil Еѕivota.
Nedovoljan unos kalcija i drugih minerala i vitamina, te moguće i druge greške u
3
Fosfor
Fosfor je makromineral ДЌija je
uloga u organizmu viЕЎestruka.
On se u organizmu nalazi u obliku fosfatnih ili hidrogenfosfatnih
iona. U kostima fosfor s kalcijem
ДЌini apatit (kalcijev fosfat), koji
ima vaЕѕnu strukturnu komponentu koЕЎtanog matriksa.
MoЕѕdano tkivo bogato je fosforom, ЕЎto znaДЌi da je fosfor bitan za rast i razvoj i
za dobro funkcioniranje mozga. NajvaЕѕnija je uloga fosfora u staniДЌnoj biokemiji.
Fosfatni pufer odrЕѕava stalnu staniДЌnu kiselobaznu ravnoteЕѕu. TakoД‘er, fosfatni ioni
sudjeluju u gotovo svakoj biokemijskoj reakciji kao aktivirajuća skupina. Fosfati
su i dijelovi DNA, kao i brojnih koenzima. Oni su dio spoja ATP-a, koji predstavlja
energetsku rezervu u stanicama. Iako je u organizmu nezamjenjiv, on je po koliДЌini
tek ЕЎesti i ima ga ukupno oko pola kilograma.
Nedostatak fosfora rijedak je, ali ako do njega ipak doД‘e, javlja se slabost i
povraćanje te osteomalacija i rahitis. Višak fosfora predstavlja opasnost jer je koncentracija fosfora obrnuto razmjerna koncentraciji kalcija, pa može doći do jakih
grДЌeva zbog smanjenja koncentracije kalcija.
Magnezij
Magnezij je esencijalni makromineral i elektrolit ДЌija je uloga u organizmu viЕЎestruka. On
je jedan od najzastupljenijih iona u stanicama,
nalazi se i u kostima, sudjeluje u enzimskim biokemijskim reakcijama u stanicama, u normalnom
radu mišića, u izgradnji kostiju; značajan je za
odrЕѕavanje normalnog krvnog tlaka i za funkcije
srediЕЎnjeg ЕѕivДЌanog sustava. Magnezij spada u
koenzimske faktore koji su potrebni u metabo4
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
lizmu esencijalnih masnih kiselina, ДЌime utjeДЌu na stvaranje parakrinih hormona
– eikozanoida.
Nedostatak magnezija danas je sve ДЌeЕЎД‡i. Razlog je prije svega prerafinirana i
industrijski prerađena hrana, siromašna magnezijem. Posljedice nedostatka magnezija jesu drhtanje mišića, slabost, poremećaji gutanja, mučnina, povraćanje i
grčevi. Kronični nedostatak povećava rizik od bolesti krvožilnog sustava, malignih
oboljenja i osteoporoze.
Unos prevelike koliДЌine magnezija, u prvom redu putem dijetetskih pripravaka i
putem lijekova, može izazvati ozbiljne poremećaje, koji mogu u konačnici oštetiti
organizam.
nja bubrega. Jednokratni unos velike koliДЌine natrija opasan je i po Еѕivot jer ljudski
organizam nema mehanizam za sprečavanje prevelike apsorpcije natrija u crijevima. Kod toga nastupaju mučnina, povraćanje, grčevi, proljevi, poremećaj srčanog
rada. Uzimanje jedne Еѕlice kuhinjske soli moЕѕe ubiti ДЌovjeka.
Sumpor
Sumpor se nalazi u kosi, noktima i koЕѕi.
Koristi tijelu za detoksifikaciju i ДЌiЕЎД‡enje
krvi, a pomaЕѕe i imunom sustavu. On
moЕѕda i nije sam esencijalan mineral, ali
je esencijalan element proteina, vitamina
B7 – biotina, kao i vitamina B1. On je dio
kemijske strukture aminokiselina – metionina, cisteina, taurina i glutationa. Također
je potreban u sintezi kolagena, neophodnog za integritet koЕѕe i ostalih tkiva.
Manjak sumpora moЕѕe se dogoditi samo ako je prehrana bez proteina, ЕЎto zapravo organizam viЕЎe dovodi do manjka proteina nego do manjka sumpora.
Natrij
Kalij
Kalij je najzastupljeniji unutarstaniДЌni pozitivno nabijeni ion,
dok ga izvan stanice ima jako
malo u odnosu na natrij. Kalijevi
ioni sudjeluju u nizu fizioloЕЎkih
funkcija u organizmu, primjerice
kod prijenosa ЕѕivДЌanih impulsa,
mišićnih kontrakcija, kontrole
krvnog tlaka, aktiviranja raznih
hormona, razvoja embrija, diobe stanica, regulacije kiselobazne ravnoteЕѕe i dr.
Nedostatak kalija u normalnoj
prehrani vrlo je rijedak. Upotreba diuretika ili povećano mokrenje zbog bilo kakvih
razloga moЕѕe dovesti do nedostatka kalija, zbog ДЌega dolazi do srДЌanih smetnji,
mišićne slabosti, mučnine, pospanosti i psihološko-neuroloških poremećaja. Nekada to može biti i opasno za život.
Klor
Natrij je jedan od najvaЕѕnijih makrominerala elektrolita u ljudskom
organizmu. Predstavlja najčešći pozitivno nabijeni ion u izvanstaničnoj tekućini. Sudjeluje u formiranju
osmolarnosti izvanstanične tekućine,
odrЕѕavanju kiselobazne ravnoteЕѕe
tekućine. Natrij sudjeluje u prijenosu
živčanih impulsa te u mišićnoj kontrakciji. Nedostatak natrija u normalnoj prehrani uglavnom nije moguć, ali može nastati zbog nekih bolesti, kao što
su proljev, povraćanje, opekline i tumori.
