GODINA LI, BROJ 588-589/2009, SIJEДЊANJ-VELJAДЊA, CIJENA 7,00 kn, ISSN 0351-9384 вЂў PoЕЎtarina plaД‡ena u poЕЎti 51000 Rijeka N A R O D N I ZDRAVSTVENI L I S T odvodnja bez zastoja NARODNI ZDRAVSTVENI LIST N Z A D R L R A O V S I D T V N E I N S SadrЕѕaj I T dvomjeseДЌnik za unapreД‘enje zdravstvene kulture Izdaje: Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, Zavodom za javno zdravstvo OsjeДЌko-baranjske Еѕupanije i Zavodom za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske Еѕupanije Za izdavaДЌa: Prof.dr.sc. Vladimir MiД‡oviД‡, dr.med. UreД‘uje: SUSTAV MOKRAД†NIH I SPOLNIH ORGANA...............3 Lijekovi i bubreg NAKON LIJEДЊENJA BOLESTI вЂ“ BOLEST. ....................4 Infekcije mokraД‡noga sustava SHVATITE IH OZBILJNO................................................6 PriroД‘ene anomalije mokraД‡no-spolnog sustava TABLETE ILI NOЕЅ. ...........................................................8 DjeДЌja urologija VAЕЅNOST RANOG PREPOZNAVANJA........................ 10 Odjel socijalne medicine Odsjek za zdravstveni odgoj i promociju zdravlja Inkontinencija mokraД‡e Redakcijski savjet: Benigna hiperplazija prostate Mr.sc. Suzana JankoviД‡, dr.med.; prof.dr.sc. Vladimir MiД‡oviД‡, dr.med.; mr.sc. Sanja MusiД‡-MilanoviД‡, dr.med.; Ankica Perhat, dipl.oec.; Tibor Santo, dr.med.; Vladimir SmeЕЎny, dr.med.; mr.sc. Ankica SmoljanoviД‡, dr.med. Urednik: Mr.sc. Suzana JankoviД‡, dr.med. Lektor: Vjekoslava Lenac, prof. GrafiДЌko-tehniДЌko ureД‘enje i priprema za tisak: VJESNIK d.d. Zagreb RjeЕЎenje naslovne stranice: Doc.dr.sc. SaЕЎa OstojiД‡, dr.med. UredniЕЎtvo: KAD NE SMIJEM KIHNUTI.......................................... 12 ZNAM ZA NJU KAD POДЊNU SMETNJE...................... 14 Karcinom prostate S KARCINOMOM DO DUBOKE STAROSTI............... 16 Pravilna uporaba antibiotika ДЊUVAJMO IH, DA BI ONI ДЊUVALI NAS.................... 19 Psihologija i pedagogija I POVIJEST ODGAJA.................................................... 20 Udomiteljstvo LJUBAV KUД†U ДЊINI DOMOM...................................... 23 Odnosi izmeД‘u spolova ALKEMIJA LJUBAVI...................................................... 25 Afrodizijaci OD VRAPCA DO ДЊOKOLADE....................................... 27 Svjetlana GaЕЎparoviД‡ BabiД‡, dr.med., Radojka Grbac 51 000 Rijeka, KreЕЎimirova 52/a p.p. 382 tel. 21-43-59, 35-87-92 fax 21-39-48 http://www.zzjzpgz.hr (od 2000. g.) Brusnica GodiЕЎnja pretplata 36,00 kn IZ MORA NA STOL. ...................................................... 30 ЕЅiro raДЌun 2402006-1100369379 Erste&Steiermarkische Bank d.d. В»NZLВ« je tiskan uz potporu Primorsko-goranske Еѕupanije i Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb Grada Rijeke. MALE CRVENE BOBICE. .............................................. 28 Ljekovito povrД‡e SVETA BILJKA вЂ“ PERЕ IN............................................ 29 Zdrava prehrana Umetak Minerali u prehrani ЕЅIVOTNE POTREBE NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Sustav mokraД‡nih i spolnih organa S truДЌni naziv je В»urogenitalan sustavВ«. Objedinjen je, jer se radi o organima koji su meД‘usobno vezani: razvojem, smjeЕЎtajem i funkcijom. Svoje tijelo bolje poznajemo preko dijelova koji su vidljivi izvana nego od dijelova koji su unutra. Malo razvojne povijesti: do pojave sisavaca, kod gmazova i ptica vanjski je otvor bio zajedniДЌki. Zove se kloaka, a ukljuДЌuje i zadnje crijevo (izmet se izluДЌuje zajedno s mokraД‡om, ali i oplodnja te snoЕЎenje jaja). Kod sisavaca je doЕЎlo do potpunog odvajanja probavnih organa (zadnje crijevo i ДЌmar). MokraД‡ni organi potpuno su odvojeni kod Еѕena (rodnica i mokraД‡na cijev), dok je kod muЕЎkaraca odvajanje djelomiДЌno (sjemenovod se spaja na mokraД‡nu cijev pa se izbacivanje sjemena i izluДЌivanje mokraД‡e odvija na zajedniДЌkom otvoru). Kad su bolesti tog sustava u pitanju, medicina je organizirana В»sliДЌnoВ« razvoju: п‚†вЂ‚ В»urologijaВ« (kirurЕЎka grana) вЂ“ pokriva bolesti mokraД‡nih organa (bubrezi, mokraД‡ovodi, mokraД‡ni mjehur i mokraД‡na cijev) kod oba spola te bolesti muЕЎkih spolnih organa (unutarnjih i vanjskih); п‚†вЂ‚ В»nefrologijaВ« (internistiДЌka grana) вЂ“ pokriva bolesti mokraД‡nih organa (preteЕѕno poremeД‡aji funkcije bubrega) kod oba spola; п‚†вЂ‚ В»ginekologijaВ« (kirurЕЎka grana) вЂ“ pokriva bolesti (samo) Еѕenskih spolnih organa, ali i podruДЌje В»porodiljstvaВ«, grane koja se bavi trudnoД‡om i poroД‘ajem. Nedostaje В»andrologijaВ«, grana koja bi se bavila problemima muЕЎkog dijela reprodukcije onako sveobuhvatno kao ЕЎto to ДЌini ginekologija s porodiljstvom kod Еѕena. Ovaj poduЕѕi uvod trebao bi pomoД‡i naЕЎim korisnicima zdravstvene zaЕЎtite da se bolje snaД‘u u rjeЕЎavanju svojih problema. Prigoda je i podsjetiti da je, kod pojave (novog) zdravstvenog problema, uvijek dobro prvo sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. se javiti svom obiteljskom lijeДЌniku (oni se dobro snalaze u labirintu medicinskih organizacijskih oblika). Obiteljski lijeДЌnici najbolje znaju i o programima ranog otkrivanja zloД‡udnih bolesti tog (i drugih) sustava. Svakom prigodom treba naglasiti da, prije ranog otkrivanja pa potom uspjeЕЎnog lijeДЌenja pojedinih bolesti, treba sve uДЌiniti na spreДЌavanju bolesti i oДЌuvanju zdravlja. Naglasak, meД‘u inim, polazi od ДЌinjenice da je oДЌuvanje zdravlja preteЕѕno u naЕЎim rukama, dok je za bolest nuЕѕan oslonac na zdravstvenu profesiju. OДЌuvati zdravlje znaДЌi dosljedno primjenjivati higijenske postupke. Da podsjetimo вЂ“ В»higijenaВ« je skup opД‡ih i praktiДЌnih postupaka za ДЌuvanje i poboljЕЎanje zdravlja (grДЌki hygienos: zdrav). OdrЕѕavanje ДЌistoД‡e bitan je ДЌinitelj, ali ne i jedini, onoga ЕЎto zovemo dobra higijena. VodeД‡i raДЌuna o navedenoj povezanosti mokraД‡nih i spolnih organa, ali i o blizini ДЌmara kao anatomskog kraja probavnog sustava, nekoliko praktiДЌnih savjeta koji se odnose na sve uzraste, ali ih treba, u sastavu odgojnog i obrazovnog procesa, ЕЎto ranije prenijeti na (malu) djecu: п‚†вЂ‚ Pranje: koristiti, osim mlake vode, posebne (danas dostupne) deterdЕѕente. Kako ДЌesto? Ne ДЌekati pojavu (neugodnog) mirisa, ali i ne smetnuvЕЎi s uma da ДЌovjek nije vodeno biД‡e. п‚†вЂ‚ Odijevanje: prvi sloj (u dodiru sa spolovilom) komotno krojen, bez stezanja, od pamuka (najbolje bez primjesa), ili vune (ДЌista runska, odnosno В»merinoВ«), ili lana (joЕЎ komotnijeg kroja); poЕѕeljno ДЌeЕЎД‡e presvlaДЌenje. SljedeД‡i slojevi ЕЎto komotniji. PogreЕЎno je djecu navikavati na В»uskeВ« hlaДЌe (traperice), jer je dokazano da, s obzirom na to da u njima dugo sjede, izazivaju kod djevojДЌica upale vanjskog spolovila, a kod djeДЌaka (dugoroДЌno) oslabljenje ili gubitak plodnosti (veД‡ina В»modnih kreatoraВ« o higijeni pojma nema ili ih nije briga za nju). п‚†вЂ‚ DjevojДЌice, Еѕene opД‡enito, izlaЕѕu se ДЌeЕЎД‡im prehladama (В»moda u funkciji bolestiВ«), dok se djeДЌaci, osim pritisku, izlaЕѕu pregrijavanju вЂ“ put u neplodnost. п‚†вЂ‚ ZaЕЎtititi od spolno prenosivih bolesti: pri spolnim odnosima trebala bi prethoditi opД‡a higijena koja spreДЌava i ostale upalne pojave. п‚†вЂ‚ Odstranjivanje stidnih dlaka (depilacija) joЕЎ je jedan prilog onih koji o higijeni pojma nemaju. Dlake pruЕѕaju mehaniДЌku zaЕЎtitu Еѕenskom (otvorenom) spolovilu i olakЕЎavaju prirodno znojenje (vrlo vaЕѕno za В»hlaД‘enjeВ« moЕЎnji kod muЕЎkaraca). UnapreД‘enje, posebice spolnog zdravlja posebna je tema za neku drugu prigodu. Vladimir SmeЕЎny, dr. med. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Lijekovi i bubreg Lijekove uzimaju i bolesni i zdravi. Bolesni ih uzimaju u nadi da Д‡e im pomoД‡i u njihovom ozdravljenju, a zdravi u uvjerenju da Д‡e uz njih dulje ostati zdravi ili da Д‡e im uzimanje lijekova odgoditi nastanak nekih bolesti. Bolesni uzimaju lijekove uglavnom pod kontrolom lijeДЌnika, a zdravi, u veД‡ini sluДЌajeva, bez te kontrole. Uzimanje lijekova bez kontrole lijeДЌnika i bez toДЌnog poznavanja bolesti jest samolijeДЌenje ili automedikacija. NAKON LIJEДЊENJA BOLESTI - BOLEST Bolest moЕѕe i sama proД‡i U samolijeДЌenju, lijekovi se uzimaju skoro iskljuДЌivo na usta. Dvije su vrste samolijeДЌenja; jedna je uzimanje lijekova koji se dobivaju u slobodnoj prodaji, dakle bez lijeДЌniДЌkog recepta, a druga uzimanje lijekova koje je bolesnik dobio od lijeДЌnika ranije, za drugu ili sliДЌnu bolest. Nekada i bolesnici znaju ЕЎto se krije iza bolova u zglobovima, ЕЎto je uzrok В»curenjaВ« nosa ili poviЕЎene tjelesne temperature. Medicinska struka gleda na samolijeДЌenje bez simpatija jer smatra da laik ne moЕѕe znati o ДЌemu se u konkretnom sluДЌaju radi, da ne moЕѕe odabrati pravi lijek, odrediti pravu dozu lijeka, duljinu lijeДЌenja, a niti prosuditi uДЌinke lijeДЌenja. Mnoge su bolesti i inaДЌe samoizljeДЌive. Dakle, izljeДЌenje nije uvijek posljedica djelovanja uzetog lijeka, nego prirodnog tijeka bolesti. Svako lijeДЌenje ima i В»placebo uДЌinakВ« (djelovanje postupka lijeДЌenja koji objektivno nema specifiДЌni uДЌinak na stanje za koje se primjenjuje). Pretpostavlja se da najmanje 40% populacije reagira na lijek ili postupak lijeДЌenja, na placebo, koji stvarno nema djelovanja. Jetra вЂ“ Еѕrtva lijeДЌenja Svi lijekovi koje uzimamo, nakon dospijeД‡a u krv izluДЌuju se iz organizma uglavnom preko jetara, preko bubrega ili kombinacijom ta dva puta. Jetrima pripada veД‡a uloga u pretvorbi, odnosno metaboliziranju lijekova, a bubrezima u izluДЌivanju iz organizma. Zbog toga lijekovi u jetrima i bubrezima postiЕѕu najviЕЎe koncentracije i ДЌesto su ta dva organa, i kada su zdrava, neduЕѕne Еѕrtve lijeДЌenja niza bolesti. Kada su i sami bolesni, zbog bolesti koja ih pogaД‘a i kada je njihova funkcija smanjena, lijekovi koji se preko njih izluДЌuju nakupljat Д‡e se u organizmu, dostizati viЕЎe koncentracije u tjelesnim tekuД‡inama i ostajati u organizmu dulje od uobiДЌajenog vremena. Vjerojatnost dodatnih oЕЎteД‡enja tada je joЕЎ veД‡a. Kao primjer navodim znaДЌajan pad ЕЎeД‡era u krvi ЕЎeД‡ernih bolesnika koji uzimaju tablete za sniЕѕenje ЕЎe- Д‡era, koje se normalno izluДЌuju putem bubrega, a koje se u bolesnika sa smanjenom funkcijom bubrega gomilaju, dostiЕѕu visoke koncentracije i, posljediДЌno, dodatno sniЕѕenje glukoze u krvi. U biti, posljedica je takva kao da je bolesnik umjesto jedne uzeo tri, ДЌetiri ili pet tableta toga lijeka. LijeДЌnici uvijek znaju viЕЎe o funkciji jetara i bubrega konkretnog bolesnika od njih samih. No, to nije uvijek garancija da ste, uz uzimanje lijekova pod kontrolom lijeДЌnika, zaЕЎtiД‡eni od svih ЕЎtetnih posljedica lijekova. Naime, neka oЕЎteД‡enja bubrega moguД‡a su i u bolesnika bez smanjene bubreЕѕne funkcije, a i u zdravih osoba. Velika funkcija malog organa Kada je rijeДЌ o ulozi bubrega u izluДЌivanju lijekova, treba naglasiti da su oni najprokrvljeniji organi u naЕЎem organizmu. Svake minute kroz dva bubrega, koja su u osoba sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST teЕЎkih 75 kg maksimalno teЕЎka 300 grama (0,4% tjelesne teЕѕine), protekne 1200 ml krvi ili viЕЎe od petine ukupnog volumena krvi. Kako krv prenosi uzeti lijek, na taj naДЌin u bubrege dolazi i velika koliДЌina tog lijeka. Posebnim se mehanizmima koncentracija lijeka u pojedinim strukturama bubrega moЕѕe poveД‡ati viЕЎe od 100 puta. Tako se znatno poveД‡ava ЕЎansa nastanka njihovog oЕЎteД‡enja. Trajno smanjenu bubreЕѕnu funkciju ima 10% odraslih, ili 500 000 milijuna ljudi. Polovica njih ima takozvano manifestno kroniДЌno zatajenje bubrega, s gubitkom viЕЎe od 50% bubreЕѕnih funkcija. Oni obvezno imaju poviЕЎen kreatinin u krvi. Do smanjenja bubreЕѕne funkcije najДЌeЕЎД‡e dovode ЕЎeД‡erna bolest i visoki krvni tlak. Ali, zna se da se bubreЕѕna funkcija smanjuje i starenjem. Zbog toga te tri skupine bolesnika moraju biti posebno oprezne i kada uzimaju lijekove pod kontrolom lijeДЌnika, a posebno kada se sami lijeДЌe. Promislimo prije gutanja Tijekom samolijeДЌenja bolesnici ili zdrave osobe uglavnom uzimaju sredstva protiv bolova (analgetike ili nesteroidne antireumatike), sredstva za spavanje ili smirenje i rijetko antibiotike. Iz prve skupine najДЌeЕЎД‡e je to acetilsalicilna kiselina (Andol, Aspirin, Aspirin protect, Cardiopirin), paracetamol (Caffetin, Kofan, Lupocet, Coldrex, Lekadol, Maxflu), metamizol (Analgin, Alkagin, Baralgin), ibuprofen (Brufen, Neofen), diklofenak (Voltaren, Naklofen), iz druge diazepam (Apaurin, Normabel, Diazepam), nitrazepam (Cerson) i oksazepam (Praxiten), a od antibiotika oni iz skupine penicilina (Klavocin, Klavax) ili cefalosporina (Ceporex, Ketocef). Glavni su razlozi za uzimanje tih lijekova glavobolja, bolovi u zglobovima, sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. bolovi u leД‘ima, nesanica i opД‡e loЕЎe stanje. Ni jedan od tih lijekova ne izluДЌuje se dominantno bubrezima. Svejedno, dugotrajna uporaba analgetika i nesteroidnih antireumatika oЕЎteД‡uje bubreЕѕnu funkciju smanjenjem stvaranja tvari koje osiguravaju dovoljan protok krvi kroz bubrege. Te tvari zovu se prostaglandini jer su prvi put otkrivene u prostati. Posebno se to odnosi na prostaglandine koji ЕЎire krvne Еѕile. Posljedica je oЕЎteД‡enje bubreЕѕnog tkiva zbog njegove slabe prokrvljenosti, akutno, naglo nastalo ili kroniДЌno, nastalo nakon dugotrajne uporabe analgetika. Jedno istraЕѕivanje pokazalo je da je 18% hospitaliziranih bolesnika koji su uzimali ibuprofen imalo porast kreatinina u serumu, odnosno akutno zatajenje bubrega. U veД‡ini sluДЌajeva to oЕЎteД‡enje bilo je blago, a ozbiljno u samo 0,9% ispitanika. ДЊeЕЎД‡e se sretalo u bolesnika starijih od 65 godina i u onih koji su imali znaДЌajno zakreДЌenje krvnih Еѕila u srДЌanom miЕЎiД‡u. Dugotrajna oЕЎteД‡enja nazivaju se kroniДЌnim intersticijskim nefritisom. AnalgetiДЌka nefropatija izolirana je kategorija kroniДЌnog intersticijskog nefritisa. Nastaje uzimanjem mjeЕЎavine analgetika, svaki dan kroz najmanje godinu dana. ДЊeЕЎД‡a je kod Еѕena, moguД‡e zbog toga ЕЎto one ДЌeЕЎД‡e pate od glavobolje, ali se i ДЌeЕЎД‡e lijeДЌe uzimanjem niza analgetika, uglavnom onih koji sadrЕѕe aspirin i fenacetin. No, ostala je popriliДЌno ДЌesta i nakon povlaДЌenja fenacetina. AnalgetiДЌka nefropatija ponekad je uzrok nastanka zavrЕЎnog stadija kroniДЌnog bubreЕѕnog zatajenja, odnosno onog stadija koji zahtijeva lijeДЌenje dijalizom, ali u vrlo malom postotku. NajДЌeЕЎД‡e se sreД‡e u Australiji, Е vicarskoj i Belgiji. Ne ЕЎtete, aliвЂ¦ Lijekovi koje bolesnici ili zdravi mogu uzeti u tijeku samolijeДЌenja ne spadaju u skupinu lijekova koji ozbiljno oЕЎteД‡uju funkciju bubrega, odnosno u skupinu nefrotoksiДЌnih lijekova. NefrotoksiДЌni lijekovi daju se uvijek pod kontrolom lijeДЌnika, ДЌeЕЎД‡e u bolniДЌkim uvjetima nego izvan njih. Zbog toga oЕЎteД‡enja bubrega, po prirodi nastanka akutna, nisu tako ДЌesta i na vrijeme se prepoznaju. VeД‡ina nefrotoksiДЌnih lijekova istovremeno je ЕЎtetna i za strukture u unutraЕЎnjem uhu i dovodi do istovremenog oЕЎteД‡enja funkcije bubrega i sluha. Vrlo je vaЕѕno pri uzimanju lijekova znati izluДЌuje li se lijek putem bubrega, u potpunosti ili djelomiДЌno, ili se uopД‡e ne izluДЌuje putem bubrega. Ako se izluДЌuje putem bubrega, bolesnik bi morao znati ima li poviЕЎen kreatinin u krvi, odnosno normalnu ili smanjenu bubreЕѕnu funkciju. Doze lijekova koji se izluДЌuju putem bubrega ne smanjuju se ako je kreatinin u krvi normalan, iako to ne znaДЌi da je funkcija bubrega normalna. PreporuДЌene doze lijekova iz te skupine za bolesnike koji imaju izmeД‘u 10 i 50% oДЌuvane bubreЕѕne funkcije veД‡e su od doza lijekova za bolesnike koji imaju manje od 10% oДЌuvane bubreЕѕne funkcije. Ako ste stariji, ako godinama imate ЕЎeД‡ernu bolest ili visok tlak, ili ako ste ranije imali В»loЕЎВ« urin, posavjetujte se s lijeДЌnicima prije nego ЕЎto na svoju ruku uzmete takav lijek. Velika je vjerojatnost da je funkcija vaЕЎih bubrega bitno smanjena. Jer, ЕЎteta od uzimanja toga lijeka moЕѕe biti mnogo veД‡a od koristi koju Д‡ete njegovim uzimanjem dobiti. Svejedno, ЕЎtetne posljedice uzimanja niza lijekova, uzetih po preporuci lijeДЌnika ili u svrhu samolijeДЌenja, pa i onih koji se izluДЌuju iz organizma preko bubrega, ima vrlo mali broj bolesnika. Na njihovu pojavu utjeДЌe niz popratnih bolesti i stanja, istovremeno uzimanje i drugih lijekova, ali i nasljedna predispozicija organizma da posebno reagira na uzeti lijek. Prim. mr. sc. Marko JakiД‡, dr. med. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Infekcije mokraД‡noga sustava SHVATITE IH OZBILJNO U zroДЌnici su infekcija mokraД‡noga sustava bakterije koje ДЌine fizioloЕЎku floru crijeva. NajДЌeЕЎД‡i je uzroДЌnik bakterija Escherichia coli, a rjeД‘e su to Proteus, Klebsiella, Enterobacter, Pseudomonas i druge bakterije. Bakterije koje se izluДЌe stolicom, preko mokraД‡ne cijevi ulaze u mokraД‡ni mjehur i dalje mogu napredovati prema bubrezima. Podjela infekcija mokraД‡noga sustava Infekcije mokraД‡noga sustava moЕѕemo podijeliti na: akutnu upalu mokraД‡nog mjehura (cistitis), akutnu upalu bubrega (pijelonefritis), infekcije bez smetnji (asimptomatska bakteriurija), ponavljajuД‡e infekcije i komplicirane infekcije. Akutna upala mjehura (cistitis) Akutna upala mokraД‡nog mjehura izrazito je ДЌesta bolest i najДЌeЕЎД‡e se javlja u Еѕena. ЕЅene najДЌeЕЎД‡e pogaД‘a iz anatomskih razloga (kratka mokraД‡na cijev). Kod muЕЎkaraca je cistitis rijetka pojava te u pravilu zahtijeva dodatnu uroloЕЎku obradu. Smetnje koje se javljaju jesu: bolno mokrenje, peДЌenje prilikom mokrenja, uДЌestalo mokrenje malih koliДЌina mokraД‡e, jak nagon na mokrenje. Ponekad se moЕѕe javiti i krv u mokraД‡i. MokraД‡a je ДЌesto tamna, gusta, neugodna mirisa. U pravilu nema temperature. Dijagnoza uroinfekcija, pa i cistitisa, potvrД‘uje se analizom urina. Analizira se sediment (talog) urina, urinokultura i urin pomoД‡u test-trake. Uzorak urina za analizu uzima se od prvog jutarnjeg urina ili nakon ЕЎto bolesnik barem tri sata nije mokrio, najДЌeЕЎД‡e metodom srednjeg mlaza. Srednji mlaz mokraД‡e uzima se nakon uobiДЌajene toalete spolovila. Prvim mlazom mokraД‡e В»ispereВ« se mokraД‡na cijev, a nakon toga slijedi srednji mlaz mokraД‡e koji predstavlja reprezentativni urin iz mjehura. Urin treba nasaditi na hranjivu podlogu, a ako to nije moguД‡e, uzorak urina moЕѕe stajati na +4 ВєC do 24 sata. Na urinarnu infekciju upuД‡uje nalaz bakterija u urinu (bakteriurija) i leukocita (obrambene stanice) u urinu (leukociturija). Urin je normalno sterilan (bez bakterija), osim u zavrЕЎnom dijelu mokraД‡ne cijevi. BuduД‡i da se tijekom mokrenja urinom moЕѕe izbaciti i dio tih bakterija, smatra se da nalaz bakterija u izmokrenom urinu (srednjim mlazom) veД‡i od 105 po 1 mililitru urina govori u prilog infekcije, a manji broj bakterija najДЌeЕЎД‡e znaДЌi kontaminaciju. LijeДЌenje se provodi antibioticima, kroz 3-7 dana. Iako se smetnje mogu jako smanjiti pa i nestati za dan ili dva od poДЌetka terapije, bakterije mogu biti prisutne i dalje te Д‡e se ponovno razmnoЕѕiti. Iz toga razloga terapiju treba provesti do kraja. Uz antibiotsku terapiju, bitno je piti dosta tekuД‡ine te izbjegavati hladnoД‡u. sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Akutna upala bubrega (pijelonefritis) Akutna upala bubrega najДЌeЕЎД‡e zapoДЌinje kao upala mokraД‡nog mjehura koja se proЕЎiri prema bubregu. Osim smetnji cistitisa, javlja se i bol u leД‘ima, poviЕЎena tjelesna temperatura. Treba napraviti analizu urina, ali i krvi, kako bi se vidjela bubreЕѕna funkcija (urea, kreatinin) i vidjeli pokazatelji upale (leukociti, sedimentacija). LijeДЌenje se sastoji od mirovanja, dobre hidracije, skidanja temperature i antibiotske terapije. Bolesnici s blaЕѕom kliniДЌkom slikom mogu se lijeДЌiti kod kuД‡e, dok se ostali lijeДЌe u bolnici. Antibiotsko lijeДЌenje traje 10-14 dana. Kontrolnu urinokulturu treba napraviti 14 dana po zavrЕЎetku antibiotske terapije. Asimptomatska bakteriurija O asimptomatskoj bakteriuriji govorimo kada se u urinu nalaze bakterije, ali osoba nema nikakve smetnje. Nju nije potrebno lijeДЌiti, osim u posebnim sluДЌajevima. Ona se lijeДЌi samo kod trudnica i bolesnika koji moraju na neku od uroloЕЎkih operacija. Prema tome, sve ostale ljude ne treba lijeДЌiti. Primjerice, ljudi koji imaju urinski kateter, koji redovito mijenjaju svakih 3-6 tjedana, ne trebaju uzimati antibiotike. U tih ljudi kateter je, kao strano tijelo, sredstvo trajnog prijenosa bakterija u mjehur i stoga nikakva antibiotska terapija nije potrebna (osim u sluДЌaju smetnji). Dakle, prisustvo kvatnom obradom treba otkloniti moInfekcije mokraД‡noga guД‡nost postojanja ozbiljnije bolesti sustava najДЌeЕЎД‡e su (kamenac, tumor, suЕѕenje...). Bitno bakterijske infekcije je naglasiti da se radi o infekcijama u ljudi te jedan od koje se mogu ponavljati i do kraja ЕѕinajДЌeЕЎД‡ih razloga posjeta vota. One mogu djelomiДЌno smanjiti kvalitetu Еѕivota, ali ne predstavljaju obiteljskom lijeДЌniku. ozbiljniju prijetnju za zdravlje. Javljaju se mnogo ДЌeЕЎД‡e u Еѕena nego kod muЕЎkaraca. Iako su velika Komplicirane infekcije veД‡ina njih, pogotovo u mokraД‡noga sustava Еѕena, bezazlene infekcije, Komplicirane infekcije mokraД‡noone mogu govoriti i u ga sustava infekcije su u osoba koje prilog teЕѕeg oboljenja. imaju bolest ili stanje koje omoguPonekad mogu dovesti i Д‡uje lakЕЎi nastanak bolesti, a oteЕѕado razliДЌitih komplikacija. va njezino izljeДЌenje. ДЊimbenici koji bakterija u urinu nije odmah i znak bolesti. PonavljajuД‡e infekcije mokraД‡noga sustava Radi se o infekcijama koje se javljaju uzastopno (2 ili viЕЎe puta u 6 mjeseci, odnosno 3 ili viЕЎe puta u godinu dana). U pravilu se javljaju kod Еѕena, i to najДЌeЕЎД‡e u obliku cistitisa. BuduД‡i da se radi o ponavljajuД‡im infekcijama, moraju se iskljuДЌiti neke druge bolesti ili malformacije koje mogu biti pravi uzrok pojavi mokraД‡nih infekcija (uroloЕЎka i/ili nefroloЕЎka obrada). LijeДЌenje se sastoji od medikamentoznog dijela te primjene pravila zdravog Еѕivota (vidi higijenske mjere). Medikamentozno lijeДЌenje provodi se u dogovoru s obiteljskim lijeДЌnikom i sastoji se u uzimanju antibiotika, najДЌeЕЎД‡e jedne tablete naveДЌer, kroz duЕѕe vrijeme (6-12 mjeseci). Ade- NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Ako se Еѕelite pretplatiti na Narodni zdravstveni list, dovoljno je da nazovete telefonski broj 21-43-59, 35-87-92 ili poЕЎaljite dopisnicu sa svojim podacima (ime, prezime, adresa) u Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske Еѕupanije, Odjel socijalne medicine, 51 000 Rijeka, KreЕЎimirova 52a. sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. kompliciraju uroinfekcije jesu: muЕЎki spol, trudnoД‡a, uroinfekcije steДЌene u bolnici, prisutnost urinarnog katetera, prisutnost uroloЕЎkih abnormalnosti, prisutnost kamenaca ili tumora mokraД‡noga sustava, transplantacija, oslabljeni rad bubrega, ЕЎeД‡erna bolest. U tih bolesnika lijeДЌenje se provodi antibioticima, uz kontrolu ДЌimbenika koji kompliciraju uroinfekt. Takvi bolesnici, osim pregleda obiteljskoga lijeДЌnika, zahtijevaju i pregled urologa ili nefrologa i ДЌesto se lijeДЌe u bolnici. Infekcije mokraД‡noga sustava i trudnoД‡a MokraД‡ne infekcije javljaju se u 10% trudnica. Ako se ne lijeДЌe, moЕѕe se razviti upala bubrega, ЕЎto poveД‡ava rizik od prijevremenog poroД‘aja, poveД‡ava perinatalnu smrtnost i rizik od zastoja u rastu fetusa. Iz toga se razloga u trudnica lijeДЌi i asimptomatska bakteriurija. Trudnice moraju uzimati antibiotike koji ne djeluju ЕЎtetno na plod. Higijenske mjere PreporuДЌuje se piti ЕЎto viЕЎe tekuД‡ine, ДЌesto mokriti i ne zadrЕѕavati mokraД‡u, mokriti nakon spolnog odnosa, pravilno prati spolovilo (od naprijed prema natrag), tuЕЎirati se, a ne namakati u kadi, izbjegavati uske hlaДЌe. Dnevni unos tekuД‡ine trebao bi biti takav da dnevno bude izluДЌeno viЕЎe od 2 litre mokraД‡e. Mr. sc. Dean MarkiД‡, dr. med. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST PriroД‘ene anomalije mokraД‡no-spolnog sustava TABLETE ILI NOЕЅ MokraД‡no-spolni sustav ДЌovjeka sastoji se od dva bubrega (lat. ren), dva mokraД‡ovoda (lat. ureter), mokraД‡nog mjehura (lat. vesica urinaria), mokraД‡ne cijevi (lat. urethra) i spolnih organa (lat. genitalia). U dobi od 6 do 8 tjedana razvoja zametka (fetusa) mogu se pojaviti poremeД‡aji u razvoju svakog navedenog dijela mokraД‡nospolnog sustava, ЕЎto moЕѕe rezultirati pojavom anomalija (nepravilnosti, mana). Takve se anomalije nazivaju priroД‘enim (kongenitalnim) anomalijama. P riroД‘ene anomalije rijetko neposredno ugroЕѕavaju Еѕivot djeteta, osim ako nije rijeДЌ o anomalijama koje su nespojive sa Еѕivotom (npr. obostrani nedostatak bubrega), ali mogu biti uzrokom trajnih oЕЎteД‡enja bubreЕѕne funkcije. PriroД‘ene anomalije mokraД‡no-spolnog sustava mogu se podijeliti u dvije velike skupine: morfoloЕЎke anomalije, odnosno anomalije oblika i graД‘e organa (dijelimo ih prema broju, veliДЌini, poloЕѕaju, spojenosti itd.) i strukturne anomalije, odnosno anomalije sastava (postojanje cista i sl.). Iako se veД‡ina tih anomalija moЕѕe dijagnosticirati ultrazvuДЌnim pregledom veД‡ u fetusa starog 20 tjedana, kirurЕЎko lijeДЌenje tih anomalija u fetalnoj dobi kod nas je iznimno rijetko. Kako prepoznati Anomalija se moЕѕe manifestirati kliniДЌki jasnom slikom (promjena boje i mirisa mokraД‡e, plaДЌ djeteta pri mokrenju, nalaz bakterija u urinu i sl.), kliniДЌki nejasnom slikom (povraД‡anje, dugotrajan, naizgled bezrazloЕѕan plaДЌ djeteta, poviЕЎena temperatura bez drugih simptoma, zastoj rasta i razvoja djeteta i sl.) ili pak dramatiДЌnom slikom (vidljiva krv u mokraД‡i, opaЕѕanje kuglaste tvorbe u trbuhu dojenДЌeta). ZajedniДЌka je znaДЌajka tih stanja da prognoza bolesti i oДЌuvanost funkcije mokraД‡no-spolnog sustava umnogome ovise o ranom otkrivanju i ranom lijeДЌenju. U mnoЕЎtvu anomalija mokraД‡no-spolnog sustava navest Д‡emo one koje su posebno znaДЌajne ili uДЌestale. Od znaДЌajnih anomalija navodimo dvostruki bubreg (ren duplex), dvostruki mokraД‡ovod (ureter duplex), nedostatak jednog bubrega (agenesio renis), slabo razvijene i male bubrege (hypoplasio renis), bubrege smjeЕЎtene u zdjelici, oba bubrega smjeЕЎtena na istoj strani ili bubrege ДЌiji se donji polovi spajaju, tzv. potkoviДЌasti bubreg (ren arcuatus). Neke od tih anomalija izazivaju tegobe, a druge ih ne izazivaju ili se manifestiraju sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST relativno kasno i podmuklo, kad je bubreЕѕna funkcija veД‡ trajno oЕЎteД‡ena. Primjerice, priroД‘eno manji bubreg moЕѕe uzrokovati visok arterijski tlak. U sluДЌaju nedostatka jednog bubrega, drugi preuzima njegovu funkciju, ali ako taj bubreg zataji (npr. trauma ili steДЌena bolest), bit Д‡e nuЕѕna hemodijaliza (proДЌiЕЎД‡avanje krvi pomoД‡u aparata вЂ“ dijalizatora), odnosno presaД‘ivanje (transplantacija) bubrega. Osobit problem predstavljaju policistiДЌni bubrezi (ren cysticus), priroД‘ena anomalija u kojoj je zdravo bubreЕѕno tkivo zamijenjeno vodenastim cistama. Takvi bubrezi rade slabo ili nikako, bolest prati mokrenje velikih koliДЌina slabo koncentrirane mokraД‡e, visok arterijski tlak, gubitak teka i zaostajanje u rastu i razvoju. Iako izljeДЌenja nema, potrebni su redoviti lijeДЌniДЌki pregledi i uzimanje lijekova, dijeta, strogo kontroliranje unosa tekuД‡ine, a sve radi odgaД‘anja potpunog zatajivanja bubrega. В»VodeniВ« bubreg Kongenitalna hidronefroza (hydronephrosis congenita) priroД‘eno je stanje koje obuhvaД‡a proЕЎirenje kanalnog sustava bubrega (nakapnice i ДЌaЕЎice bubrega) s razliДЌitim stupnjem propadanja bubreЕѕnog tkiva. UДЌestalost joj je 1:600 novoroД‘enДЌadi. ДЊeЕЎД‡e je jednostrana nego obostrana. NajДЌeЕЎД‡e je uzrokovana priroД‘enim suЕѕenjem (stenozom) pijeloureteralnog vrata (veza izmeД‘u nakapnice bubrega i mokraД‡ovoda). U pravilu je udruЕѕena s pijelonefritisom (bakterijska infekcija bubreЕѕnog tkiva), koji se manifestira bolovima u leД‘ima i trbuhu, poviЕЎenom temperaturom, zimicom, drhtavicom, povraД‡anjem, ДЌestim mokrenjem mokraД‡e promijenjenog izgleda i mirisa (zamuД‡ena, tamna, ponekad sukrvava mokraД‡a neugodnog mirisa). Hidronefroza se dijagnosticira na temelju laboratorijskih pretraga, ultrazvuДЌnog pregleda te sloЕѕenijih dijagnostiДЌkih pretraga (mikcijska cistoureterografija i diuretska renografija). Razlikujemo ДЌetiri stupnja hidronefroze. Prva dva stupnja lijeДЌe se konzervativno (antibiotskom PromidЕѕbeni prostor u NARODNOM ZDRAVSTVENOM LISTU Ako Еѕelite oglaЕЎavati u naЕЎem listu, javite se na telefone: UredniЕЎtvo 051/35 87 92, 051/ 21 43 59 sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. zaЕЎtitom, uz redovite kontrole mokraД‡e), dok treД‡i i ДЌetvrti stupanj hidronefroze zahtijevaju kirurЕЎko lijeДЌenje. Vezikoureteralni refluks (VUR) VUR je osobito vaЕѕan zbog svoje uДЌestalosti, a poznat je i pod nazivom cistoureteralni refluks. VUR predstavlja vraД‡anje mokraД‡e iz mjehura u mokraД‡ovod, cijev koja spaja bubreg s mokraД‡nim mjehurom. Protok mokraД‡e mora biti jednosmjeran, odnosno mokraД‡a mora otjecati prema mokraД‡nom mjehuru, dok kod VUR-a mokraД‡a otjeДЌe obrnuto, prema bubregu. VUR moЕѕe biti jednostran ili obostran. Uzrok je VUR-a priroД‘ena anomalija graД‘e mokraД‡ovoda ili mokraД‡nog mjehura, a moЕѕe nastati i zbog privremene nezrelosti mehanizma otjecanja mokraД‡e. MokraД‡a koja se vraД‡a prema bubregu oЕЎteД‡uje bubreg, a predstavlja i podlogu za bakterijsku infekciju, pa su kod VUR-a ДЌeste ponavljane upale bubrega i mokraД‡nog mjehura. Smatra se da svako treД‡e dijete s mokraД‡nom infekcijom ima odreД‘eni stupanj VUR-a. Sam VUR uglavnom nema simptoma, a obiДЌno se otkrije kad dijete dobije prvu mokraД‡nu infekciju ili kad se laboratorijskom pretragom mokraД‡e sluДЌajno naД‘e velik broj bakterija. Zbog toga svakoj mokraД‡noj infekciji u ranoj Еѕivotnoj dobi treba dati veliku pozornost i napraviti sve pretrage kako bi se utvrdio ili iskljuДЌio VUR. Dijagnoza VUR-a postavlja se na temelju laboratorijskih pretraga, ultrazvuДЌnog pregleda i mikcijske cistoureterografije (pretraga kod koje se u mokraД‡ni mjehur uЕЎtrca kontrast, a onda se promatra protok mokraД‡e), ДЌime se ujedno i odreД‘uje stupanj VUR-a. OЕЎteД‡enje bubreЕѕne funkcije dokazuje se drugim, sloЕѕenijim dijagnostiДЌkim pretragama. Prvi i drugi stupanj VUR-a uz normalnu bubreЕѕnu funkciju lijeДЌe se konzervativno, odnosno dijete mora uzimati zaЕЎtitne doze antibiotika te redovito kontrolirati mokraД‡u. Prva dva stupnja VUR-a uglavnom spontano nestaju tijekom rasta i razvoja djeteta. TreД‡i i ДЌetvrti stupanj VUR-a zahtijevaju kirurЕЎko lijeДЌenje. Kongenitalni (primarni) megaureter (megaureter congenita) priroД‘ena je anomalija nepoznatog uzroka kod koje su jedan ili oba mokraД‡ovoda proЕЎirena, zbog poremeД‡aja u otjecanju mokraД‡e u zavrЕЎnom dijelu mokraД‡ovoda. Kongenitalni megaureter ДЌesto je udruЕѕen s vezikoureteralnim refluksom i hidronefrozom. Simptomi nastaju tek kad se pojave komplikacije (mokraД‡na infekcija, oЕЎteД‡enje bubreЕѕnog tkiva te, posljediДЌno, manje ili veД‡e oЕЎteД‡enje bubreЕѕne funkcije). Dijagnoza se postavlja na temelju laboratorijskih pretraga, ultrazvuДЌnog pregleda, mikcijske cistoureterografije, cistoskopije i drugih pretraga. LijeДЌenje je iskljuДЌivo kirurЕЎko. Ekstrofija mokraД‡nog mjehura (extrophio vesicae urinariae) priroД‘ena je anomalija kod koje nije doЕЎlo do zatvaranja prednje stijenke mokraД‡nog mjehura i trbuЕЎne stijenke, tako da je mokraД‡ni mjehur otvoren prema vani. To je vrlo rijetka anomalija (1:10 000 do 1: 20 000 novoroД‘enДЌadi), a obiДЌno je udruЕѕena s drugim anomalijama mokraД‡no-spolnog sustava (epispadija, vezikoureteralni refluks, kriptorhizam itd.), kao i s anomalijama drugih organskih sustava (npr. probavni sustav i miЕЎiД‡no-koЕЎtani sustav). LijeДЌenje te anomalije iskljuДЌivo je kirurЕЎko. Ivana BoДЌina, dr. med. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST DjeДЌja urologija VAЕЅNOST RANOG PREPOZNAVANJA U priroД‘ene anomalije mokraД‡nospolnog sustava ubrajaju se i anomalije spolnih organa, koje su osobito vaЕѕne u djeДЌaka jer su relativno ДЌeste, a mogu imati teЕЎke posljedice po zdravlje i psihu odrasle osobe. Anomalije spolnih organa predstavljaju razvojni poremeД‡aj tzv. urogenitalnog sinusa. U tijeku razvoja zametka (fetusa), urogenitalni sinus predstavlja osnovu iz koje se Fimoza (phymosis) F imoza (grДЌ., sputanost) predstavlja suЕѕenje koЕѕice (prepucija) penisa, zbog ДЌega se koЕѕica ne moЕѕe prevuД‡i preko glaviД‡a (glansa) penisa. Osim В»praveВ«, priroД‘ene fimoze, koju ima pribliЕѕno 2% muЕЎkaraca, postoje joЕЎ i relativna fimoza, kod koje je prevlaДЌenje koЕѕice moguД‡e, ali ote10 razvijaju i nastaju mokraД‡ni mjehur, mokraД‡na cijev i spolni organi. Uzroci tog razvojnog poremeД‡aja joЕЎ uvijek nisu do kraja razjaЕЎnjeni, a smatra se da je rijeДЌ o udruЕѕenim nasljednim ДЌimbenicima i ДЌimbenicima okoline. Anomalije spolnih organa variraju po znaДЌajnosti i ozbiljnosti, a navodimo najuДЌestalije i one koje mogu uzrokovati teЕѕe posljedice (smanjenu plodnost ili neplodnost). Еѕano, te steДЌena fimoza, nastala kao posljedica kroniДЌne upale ili traume. VaЕѕno je znati da postoji i tzv. fizioloЕЎka fimoza, koja moЕѕe trajati sve do treД‡e godine Еѕivota (dok god dijete koristi pelene) i koja predstavlja zaЕЎtitu od utjecaja amonijaka iz mokraД‡e. Prilikom odrЕѕavanja higijene muЕЎkog dojenДЌeta, odnosno kupanja u toploj vodi, potrebno je svaki put lagano povuД‡i koЕѕicu preko glaviД‡a, kako bismo potpomogli prirodan proces odvajanja koЕѕice od glaviД‡a. Osobitu pozornost treba posvetiti djeДЌjim kupkama i sapunima koji se koriste u odrЕѕavanju higijene, jer neka od tih sredstava mogu iritirati koЕѕicu, ЕЎto se dodatno komplicira upalom i dovodi do stvaranja priraslica izmeД‘u koЕѕice i glaviД‡a, odnosno uzrokuje steДЌenu fimozu. sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST U treД‡oj godini Еѕivota pribliЕѕno 50% djeДЌaka joЕЎ uvijek ima fizioloЕЎku fimozu, ali ako ona ostane i nakon te dobi, potrebno se posavjetovati s djeДЌjim urologom. MeД‘utim, ako se primijeti da dijete oteЕѕano mokri, mokri u tankom mlazu te ako se pri mokrenju stvara balonДЌiД‡ ispod koЕѕe na glaviД‡u penisa, nuЕѕno je hitno se javiti djeДЌjem urologu. DosadaЕЎnja istraЕѕivanja pokazala su da koЕѕica (prepucij) glaviД‡a olabavi s vremenom te da se tijekom puberteta i kasnije spontano ЕЎiri, tako da fimozu nije nuЕѕno odmah rjeЕЎavati kirurЕЎkim zahvatom, a pri svakom tuЕЎiranju preporuДЌuje se nastaviti s laganim prevlaДЌenjem koЕѕice preko glaviД‡a penisa. U sluДЌaju da se fimoza dodatno komplicira ДЌestim upalama (balanitis) te ako ona postoji i nakon 18. godine, potrebno je napraviti kirurЕЎki zahvat koji moЕѕe biti poЕЎtedan, tako da se prepucij saДЌuva u cijelosti ili djelomiДЌno (tzv. prepucioplastika), ili radikalan (obrezivanje ili cirkumcizija). Nasilno prevlaДЌenje koЕѕice preko glaviД‡a nije dopuЕЎteno jer se koЕѕica moЕѕe В»zaglavitiВ«, ЕЎto izaziva pritiskanje krvnih Еѕila te dolazi do oticanja glaviД‡a i koЕѕice, odnosno nastaje parafimoza. Parafimoza je stanje koje zahtijeva hitnu uroloЕЎku intervenciju! Hipospadija (hypospadia) Hipospadija je priroД‘ena anomalija u kojoj uЕЎД‡e mokraД‡ne cijevi ne zavrЕЎava na vrhu penisa, nego na bilo kojem mjestu od baze do vrha penisa. Anomalija je relativno ДЌesta, nasljeД‘uje se i javlja kod 1:300 do 1:500 muЕЎke novoroД‘enДЌadi. Osim hipospadije, ДЌesto je prisutna i zakrivljenost penisa (curvatura penis), kao i druge anomalije mokraД‡no-spolnog sustava (npr. dvostruki bubreg, nepotpuno spuЕЎten testis i sl.). Razlikujemo prednju hipospadiju, u kojoj uЕЎД‡e mokraД‡ne cijevi moЕѕe biti smjeЕЎteno na glaviД‡u ili na prvoj treД‡ini penisa, srednju hipospadiju, u kojoj je uЕЎД‡e na srednjoj treД‡ini penisa, i straЕѕnju hipospadiju, u kojoj je uЕЎД‡e na straЕѕnjoj treД‡ini penisa, bazi penisa, na moЕЎnjama ili meД‘ici. Hipospadija se opaЕѕa odmah nakon roД‘enja. Ako je uЕЎД‡e mokraД‡ne cijevi na glaviД‡u penisa ili naboru izmeД‘u glaviД‡a i tijela sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. penisa, kirurЕЎko se lijeДЌenje ne provodi (osim zbog estetskih razloga), a ako je uЕЎД‡e na nekom drugom mjestu, nuЕѕan je kirurЕЎki zahvat zbog omoguД‡avanja pravilnog mokrenja (u stojeД‡em poloЕѕaju), kao i ostvarivanja normalnog spolnog odnosa. LijeДЌenje se provodi u dobi 6-18 mjeseci (zbog psiholoЕЎkih razloga), razliДЌitim tehnikama rekonstruktivne kirurgije (uretroplastika). Epispadija (epispadia) Epispadija je priroД‘ena anomalija mokraД‡ne cijevi, pri ДЌemu se uЕЎД‡e mokraД‡ne cijevi otvara na dorzalnoj strani penisa i straga, prema podruДЌju stidne kosti. Ta je anomalija dosta rijetka, a ДЌesto je udruЕѕena s drugim anomalijama (preponska kila, nepotpuno spuЕЎteni testisi itd.). Dijagnosticira se odmah po roД‘enju, a penis je karakteristiДЌnog izgleda, kratak, u obliku ploДЌe. LijeДЌi se kirurЕЎki. Nepotpuno spuЕЎteni testisi ili kriptorhizam (cryptorchismus) predstavlja anomaliju u kojoj se jedan ili oba testisa (sjemenika) nalaze izvan moЕЎnja (skrotuma), na putu njihovog spuЕЎtanja ili izvan tog puta. Tijekom razvoja muЕЎkog fetusa (7.-9. mjesec trudnoД‡e) testisi se spuЕЎtaju kroz trbuЕЎnu ЕЎupljinu u preponski kanal do moЕЎnja. U odreД‘enom broju sluДЌajeva testisi se mogu spustiti u moЕЎnju i nakon roД‘enja (obiДЌno u 3. ili 4. mjesecu Еѕivota, kasnije rijetko), pa se kriptorhizmom smatra stanje tek nakon dobi od 12 mjeseci. Kriptorhizam se javlja kod 3% djeДЌaka, a ДЌeЕЎД‡e se nalazi u prijevremeno roД‘enih djeДЌaka. Uzroci te anomalije mogu biti hormonalni i mehaniДЌki. Stanje se dijagnosticira kliniДЌkim pregledom (u moЕЎnji se ne moЕѕe napipati testis), ultrazvuДЌnim pregledom, ispitivanjem hormonalnog statusa i drugim potrebnim pretragama (kompjutorizirana tomografija, magnetska rezonanca, laparoskopija i sl.). LijeДЌenje je ovisno o dijagnozi, a najДЌeЕЎД‡e se provodi kirurЕЎkim zahvatom. Ponekad se koristi i lijeДЌenje hormonima (HCG вЂ“ humani korionski gonadotropin ili GnRH вЂ“ hormon koji potiДЌe luДЌenje gonadotropina). MeД‘utim, ono se preporuДЌuje samo kad je testis vrlo blizu moЕЎnje. Ako nepotpuno spuЕЎteni testis nije zamijeД‡en na vrijeme te nije provedeno adekvatno lijeДЌenje, javljaju se problemi s plodnoЕЎД‡u u odrasloj dobi. TakoД‘er je poznato da se zloД‡udni karcinom na nepotpuno spuЕЎtenom testisu javlja deset puta ДЌeЕЎД‡e nego na normalno smjeЕЎtenom testisu. Naravno, ne smiju se zanemariti ni emocionalnopsiholoЕЎke posljedice koje mogu nastati u odrasloj dobi. Tzv. В»pomiДЌniВ« testis, poznat i pod nazivom retraktilni testis, oznaДЌava stanje u kojem se testis moЕѕe manualno napipati i spustiti u moЕЎnju. To je stanje potrebno razlikovati od kriptorhizma, jer nema nikakvih posljedica i ne lijeДЌi se zato ЕЎto se najkasnije u razdoblju adolescencije takvi testisi spontano spuЕЎtaju u moЕЎnju. Anorhija (anorchio) ili agenezija testisa (agenesio testis) priroД‘eni je nedostatak razvoja testisa, tako da testis nedostaje u potpunosti na jednoj strani (ДЌeЕЎД‡e desno), ili obostrano. Anomalija je vrlo rijetka, a moЕѕe biti udruЕѕena s nedostatkom bubrega na istoj strani ili drugim anomalijama mokraД‡no-spolnog sustava. Ako je jednostrana, kirurЕЎkim zahvatom moЕѕe se staviti implantat u praznu moЕЎnju, a kod obostrane stavljaju se dva implantata. Obostrana anorhija zahtijeva endokrinoloЕЎko (hormonalno) lijeДЌenje. Ivana BoДЌina, dr. med. 11 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Inkontinencija mokraД‡e KAD NE SMIJEM KIHNUTI Inkontinencijom mokraД‡e oznaДЌava se nemoguД‡nost kontroliranja mokrenja, koja se oДЌituje u rasponu od povremenog В»bjeЕѕanjaВ« mokraД‡e do potpune nemoguД‡nosti zadrЕѕavanja mokraД‡e. I nkontinencija se ДЌeЕЎД‡e javlja u osoba u ЕЎestom desetljeД‡u Еѕivota i starijih, preteЕѕno u Еѕena, te se smatra da u gotovo 20% Еѕena postoji neki tip inkontinencije urina. Iako inkontinencija obiДЌno ne predstavlja hitno stanje, zbog izraЕѕenih psihogeno-higijenskih razloga potrebna je procjena obiteljskog lijeДЌnika i ginekologa, urologa, neurologa i gerontologa, koji Д‡e preporuДЌiti oblike terapije. Fiziologija Proces mokrenja ukljuДЌuje dvije faze: 1.fazu punjenja i spremanja, kada se mjehur puni mokraД‡om iz bubrega 2.fazu praЕѕnjenja, odnosno mokrenja. Istezanjem stijenke, mokraД‡ni mjehur prilagoД‘ava se volumenu mokraД‡e bez znaДЌajnijeg porasta tlaka unutar lumena. Prvi osjeД‡aj nagona na mokrenje nastaje uz koliДЌinu od oko 150-200 ml mokraД‡e u mjehuru. Zdrava osoba prosjeДЌno moЕѕe zadrЕѕati oko 350 do 550 ml mokraД‡e. PraЕѕnjenje mjehura ovisno je o sposobnosti miЕЎiД‡a mjehura (detruzora) da, u koordinaciji s opuЕЎtanjem miЕЎiД‡a zatvaraДЌa (sfinktera), izbaci mokraД‡u iz mjehura. 12 Tipovi inkontinencije NajДЌeЕЎД‡i tipovi inkontinencije, s obzirom na uzrok, jesu: вЂў stres (statiДЌka) inkontinencija вЂ“ nastaje zbog slabosti miЕЎiД‡a dna zdjelice i poveД‡ane mobilnosti zapornog mehanizma mokraД‡ne cijevi вЂў urgentna inkontinencija вЂ“ nastaje u osoba s normalnim anatomskim odnosima, zbog nestabilnosti miЕЎiД‡a detruzora, najДЌeЕЎД‡e uzrokovane infekcijom вЂў В»overflowВ« inkontinencija вЂ“ nastaje u osoba s opstrukcijom vrata mokraД‡nog mjehura uveД‡anom prostatom, u kojih mokraД‡a kapa iz prepunjenog mjehura вЂў neuropatska inkontinencija вЂ“ nastaje zbog neuroloЕЎkih oЕЎteД‡enja te proizaЕЎle pojaДЌane refleksije miЕЎiД‡a detruzora ili smanjenog tonusa sfinktera, najДЌeЕЎД‡e zbog kombinacije tih stanja. NajДЌeЕЎД‡i uzroci вЂў slabost zdjeliДЌne muskulature u Еѕena koje su imale viЕЎebrojne trudnoД‡e вЂў slabost sfinktera nakon vaginalnih ili prostatiДЌnih kirurЕЎkih zahvata вЂў prolaps zdjelice u Еѕena вЂў oЕЎteД‡enja ЕѕivДЌanog sustava (multipla skleroza, Parkinsonova bolest, moЕѕdani udar, ozljede kraljeЕѕniДЌke moЕѕdine) вЂў mentalne ili psiholoЕЎke promjene (Alzheimerova bolest, depresija), karcinom mokraД‡nog mjehura вЂў ozljede Еѕivaca ili miЕЎiД‡a nakon kirurЕЎkih zahvata ili iradijacije zdjelice. UPITNIK: Koliko ДЌesto mokraД‡a bjeЕѕi? пЃµ пЃµ пЃµ пЃµ пЃµ пЃµ nikad 1 put tjedno 2-3 puta tjedno 1 put dnevno nekoliko puta dnevno stalno Kolika je koliДЌina mokraД‡e? пЃµ пЃµ пЃµ пЃµ ne bjeЕѕi mala srednja velika Koliko to utjeДЌe na kvalitetu Еѕivota? пЃµ 0 -- - - - - - 5 - - - - - 10 Kada vam mokraД‡a bjeЕѕi? пЃµ пЃµ пЃµ пЃµ пЃµ пЃµ пЃµ пЃµ nikad neposredno prije dolaska u WC kada se zakaЕЎljem ili kihnem kada spavam kada sam fiziДЌki aktivna/an neposredno nakon mokrenja neovisno o uzroku bjeЕѕi stalno Potrebne pretrage Po uzetoj anamnezi i fizikalnom pregledu obavljenom od obiteljskog lijeДЌnika i navedenih specijalista, slijede dalje dijagnostiДЌke pretrage: вЂў biokemijski pregled mokraД‡e вЂў urinokultura вЂў cistoskopija (pregled unutraЕЎnjosti mjehura) вЂў urodinamske studije (testovi mjerenja tlakova i protoka urina) вЂў uroflow (testovi mjerenja brzine protoka urina kroz mokraД‡nu cijev) вЂў rezidualni urin (mjerenje koliДЌine urina u mjehuru nakon mokrenja). Vrlo je korisno ispuniti prikazani upitnik, koji sluЕѕi za procjenu poДЌetnog stanja i u praД‡enju djelovanja terapije. sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST LijeДЌenje VjeЕѕbe su vaЕѕan dio terapije, a moguД‡e ih je izvoditi svakoВ dnevno, neograniДЌen broj puta i bez tuД‘e pomoД‡i. Njihov je cilj uДЌvrstiti muskulaturu dna zdjelice, a time i miЕЎiД‡ zaduЕѕen za kontrolu ispuЕЎtanja mokraД‡e (sfinkter): Jednu nogu podignuti od poda dok je druga pritisnuta uz pod. Noge prekriЕѕiti jednu preko druge Prilikom izdisanja povuД‡i ДЌmar, rodnicu i mokraД‡nu cijev prema unutra i... ...stisnite prekriЕѕene natkoljenice jednu prema drugoj. Jednu nogu podignuti i povuД‡i prema sebi. Stopala prema van. Stopala prema unutra. Lijekovi koji se propisuju sadrЕѕe tvari koje relaksiraju mjehur, povisuju napetost miЕЎiД‡a mjehura, ojaДЌavaju sfinkter ili opuЕЎtaju podruДЌje tzv. vrata mjehura, olakЕЎavajuД‡i izmokravanje. NajДЌeЕЎД‡i su: пЃµalfa1 selektivni blokatori (TamosinВ®, OmnicВ®, TanyzВ®, TonocardinВ®) пЃµantikolinergici, antimuskarinski miЕЎiД‡ni relaksansi (DetrunormВ®, EmselexВ®) пЃµhormonski preparati. Ako medikamentozna terapija ne dovodi do uspjeha, moguД‡a je uporaba sljedeД‡ih pomagala: пЃµ elektriДЌni stimulatori пЃµ kolagen, botulin пЃµ urinski kateter пЃµ upijajuД‡iвЂ“higijenski uloЕЎci. Operacije postaju metodom izbora u lijeДЌenju ako niti jedna od navedenih metoda ne postigne zadovoljavajuД‡i rezultat. ZakljuДЌak Nevoljni bijeg mokraД‡e predstavlja ozbiljan psiholoЕЎko-higijenski problem, koji izrazito remeti kvalitetu Еѕivota, pa se preporuДЌuje pravovremeno javljanje lijeДЌniku radi ЕЎto ranijeg zapoДЌinjanja terapije, jer su tada rezultati, a time i zadovoljstvo, puno bolji i veД‡i. Dr. sc. Vladimir MozetiДЌ, dr. med. sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. 13 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Benigna hiperplazija prostate ZNAM ZA NJU KAD POДЊNU SMETNJE Benigna hiperplazija prostate (BHP) oznaДЌava stanje bujanja (poveД‡anja) Еѕljezdanog tkiva prostate, koje se u svih muЕЎkaraca poДЌinje zbivati negdje oko 40. godine Еѕivota, kao posljedica hormonskih promjena. Sinonim koji se najДЌeЕЎД‡e upotrebljava u oznaДЌavanju BHP-a je adenom prostate, a to je izraz koji Д‡ete najДЌeЕЎД‡e naД‡i i kao dijagnozu nakon pregleda kod urologa. P odaci Svjetske zdravstvene organizacije tvrde da samo tri od deset muЕЎkaraca znaju ДЌemu sluЕѕi prostata. NajДЌeЕЎД‡e je postanu svjesni tek kad osjete smetnje s mokrenjem. Upravo stoga je AmeriДЌka zaklada za uroloЕЎke bolesti proglasila rujan В»Mjesecom svjesnosti o zdravlju prostateВ«. Njihova je namjera da time potaknu muЕЎkarce da se bez neugode i straha jave lijeДЌniku, ne samo kada nastupe problemi s tom Еѕlijezdom, nego i zbog redovitih godiЕЎnjih pregleda. Kontrola i zaЕЎtita Prostata je muЕЎka spolna Еѕlijezda koja je veliДЌinom i izgledom najsliДЌnija kestenu te se u hrvatskom jeziku ДЌesto naziva В»kestenjaДЌaВ« (iako se upotrebljava i naziv В»predstojna ЕѕlijezdaВ«). SmjeЕЎtena je ispod mokraД‡nog mjehura i obuhvaД‡a (okruЕѕuje) poДЌetni dio mokraД‡ne cijevi. GraД‘ena je od miЕЎiД‡nog i Еѕljezdanog tkiva. Prostata ima dvostruku 14 ulogu: miЕЎiД‡no tkivo prostate, koje se nalazi oko mokraД‡ne cijevi, svojim blagim kontrakcijama kontrolira izlazni mlaz mokraД‡e. S druge strane, kanali njezinih Еѕlijezda ulijevaju se u mokraД‡nu cijev. Prostata izluДЌuje bjelkast, blago luЕѕnat sekret, u kojem se nalaze mnoge aktivne tvari ДЌija je svrha da ЕЎtite spermije, odrЕѕavaju ih pokretnima i omoguД‡uju im preЕѕivljavanje. Sekret prostate takoД‘er ЕЎtiti muЕЎki reproduktivni sustav od patogenih bakterija koje se mogu ЕЎiriti kroz mokraД‡nu cijev. Prostata prolazi mnoge promjene tijekom Еѕivota. Normalna prostata odraslog muЕЎkarca teЕѕi oko 20 grama, a promjera je tri i pol centimetra. Tu veliДЌinu zadrЕѕava do sredine ДЌetvrtog desetljeД‡a Еѕivota, kada se ponovo poДЌinje poveД‡avati zbog umnoЕѕavanja stanica, koje se naziva adenom, benigna hiperplazija ili pak dobroД‡udno poveД‡anje prostate. Do 80. godine, oko 80 posto muЕЎkaraca ima znakove toga stanja. DobroД‡udno poveД‡anje prostate najДЌeЕЎД‡i je oblik pretjeranog dobroД‡udnog rasta stanica kod muЕЎkaraca. DobroД‡udno, ali smeta Uzroci dobroД‡udnog poveД‡anja prostate nisu razjaЕЎnjeni. Smatra se da su u podlozi hormonske promjene povezane sa starenjem, tako da uДЌestalost bolesti raste s godinama Еѕivota. Jedna od teorija usmjerena je na stanice u nekim dijelovima prostate, koje se aktiviraju kasnije u Еѕivotu i tako signaliziraju drugim stanicama prostate da se umnoЕѕavaju ili ih ДЌine osjetljivijima na hormone koji potiДЌu rast. PoveД‡anje prostate kod starijih muЕЎkaraca moЕѕe izazvati razliДЌite simptome. ЕЅlijezda obavijena oko mokraД‡ne cijevi poДЌinje je stezati poput ЕЎake i djelomiДЌno blokirati protok mokraД‡e. Problemi zbog dobroД‡udnog poveД‡anja prostate mogu biti vrlo neugodni i ozbiljno umanjiti sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST kvalitetu Еѕivota. PoveД‡anje prostate moЕѕe ometati mokrenje na mnogo naДЌina. Primjeri su: potreba za mokrenjem, slab ili prekinut mlaz mokraД‡e, osjeД‡aj da se mjehur nije potpuno ispraznio, ДЌesto mokrenje, neodgodiva potreba za mokrenjem, bol tijekom mokrenja. Ozbiljnost simptoma subjektivna je, neki muЕЎkarci mogu podnijeti vrlo neugodne osjete oteЕѕanog mokrenja, dok drugi traЕѕe pomoД‡ veД‡ kod blagih simptoma. Ispitivanja pokazuju da muЕЎkarci lakЕЎe podnose smetnje tipa prekinutog toka mokraД‡e, oklijevanje prije mokrenja, a pomoД‡ traЕѕe kod smetnji tipa ДЌestog mokrenja te mokrenja noД‡u. Navedeni simptomi mogu biti znakovi potencijalno mnogo ozbiljnijeg stanja, koje moЕѕe nanijeti ЕЎtetu bubrezima i mjehuru ako se ne lijeДЌi. Mehanizam oЕЎteД‡enja je sljedeД‡i: ako se mokraД‡a ne izbacuje potpuno, ostaci se taloЕѕe u mjehuru, stvarajuД‡i idealnu podlogu za razvoj mikroorganizama; lakЕЎe i ДЌeЕЎД‡e nastaju infekcije mokraД‡nih putova i prostate, a u mokraД‡nom mjehuru moЕѕe se stvoriti i kamenac. Pregled koji Д‡e urolog obaviti nakon razgovora s pacijentom je digitorektalni pregled (pregled prostate prstom kroz debelo crijevo, kako bi se utvrdila veliДЌina i otkrili ДЌvoriД‡i ili otvrdnuД‡a). Pregled je brz i bezbolan, no mnogima neugodan. Bolesniku se radi i ultrazvuДЌni pregled, kojim se mjeri veliДЌina prostate te se odreД‘uje koliДЌina mokraД‡e koja zaostaje u mjehuru nakon mokrenja. Istodobno se ultrazvukom pregledavaju i bubrezi kako bi se provjerilo njihovo stanje. MoЕѕe se takoД‘er raditi i urodinamski pregled (В»uroflowВ«), kojim se mjeri protok urina izraЕѕen u mililitrima urina koji prolaze u sekundi. Vrhunac protoДЌnosti koristi se za odreД‘ivanje ozbiljnosti zapreДЌenja. Bezbolno, ali neugodno PoveД‡anu prostatu treba uvijek kontrolirati jer su mnogi od simptoma sliДЌni simptomima drugih bolesti, ukljuДЌujuД‡i i rak. MuЕЎkarcima koji imaju dobroД‡udno poveД‡anje prostate ne prijeti veД‡i rizik za razvoj raka prostate; provedena istraЕѕivanja ne potvrД‘uju povezanost te dvije bolesti. Razlog je u tome ЕЎto se razvijaju u razliДЌitim dijelovima prostate вЂ“ dobroД‡udno poveД‡anje u unutraЕЎnjosti, a rak na vanjskom dijelu Еѕlijezde. Koja je bolest prostate posrijedi moЕѕe se ispitati mnogim testovima, a oni osnovni jednaki su za sve probleme. Detaljna medicinska povijest i razgovor s pacijentom lijeДЌniku Д‡e pomoД‡i da utvrdi probleme, odnosno druge bolesti ili lijekove koji bi mogli uzrokovati smetnje sliДЌne onima kod bolesti prostate. Za procjenu bolesnikovih tegoba koriste se razni upitnici kao npr. В»IPSSВ« вЂ“ meД‘unarodna bodovna lista za smetnje mokrenja uzrokovane uveД‡anom prostatom. sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. Ponekad se primjenjuje i intravenska urografija, kontrastno snimanje bubrega i mokraД‡nog mjehura (bolesnici koji imaju krv