Prevelik unos natrija može izazvati značajne poremećaje u organizmu. Dugotrajno prekomjerno soljenje hrane može dovesti do povećanog krvnog tlaka i ošteće-
Klor djeluje, s ostala dva
elektrolita – natrijem i kalijem, u kontroli protoka
tekućina u krvnim žilama i
tkivima, u regulaciji kiselosti
tijela, a dio je i solne kiseline Еѕeluca. Neophodan je
za odrЕѕavanje normalne kiselosti u Еѕelucu. PomaЕѕe i u
prijenosu ugljiДЌnog dioksida
putem krvi do pluća.
Manjak klora u tijelu izuzetno je rijedak, ali kada do njega doД‘e, moЕѕe izazvati velik gubitak kalija urinom,
slabost i nizak krvni tlak.
5
6
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
DNEVNE POTREBE MINERALA I NJIHOVI
IZVORI
U sljedećoj tablici dan je pregled dnevnih potreba svih esencijalnih
minerala, kao i namirnica u kojima ih ima najviЕЎe.
Mineral
Dnevna
potreba za
odraslog
ДЌovjeka (RDA)
Izvori minerala
Kalcij
800-1500 [mg]
mlijeko i mlijeДЌni proizvodi, ЕЎpinat, kelj
Fosfor
800-1200 [mg]
ribe, mesni proizvodi, mahunarke, oraЕЎasti plodovi
Magnezij 300-400 [mg]
Sumpor
800-1000 [mg]
Natrij
500-3000 [mg]
Kalij
Klor
ЕЅeljezo
Cink
Jod
Selen
Bakar
Mangan
kikiriki, lisnato zeleno povrće, sjemenke, orah,
banane, zob, avokado, krumpir u ljusci, smeД‘a
riЕѕa
mlijeko i mlijeДЌni proizvodi, ribe, jaja, ДЌeЕЎnjak,
zelena salata, kupus, mahunarke
kuhinjska sol, plodovi mora, mlijeko
1 5 0 0 - 3 0 0 0 avokado, banana, brokula, artiДЌoka, naranДЌa,
[mg]
jabuka, maslina, marelica, krumpir, rajДЌica, grah
1500-4000
kuhinjska sol, rajДЌica, celer, masline
[mg]
tuna, oЕЎtrige, bundeva, zob, graЕЎak, kvasac i
10-18 [mg]
smokva
oЕЎtrige, govedina, rakovi, puretina, tuna, pivski
12-15 [mg]
kvasac, mlijeko, sjemenke, bundeve, sir, graЕЎak
plodovi mora, bakalar, haringa, sardine, rakovi,
150 [Вµg]
ЕЎkoljke, jodirana sol
losos, ЕЎkoljke, zob, suncokret, smeД‘a riЕѕa, jeДЌam,
50-70 [Вµg]
naranДЌa, kokos
raž, grah, pileće meso, banana, kikiriki, bademi,
2-3 [mg]
sezam, kvasac, soja, ЕЎljive, sjemenke suncokreta
4-10 [mg]
Еѕitarice, mahunarke, oraЕЎasti plodovi
7
NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Mineral
Dnevna
potreba za
odraslog
ДЌovjeka (RDA)
Izvori minerala
Fluor
2-4 [mg]
plodovi mora, Еѕelatina, crni ДЌaj
Krom
100-200 [Вµg]
integralne Еѕitarice, pivski kvasac, meso, oraЕЎasti
plodovi
Kobalt
10.20 [Вµg]
meso, mlijeko, kikiriki
Molibden 45-75 [Вµg]
Nikal
300-700 [Вµg]
Silicij
20-50 [mg]
mlijeko, mahunarke, Еѕitarice
zob, mahunarke, oraЕЎasti plodovi, kakao, pЕЎenica,
lisnate salate
luk, pЕЎenica, zob, proso, jeДЌam, riЕѕa, cikla, lisnato
zeleno povrće
Minerali – sudionici života
Rezimirajući napis o mineralima, možemo konstatirati da su minerali, kao
esencijalne tvari anorganskog ili anorgansko-organskog podrijetla, neizostavni dio prehrane. NeobiДЌno su vaЕѕni za ljudski organizam jer ih organizam
ne moЕѕe sam stvarati. O njima ovise mnoge funkcije ljudskog organizma.
Pravilna prehrana podrazumijeva ne samo uravnoteЕѕen unos svih neophodnih minerala, nego i drugih esencijalnih makronutrijenata (bjelanДЌevina, ugljikohidrata i masti), kako bi se osigurala neophodna ravnoteЕѕa u organizmu.
Kako pojedine namirnice sadrЕѕavaju razliДЌite minerale, to je za podmirenje
potreba organizma za mineralima neophodno konzumirati raznovrsnu hranu.
Posljedice nedovoljnog unosa minerala mogu dovesti do pojave odreД‘enih
bolesti, kao npr. anemije (nedostatak Еѕeljeza), osteoporoze i slabosti kostiju
(nedostatak kalcija i fosfora), usporavanja rasta i razvoja djece, kao i smanjenja imuniteta.
Pretjerano unošenje minerala u organizam vrlo je rijetko moguće normalnom prehranom, nego samo raznim dijetetskim pripravcima, u kom slučaju
može doći do ozbiljnih poremećaja, pa i trovanja.
Stjepan Е aban, dipl. ing.
8