u mokraД‡i). Planira li se operacija, nuЕѕna je i cistoskopija, pregled kod kojeg se optiДЌkim instrumentom (cistoskopom) gleda mokraД‡na cijev, dio prostate kroz koji ona prolazi te mokraД‡ni mjehur. DijagnostiДЌki postupak takoД‘er ukljuДЌuje analizu PSA te analizu urina i krvi (kreatinin kao procjena funkcije bubrega). Prostata specifiДЌni antigen (PSA) prostatiДЌni je enzim ДЌija se koncentracija moЕѕe mjeriti u perifernoj krvi. Umjereno je poviЕЎen u 40-50% bolesnika s BHP-om (ovisno o veliДЌini prostate i stupnju opstrukcije). PSA je bitan kod evaluacije rizika raka prostate buduД‡i da je to osnovno diferencijalno dijagnostiДЌko pitanje. MoЕѕe i bez lijekova Probleme s poveД‡anom prostatom muЕЎkarci najДЌeЕЎД‡e prihvaД‡aju kao neizbjeЕѕnu posljedicu starenja, smetnju s kojom moraju nauДЌiti Еѕivjeti. U onih koji se Еѕele lijeДЌiti, kao cilj lijeДЌenja istiДЌemo olakЕЎavanje simptoma i poboljЕЎanje kvalitete Еѕivota bolesnika, kao i prevenciju komplikacija vezanih uz BHP. Oni koji se ne Еѕele lijeДЌiti lijekovima ili kirurЕЎkim zahvatom, trebali bi barem pokuЕЎati izmijeniti naДЌin Еѕivota: ЕЎto viЕЎe izbjegavati alkohol, oЕЎtre zaДЌine, a kavu i druge tekuД‡ine ne piti nakon veДЌere. Boravak na hladnom i nekretanje takoД‘er poveД‡avaju rizik razvoja smetnji mokrenja. U dogovoru s bolesnikom, moguД‡e je promatranje/praД‡enje ili tzv. В»watchful waiting (WW)В«, a preporuДЌuje se kod blagih oblika bolesti ili kod pojave simptoma koji ne utjeДЌu toliko na kvalitetu Еѕivota. Dvije su osnove skupine lijekova u uporabi za lijeДЌenje smetnji mokrenja uzrokovanih uveД‡anom prostatom: alfa-blokatori i antiandrogeni. OpuЕЎtajuД‡i miЕЎiД‡e oko prostate i u njoj, alfa-blokatori poveД‡avaju protok mokraД‡e i olakЕЎavaju simtome. PoboljЕЎanje se osjeД‡a nakon nekoliko dana. RijeДЌ je o lijekovima koji se ДЌesto koriste za reguliranje visokog krvnog tlaka te su stoga idealan izbor za muЕЎkarce koji imaju poveД‡anu prostatu i poviЕЎen krvni tlak. NajДЌeЕЎД‡e koriЕЎteni alfa-blokatori za lijeДЌenje BHP-a jesu alfuzosin, doksazosin, tamsulosin i terazosin. Iako brzo dovode do popuЕЎtanja simptoma, uДЌinak na smanjenje volumena prostate izostaje. Druga su skupina lijekova antiandrogeni, lijekovi koji blokiraju androgene (muЕЎke spolne hormone), a koriste se kako bi smanjili veliДЌinu prostate. U rastu prostate najvaЕѕniju ulogu ima hormon dihidrotestosteron (DHT). Velika koncentracija DHTa dovodi do poveД‡anja prostate, a glavna je uloga u lijeДЌenju sprijeДЌiti 15 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST stvaranje DHT-a. Lijekovi te vrste, dostupni bolesnicima u Hrvatskoj, jesu finasterid i dutasterid. Terapija se provodi najmanje 6 mjeseci i koristi kod umjerenih do teЕЎkih simptoma BHP-a. Antiandrogeni su korisni kod muЕЎkaraca s izrazito uveД‡anom prostatom, kada je stanje povezano, prije svega, s hormonima koji potiДЌu rast tkiva. Antiandrogeni ne umanjuju samo simptome bolesti, veД‡ i znaДЌajno poveД‡avaju protok mokraД‡e i smanjuju veliДЌinu prostate. Kod treД‡ine bolesnika smanjuju potrebu za kiruЕЎkim zahvatom. Nedostatak je tog lijeka ЕЎto kod nekih bolesnika smanjuje libido i uzrokuje impotenciju. Kad je noЕѕ neizbjeЕѕan Mnogi bolesnici pokuЕЎavaju s alternativnim pripravcima i metodama. NajДЌeЕЎД‡e uzimaju biljne pripravke u ДЌajevima i kapsulama, poput pripravaka bobica male palme i pripravaka koprive. Neka istraЕѕivanja pokazala su da lijeДЌenje biljem nekim bolesnicima smanjuje simptome. No, kad su ti bolesnici ponovili pretrage, utvrД‘eno je da se nije ni poboljЕЎao protok mokraД‡e niti se smanjila veliДЌina prostate. U svakom sluДЌaju, bolesnici uvijek trebaju biti oprezni kada se odluДЌuju na takav tretman. Najbolje je posavjetovati se s lijeДЌnikom. Razvojem terapije lijekovima smanjio se broj kirurЕЎkih zahvata, iako kod muЕЎkaraca s ozbiljnim simpto16 mima lijekovi mogu odgoditi, ali ne i sprijeДЌiti potrebu za kirurgijom. Dakle, ako se uklanjanje simptoma ne uspije postiД‡i lijekovima, konaДЌno je lijeДЌenje kirurЕЎko. ViЕЎe je operativnih zahvata koji se primjenjuju u lijeДЌenju poveД‡ane prostate. NajvaЕѕniji meД‘u njima je TURP (transuretralna elektroresekcija prostate). Pod kontrolom endoskopskog instrumenta, koji se kroz mokraД‡nu cijev uvodi do prostate, izreЕѕe se dio tkiva elektriДЌnim rezom. Zahvat se izvodi u opД‡oj ili spinalnoj anesteziji. Kod suprapubiДЌne prostatektomije, klasiДЌnog kirurЕЎkog zahvata, poveД‡ana se prostata odstranjuje kroz prednju trbuЕЎnu stijenku izmeД‘u pupka i stidne kosti i kroz mokraД‡ni mjehur. Zahvat se takoД‘er izvodi u opД‡oj ili spinalnoj anesteziji. Taj se zahvat primjenjuje iskljuДЌivo kod bolesnika s izrazito velikim poveД‡anjem prostate. U riziДЌnih bolesnika (onih s izraЕѕenim srДЌanim, pluД‡nim ili neuroloЕЎkim zdravstvenim smetnjama) koristimo minimalno invazivne kirurЕЎke metode. Kao primjere navodimo transuretralnu ablaciju iglom, inciziju vrata mokraД‡nog mjehura, lasersku ablaciju i mikrovalnu termoterapiju. ДЊinjenica je da 7 od 10 muЕЎkaraca u dobi iznad 45 godina ima neki od oblika smetnji mokrenja, ali samo trojica to priznaju. Ako vas tegobe poДЌinju ometati u svakodnevnim aktivnostima, javite se obiteljskom lijeДЌniku zbog prvog pregleda i procjene stanja. Po potrebi Д‡e vam biti uДЌinjene i laboratorijske analize krvi i mokraД‡e. Ako obiteljski lijeДЌnik procijeni da je potreban specijalistiДЌki pregled, uputit Д‡e vas urologu. Mr. sc. Kristian Krpina, dr. med. Karcinom prostate S KARCINO Karcinom (rak) prostate jedan je od najДЌeЕЎД‡ih zloД‡udnih tumora u muЕЎkaraca. U svijetu je na ДЌetvrtom mjestu po uДЌestalosti, odmah iza karcinoma pluД‡a, Еѕeluca i debelog crijeva, dok se u razvijenim zemljama nalazi na drugom mjestu. R ak prostate po mnogoДЌemu je neobiДЌna bolest, nepredvidivog tijeka. U nekih bolesnika gotovo je stacionarna bolest, sa sporim napredovanjem, a kod drugih ima brz tijek, praД‡en metastatskim rasapom i ranom smrД‡u. Karcinom prostate dijagnosticiran u ranijoj Еѕivotnoj dobi u pravilu ima agresivniji tijek, i obrnuto. Iznad 50. godine Еѕivota 40% muЕЎkaraca prilikom obdukcije ima karcinom prostate, ДЌija incidencija raste s godinama, tako da iznad 90. godine Еѕivota gotovo 100% muЕЎkaraca ima rak prostate. S obzirom na stariju Еѕivotnu dob, moЕѕemo reД‡i da Д‡e velik dio muЕЎkaraca umrijeti s karcinomom prostate, ali ne od karcinoma prostate, kao i da Д‡e svaki muЕЎkarac oboljeti od karcinoma prostate ako Еѕivi dovoljno dugo. Razlike u svijetu U etiologiji bolesti vaЕѕnu ulogu imaju dob, rasa i obiteljska anamneza. NajznaДЌajnija je prisutnost androgena (muЕЎkih spolnih hormona), toДЌnije testosterona i njegovog sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST OMOM DO DUBOKE STAROSTI aktivnog oblika dihidrotestosterona, bez kojeg nema rasta i razvoja prostate kao Еѕlijezde, a samim tim ni nastanka karcinoma prostate. U prilog toj teoriji govori i nepostojanje raka prostate u eunuha. Karcinom prostate rijedak je u mlaД‘oj Еѕivotnoj dobi, incidencija mu raste s godinama, tako da ga moЕѕemo okarakterizirati kao В»karcinom starostiВ«. Incidencija raka prostate najzastupljenija je u Afroamerikanaca, dok je najniЕѕa u Skandinavaca i Azijaca na Dalekom istoku. Migracijom Azijaca u SAD raste i uДЌestalost te bolesti, ЕЎto se moЕѕe tumaДЌiti novosteДЌenim prehrambenim navikama te novonastalim faktorima okoline. Prehrana s mnogo masne hrane i velikom koncentracijom proteina poveД‡ava incidenciju raka prostate. Nasuprot tome, selen, vitamin B, likopen, kojeg ima u rajДЌicama predstavljaju zaЕЎtitni faktor za karcinom prostate. VaЕѕnu ulogu u nastanku ima i genetska predispozicija, kao i vrijeme zaДЌeД‡a muЕЎkog potomka. Tako moЕѕemo reД‡i da sin oboljelog od karcinoma prostate, i joЕЎ ako je oboljeli otac imao potomka u svojoj starijoj dobi, ima veД‡u moguД‡nost da oboli od iste bolesti. Ostali faktori rizika poput puЕЎenja, alkohola, virusne infekcije, izloЕѕenosti zraДЌenju, seksualne aktivnosti, vazektomije, nisu joЕЎ uvijek dovoljno razjaЕЎnjeni i postoje razliДЌita miЕЎljenja. patohistoloЕЎkog stajaliЕЎta, najДЌeЕЎД‡i je adenokarcinom (karcinom Еѕljezdanog tkiva), koji je zastupljen u viЕЎe od 95% oboljelih. KliniДЌka slika raka prostate varira od asimptomatske do diseminirane metastatske bolesti. BuduД‡i da je rak prostate В»karcinom starostiВ«, u toj dobi obiДЌno postoje iritativnoopstruktivne smetnje mokrenja, karakteristiДЌne za benignu prostatiДЌnu hiperplaziju, iako ima i bolesnika koji se prvi put javljaju urologu sa simptomima udaljenih metastaza, npr. kostoboljom, patoloЕЎkim prijelomima kraljeЕѕaka ili dugih kostiju ekstremiteta, otokom donjih ekstremiteta, kao posljedicom oteЕѕane zdjeliДЌne limfne drenaЕѕe. Dijagnostiku karcinoma prostate moЕѕemo podijeliti na ranu i definitivnu. Rana dijagnostika temelji se na trijadi: digitorektalni pregled, PSA i transВrektalni ultrazvuk prostate (TRUS). KarakteristiДЌan nalaz za karcinom prostate kod digitorektalnog nalaza jest tvrd opipljiv ДЌvor u perifernoj zoni prostate, gdje je u 70-75% oboljelih i ishodiЕЎte karcinoma. Sa simptomima sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. Stage 3 Stage 4 Stupanj proЕЎirenosti karcinoma prostate rak prostate ili bez njih Karcinom prostate moЕѕemo podijeliti na latentni i manifestni oblik. Latentni, tzv. karcinom u mirovanju, 3 вЂ“ 8 puta je uДЌestaliji od kliniДЌki manifestnog i otkriva se sluДЌajno, u bolesnika nakon prostatektomije ili obdukcije. Manifestni ili kliniДЌki aktivni karcinom zahtijeva aktivno lijeДЌenje. S Stage 2 Digitorektalni pregled prostate VeliДЌina tumora prostate i moguД‡nost njegove palpacije 17 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST U ostalom broju, karcinom je smjeЕЎten u prijelaznoj ili centralnoj zoni prostate, gdje je njegova palpacija oteЕѕana ili nemoguД‡a. Digitorektalni pregled mora biti upotpunjen vrijednoЕЎД‡u PSA. PSA (ProstatiДЌni SpecifiДЌni Antigen) je glikoprotein koji se normalno nalazi u stanicama prostate i njegove vrijednosti rastu kod karcinoma prostate. VaЕѕno je istaД‡i da je PSA organ вЂ“ specifiДЌni, a ne tumor вЂ“ specifiДЌni antigen, tako da njegove vrijednosti mogu biti poviЕЎene i u drugim stanjima, npr. poveД‡an volumen prostate, starija Еѕivotna dob, masaЕѕa prostate, ejakulacija, akutna retencija urina, prisustvo katetera u mokraД‡nom mjehuru, upala prostate, biopsija prostate. Normalna je vrijednost PSA do 4 ng/ml, a vrijednosti 4 вЂ“ 10 ng/ml predstavljaju tzv. sivu zonu, koja zahtijeva pregled urologa. Osim mjerenja vrijednosti PSA, u novije vrijeme mjeri se i omjer tzv. f/t PSA koji daje joЕЎ toДЌniji uvid u bolesti prostate. U ranu dijagnostiku raka prostate, pored opisanih, ukljuДЌena je i transrektalna sonografija (TRUS). Transrektalni nalaz hipoehogene lezije koja odgovara karcinomu prostate Bilo kakvo odstupanje od normale, opisane trijade rane dijagnostike karcinoma prostate, zahtijeva biopsiju prostate, koja se najДЌeЕЎД‡e radi transrektalnim putem (kroz debelo crijevo), pod kontrolom ultrazvuka. Uzme se 6 do 8 cilindara prostatiДЌnog tkiva koji se poЕЎalju na histoloЕЎku analizu. Ako se radi o karcinomu, odreД‘uje se stupanj njegove staniДЌne diferencijacije, temeljem 18 kojeg rak prostate dijelimo u dobro, umjereno ili slabo diferencirani karcinom prostate. S obzirom na stupanj diferencijacije stanica i dob bolesnika, planira se dalje lijeДЌenje. Stupanj proЕЎirenosti bolesti (staging) odreД‘uje se kompjutoriziranom tomografijom (CT), magnetskom rezonancom (MR) ili ultrazvukom (UTZ). U procjeni metastaza u kostima vaЕѕnu ulogu ima scintigram kostiju. Godine odreД‘uju postupak LijeДЌenje karcinoma prostate ovisi o stupnju staniДЌne diferencijacije, stupnju proЕЎirenosti bolesti te o dobi i kliniДЌkom stanju bolesnika. U mlaД‘ih bolesnika, u kojih oДЌekujemo dulje trajanje Еѕivota, primjenjuju se radikalni zahvati tipa radikalne prostatektomije (kirurЕЎko odstranjenje prostate) ili radikalnog zraДЌenja, dok se u starijih bolesnika, s oДЌekivanim kraД‡im trajanjem Еѕivota, zbog opasnosti od komplikacija agresivnijeg lijeДЌenja, primjenjuju palijativni terapijski postupci. Radikalna prostatektomija predstavlja prvi izbor lijeДЌenja u mlaД‘ih bolesnika s dobro do umjereno diferenciranim karcinomom prostate koji je ograniДЌen na sam organ. Ako je rak dijagnosticiran na vrijeme, izljeДЌenje je potpuno. Nakon operacije obiДЌno je prisutna komplikacija вЂ“ inkontinencija stresnog tipa (nevoljno otjecanje mokraД‡e prilikom naprezanja), ili erektilna disfunkcija, koje zahtijevaju strpljenje pacijenta, a ako potraju, i aktivan oblik lijeДЌenja. Ako se radi o pacijentima starije Еѕivotne dobi, u kojih je oДЌekivano trajanje Еѕivota manje od 10 godina, ili pak o bolesnicima s visokim vrijednostima PSA i onima koji nemaju rak ograniДЌen na samu prostatu, primjenjuje se palijativni oblik lijeДЌenja. Palijativni oblik predstavlja androgenu blokadu, tj. potpuno uklanjanje muЕЎkog spolnog hormona вЂ“ testosterona i njegovog aktivnog oblika dihidrotestosterona. Time se zaustavlja rast i dalje napredovanje karcinoma te se sprjeДЌavaju komplikacije lokalnog ЕЎirenja i metastaza, ponajprije u kosti. Androgena blokada postiЕѕe se kastracijom, koja moЕѕe biti farmakoloЕЎka ili kirurЕЎka. Nakon kirurЕЎke kastracije, zbog manje koliДЌine cirkulirajuД‡ih androgena koje luДЌi nadbubreЕѕna Еѕlijezda, rabe se antiandrogeni, lijekovi koji blokiraju djelovanje androgena na stanicama prostate. FarmakoloЕЎka kastracija (pomoД‡u lijekova) zahtijeva periodiДЌnu aplikaciju injekcija. Svi oblici lijeДЌenja zahtijevaju periodiДЌno praД‡enje bolesnika, obiДЌno 3 вЂ“ 4 puta godiЕЎnje. Prilikom svake kontrole bolesnik je duЕѕan, ovisno o primijenjenom naДЌinu lijeДЌenja, donijeti odgovarajuД‡e laboratorijske nalaze. Ponajprije tu mislimo na PSA, ДЌije vrijednosti nakon radikalne prostatektomije moraju biti na 0 ili manje od 0,1 ng/ml. Ako vrijednosti PSA rastu nakon radikalne operacije, radi se o recidivu osnovne bolesti ili o udaljenoj metastazi pa to zahtijeva dalje uroloЕЎko lijeДЌenje. Ako je bolesnik palijativno lijeДЌen, vrijednosti PSA padaju na vrijednosti blizu 0. Na temelju postoperacijske vrijednosti PSA odreД‘ujemo koliДЌinu antiandrogena. Karcinom prostate obiДЌno dobro reagira u prvih godinu-dvije na takav tip terapije, ali nakon nekog vremena moЕѕe prijeД‡i u tzv. В»hormon refraktorni karcinom prostateВ« koji zahtijeva ili promjenu antiandrogene terapije, ili lijeДЌenje metastaza kemoterapijom i/ili radioterapijom. Osim postoperacijskih vrijednosti PSA, vaЕѕno je pratiti i vrijednosti jetrenih proba, koje govore o stupnju oЕЎteД‡enja jetara antiandrogenima, vrijednosti alkalne fosfataze koja upuД‡uje na prisustvo metastaza u kosti. Prilikom svakog pregleda urolog je duЕѕan uДЌiniti UTZ bubrega, kako bi se na vrijeme dijagnosticirala eventualna blokada mokraД‡ovoda malignom boleЕЎД‡u. Prevencija karcinoma prostate postiЕѕe se skriningom, tj. redovitim i periodiДЌnim praД‡enjem muЕЎkaraca. Svaki muЕЎkarac nakon 50. godine Еѕivota morao bi jednom godiЕЎnje obaviti uroloЕЎki pregled, koji podrazumijeva digitorektalni pregled upotpunjen vrijednostima PSA. Na temelju toga odreД‘uju se dalje dijagnostiДЌke i terapijske mjere. Mr. sc. Stanislav SotoЕЎek, dr. med. sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Pravilna uporaba antibiotika ДЊUVAJMO IH, DA BI ONI ДЊUVALI NAS Antibiotici su djelotvorni lijekovi koji mogu izlijeДЌiti brojne infekcije uzrokovane bakterijama i spasiti Еѕivot. Ali, kada se uzimaju na neispravan naДЌin, mogu uzrokovati viЕЎe ЕЎtete nego koristi. Postoji mnogo razliДЌitih vrsta antibiotika, a svaki od njih djeluje razliДЌito i na razliДЌite bakterije. V eД‡inu infekcija uzrokuju dvije vrste mikroorganizama: bakterije ili virusi. Antibiotici djeluju samo na infekcije uzrokovane bakterijama, a uopД‡e ne djeluju na one uzrokovane virusima. Infekcije zbog kojih se bolesnik obraД‡a lijeДЌniku najДЌeЕЎД‡e uzrokuju upravo virusi. To su npr. prehlada, gripa, grlobolja, kaЕЎalj. Ako se uzima antibiotik za virusnu infekciju (В»virozuВ«), on je ne moЕѕe izlijeДЌiti, ali Д‡e zato djelovati na bakterije koje se inaДЌe nalaze u naЕЎem organizmu. Otporne na sve nepogode Bakterije se nalaze posvuda u okolini i u ljudskom organizmu. U normalnim uvjetima one ne moraju uzrokovati infekcije. Antibiotici ubijaju bakterije ili zaustavljaju njihov rast, bez obzira uzrokuju li one bolest ili ne. Neke bakterije mogu biti prirodno otporne na odreД‘ene antibiotike, pa se oni ne mogu koristiti u infekcijama uzrokovanim tim bakterijama. Osjetljive bakterije u prisustvu antibiotika postaju otporne na njih. Tako bakterije opstaju. One su jedna od najprilagodljivijih vrsta na sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. Zemlji. ЕЅive na Zemlji 3,5 milijardi godina prilagoД‘avajuД‡i se visokim temperaturama, ledenom dobu, suЕЎama i ostalim nepogodama koje su s lica Zemlje izbrisale mnoge druge oblike Еѕivota. Imaju ogromnu moД‡ koju ne smijemo podcijeniti. ДЊine 60% ukupne biomase na Zemlji. U ljudskom organizmu ih ima 5-10 puta viЕЎe nego ljudskih stanica, a za razmnoЕѕavanje im je potrebno 20-30 minuta (ljudima 2030 godina!). Kada se uzme antibiotik, osjetljive bakterije ugibaju, a one otporne nastavljaju rasti i razmnoЕѕavati se. Ponavljana i nepotrebna uporaba antibiotika osnovni je uzrok razvoju otpornosti bakterija. Infekcije otpornim bakterijama vrlo su opasne, jer je sve manji broj djelotvornih antibiotika koje imamo na raspolaganju za njihovo lijeДЌenje. Do nedavno je problem rastuД‡e otpornosti bakterija bio rjeЕЎavan dolaskom na trЕѕiЕЎte novih, djelotvornih antibiotika. MeД‘utim, u posljednja dva desetljeД‡a sve je manje novih antibiotika dostupno za uporabu jer farmaceutske tvrtke sve manje sredstava ulaЕѕu u njihovo istraЕѕivanje. Naime, puno je isplativije ulagati u lijekove koji se koriste doЕѕivotno, a ne kratkotrajno, kao ЕЎto su to antibiotici. Na Еѕalost, danas veД‡ postoje bakterije koje su otporne na sve poznate antibiotike. Valjda ja znam kad mi trebaju! Antibiotike moramo koristiti razumno i vrlo disciplinirano kako bismo saДЌuvali njihovu sadaЕЎnju djelotvornost i tako im produЕѕili vijek. Antibiotici su lijekovi koji se ne smiju izdavati u ljekarnama bez lijeДЌniДЌkog recepta. UnatoДЌ vrlo jasnim pravilnicima, bolesnici ДЌesto na vlastiti zahtjev dobiju antibiotik u ljekarni i koriste ga na vlastitu ruku. U jednom istraЕѕivanju, provedenom proЕЎle godine, o stavovima bolesnika prema antibioticima, ustanovljeno je da treД‡ina ispitanika, laika, u Hrvatskoj smatra da sami znaju kada im treba antibiotik i oДЌekuju da im ga lijeДЌnik propiЕЎe. Oko 20% ih smatra da je uzimanje antibiotika na svoju ruku opravdano. U Sloveniji, na primjer, samo 3% ispitanika to smatra opravdanim. Jedna petina do jedna ДЌetvrtina ispitanika u Hrvatskoj pogreЕЎno smatra da su antibiotici lijekovi za lijeДЌenje poviЕЎene tjelesne temperature, viroze i gripe. ДЊak 18% ispitanika u Hrvatskoj kupilo je bar jednom antibiotik u ljekarni bez recepta! U Sloveniji taj postotak iznosi 1%. U kuД‡nim se ljekarnama nalazi antibiotik kod 23% ispitanika u Hrvatskoj. Reci В»neВ« antibioticima Prehlada, gripa ili tzv. В»virozeВ« nisu uzrokovane bakterijama, pa na njih antibiotici ne djeluju. KaЕЎalj ili bronhitis rijetko zahtijevaju primjenu antibiotika, kao i veД‡ina upala grla (osim gnojne angine!). Ponekad 19 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST se za upalu uha ili teЕѕu upalu sinusa propisuju antibiotici, ali o tome odluДЌuje lijeДЌnik. Ukoliko je antibiotik propisan, treba ga uzimati toДЌno onako kako je lijeДЌnik preporuДЌio. LijeДЌenje antibioticima ne treba prekidati prije nego ЕЎto to lijeДЌnik savjetuje, ДЌak i ako su simptomi bolesti nestali. Ako se lijeДЌenje prerano prekine, bakterije koje su joЕЎ preostale u organizmu nastavit Д‡e se razmnoЕѕavati i mogu opet izazvati bolest! Antibiotik ne treba ДЌuvati u kuД‡i В»za svaki sluДЌajВ«. Kada je on potreban, lijeДЌnik Д‡e propisati njegovu vrstu i koliДЌinu! Ako je iz brisa grla ili nosa izolirana bakterija i uДЌinjen nalaz antibiograma (nalaz testa osjetljivosti bakterije prema antibioticima) prema kojemu su djelotvorni razliДЌiti antibiotici, to ne znaДЌi da je potrebno uzimati antibiotik! U usnoj ЕЎupljini (i grlu) i nosu nalaze se brojne bakterije koje u normalnim uvjetima ne uzrokuju bolest i ne lijeДЌe se. LijeДЌnik, na temelju detaljnog pregleda, kliniДЌke slike i nalaza antibiograma, procjenjuje da li je potreban antibiotik. Uzimanje antibiotika В»na svoju rukuВ« nosi viЕЎe ЕЎtete nego koristi. U razvijenim zemljama svijeta veД‡ je prije desetak godina uoДЌen problem porasta otpornosti bakterija, uz istovremeno sve manji broj djelotvornih antibiotika. Stoga je poДЌelo provoД‘enje javnih edukativnih kampanja kojima se ЕЎira javnost upoznaje s tim problemom i educira ДЌemu sluЕѕe antibiotici te kako lijeДЌiti upale gornjih diЕЎnih putova. Osnovni je cilj tih nastojanja odrЕѕavanje djelotvornosti antibiotika njihovim koriЕЎtenjem tamo gdje su zaista potrebni. Ove godine, tijekom veljaДЌe, prvi Д‡e se put takva javna kampanja provesti i u Hrvatskoj i to u Rijeci i Primorsko-goranskoj Еѕupaniji. Prof. dr. sc. Vera VlahoviД‡ PalДЌevski, dr. med. 20 Psihologija i pedagogija I POVIJEST ODGAJA Lako je dijete Д‡uЕЎkati вЂ“ teЕЎko ga je dobro odgojiti K ad se Gabrijelov stric vratio iz Amerike, nije donio samo puno dolara, nego i dobrote, ljubavi i priДЌa o ameriДЌkoj kulturi, civilizaciji, demokraciji, istinoljublju i drugim etiДЌkim vrlinama ljudi. Sve oДЌi bile su usmjerene prema stricu iz Amerike, kako su u selu zvali starog Nikolu PeranoviД‡a. Djeca, a njih je bilo 15-ero iz tri obitelji njegove mlaД‘e braД‡e, kovala su planove ЕЎto Д‡e kupiti za dobivene dolare i nestrpljivo ДЌekala ДЌas kada Д‡e on В»odrijeЕЎiti kesuВ«. BraД‡a i snahe iskreno su ga voljeli i sve ДЌinili da se on osjeД‡a ugodno i zadovoljno. Njegovu povratku radovalo se cijelo selo. Svi su Еѕeljeli popriДЌati s njime, ДЌuti neku zgodu ili nezgodu koju je doЕѕivio u toj dalekoj zemlji, a on je ljubazno odgovarao i pitao za vrЕЎnjake s kojima je proveo djetinjstvo. Mnogi nisu meД‘u Еѕivima, a stasali su njihovi potomci. Osim smrti i raД‘anja, niЕЎta se nije mijenjalo u njegovu selu, koje je bilo Bogu iza leД‘a, daleko od civilizacije. Ako rijeДЌima ne tuДЌeЕЎ, neД‡eЕЎ ni ЕЎtapom. Sokrat Rasadnik naprednih ideja OdluДЌio Nikola uvesti promjene, prvo u Еѕivotu obitelji braД‡e, a onda u selu. Mudro je okupio sve ДЌlanove obitelji trojice braД‡e, od domaД‡ina do unuka Gabrijela. Ponedjeljkom se okupljaju u kuД‡i jednog, srijedom drugog, petkom treД‡eg brata, a ostale veДЌeri posjeД‡ivao je rodbinu i prijatelje. Razgovor na sastancima nazvao je ДЌavrljanje iako je to bilo spontano i pravo uДЌenje. PriДЌao im je o kulturi, demokraciji, Еѕivotu i odnosima u ameriДЌkoj obitelji; oni su njemu opisivali zbivanja u vrijeme njegove odsutnosti. AmeriДЌko iskustvo, napredne ideje o obitelji, sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST odgoju i pravima djece pokuЕЎao je ucijepiti svojim najdraЕѕima te mijenjati njihov Еѕivot i obiteljske odnose. Prvo ih je upoznao s djeДЌjim pravima, prikazao kako to funkcionira kod njih, uveo naДЌelo da u ДЌavrljanju svi slobodno iznose miЕЎljenja, prijedloge, primjedbe, stavove, a da ostali kulturno sluЕЎaju, uvaЕѕavaju ih kao liДЌnosti, ozbiljno razmotre to ЕЎto su govorili. Mudro je propovijedao jedinstvo, jednakost, ravnopravnost svih ДЌlanova obitelji, a roditeljsko ponaЕЎanje, ljubav i odnos prema djeci Еѕelio uДЌiniti boljim, humanim, dobrostivim, zdravimвЂ¦ Kad su u praksi profunkcionirala ta naДЌela, prelazi na priДЌe koje se odnose na higijenske, kulturne, radne i druge korisne navike. Tjednima su razgovarali, a priДЌa, ideja i tema nije nedostajalo. ZnalaДЌki ih je motivirao i poticao da raspravljaju, priДЌaju, predlaЕѕu, pitaju, iskaЕѕu miЕЎljenja, donose zakljuДЌkeвЂ¦ Postali su aktivni sudionici, a svaku su njegovu rijeДЌ naprosto upijali i u praksi koristili. KuД‡a je bila kao apoteka ДЌista, oko nje zasaД‘eno cvijeД‡e i mlade sadnice svih vrsta voД‡a, a u vrtu svakojako povrД‡e. Svi su se kulturno ponaЕЎali, bili uredni, oЕЎiЕЎani, umiveni, lijepo poДЌeЕЎljani, a zube su prali nekoliko puta dnevno. I mnogi su ih mjeЕЎtani u tome slijedili. ZnalaДЌki, postupno i nenametljivo ostvario je velik uspjeh u kvalitativnim promjenama na planu razvitka navika, ponaЕЎanja te znaДЌajnim pozitivnim pomacima i postignuД‡ima u svim segmentima njihova Еѕivota, i to ne samo kod djece, nego i kod roditelja. Kroz okupljanje i veДЌernje razgovore gradio je slobodnu komunikaciju i ravnopravne dijaloge, stvarao humane odnose, meД‘usobno poЕЎtivanje i uvaЕѕavanje miЕЎljenja, prijedloga, individualnih razlika i potreba svih, a poglavito djece, koju je neizmjerno volio. Stvarao je ugodno obiteljsko ozraДЌje, trudio se da budu sretni i zadovoljni sobom i svojim Еѕivotom. ZraДЌio je dobrotom, optimizmom, i ne samo zraДЌio, veД‡ ih prenosio na njih i u duЕЎu im ucijepio. Hvalio ih, isticao njihove uspjehe i napredak, govorio da se ne bi sramili ni u AmesijeДЌanj - veljaДЌa 2009. rici Еѕivjeti jer neke stvari rade i bolje od njih. Nije zaboravio svoje i njihove prijatelje. S njima se druЕѕio u slobodno vrijeme, a rodbinu je posjeД‡ivao nedjeljom. To su bili dani u kojima se svatko posveД‡ivao sebi i svom druЕЎtvu. Djecu uДЌite uzorom Roditeljima je zamjerio na krutosti prema djeci i oЕЎtro osudio tjelesno kaЕѕnjavanje. Jednom zgodom ДЌuo je zapomaganje djevojДЌice koju je tukao otac, uskoДЌio je u sobu, zgrabio djevojДЌicu i na svojoj glavi osjetio snagu njegove ruke, koja se svom silinom spuЕЎtala prema njezinoj glavi. Nakon ЕЎto je umirio djevojДЌicu i pruЕѕio ЕЎansu najmlaД‘em bratu da razmisli, uЕЎao je u sobu i zatekao ga suznih oДЌiju, u velikom grДЌu i oДЌaju. Nije ga tjeЕЎio, niti dopustio ispriku i objaЕЎnjenje, nego je kratko rekao: В»Znam da si ljut jer je bila s deДЌkom i nije se na vrijeme vratila kuД‡i. Pa njoj je 18 godina i posve je prirodno da ima deДЌka. Nenormalan je tvoj postupak, tuД‡i nemoД‡no dijete. Umjesto da je odgajaЕЎ uzorom, ti to ДЌiniЕЎ pesnicom. VidiЕЎ li plavicu ispod moga oka, a nikad neД‡eЕЎ vidjeti oЕѕiljke na njezinoj duЕЎi. Ja ti opraЕЎtam, a njezin oprost Д‡eЕЎ dobiti ako odmah odeЕЎ u njenu sobu, gdje plaДЌe, ne zbog boli, veД‡ ЕЎto se razoДЌarala u tebe. Zagrli je i poljubi. Time Д‡eЕЎ joj pokazati koliko se kajeЕЎ. Ona te silno voli i oprostit Д‡e ti, a nisi to zasluЕѕio. I ubuduД‡e, kad god se naljutiЕЎ na dijete, zagrli ga i poljubi. Djeca su pametna i shvatit Д‡e da su pogrijeЕЎila. Ljubavlju se rjeЕЎavaju problemi, a ne ЕЎakom, dragi brate!В« UДЌinio je tako i nikad viЕЎe s kД‡erkom nije imao problema. Bila mu je miljenica. Kad su doЕЎli na sastanak, svi su oДЌekivali oЕЎtru kritiku, a on se nasmijeЕЎi i reДЌe: В»Mogli bismo razgovarati o laganju i istinoljublju.В« Svima je laknulo i bili su aktivni u raspravi, samo je Gabrijel ЕЎutio i mislio kako izbjeД‡i laЕѕ pred stricem, jer ДЌim zine, laЕѕ mu sleti s jezika. IЕЎao je u prvi razred osnovne ЕЎkole i svima priДЌao o stricu iz Amerike u kojoj ljudi rade ovoвЂ¦, rade onoвЂ¦ i tako je svakodnevno prepriДЌavao striДЌeve priДЌe, dodajuД‡i i poneku maЕЎtom stvorenu poluistinu i neistinu. Kod kuД‡e je strogo pazio da mu se sluДЌajno ne omakne neka laЕѕ. No, kad se vratio iz ЕЎkole, djed ga je pitao kako je bilo na nastavi, je li ЕЎto odgovarao. Dobio je jedinicu na testu i taman da slaЕѕe da je ДЌetvorka, a stric reДЌe: В»ZaЕЎto pitaЕЎ, brate, a znaЕЎ da je odlikaЕЎ?!В« Malac je zastao, preznojavao se, ali nije izgovorio В»ДЌetvorkuВ« jer je stric strogo osuД‘ivao laЕѕljivce, a da kaЕѕe trojku, razoДЌarao bi ga. Stric je prethodne veДЌeri govorio o laЕѕima i laganju i rekao da najviЕЎe na svijetu mrzi i osuД‘uje laЕѕljivce, da ДЌovjeku moЕѕe sve oprostiti, ali laЕѕ ne moЕѕe. Sjetio se Gabrijel tih rijeДЌi, pa reДЌe: В»Keca!В« Djed ga oЕЎtro ukori i zaprijeti mu ЕЎibom. Stric pogleda bratovo namrЕЎteno lice, ustade i priД‘e Gabrijelu, zagrli ga i poljubi. Svi su bili zaДЌuД‘eni i ЕЎokirani, a najviЕЎe Gabrijel. Tek kada se obratio bratu, shvatili su zaЕЎto je tako postupio. Gabrijel je bio ponosan i sretan ЕЎto je dobro proЕЎao. В»E, moj brate, tako ne postupaju s djecom ni zaostala plemena, a da te ДЌuo Amerikanac, rekao bi da si divljak, a ne civiliziran ДЌovjek. A sada dobro posluЕЎaj kako s djecom postupaju istinoljubivi Amerikanci. Upravo ovako kao ja s Gabrijelom. Mogao je slagati da je dobio peticu i svi bismo mu pljeskali, ali nije laЕѕov, veД‡ istinoljubivo dijete, koje ni po cijenu da ga izmlatiЕЎ nije lagalo. Rekao nam je istinu i to je ono ЕЎto najviЕЎe cijenim 21 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST kod ljudi. Upravo je tako postupio George Washington kad je bio mali kao Gabrijel. Budi sretan i ponosan ЕЎto se ugledao na tog velikana, a ne na tebe. Evo kako se to dogodilo: njegov otac uzgajao je u dvoriЕЎtu predivnu mladu viЕЎnju. Pazio je na nju kao na malo dijete. A kad se jednog dana vratio s farme i vidio da je njegovu predivnu viЕЎnju netko posjekao, toliko se raЕѕalostio da su mu suze tekle niz obraze. UЕЎao je u kuД‡u i upitao zna li netko tog drznika koji je posjekao stablo njegove mlade viЕЎnje. Svi su zaЕЎutjeli jer su znali koliko je truda i ljubavi posvetio uzgoju te biljke. Mali George tek je tada shvatio ЕЎto je uДЌinio i koliku je bol zadao djedu, ali ni na trenutak nije pomiЕЎljao lagati. Nitko nije vidio kad je to uДЌinio i mogao je mirne duЕЎe preЕЎutjeti, ali istinoljublje je bilo jaДЌe od straha. NoЕЎen neizrecivom snagom istine, pogleda tuЕѕnog oca i odluДЌno reДЌe: В»Oprosti, oДЌe, ja sam posjekao!В« I kad su svi oДЌeki- liko se prijatelja dogovorio da i oni to uДЌine pa Д‡e postati veliki i slavni kao ЕЎto je bio George Washington. Kada su se naveДЌer okupili da ДЌuju striДЌevu novu priДЌu, u kuД‡u je sav izvan sebe dojurio djed i proderao se: В»Tko je posjekao mojih deset mladih stabala, koje sam proЕЎle godine posadio?В« Sav sretan skoДЌio je Gabrijel pa glasno i ponosno uzviknuo; В»Ja, djede!В« Djed ga je premlatio i poslao na spavanje. Svi su ЕЎutke nestali iz dnevnog boravka i otiЕЎli svojoj kuД‡i. LeЕѕeД‡i u krevetu i analizirajuД‡i dogaД‘aje, stric je shvatio da je, iako dobronamjerno i iskreno, pogreЕЎnom interpretacijom istinite priДЌe, koju je mnogo puta ДЌuo tijekom boravka u Americi, posebno istiДЌuД‡i sjeДЌu stabla i veliДЌinu ДЌovjeka koji je to uДЌinio, usmjerio dijete u pogreЕЎnom pravcu. I sam ponesen tom ДЌarobnom priДЌom i istinoljubljem, u Gabrijelu je razvio zaluД‘enost, fanatiДЌno zanesenjaЕЎtvo, slije- vali pljusak batina, grdnji i prijetnji, oДЌevo lice se razvedrilo, radosno je raЕЎirio ruke i uzviknuo: вЂ™DoД‘i, voljeni sine, da te zagrlim. NemaЕЎ pojma koliko sam sretan ЕЎto si baЕЎ ti posjekao moju viЕЎnju, jer istina koju si priznao, a mogao si preЕЎutjeti, neusporedivo je dragocjenija od viЕЎnje, ДЌitavog voД‡njaka i svega blaga na svijetu. Ti Д‡eЕЎ biti velik i slavan ДЌovjekвЂ™. Nije se prevario. Kad je porastao, postao je prvim predsjednikom SAD-a.В« po vjerovanje da Д‡e sjeДЌom djedovih sadnica raznog voД‡a postati velik i slavan poput Georga Washingtona. A poanta priДЌe bila je na istinoljublju kao ljudskoj vrijednosti i poruka djeci da se ne plaЕЎe roditeljima uvijek reД‡i istinu, ma kakva bila, jer istina jaДЌa roditeljsku ljubav i povjerenje prema njima, a laЕѕ ih razgraД‘uje i naruЕЎava. Taj fanatizam djeДЌak je prenio i na trojicu lakovjernih i sugestibilnih vrЕЎnjaka, uvjerio ih da i oni to ДЌine ako Еѕele postati slavnima. UДЌinili su to ЕЎto i on, a zbog poДЌinjene ЕЎtete zaradili su batine, osuduвЂ¦ Njihovi Dijete shvaД‡a doslovno Sutradan je Gabrijel tu priДЌu ponosno ispriДЌao svima u ЕЎkoli i s neko22 oДЌevi nazvali su Gabrijelova djeda i Еѕestoko se posvadili zbog toga ЕЎto je njegov unuk njihovoj djeci nametnuo lude ideje. Prepirke, prijetnje i svaД‘e ДЌuo je stric, doЕѕivio teЕѕak stres, osjetio oДЌajan sram, napisao bratu pismo isprike, a Gabrijelu izrazio Еѕaljenje ЕЎto je do toga doЕЎlo. PogreЕЎno ga je shvatio jer se sjeДЌom mladih stabala ne postaje velik ДЌovjek, veД‡ ЕЎtetoДЌina. Zamolio ga je da ostane istinoljubiv i shvati da se velik i slavan postaje samo radom i poЕЎtenjem. Na stolu je ostavio pismo isprike i 10.000 dolara da brat zasadi nove sadnice i mjeЕЎtanima namiri ЕЎtetu, a duboko posramljen vratio se u Ameriku i ne oprostivЕЎi se od njih. Tako je tuЕѕno i neslavno zavrЕЎio stric iz Amerike, ali njegove prosvjetiteljske i napredne ideje, kulturne, higijenske, radne i druge navike bile su njegov velik poklon, trajne vrijednosti. PriДЌa o djeДЌaku, posjeДЌenoj mladoj viЕЎnji ili treЕЎnji, ne sjeД‡am se viЕЎe, stvarno je u biografiji prvog predsjednika SAD-a, Georga Washingtona, autorskom djelu protestantskog pastora Masona Lockea Weemsa. Osim te, o tom velikom i mudrom ДЌovjeku, politiДЌaru, domoljubu, izuzetno popularnoj, istinoljubivoj i cijenjenoj osobi, kruЕѕe brojne mudrosti na koje su Amerikanci vrlo ponosni, prepriДЌavaju ih djeci i odgajaju ih na njegovim svijetlim uzorima, mudrim mislima i velikim djelima, istiДЌuД‡i istinoljublje i Georgeovu veliДЌinu, a ne ЕЎtetu poДЌinjenu sjeДЌom mlade viЕЎnje. Stric je to previdio, a Gabrijel bukvalno shvatio. Dakle, namjere su plemenite, ali u provedbi zamisli ima nekoliko nenamjernih greЕЎaka, od kojih je najveД‡a usiljeno nametanje istinoljublja kao jedinog mjerila vrijednosti ljudi, zatim stavljanje naglaska na sjeДЌu stabala i veliДЌinu Georga, a ne na istinoljublje i Georga na temelju ДЌega je Gabrijel bukvalno zakljuДЌio da Д‡e postati slavan ako posijeДЌe mlada stabla. Tako je priznanje ЕЎtetoДЌinstva proglaЕЎeno istinoljubljem. A treД‡e, s problemom se morao suoДЌiti jer se oni ne rjeЕЎavaju bijegom. I ДЌetvrto, na greЕЎkama se uДЌi, a on je propustio i to djecu dobro nauДЌiti. Mr. sc. Ivica StaniД‡, pedagog i defektolog sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Udomiteljstvo LJUBAV KUД†U ДЊINI DOMOM Davanje prioriteta djeci dobiva sve viЕЎe pozornosti i postaje obveza sve veД‡eg broja druЕЎtava ЕЎirom svijeta. I sami smo svjedoci sve ДЌeЕЎД‡ih rasprava o zaЕЎtiti djeДЌjih interesa, krЕЎenju njihovih prava, izmjenama zakonske regulative na tom podruДЌju, udomiteljstvu, posvojenju, deinstitucionalizaciji pa sve do savjeta za djelotvornije roditeljstvo i tomu sliДЌno. T emeljni uzroci te pojaДЌane aktivnosti leЕѕe u poveД‡anju svijesti o djeДЌjim i ljudskim pravima svakog pojedinca, kao i u suvremenim znanstvenim spoznajama i rastu struДЌnih znanja o razvojnim potrebama djece, isto kao i o posljedicama institucionalne skrbi. Jedan od tri osnovna cilja tekuД‡e reforme sustava socijalne skrbi u Hrvatskoj jest upravo deinstitucionalizacija. PrivrЕѕenost je poДЌetak priДЌe Da je obiteljsko okruЕѕje prirodna sredina za razvoj djeteta i njegovu dobrobit te da je utjecaj obitelji od iznimne vaЕѕnosti za formiranje osobnosti djeteta, svima nam je veД‡ dobro poznato. I Konvencija o pravima djeteta, kao temeljni meД‘unarodni dokument koji pokriva podruДЌje zaЕЎtite djece, istiДЌe da dijete, kako bi potpuno i skladno razvilo svoju osobnost, treba rasti u krugu obitelji i u ozraДЌju zadovoljstva, ljubavi i razumijevanja. sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. Velikim je dijelom za to zasigurno zasluЕѕna poznata Bowlbyjeva teorija o attachmentu (privrЕѕenost, odanost, veza). Intenzivna i trajna emocionalna veza izmeД‘u djeteta i roditelja, odnosno davatelja skrbi, tijekom prvih nekoliko godina Еѕivota, naziva se privrЕѕenost i znaДЌajno utjeДЌe na sve komponente ljudskog postojanja вЂ“ um, tijelo, emocije, odnose i vrijednosti. Tu govorimo o uДЌestaloj jedan-na-jedan interakciji izmeД‘u djeteta i jednog do dva, uvijek ista, davatelja skrbi (briga, paЕѕnja, dodir, pogled, fiziДЌka blizina te paЕѕljivo odgovaranje na specifiДЌne, individualne potrebe djeteta i sl.). Brojne studije pokazuju da djeca koja imaju formiranu privrЕѕenost uspijevaju bolje u: izgradnji samosvijesti i samopouzdanja; otporu prema onome ЕЎto im nije na dobrobit; sposobnosti da upravljaju impulsima i osjeД‡ajima; u trajnim prijateljstvima; odnosima s roditeljima, skrbnicima i drugim autoritetima; u prosocijalnim vjeЕЎtinama noЕЎenja s poteЕЎkoД‡ama; u pozitivnom i optimistiДЌnom pogledu na sebe, obitelj i druЕЎtvo; u empatiji, suosjeД‡anju i svjesnosti; u ponaЕЎanju i postignuД‡u u ЕЎkoli; u stvaranju sigurne veze sa svojom djecom kada odrastu. Djeca s poremeД‡ajem privrЕѕenosti ДЌesto su agresivna, ometajuД‡a i antisocijalna, ali osim na planu ponaЕЎanja, simptomi tog poremeД‡aja odraЕѕavaju se i na sve ostale aspekte funkcioniranja: emocije (bijes, napetost, tuga, beznaД‘e, iritabilnost...), misli (negativna vjerovanja, poremeД‡aji paЕѕnje i uДЌenja...), odnosi (nedostatak povjerenja, manipulativna ponaЕЎanja, viktimiziranje drugih, nestabilne veze...), fiziДЌki (loЕЎa higijena, otpor prema dodirivanju, noД‡no mokrenje, visoka tolerancija na bol...) te moralni/spiritualni (nedostatak povjerenja, smisla, identifikacija s loЕЎom i tamnom stranom Еѕivota). Institucija вЂ“ posljednji izbor U situacijama kada dijete nema uvjete za stabilno i zdravo odrasta23 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST nje u vlastitoj obitelji, odnosno kada odreД‘ene intervencije za osnaЕѕivanje roditeljstva i raspoloЕѕive drЕѕavne mjere koje bi trebale prevenirati izdvajanje djeteta iz bioloЕЎke obitelji, ne daju zadovoljavajuД‡e rezultate pa su interesi djeteta ozbiljno ugroЕѕeni, nuЕѕno je dijete izdvojiti i osigurati mu zamjensku skrb. UN-ov Odbor za prava djeteta naglaЕЎava da institucionalni smjeЕЎtaj treba biti posljednji izbor, kada nisu moguД‡e druge opcije, ЕЎto je stav i naЕЎeg resornog Ministarstva. Posebno se moramo zabrinuti za djecu mlaД‘u od 3 godine koja provode dulje periode u domovima, jer su najranije godine kljuДЌne za razvoj mozga. Naime, briga o bebama u institucijama ne moЕѕe biti zadovoljavajuД‡a veД‡ zbog same prirode njihovog ustrojstva i organizacije (grupni pristup, smjenski rad viЕЎe osoba koje skrbe, serijsko hranjenje i presvlaДЌenje, dugi boravak u krevetiД‡ima, neodgovaranje na individualne potrebe i pozive djeteta). NaЕѕalost, propuЕЎtene prilike za razvoj sposobnosti ne mogu se kasnije nadomjestiti, jer se djeДЌji mozak razvija burno u prvim godinama Еѕivota. Upravo na istraЕѕivanju te populacije, u okviru projekta В»DaphneВ«, odnosno na saznanjima o negativnim posljedicama institucionalne skrbi, koje ukljuДЌuju poremeД‡aj privrЕѕenosti, razvojne zaostatke i prepreke razvoju mozga, poДЌiva preporuka Europske komisije i Svjetske zdravstvene organizacije da В»niti jedno dijete mlaД‘e od 3 godine ne smije biti smjeЕЎteno u instituciju za stalni smjeЕЎtaj bez svog roditelja/primarnog skrbnikaВ«. Premalo udomitelja Sada se veД‡ sam po sebi nameД‡e zakljuДЌak da je udomiteljska obitelj prirodnije okruЕѕenje za dijete i poЕѕeljniji oblik smjeЕЎtaja djeteta koje ne odrasta u vlastitoj obitelji (ako posvojenje nije moguД‡e). UnatoДЌ tome, joЕЎ uvijek Еѕivimo u procijepu i nemoguД‡nosti da udovoljimo naj24 boljem interesu svakog djeteta. Naime, udomiteljstvo u Hrvatskoj nije ravnomjerno rasprostranjeno, a na naЕЎem je podruДЌju nedovoljno razvijeno. U Primorsko-goranskoj Еѕupaniji danas imamo ДЌak tri doma za djecu bez odgovarajuД‡e roditeljske skrbi, a tek tridesetak udomiteljskih obitelji za djecu te odreД‘en broj djece koja su morala biti zbrinuta izvan naЕЎe regije. O tzv. matchingu, odnosno dobrom spoju odreД‘ene udomiteljske obitelji, s obzirom na niz njenih znaДЌajki, s karakteristikama i potrebama odreД‘enog djeteta, a ЕЎto bi osiguralo lakЕЎu i brЕѕu adaptaciju i uspjeЕЎan dalji zajedniДЌki Еѕivot, jednostavno je nemoguД‡e i prerano govoriti u takvim okolnostima. Ipak, samo osiguranje dovoljnog broja udomiteljskih obitelji nije rjeЕЎenje ni za koga, veД‡ je imperativ kvalitetno i odgovorno udomiteljstvo. Jedino ona udomiteljska obitelj koja je paЕѕljivo odabrana, educirana, podrЕѕavana, praД‡ena i pravilno vrednovana (prepoznata) u druЕЎtvu, moЕѕe trajati i biti od najboljeg interesa za dijete, pa tako i za zajednicu. ДЊini se da nas ovdje sve zajedno joЕЎ uvijek ДЌeka velik zadatak da osvijestimo stanje i potrebe u naЕЎoj lokalnoj sredini, kao i vlastite resurse i potencijale kojima bismo moЕѕda mogli pridonijeti boljoj sadaЕЎnjosti i buduД‡nosti. Treba napomenuti da Д‡e za odreД‘en broj djece uvijek biti potrebna i institucionalna skrb, npr. kod veД‡eg broja braД‡e i sestara koji se ne Еѕele odvajati, kod starije djece koja se bliЕѕe samostalnosti i najДЌeЕЎД‡e ne Еѕele biti udomljena, kod djece s iskustvom viЕЎebrojnih selidbi i premjeЕЎtaja ili moЕѕda djece kojoj je neophodna specijalizirana pomoД‡ razliДЌitih struДЌnjaka. ObogaД‡ivanje obitelji Udomiteljstvo nije samo alternativa institucionalnom smjeЕЎtaju, veД‡ ДЌesto i dopuna roditeljskoj skrbi. Osim tog izazova, dolazak djeteta u obitelj mijenja cjelokupnu dinamiku obitelji, koja dalje prolazi kroz razli- ДЌite faze koje ДЌesto od ukuД‡ana traЕѕe velik angaЕѕman, strpljenje, odricanje, prihvaД‡anje, ljubav i joЕЎ puno toga o ДЌemu bi oni sami najbolje mogli govoriti. Ogromna je vaЕѕnost, utjecaj i odgovornost udomitelja i njegove obitelji. A ЕЎto im sve to skupa znaДЌi, ЕЎto ih motivira? Niz svakodnevnih sitnica koje govore u prilog djetetovog napretka i zdravog odrastanja! Zagrljaj. ObogaД‡ivanje obitelji. В»PomlaД‘ivanjeВ« svoga osobnog Еѕivota kroz odgoj te djece, kaЕѕu. Kroz udomiteljstvo razvijaju ljubav prema sebi i samoaktualizaciju te njeguju osjeД‡aj vlastite vrijednosti i smisla Еѕivota. Velika je razlika posjetiti dijete u djeДЌjem domu i ono koje Еѕivi kod udomitelja. Ponekad ih djeca zovu В»mama i tataВ«, ponekad В»stric i tetaВ« ili jednostavno imenom, ovisno o potrebama djeteta i okolnostima ili ДЌak o trenutnoj situaciji. ДЊesto se djeca hvale da imaju i dvije mame ili dva oca, ali to moЕѕda i nije toliko vaЕѕno koliko druge sitnice koje Еѕivot znaДЌe: djevojДЌica sa zdjelicama i kuhaДЌom trДЌi po kuД‡i za majkom, imitirajuД‡i je u pravljenju kolaДЌa. DjeДЌak u automobilu sjedi u krilu udomitelja, na vozaДЌevom sjediЕЎtu, drЕѕeД‡i volan i glumeД‡i voЕѕnju automobila po dvoriЕЎtu. PuЕЎe svjeД‡ice na torti okruЕѕen prijateljima, braД‡om, uЕѕom i ЕЎirom rodbinom. Vere se po smokvi s malim susjedom. Radost i slavlje nastaju u kuД‡i kad se prvi put vozi bicikl bez pomoД‡nih kotaДЌa, ili kod prvog uspjeЕЎnog izgovaranja slova В»RВ«. Praznici kod В»bakeВ« na selu ili u drugom gradu, odlazak u kino s nekim od striДЌeva ДЌiji je mezimac, kampiranje ljeti ili skijanje zimi, roЕЎtilj u vrtu iza kuД‡e s druЕЎtvom, dugo priДЌanje priДЌe za laku noД‡, spavanje u krevetu udomitelja kad grmi i sijeva itd., itd... Nisu li to sve stvari koje potkrepljuju naslov? Rekla bih da, unatoДЌ nesebiДЌnom trudu, ljubavi prema djeci, znanju i iskustvu i onih najtoplijih i najdraЕѕih odgajatelja i drugih struДЌnjaka u djeДЌjim domovima, iskustvo odrastanja u obiteljskom okruЕѕenju ne moЕѕe se niДЌim zamijeniti. Rajka PapiД‡, dipl. soc. radnica sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Odnosi izmeД‘u spolova ALKEMIJA LJUBAVI P o nekima, tu je presudna uloga dopamina, hormona euforije i genetski uvjetovanog psihofiziДЌkog stanja. Po drugima, zaljubljenost je stvar evolucijskog imperativa pa bi se zaljubljivanje svelo na komunikaciju feromonima. Ljubav je sklop viЕЎe faktora, meД‘u kojima posebnu ulogu imaju i ljudski osjeД‡aji povezani s bliskoЕЎД‡u i seksualnom privlaДЌnoЕЎД‡u. KlasiДЌna podjela ljubavi KlasiДЌari su ljubav dijelili na: 1. eros вЂ“ ljubav koja oznaДЌava ДЌeЕѕnju za nekim, a okrenuta je svijetu percepcije 2. philija вЂ“ prijateljska ljubav koja oznaДЌava Еѕelju da pomognemo drugima 3. agape вЂ“ milosrdna ljubav koja oznaДЌava potpunu posveД‡enost dobru drugih, i po cijenu vlastitog Еѕivota. Je li ljubav uzviЕЎeno stanje duha ili prosta biokemija opstanka, pitanje je na koje sva znanost svijeta joЕЎ nije dala odgovor, mada svako srce ima svoju istinu. Ljubav motivira i uzdiЕѕe, kljuДЌna je i s aspekta produЕѕenja vrste, sadrЕѕi u osnovi pojavu ovisnosti. Prva komponenta ljubavi je bliskost, a oznaДЌava prijateljstvo, sviД‘anje i poЕЎtivanje, stvaranje meД‘usobnog povjerenja i poЕЎtivanja; slijedi strast, koja je najintenzivnija na poДЌetku, dok s vremenom slabi, a oznaДЌava tjelesnu i seksualnu privlaДЌnost. IstraЕѕivaДЌi su razvili teoriju o pet stilova ljubavi: 1.вЂ‚ strastvena ljubav вЂ“ bazirana na fiziДЌkom izgledu 2.вЂ‚ ljubav shvaД‡ena kao igra 3.вЂ‚ njeЕѕna ljubav koja se razvija na sliДЌnostima 4.вЂ‚ visoko emocionalna ljubav вЂ“В najДЌeЕЎД‡e poistovjeД‡ena s romantikom 5.вЂ‚ pragmatiДЌna ljubav. Neosporna je ДЌinjenica da fiziДЌki izgled igra znaДЌajnu ulogu u odabiru partnera. Po nekim psiholozima, biramo partnere fiziДЌki sliДЌne roditelju suprotnog spola, a po drugima sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. Mladi ljudi vjeruju kako je ljubav neЕЎto uzviЕЎeno, a uДЌenjaci tvrde da je samo rijeДЌ o sloЕѕenoj biokemiji, o vjeЕЎtoj igri hormona, koja ДЌovjekovo psihofiziДЌko stanje na odreД‘eno vrijeme podiЕѕe na viЕЎi В»nivo pripravnostiВ«. partnere fiziДЌki sliДЌne sebi. Kod zaljubljenih je uoДЌen viЕЎak serotonina, ЕЎto odgovara osobama koje boluju od opsesivno-kompulzivnog poremeД‡aja. Znanstvenici vjeruju da to objaЕЎnjava poДЌetnu opsjednutost partnerom. Hormon vazopresin zasluЕѕan je za stvaranje dugotrajne i monogamne veze. Dopamin i norepinefrin mogu kod nekih ljudi stvarati osjeД‡aj ovisnosti, pa oni idu iz veze u vezu, jer im tijelo postaje sve tolerantnije na te kemikalije i potrebna im je sve veД‡a doza ne bi li uspjeli postiД‡i taj osjeД‡aj. Serotonin daje osjeД‡aj zadovoljstva i mentalne opuЕЎtenosti. Manjak izaziva depresiju, a viЕЎak euforiju. Kod seksa, tijelo emitira hormon oksitocin, koji stvara osjeД‡aj povezanosti. Е to se viЕЎe oksitocina luДЌi, to povezanost postaje veД‡a. Posljednjih godina naglaЕЎava se uloga feromona, karakteristiДЌnih tragova mirisa pronaД‘enih u urinu i znoju, po kojima se jedinke prepoznaju. Leptiri u trbuhu Najpoznatiji simptomi zaljubljenosti jesu: lupanje srca, В»leptiriД‡iВ« u trbuhu, znojenje dlanova i rumenilo obraza. Te reakcije pripisuju se prije svega dopaminu i norepinefrinu, koji u meД‘usobnim kombinacijama uzrokuju osjeД‡aj sreД‡e, energije, elana, gubitka apetita, ДЌeЕѕnje i dekoncentracije. Poznato je da odreД‘ene tvari pospjeЕЎuju osjeД‡aj zaljubljenosti. Najprirodniji stimulansi jesu: 1. ЕЎparoga вЂ“ vitamin E u toj biljci stimulira hormone povezane sa seksom 2. ljute papriДЌice вЂ“ oslobaД‘aju endorfin 3. ДЌokolada вЂ“ pospjeЕЎuje luДЌenje feniletamina koji se prirodno emitira tijekom zaljubljenosti 25 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST 4. plodovi mora вЂ“ bogati su cinkom, koji potiДЌe stvaranje testosterona, zasluЕѕnog za podizanje libida. Prirodni afrodizijaci Ljudi pokuЕЎavaju na razliДЌite naДЌine podiД‡i svoj seksualni Еѕivot na viЕЎi nivo. U tome im mogu pomoД‡i prirodni afrodizijaci, kojih ima gotovo svuda oko nas. Kava-kava Ona potjeДЌe s polinezijskih otoka. Koristi se u duhovnim ritualima. Um i tijelo dovodi u stanje euforiДЌnog zadovoljstva, ЕЎto se prenosi i na spolni nagon. SadrЕѕi fitoestrogene, koji snaЕѕno utjeДЌu na poveД‡anje seksualne Еѕelje, posebno kod Еѕena. Hren AfrodizijaДЌko djelovanje suЕЎija, tradicionalnog japanskog jela, potjeДЌe od hrena, koji se kao glavni zaДЌin dodaje sirovoj ribi. Celer SadrЕѕi androsteron, muЕЎki hormon, koji seksualno uzbuД‘uje Еѕene, a pojaДЌano djelovanje na libido postiЕѕe u kombinaciji s mrkvom, komoraДЌem i lukom. ДЊili i kari Ti В»vreli zaДЌiniВ« poveД‡avaju potenciju, ljubavni Еѕar i zanos. Treba ih koristiti kao dodatak hrani, ali prije ljubavnog ДЌina. Plodovi mora Plodovi mora (posebno ЕЎkoljke) poveД‡avaju seksualnu Еѕelju i donose produЕѕen ljubavni uЕѕitak. Izuzetno su zdravi i preporuДЌuje se njihova stalna upotreba. Kavijar Riblja ikra sadrЕѕi veliku koliДЌinu fosfora koji direktno stimulira nervne zavrЕЎetke. 26 Vanilija Zbog slatkastog mirisa i arome, u mozgu stvara osjeД‡aj euforije, otklanja seksualnu pasivnost i jaДЌa centralni nervni sustav; podjednako stimulira muЕЎkarce i Еѕene. PaДЌuli Svojim mirisom pobuД‘uje i podiЕѕe nivo seksualne energije. UДЌinkovit je zaДЌin seksualnom Еѕivotu. Banana Izuzetno je hranjiva, sadrЕѕi bromelain, enzim koji poveД‡ava libido kod muЕЎkaraca. Najbolje rezultate daje u kombinaciji s prirodnim ЕЎlagom od vanilije. Ginko Njegovi plodovi pojaДЌavaju cirkulaciju, ДЌime se poveД‡ava seksualna Еѕelja i potencija. ZaДЌini ZaДЌini (bosiljak, kardamon, klinДЌiД‡, papar i Д‘umbir) snaЕѕni su seksualni stimulatori. Sami i u meД‘usobnim kombinacijama podiЕѕu ljubavni Еѕar, Еѕelju i snagu. Seks u klimakteriju Gubitkom mjeseДЌnog ciklusa znatan broj Еѕena osjeД‡a se manje vrijednima. Ako je taj period praД‡en valunzima i raznim psihiДЌkim problemima (depresija, anksioznost, razdraЕѕljivost, gubitak koncentracije i libida), mnoge se povlaДЌe i ponaЕЎaju kao da je seksualni Еѕivot poslije 50. godine В»bespotreban, suviЕЎan i nenormalanВ«. ЕЅene bi trebale i poslije gubitka menstruacije uЕѕivati u seksualnim odnosima. Klimakterij je period koji kod Еѕene poДЌinje oko 45. godine, zavrЕЎava se oko 65. godine i dijeli se na nekoliko faza. Poslije menopauze, jajnici ne prestaju u potpunosti proizvoditi hormone, ali nedostatak estrogena uvjetuje atrofiju svih genitalnih organa. Vagina zbog toga postaje uЕѕa, glatkih zidova, suha i nastupa preosjetljivost na povrede i infekcije pa ДЌesto dolazi do dispareunije, tj. seksualni odnosi postaju bolni ili ДЌak nemoguД‡i zbog suhe vagine. Estrogen se moЕѕe nadoknaditi oralno ili specijalnim flasterom i na taj naДЌin se ublaЕѕava atrofiranje vulve i vagine, suhoД‡a i glatkoД‡a zidova i time se otklanjaju fiziДЌke barijere koje oteЕѕavaju seksualni odnos. ЕЅene trebaju biti dobro informirane i nemati predrasuda prema terapiji nadoknade hormona u klimakteriju, kao ni prema seksualnim odnosima u godinama koje slijede poslije gubitka menstruacije. Trebaju osluЕЎkivati tijelo, pratiti svoje Еѕelje i Еѕelje partnera i u svemu se s njim dogovarati kao kad su imale mjeseДЌni ciklus. IznenaД‘enje ДЌini ДЌuda Za parove koji su dugo u braku problem je da voД‘enje ljubavi ne postane rutina. Psiholozi predlaЕѕu da barem jedan od partnera priredi neko iznenaД‘enje, ДЌime se postiЕѕu uvjeti da ljubavna igra izaД‘e iz ustaljenih kliЕЎea. вЂ“ Netko od partnera (bolje da to uДЌini muЕЎkarac) trebao bi pripremiti veДЌeru i servirati je na neuobiДЌajen naДЌin, npr. na podu dnevne sobe, priguЕЎiti svjetlo i upaliti mirisave svijeД‡e, a poslije toga bi ono ЕЎto slijedi trebalo biti mnogo uzbudljivije. вЂ“ Iznenadite partnericu ili partnera odmorom za dvoje u obliЕѕnjem odmaraliЕЎtu. Izaberite mjesto gdje postoji bazen, sauna ili masaЕѕa. вЂ“ U sluДЌaju da nemate previЕЎe novca, pripremite partnerici ili partneru toplu kupku s mirisavom soli i upalite svijeД‡e. Takva kupka potiДЌe intimnost i ruЕЎi barijere. вЂ“ PredloЕѕite partneru ili partnerici da proЕЎeД‡ete, pa svratite u restoran u koji ste kao mladi svraД‡ali, ili u neki sliДЌan, popijte piД‡e-dva, uz priДЌu o romantiДЌnoj fazi veze ili o periodu dok ste oboje bili mladi. Ne pretjerujte u detaljima jer, umjesto uzbudljivih intimnosti, po povratku kuД‡i moЕѕete zavrЕЎiti u suzama zbog Еѕaljenja za vremenima koja su neumitno proЕЎla. Petar RadakoviД‡, dr. med. sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Afrodizijaci Od vrapca do ДЌokolade A ko smo zdravi, sretni i zadovoljni, imat Д‡emo i jaДЌi spolni nagon. Za potpun doЕѕivljaj ljubavi vaЕѕni su svi naЕЎi osjeti: vid, sluh, miris, okus i opip. MeД‘utim, najvaЕѕniji seksualni organ je mozak! LijeДЌnici, seksolozi i psiholozi tvrde da afrodizijaci ne djeluju ako osoba nije i psihiДЌki zdrava. Velik dio struДЌnjaka smatra da su priДЌe o afrodizijaДЌkom djelovanju obiДЌan placebo uДЌinak. Drugi pak smatraju da afrodizijaci imaju svoju ulogu. ProuДЌite, probajte i prosudite sami! Od svih afrodizijaka, posebno mjesto zauzima ДЌokolada U danaЕЎnje doba, afrodizijakom se smatra svaka tvar ili namirnica koja potiДЌe spolnu Еѕelju Afrodizijaci su dobili ime po Afroditi, grДЌkoj boЕѕici ljepote i ljubavi. Prema legendi, ona je smatrala vrapce vrhunskom delikatesom i afrodizijakom te su tako i Europljani, prema vjerovanju starih Grka, izrazito cijenili vrapce i konzumirali njihov mozak kao afrodizijak. U Europi su sve do 18. stoljeД‡a prokuЕЎavani recepti rimskog lijeДЌnika Galena koji je u svojim napisima tvrdio da hrana sa svojstvima afrodizijaka mora biti В»topla i vlaЕѕnaВ« te В»vjetrovitaВ« (hrana koja uzrokuje nadutost). U njegovim receptima vaЕѕnu su ulogu imali zaДЌini, posebice feferoni i ljute paprike, mrkva, ЕЎparoge, anis, goruЕЎica i graЕЎak. U danaЕЎnje doba, afrodizijakom se smatra svaka tvar ili namirnica koja potiДЌe spolnu Еѕelju. Iako Food and Drug Administration, krovna organizacija koja procjenjuje svojstva hrane i lijekova, nikada nije dodijelila sluЕѕbenu potvrdu za afrodizijaДЌko djelovanje pojedine namirnice ili dodatka prehrani, velik dio populacije joЕЎ je traЕѕi. Od hrane, afrodizijakom se smatraju ДЌokolada, kamenice, feferoni i ostala ljuta hrana, tartufi, ЕЎparoge, hrana bogata aminokiselinom argininom (goveД‘a jetra, sjemenke bundeve i sezama, ДЌokolada, bademi), od piД‡a vino, od bilja ginseng, ginkgo biloba, johimbin, od zaДЌina korijandar, bosiljak, anis, vanilija, cimet i Д‘umbir. Е panjolska muЕЎica (Cantharis vesicatoria ili Lytta vesicatoria) najlegendarniji je od svih ljubavnih pripravaka. Pripravak se dobiva postupkom ekstrakcije suЕЎene bube, a vjeruje se da aktivna tvar, kantaridin, potiДЌe ЕЎirenje krvnih Еѕila i dotok krvi u urogenitalni trakt. Od svih afrodizijaka, posebno mjesto zauzima ДЌokolada, kao najkonzumiraniji od nabrojenih proizvoda. Mr. sc. Sanja MusiД‡ MilanoviД‡, dr. med. sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. 27 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Brusnica P Male crvene bobice roizvoД‘aДЌi u Francuskoj sada smiju navoditi tu tvrdnju na svojim napitcima ili dodacima prehrani te je koristiti u reklamne svrhe, tako da se oДЌekuje porast potroЕЎnje proizvoda od brusnice. VeД‡ je 1920. godine primijeД‡en pozitivan uДЌinak brusnice na spreДЌavanje razvoja mokraД‡nih infekcija i od tada je prevencija mokraД‡nih infekcija postala najistraЕѕivanije i najpoznatije svojstvo brusnice, ЕЎto je i potvrД‘eno priznanjem francuske Agencije za zdravstvenu sigurnost prehrambenih proizvoda. Brusnica se ubraja u skupinu bobiДЌastog voД‡a. Uspijeva na pjeЕЎДЌanim, suhim i tresetnim terenima gorskih podruДЌja, veД‡inom crnogoriДЌnih ЕЎuma, u hladnijim podruДЌjima Sjeverne Amerike (veД‡e bobice) i Sjevernoj Europi (manje bobice), kao nizak zimzeleni grm koji cvate od svibnja do srpnja. Plod ДЌine crvene kiselkaste bobice trpkog okusa, koje se beru u jesen, od kraja kolovoza do listopada. Brusnica je zdravo, niskokaloriДЌno voД‡e koje u 100 grama oslobaД‘a energiju od samo 15 kilokalorija, a obiluje vitaminima skupine B i vitaminom C te mineralima kalijem, kalcijem, magnezijem, Еѕeljezom, bakrom, manganom i fluorom. Osim toga, u sastavu brusnice, sa zdravstvenog aspekta, neobiДЌna je vaЕѕnost visokog udjela proantocijanida i antioksidansa bioflavonida i polifenola, koji je viЕЎi u usporedbi s ostalim voД‡em. ZahvaljujuД‡i takvom sastavu, brusnica ima znanstveno dokazanu ulogu u prevenciji infekcija mokraД‡nog sustava, zaЕЎtiti srca i krvoЕѕilja spreДЌavanjem oksidacije LDL kolesterola, u spreДЌavanju ДЌira na Еѕelucu uzrokovanog Helicobacter pylori. Uza sve navedeno, djeluje 28 Nema dugo da je francuska В»Agence franГ§aise de securite sanitaire des alimentsВ« potvrdila da sok od sjevernoameriДЌke brusnice (Vaccinium macrocarpon) pomaЕѕe u smanjenju prianjanja odreД‘enih Escherichia coli bakterija za stijenke mokraД‡ovoda. kao prirodni probiotik, spreДЌavajuД‡i rast loЕЎih i potiДЌuД‡i rast dobrih bakterija, a istraЕѕuje se njezin antikancerogeni uДЌinak, kao i uloga u prevenciji karijesa. Rezultati najnovijih istraЕѕivanja istraЕѕivaДЌa SveuДЌiliЕЎta u Massachusettsu, za sada provedenih samo u laboratorijskim uvjetima na miЕЎevima, sugeriraju da ekstrakt brusnice moЕѕe smanjiti smrt moЕѕdanih stanica nakon moЕѕdanog udara i pomoД‡i u oporavku od moЕѕdanog udara, posebice u ranom stadiju, u kojemu se javlja najviЕЎe oЕЎteД‡enja. Kako brusnice ЕЎtite od infekcije urinarnog trakta MokraД‡na infekcija oznaДЌava prisutnost bakterija i drugih mikroorganizama u mokraД‡nom sustavu. NajДЌeЕЎД‡i su uzroДЌnik infekcije Escherichia coli (80%), Pseudomonas (10%), Proteus (10%) i ostali. KliniДЌki se razlikuje infekcija gornjeg (bubrezi i ureteri) i donjeg dijela urotrakta (mjehur i uretra). Bolesnici s upalom gornjeg dijela urotrakta imaju simptome i znakove pijelonefritisa (upale bubrega), dok kod infekcija donjeg dijela urotrakta dominiraju simptomi cistitisa (upale mokraД‡nog mjehura). NajДЌeЕЎД‡i su simptomi ДЌesto i bolno mokrenje te krv u urinu. Takvo stanje lijeДЌi se antibioticima, ali s recidivom (ponovnim javljanjem) u 25% sluДЌajeva. Zbog ДЌinjenice da je sve veД‡i broj razliДЌitih sojeva E. coli otporan na antibiotike, znanstvenici traЕѕe alternativna rjeЕЎenja u prevenciji i lijeДЌenju uroinfekcija tom bakterijom koja pogaД‘a sve viЕЎe ljudi, tako da danas svaka ДЌetvrta Еѕena ima uroinfekciju uzrokovanu E. coli. IstraЕѕivanja su pokazala da svakodnevna konzumacija prirodnog, nezaslaД‘enog soka od brusnice, ili brusnica u obliku kapsula ili tableta, smanjuje moguД‡nost razvoja infekcija mokraД‡nog sustava. Pokazalo se da 300 ml soka od brusnice dnevno smanjuje vraД‡anje uroinfekta za 80%. Sok brusnice poДЌinje djelovati dva sata nakon unosa, a uДЌinak traje deset sati pa se preporuДЌuje uzimati ga ujutro i naveДЌer, ali samo kao preventivno sredstvo, a ne kao lijek kod uroinfekcije. Brusnica zakiseljuje urin, ДЌemu se joЕЎ donedavno pripisivala njezina zaЕЎtitna uloga od razvoja uroinfekcija. MeД‘utim, novija istraЕѕivanja pokazala su da je kljuДЌ u antiadhezijskom utjecaju, dok svojstvo brusnice da zakiseli urin ublaЕѕuje miris urina i moЕѕe smanjiti pojavu nekih vrsta bubreЕѕnih kamenaca (kiseli medij smanjuje kalcij u urinu). Kako je brusnica uДЌinkovita i kod oteЕѕanog praЕѕnjenja mjehura, preporuДЌuje se i muЕЎkarcima s poveД‡anom prostatom. Mr. sc. Sanja MusiД‡ MilanoviД‡, dr. med. sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Ljekovito povrД‡e Sveta biljka вЂ“ perЕЎin P erЕЎin je podrijetlom iz mediteranskih zemalja, odakle se proЕЎirio u sve zemlje juЕѕne Europe. Prirodoslovci su utvrdili da je pradomovina perЕЎina вЂ“ Sardinija. U mnogim zemljama juga Europe perЕЎin raste kao divlja ili poludivlja biljka, za ЕЎto su zasluЕѕne ptice koje raznose njegovo sjeme. Stari Grci poznavali su perЕЎin, ali ga nisu rabili za jelo. DrЕѕali su ga svetom biljkom. Od perЕЎina su pravili vijence koje su nosili na sveДЌanim gozbama. Njime su, takoД‘er, ovjenДЌavali svoje heroje i kitili pobjednike Istmijskih igara. PerЕЎin se nosio na grobove вЂ“ za pokoj i slavu umrlih. MeД‘utim, stari Rimljani perЕЎin su jeli. Gladijatori su prije borbi jeli perЕЎin вЂ“ vjerujuД‡i da im daje snagu, jaДЌa reflekse i ДЌini ih lukavijima. Do kraja srednjeg vijeka perЕЎin je bio iskljuДЌivo ljekovita biljka i sredstvo ukraЕЎavanja u raznim prigodama. Danas je perЕЎin nezamjenjivo zaДЌinsko povrД‡e, bez kojeg se ne moЕѕe zamisliti ni jedna svjetska kuhinja. Mineralna i vitaminska bomba Kod perЕЎina je jednako koristan i korijen i list. U perЕЎinu ima najviЕЎe kalija te kalcija, fosfora, Еѕeljeza, magnezija, mangana, bakra i drugih mikroelemenata vaЕѕnih za ljudski organizam. PerЕЎin je izrazit diuretik pa pospjeЕЎuje mokrenje. Pogodan je za lijeДЌenje anemije jer je bogat Еѕeljezom (8,1 miligrama posto). Koliko je perЕЎin vaЕѕan izvor vitamina C, najbolje pokazuje njegova usporedba s limunom. Naime, u limunu ima 65 miligrama posto vitamina C, a u perЕЎinovom liЕЎД‡u ДЌak 166 miligrama posto. Pojedine vrste perЕЎina u liЕЎД‡u mogu imati i do 323 miligrama posto vitamina C! Ipak, valja reД‡i, perЕЎinov korijen ima ДЌetiri puta manje vitamina C nego list. Osim vitamina C, u perЕЎinovom listu ima i karotena (provitamina A) te vitamina B1, B2 i B6. PerЕЎin za zdravlje Poznato je da su joЕЎ stari EgipД‡ani koristili divlji perЕЎin kao sredstvo za lijeДЌenje bolesti bubrega i mokraД‡nih putova. TakoД‘er je znano da perЕЎin pomaЕѕe kod upale prostate, pri oteЕѕanom mokrenju te u sluДЌajevima naticanja nogu, reumatizma, gihta i debljine. Fitoterapeuti pripominju da se perЕЎin ne smije koristiti ako postoji upala bubrega. To se naroДЌito odnosi na perЕЎinovo sjeme koje djeluje znatno jaДЌe od korijena i lista. PerЕЎin povoljno utjeДЌe na rad jetara pa se preporuДЌuje kod Еѕutice i drugih oboljenja jetara. Koristan je i u prehrani dijabetiДЌara. Njegovu ljekovitost mogu osjetiti Еѕene koje imaju problema s bolnom ili neredovitom menstruacijom. DosijeДЌanj - veljaДЌa 2009. jiljama se ne preporuДЌuje uzimanje perЕЎina u vrijeme dojenja jer on moЕѕe smanjiti, a ponekad i potpuno zaustaviti izluДЌivanje mlijeka. Protiv celulita Е est ЕЎaka narezanog perЕЎinova lista kuhajte dvije minute u dvije litre vode. Zatim procijedite i kad je ДЌaj mlak, njime (15 do 30 minuta) masirajte dijelove tijela s celulitom. Celulitna mjesta masirajte (najbolje naveДЌer, prije spavanja) pamuДЌnom krpom namoДЌenom u perЕЎinov odvar, a zatim krpu namoДЌenu u perЕЎinov ДЌaj ostavite da stoji preko noД‡i na masiranom mjestu. Mokru krpu prekrijte plastiДЌnom folijom i zamotajte suhom pamuДЌnom krpom. Uklonite bore Dva dekagrama isjeckanog perЕЎinova lista stavite u dva decilitra hladne vode i poslije 24 sata procijedite. Natopite vatu dobivenom tekuД‡inom i lagano premaЕѕite dio oko oДЌiju, usta i vrat. Ostavite da se osuЕЎi, bez brisanja. Tretman ponovite nekoliko puta u vremenu od pola sata. Е to ranije zapoДЌnete ublaЕѕavati bore perЕЎinovom vodom, uДЌinak Д‡e biti bolji. Kod zapuЕЎtenih bora neД‡e vam pomoД‡i ni kilogrami perЕЎina ni litre tekuД‡ine u kojoj se on moДЌio. ДЊaj od perЕЎinova lista Pet dekagrama svjeЕѕeg perЕЎinova lista prelijte jednom litrom prokljuДЌale vode. Poklopite i ostavite da odstoji 10 minuta. Pijte 3 вЂ“ 4 ЕЎalice (po 2,5 decilitra) tijekom dana. ДЊaj od perЕЎinova lista pomaЕѕe kod groznice, poboljЕЎava izluДЌivanje mokraД‡e i regulira menstruacijski ciklus. PerЕЎin вЂ“ za pjevaДЌe i pjevaДЌice U dva decilitra vode kuhajte dvije minute jednu juЕЎnu Еѕlicu iscjeckana perЕЎinova lista. Procijedite kad je ДЌaj mlak i dodajte malo limunova soka i ДЌajnu Еѕlicu meda. Taj se ДЌaj preporuДЌuje pjevaДЌima i pjevaДЌicama, govornicima i prosvjetnim djelatnicima jer poboljЕЎava glas (djelujuД‡i na glasnice). Navedeni ДЌaj pije se u gutljajima, sat vremena prije nastupa. Za nateДЌene kapke Dva dekagrama sitno narezana perЕЎinova lista prelijte jednim decilitrom prokljuДЌale vode, poklopite i nakon 15 minuta procijedite. Ujutro i naveДЌer stavljajte obloge (pamuДЌnu krpu namoДЌenu u ДЌaj) od tog perЕЎinova odvara pa Д‡ete postiД‡i iznenaД‘ujuД‡e rezultate kod nateДЌenih oДЌnih kapaka. Borislav OstojiД‡ 29 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Iz mora na stol Zdrava prehrana Damir Tonc RaЕѕa kuhana вЂ“ RaЕѕa, maslinovo ulje, limunov sok, kapula, perЕЎin, sol, papar. U padelu uliti maslinovo ulje i poslagati komade raЕѕe. Nabaciti kapulu krupnije narezanu na listiД‡e, krupnije sjeckani perЕЎin, posoliti, popapriti i poЕЎkropiti s dosta limunovog soka. KUHATI POKLOPLJENO, U VLASTITOJ PARI, BEZ VODE! Ugor u peД‡nici, s porilukom i crnim maslinama Na dno nauljene posude za peД‡nicu posloЕѕite sloj poriluka narezanog na tanke kolutiД‡e. Pospite sjeckanim ДЌeЕЎnjakom i perЕЎinom. Dodajte 20-ak crnih maslina bez koЕЎtica, zalijte s 2 dl bijelog vina. Na to poloЕѕite jedan veД‡i komad ugora, posolite i popapВ rite, ili par manjih. Pospite sve kruЕЎnim mrvicama i pecite u peД‡nici oko jedan sat. OVO JE PUNO BOLJE S JEGULJAMA, A U NEKIM KRAJEVIMA MEDITERANA TO JE RUДЊAK ZA BADNJAK, KOJI ZASLUЕЅUJE DA SE SKUHA i PAMTI. ALI, TKO Д†E DATI JEGULJE?! Brasirani ugor Nauljiti maslinovim uljem dno ovalne posude koja moЕѕe stati u peД‡nicu. Dodati par Еѕlica sitno sjeckane kapule i mrkve. Na jaДЌoj vatri dobro zagrijati i propirjati, pa na to poloЕѕiti jedan komad veД‡eg ugora (1-1,5 kg), najbolje od prednjeg dijela, prema glavi, s manje kosti. Posoliti, popapriti, dodati par granДЌica divljeg koromaДЌa, naribati malo muЕЎkatnog oraЕЎДЌiД‡a i po volji ubaciti desetakak malih friЕЎkih kapulica. Zaliti sve s 2 dl bijelog vina. Kada vino zavrije, prebaciti posudu u srednje zagrijanu peД‡nicu i pustiti 40-50 minuta, dok ugor postane soДЌno mekan. ДЊesto, tijekom peДЌenja, polijevati sokom od peДЌenja. Prije posluЕѕivanja posuti sitno sjeckanim perЕЎinom. 30 Marinada od landovine вЂ“ 2 kg mijeЕЎane landovine (raЕѕa, pas, maДЌka, golub) вЂ“ 1 dl maslinovog ulja + 2 dl sjem. ulja вЂ“ 3 kapule + 4 ДЌeЕЎnja ДЌeЕЎnjaka вЂ“ 2 dl bijelog vina + 2 dl octa вЂ“ 3 lista lovora, 4 manje granДЌice ruЕѕmarina, papar u zrnu вЂ“ 4 klinДЌiД‡a, 1 limun, sol. Ribu oДЌistiti, narezati na komade, posoliti, pobraЕЎniti i isprЕѕiti u mjeЕЎavini ulja. Friganu ribu staviti u posebnu padelu. U isto ulje ubaciti kapulu narezanu na listiД‡e, pa kada zastakli, dodati ДЌeЕЎnjak, krupnije narezan, podliti vinom i octom, dodati lovor, ruЕѕmarin, klinДЌiД‡e, papar u zrnu i sol. Kuhati to 5 minuta i time odmah preliti isprЕѕenu ribu. Preko ribe poslagati fetice od limuna i sve skupa lagano prokuhati joЕЎ 2-3 minute. Kad se marinada potpuno ohladi, poklopiti padelu. Tako pripremljena marinada moЕѕe trajati na hladnom mjestu 15 dana (bez hladnjaka). Odresci grdobine u bijelom vinu (za 6 osoba) вЂ“ 1,5 kg repa od grdobine, narezano na odreske (fete) вЂ“ 3 Еѕumanca tvrdo kuhana вЂ“ 40 g maslaca, 40 g braЕЎna вЂ“ kapula, perЕЎin, peperoncini, papar u zrnu, sol, 1 limun вЂ“ 0,5 l bijelog vina. Odreske grdobine posoliti, popapriti pa sloЕѕiti u ЕЎiroku padelu, prethodno namazanu maslacem. Posuti nasjeckanom kapulom i perЕЎinom, dodati papar u zrnu i jedan zdrobljeni peperoncino. Zaliti sve vinom i kuhati poklopljeno 15 minuta. Ne otvarati poklopac, samo povremeno protresti, da se riba ne ulovi. Ribu izvaditi i sloЕѕiti na pladanj za posluЕѕivanje. Na malo maslaca lagano zaЕѕutiti braЕЎno, pa ga dodati umaku od kuhanja grdobine i sve dobro prokuhati da zgusne. Dodati tvrdo kuhana Еѕumanca i sok 1 limuna. Sve dobro propasirati, zaДЌiniti po ukusu i takav umak preliti preko odrezaka ribe. Umak bi trebao biti srednje gustoД‡e i zlatnoЕѕute boje. sijeДЌanj - veljaДЌa 2009. Grdobina s krumpirom Odreske grdobine posoliti, pobraЕЎniti i isprЕѕiti na vruД‡em maslinovom ulju, ali ne potpuno, nego В»napolaВ«. Izvaditi ih i odloЕѕiti. Na istom ulju propirjati sitno sjeckanu kapulu i pomidor. Poslije par minuta dodati krumpir narezan na fete i sve preliti vodom da prekrije krumpir. Kada je krumpir napola skuhan, posolite, popapВrite i vratite u padelu isprЕѕene odreske. Nastavite kuhati na laganoj vatri dok krumpir bude kuhan. KoliДЌine sastojaka odredite sami. Ne moЕѕete pogrijeЕЎiti! Grdobina u kalupu Grdobina s posebnom salsom вЂ“ umakom Iskoristite veliku sliДЌnost strukture mesa iz repa grdobine s mesom jastoga i hlapa. NareЕѕite rep grdobine na odreske i posolite. SloЕѕite ih na nauljeni pleh i pecite u peД‡nici 20 minuta (malo manje ili malo viЕЎe вЂ“ ovisno o debljini odrezaka). Ohladite meso i nareЕѕite na komade koji bi trebali izgledati kao komadi repa jastoga. PosluЕѕite prekriveno salsom, koju napravite kako slijedi: Tri do ДЌetiri slatke crvene paprike ogulite, oДЌistite i nareЕѕite. Tucite ih i gnjeДЌite, dodajuД‡i postepeno tri tvrdo kuhana Еѕumanca, maslinovo ulje i sok od 1 ВЅ limuna. Salsa ne bi trebala biti pregusta. Dobro je posluЕѕiti s mjeЕЎavinom zelene salate i rige! вЂ“ 0,75 вЂ“ 1 kg repa grdobine, narezano na deblje fete вЂ“ odreske вЂ“ 1 kg zrelih pomidora, maslinovo ulje, 3-4 jaja,maslac, sol. Kuhajte ribu 20-30 minuta u osoljenoj vodi, na laganoj vatri. U meД‘uvremenu ogulite pomidore, odstranite sjemenke i pirjajte ih na maslinovom ulju dok se ne pretvore u gusti pire. Ribu nareЕѕite na manje komadiД‡e вЂ“ medaljone i umijeЕЎajte ih u pomidor. Dodajte jaja i dobro promijeЕЎajte. Dobivenu smjesu istresite u kalup premazan maslacem i pecite pokriveno aluminijskom folijom u peД‡nici na 200ВєC вЂ“ oko jedan sat. Istresite iz kalupa na pladanj i pustite da se, prije posluЕѕivanja, potpuno ohladi. ZA TAKO PRIPREMLJENO MESO GRDOBINE MNOGI Д†E POMISLITI DA JE MESO JASTOGA!!! Brudet od grdobine вЂ“ 1,5 kg grdobine вЂ“ 1 veД‡a kapula, 2 ДЌeЕЎnja ДЌeЕЎnjaka, 2-3 pomidora, perЕЎin вЂ“ 1 ЕѕliДЌica koncentrata od pomidora, sol, papar вЂ“ 1 dl maslinova ulja i malo octa. Grdobinu oДЌistite, ogulite, odreЕѕite rep, peraje i gubicu, a ostalo nareЕѕite na veД‡e komade. U padeli zaprЕѕite na ulju sitno nasjeckanu kapulu, ДЌeЕЎnjak i perЕЎin i dodajte pasirani pomidor i koncentrat (rastopljen u malo vode). Pustite da sve kratko propirja, potom ubacite komade ribe i pustite da malo В»usuhoВ« dobije boju, a zatim zalijte vodom da prekrije ribu. Posolite, popaprite i kuhajte jedan sat na laganoj vatri. Povremeno protresite padelu. Po svom ukusu dodajte i malo octa. PrehlaД‘eni ste? Imate gripu? Mirujte, lijeДЌite se ali NE antibioticima! NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Minerali u prehrani NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Ako se na istom tlu uzgaja ista kultura, tlo sadrЕѕi sve manje odreД‘enih vrsta minerala ovisno o samoj kulturi, pa tako i hrana uzgajana na istome tlu sadrЕѕi sve manje odreД‘enih minerala. To naglaЕЎavamo prvenstveno zato ЕЎto se danas u poljodjelskoj proizvodnji koristi monokultura, uz vrlo obilnu primjenu umjetnih gnojiva, a ona uglavnom sadrЕѕe samo 3 elementa (duЕЎik, fosfor i kalij) i biljka nesmetano raste na tlu koje se gnoji samo tim elementima. Ljudskom pak organizmu u odnosu na biljke treba znatno viЕЎe nutrijenata (oko ДЌetrdesetak). Zato je vrlo vaЕѕno paziti otkuda potjeДЌe hrana koju kupujemo, tj. da li je ona uzgojena na poljima koja se gnoje starinskim naДЌinom (izmjena kultura i primjena gnojiva organskog podrijetla) ili iskljuДЌivo umjetnim gnojivima. ESENCIJALNI MAKROMINERALI Kalcij ЕЅivotne potrebe Mnogi su minerali esencijalne tvari za organizam i moraju se trajno unositi izvana. U prehrani je nuЕѕno voditi raДЌuna o uravnoteЕѕenom unosu minerala u organizam, kako bi se sprijeДЌile moguД‡e bolesti. M inerali su mikronutrijenti anorganskog ili anorgansko-organskog podrijetla i neizostavni su dio naЕЎe prehrane. Oni su neobiДЌno vaЕѕni za ljudski organizam jer ih tijelo ne moЕѕe samo stvoriti i koristiti prema svojim potrebama. Oni su esencijalne tvari. Tu spadaju: kalcij, fosfor, magnezij, sumpor, natrij, kalij, klor, Еѕeljezo, cink, jod, selen, bakar, mangan, fluor, krom, kobalt, molibden, nikal, silicij. Minerali imaju i gradivnu ulogu, npr. kosti, zubi itd., gdje naroДЌito sudjeluju kalcij, magnezij i fosfor. Osim te uloge, minerali sudjeluju u kontroli ravnoteЕѕe tekuД‡ina u tkivima, miЕЎiД‡noj kontrakciji, funkcioniranju Еѕivaca, izluДЌivanju enzima, kao i stvaranju krvnih zrnaca. Minerale dijelimo na makrominerale i mikrominerale. U esencijalne makrominerale ubrajamo: kalcij, fosfor, magnezij, sumpor, natrij, kalij, klor. U esencijalne mikrominerale ubrajamo: Еѕeljezo, cink, jod, selen, bakar, mangan, fluor, krom, kobalt, molibden, nikal, silicij. 1 Kalcij je esencijalni makromineral, najzastupljeniji u ljudskom organizmu. On predstavlja ДЌak 1,5 do 2% ukupne tjelesne mase, od ДЌega je viЕЎe od 99% koncentrirano u kostima i zubima, a ostatak je dio izvanstaniДЌnog kalcija u krvi, limfi i drugim tjelesnim tekuД‡inama. Taj se kalcij u tjelesnim tekuД‡inama mijenja 20-30 puta dnevno, dok se kalcij u kostima zamjenjuje svakih nekoliko godina. UnutarstaniДЌni kalcij djeluje kao prenosilac poruka, koji omoguД‡uje stanicama odgovarajuД‡i odgovor na hormone i neurotransmitere. Pokretanje kalcija iz unutarstaniДЌnih tvorevina (mitohondriji, endoplazmatski retikulum) u citosol izaziva kontrakciju, sekreciju i diferencijaciju stanice, kao i pokrete same stanice. Kalcij ima vrlo vaЕѕnu ulogu u djelovanju enzima (zgruЕЎavanje krvi), prijenosu impulsa, miЕЎiД‡noj kontrakciji, regulaciji srДЌanih otkucaja, kao i u mnogim drugim fizioloЕЎkim funkcijama. Za odrЕѕavanje neophodne koliДЌine kalcija u organizmu (homeostaze) zbog varijabilne prehrane i razliДЌitih potreba u razliДЌitim Еѕivotnim dobima i stanjima brinu se hormoni. Paratiroidni hormon, kalcitonin i vitamin D zajedniДЌki kontroliraju apsorpciju kalcija iz crijeva, reapsorpciju u bubrezima, kao i metabolizam kostiju. Apsorpcija kalcija Apsorpcija kalcija odvija se u crijevima na tri naДЌina. Jedan je aktivni transport, koji se uglavnom odvija u dvanaesniku i proksimalnom jejunumu, a koji je reguliran vitaminom D uz ukljuДЌenje kalbindina (proteina koji veЕѕe kalcij). Kako hrana tu najduЕѕe stoji, tu se apsorbira najveД‡a koliДЌina kalcija. 2 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Drugi je naДЌin apsorpcije kalcija pasivni put u tankom crijevu. On je ovisan o koliДЌini i bioraspoloЕѕivosti kalcija u hrani. Kalcij moЕѕe biti apsorbiran i u debelom crijevu. Oko 4% kalcija iz hrane apsorbira se tim putem, a veД‡i je kod osoba koje zbog bilo kojeg razloga imaju smanjenu apsorpciju u tankom crijevu. TakoД‘er, debelo crijevo ima vaЕѕnu ulogu u apsorpciji kalcija u stanjima njegovog nedovoljnog unosa hranom jer je poznato da crijevne bakterije mogu razgraditi inaДЌe netopive spojeve kalcija s uronskom kiselinom i biljnim vlaknima ako je hrana bogata biljnim vlaknima. prehrani (neuravnoteЕѕena prehrana) bitni su elementi rizika za nastanak osteoporoze. TakoД‘er, premalo ili previЕЎe magnezija te fosfora u prehrani remeti apsorpciju kalcija. Uzimanje kalcija sa Еѕeljezom remeti apsorpciju oba minerala. PreviЕЎe kalcija opet remeti apsorpciju cinka, kao i obratno, previЕЎe cinka remeti apsorpciju kalcija. PoveД‡an unos kalcija putem prehrane ne moЕѕe ЕЎtetiti, jer se viЕЎak kalcija ne apsorbira u organizam, nego se izluДЌuje putem stolice. Opasnost od pretjeranog unosa kalcija moЕѕe nastati prilikom nekontroliranog uzimanja dijetetskih pripravaka, ЕЎto moЕѕe dovesti do ovapnjivanja mekih tkiva u organizmu. IzluДЌivanje kalcija Dio kalcija izluДЌuje se stolicom, u koju ulazi i kalcij iz ЕѕuДЌi, ДЌiji se dio ponovno apsorbira (oko 30%). Dio kalcija izluДЌuje se i urinom. Oko 50% urinom izluДЌenog kalcija nalazi se u ioniziranom obliku, a ostatak je u spojevima sa sulfatima, fosfatima, citratima i oksalatima. KoliДЌine kalcija izluДЌenog iz organizma povezane su sa staroЕЎД‡u. U tijeku puberteta izluДЌena je koliДЌina smanjena, a raste u odrasloj dobi, posebno nakon menopauze kod Еѕena. Nakon 65-e godine izluДЌivanje kalcija iz organizma ponovno se smanjuje. Velik unos bjelanДЌevina dovodi do pojaДЌanog izluДЌivanje kalcija urinom. Relativno visok postotak fosfora u hrani smanjuje taj efekt. Ali i velik unos rafiniranih i koncentriranih ugljikohidrata, od kojih nastaje inzulinska rezistencija, dovodi do pojaДЌanog izluДЌivanja kalcija. PoveД‡ano izluДЌivanje kalcija urinom uzrokuje i kofein te poveД‡an unos kuhinjske soli. Kalcij i osteoporoza Osteoporoza je naziv za gubljenje koЕЎtane mase i nastanak krhkih i lomljivih kostiju. Kod ljudi oba spola dolazi do smanjenja koЕЎtane mase nakon 40 godina Еѕivota, ali zbog neposredne povezanosti hormona estrogena i gubitka kalcija, ta je pojava znaДЌajnija kod Еѕena. Osteoporoza predstavlja gubitak oba matriksa kostiju (mineralnog i nemineralnog вЂ“ uglavnom proteinskog). Kad postoji samo gubitak kalcija, tada govorimo o osteomalaciji (omekЕЎanju kostiju). Osteoporoza je mnogo sloЕѕeniji poremeД‡aj, koji ukljuДЌuje i gubitak proteinskog nosaДЌa i minerala (uz kalcij, ukljuДЌeno je joЕЎ barem desetak minerala). Kod osteomalacije, zbog nedostatka vitamina D nedovoljno se resorbiraju kalcij i fosfor, pa kod djece nastaje rahitis. Kod odraslih se vitamin D ДЌesto nedovoljno apsorbira, pa je opet posljedica nedovoljna apsorpcija kalcija. Osteoporoza je kompleksno stanje koje ukljuДЌuje hormonalne, prehrambene, okoliЕЎne faktore, kao i stil Еѕivota. Nedovoljan unos kalcija i drugih minerala i vitamina, te moguД‡e i druge greЕЎke u 3 Fosfor Fosfor je makromineral ДЌija je uloga u organizmu viЕЎestruka. On se u organizmu nalazi u obliku fosfatnih ili hidrogenfosfatnih iona. U kostima fosfor s kalcijem ДЌini apatit (kalcijev fosfat), koji ima vaЕѕnu strukturnu komponentu koЕЎtanog matriksa. MoЕѕdano tkivo bogato je fosforom, ЕЎto znaДЌi da je fosfor bitan za rast i razvoj i za dobro funkcioniranje mozga. NajvaЕѕnija je uloga fosfora u staniДЌnoj biokemiji. Fosfatni pufer odrЕѕava stalnu staniДЌnu kiselobaznu ravnoteЕѕu. TakoД‘er, fosfatni ioni sudjeluju u gotovo svakoj biokemijskoj reakciji kao aktivirajuД‡a skupina. Fosfati su i dijelovi DNA, kao i brojnih koenzima. Oni su dio spoja ATP-a, koji predstavlja energetsku rezervu u stanicama. Iako je u organizmu nezamjenjiv, on je po koliДЌini tek ЕЎesti i ima ga ukupno oko pola kilograma. Nedostatak fosfora rijedak je, ali ako do njega ipak doД‘e, javlja se slabost i povraД‡anje te osteomalacija i rahitis. ViЕЎak fosfora predstavlja opasnost jer je koncentracija fosfora obrnuto razmjerna koncentraciji kalcija, pa moЕѕe doД‡i do jakih grДЌeva zbog smanjenja koncentracije kalcija. Magnezij Magnezij je esencijalni makromineral i elektrolit ДЌija je uloga u organizmu viЕЎestruka. On je jedan od najzastupljenijih iona u stanicama, nalazi se i u kostima, sudjeluje u enzimskim biokemijskim reakcijama u stanicama, u normalnom radu miЕЎiД‡a, u izgradnji kostiju; znaДЌajan je za odrЕѕavanje normalnog krvnog tlaka i za funkcije srediЕЎnjeg ЕѕivДЌanog sustava. Magnezij spada u koenzimske faktore koji su potrebni u metabo4 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST NARODNI ZDRAVSTVENI LIST lizmu esencijalnih masnih kiselina, ДЌime utjeДЌu na stvaranje parakrinih hormona вЂ“ eikozanoida. Nedostatak magnezija danas je sve ДЌeЕЎД‡i. Razlog je prije svega prerafinirana i industrijski preraД‘ena hrana, siromaЕЎna magnezijem. Posljedice nedostatka magnezija jesu drhtanje miЕЎiД‡a, slabost, poremeД‡aji gutanja, muДЌnina, povraД‡anje i grДЌevi. KroniДЌni nedostatak poveД‡ava rizik od bolesti krvoЕѕilnog sustava, malignih oboljenja i osteoporoze. Unos prevelike koliДЌine magnezija, u prvom redu putem dijetetskih pripravaka i putem lijekova, moЕѕe izazvati ozbiljne poremeД‡aje, koji mogu u konaДЌnici oЕЎtetiti organizam. nja bubrega. Jednokratni unos velike koliДЌine natrija opasan je i po Еѕivot jer ljudski organizam nema mehanizam za spreДЌavanje prevelike apsorpcije natrija u crijevima. Kod toga nastupaju muДЌnina, povraД‡anje, grДЌevi, proljevi, poremeД‡aj srДЌanog rada. Uzimanje jedne Еѕlice kuhinjske soli moЕѕe ubiti ДЌovjeka. Sumpor Sumpor se nalazi u kosi, noktima i koЕѕi. Koristi tijelu za detoksifikaciju i ДЌiЕЎД‡enje krvi, a pomaЕѕe i imunom sustavu. On moЕѕda i nije sam esencijalan mineral, ali je esencijalan element proteina, vitamina B7 вЂ“ biotina, kao i vitamina B1. On je dio kemijske strukture aminokiselina вЂ“ metionina, cisteina, taurina i glutationa. TakoД‘er je potreban u sintezi kolagena, neophodnog za integritet koЕѕe i ostalih tkiva. Manjak sumpora moЕѕe se dogoditi samo ako je prehrana bez proteina, ЕЎto zapravo organizam viЕЎe dovodi do manjka proteina nego do manjka sumpora. Natrij Kalij Kalij je najzastupljeniji unutarstaniДЌni pozitivno nabijeni ion, dok ga izvan stanice ima jako malo u odnosu na natrij. Kalijevi ioni sudjeluju u nizu fizioloЕЎkih funkcija u organizmu, primjerice kod prijenosa ЕѕivДЌanih impulsa, miЕЎiД‡nih kontrakcija, kontrole krvnog tlaka, aktiviranja raznih hormona, razvoja embrija, diobe stanica, regulacije kiselobazne ravnoteЕѕe i dr. Nedostatak kalija u normalnoj prehrani vrlo je rijedak. Upotreba diuretika ili poveД‡ano mokrenje zbog bilo kakvih razloga moЕѕe dovesti do nedostatka kalija, zbog ДЌega dolazi do srДЌanih smetnji, miЕЎiД‡ne slabosti, muДЌnine, pospanosti i psiholoЕЎko-neuroloЕЎkih poremeД‡aja. Nekada to moЕѕe biti i opasno za Еѕivot. Klor Natrij je jedan od najvaЕѕnijih makrominerala elektrolita u ljudskom organizmu. Predstavlja najДЌeЕЎД‡i pozitivno nabijeni ion u izvanstaniДЌnoj tekuД‡ini. Sudjeluje u formiranju osmolarnosti izvanstaniДЌne tekuД‡ine, odrЕѕavanju kiselobazne ravnoteЕѕe tekuД‡ine. Natrij sudjeluje u prijenosu ЕѕivДЌanih impulsa te u miЕЎiД‡noj kontrakciji. Nedostatak natrija u normalnoj prehrani uglavnom nije moguД‡, ali moЕѕe nastati zbog nekih bolesti, kao ЕЎto su proljev, povraД‡anje, opekline i tumori. Prevelik unos natrija moЕѕe izazvati znaДЌajne poremeД‡aje u organizmu. Dugotrajno prekomjerno soljenje hrane moЕѕe dovesti do poveД‡anog krvnog tlaka i oЕЎteД‡e- Klor djeluje, s ostala dva elektrolita вЂ“ natrijem i kalijem, u kontroli protoka tekuД‡ina u krvnim Еѕilama i tkivima, u regulaciji kiselosti tijela, a dio je i solne kiseline Еѕeluca. Neophodan je za odrЕѕavanje normalne kiselosti u Еѕelucu. PomaЕѕe i u prijenosu ugljiДЌnog dioksida putem krvi do pluД‡a. Manjak klora u tijelu izuzetno je rijedak, ali kada do njega doД‘e, moЕѕe izazvati velik gubitak kalija urinom, slabost i nizak krvni tlak. 5 6 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST DNEVNE POTREBE MINERALA I NJIHOVI IZVORI U sljedeД‡oj tablici dan je pregled dnevnih potreba svih esencijalnih minerala, kao i namirnica u kojima ih ima najviЕЎe. Mineral Dnevna potreba za odraslog ДЌovjeka (RDA) Izvori minerala Kalcij 800-1500 [mg] mlijeko i mlijeДЌni proizvodi, ЕЎpinat, kelj Fosfor 800-1200 [mg] ribe, mesni proizvodi, mahunarke, oraЕЎasti plodovi Magnezij 300-400 [mg] Sumpor 800-1000 [mg] Natrij 500-3000 [mg] Kalij Klor ЕЅeljezo Cink Jod Selen Bakar Mangan kikiriki, lisnato zeleno povrД‡e, sjemenke, orah, banane, zob, avokado, krumpir u ljusci, smeД‘a riЕѕa mlijeko i mlijeДЌni proizvodi, ribe, jaja, ДЌeЕЎnjak, zelena salata, kupus, mahunarke kuhinjska sol, plodovi mora, mlijeko 1 5 0 0 - 3 0 0 0 avokado, banana, brokula, artiДЌoka, naranДЌa, [mg] jabuka, maslina, marelica, krumpir, rajДЌica, grah 1500-4000 kuhinjska sol, rajДЌica, celer, masline [mg] tuna, oЕЎtrige, bundeva, zob, graЕЎak, kvasac i 10-18 [mg] smokva oЕЎtrige, govedina, rakovi, puretina, tuna, pivski 12-15 [mg] kvasac, mlijeko, sjemenke, bundeve, sir, graЕЎak plodovi mora, bakalar, haringa, sardine, rakovi, 150 [Вµg] ЕЎkoljke, jodirana sol losos, ЕЎkoljke, zob, suncokret, smeД‘a riЕѕa, jeДЌam, 50-70 [Вµg] naranДЌa, kokos raЕѕ, grah, pileД‡e meso, banana, kikiriki, bademi, 2-3 [mg] sezam, kvasac, soja, ЕЎljive, sjemenke suncokreta 4-10 [mg] Еѕitarice, mahunarke, oraЕЎasti plodovi 7 NARODNI ZDRAVSTVENI LIST Mineral Dnevna potreba za odraslog ДЌovjeka (RDA) Izvori minerala Fluor 2-4 [mg] plodovi mora, Еѕelatina, crni ДЌaj Krom 100-200 [Вµg] integralne Еѕitarice, pivski kvasac, meso, oraЕЎasti plodovi Kobalt 10.20 [Вµg] meso, mlijeko, kikiriki Molibden 45-75 [Вµg] Nikal 300-700 [Вµg] Silicij 20-50 [mg] mlijeko, mahunarke, Еѕitarice zob, mahunarke, oraЕЎasti plodovi, kakao, pЕЎenica, lisnate salate luk, pЕЎenica, zob, proso, jeДЌam, riЕѕa, cikla, lisnato zeleno povrД‡e Minerali вЂ“ sudionici Еѕivota RezimirajuД‡i napis o mineralima, moЕѕemo konstatirati da su minerali, kao esencijalne tvari anorganskog ili anorgansko-organskog podrijetla, neizostavni dio prehrane. NeobiДЌno su vaЕѕni za ljudski organizam jer ih organizam ne moЕѕe sam stvarati. O njima ovise mnoge funkcije ljudskog organizma. Pravilna prehrana podrazumijeva ne samo uravnoteЕѕen unos svih neophodnih minerala, nego i drugih esencijalnih makronutrijenata (bjelanДЌevina, ugljikohidrata i masti), kako bi se osigurala neophodna ravnoteЕѕa u organizmu. Kako pojedine namirnice sadrЕѕavaju razliДЌite minerale, to je za podmirenje potreba organizma za mineralima neophodno konzumirati raznovrsnu hranu. Posljedice nedovoljnog unosa minerala mogu dovesti do pojave odreД‘enih bolesti, kao npr. anemije (nedostatak Еѕeljeza), osteoporoze i slabosti kostiju (nedostatak kalcija i fosfora), usporavanja rasta i razvoja djece, kao i smanjenja imuniteta. Pretjerano unoЕЎenje minerala u organizam vrlo je rijetko moguД‡e normalnom prehranom, nego samo raznim dijetetskim pripravcima, u kom sluДЌaju moЕѕe doД‡i do ozbiljnih poremeД‡aja, pa i trovanja. Stjepan Е aban, dipl. ing. 8