FAQ

ČESTO POSTAVLJENA PITANJA U OKVIRU 2. POZIVA NA DOSTAVU PRIJEDLOGA PROJEKATA IPA OPERATIVNOG PROGRAMA SI‐HR 2007.‐ 2013. Lipanj 2010.
1. Koja je najmanja odnosno najveća veličina projekta? Pravo na suradnju u programu imaju projekti čiji zatraženi iznos IPA sredstava iznosi od 75.000 do 1.000.000 € u 1. prioritetu (Gospodarski i društveni razvoj), te od 75.000 do 1.500.000,00 € u 2. prioritetu (Održivo upravljanje prirodnim resursima). 2. Koje područje ima pravo na suradnju? Pravo na suradnju u programu imaju sljedeće teritorijalne jedinice na razini NUTS 3:  u Republici Sloveniji: Pomurje, Podravska, Savinjska, Donjoposavska, JI Slovenija, Notranjsko‐kraška, Obalno‐kraška, Osrednjeslovenska (20%) regija.  U Republici Hrvatskoj: Međimurska županija, Varaždinska županija, Krapinsko‐zagorska županija, Zagrebačka županija, Karlovačka županija, Primorsko‐goranska županija, Istarska županija i Grad Zagreb (20%) 3. U sklopu prihvatljivih područja nalaze se i "Osrednjeslovenska (20%) regija" i Grad Zagreb (20%). Lijepo molimo da nam pojasnite (obrazložite) što znači tih 20%. Odnosi li se to na maksimalnu visinu dodijeljenih sredstava u okviru određenog projekta? Osrednjeslovenska regija i Grad Zagreb uključeni su u program sukladno članku 97.(1) Uredbe Europske komisije br. 718/2007 na temelju kojega troškove za provedbu operacija ili dijelova operacija u pridruženom području NUTS III razine financira IPA i to do 20% iznosa dodijeljenog operativnom programu. Tih 20% se dakle odnosi na maksimalnu visinu sredstava dodeljenih za ta područja na razini cijelog programa. Prijavitelj odnosno partner stoga može dolaziti iz Osrednjeslovenske regije i Zagreba i zahtijevati kao svi ostali partneri iz prihvatljivog područja max. do 85% IPA sredstava vezano uz aktivnosti koje će provoditi u projektu. 4. Kako bi trebala izgledati dinamika isplate za odobrene projekte? Za svako izvještajno razdoblje (u pravilu svakih 6 mjeseci) svaki projektni partner svojem nadležnom nacionalnom kontroloru dostavlja na kontrolu međuizvještaj uključujući zahtjev za plaćanje. Kontrolor ga pregleda i izda Izjavu o potvrđenim izdacima u razdoblju od najviše 3 mjeseca. Projektni partneri zatim pošalju potvrđeni izvještaj s Izjavom o potvrđenim izdacima vodećem partneru koji pripremi zajedničko izvješće o napretku (međuvremeno izvješće) i zahtjev za povrat (iz sredstava IPA), te ga zatim pošalje zajedničkom tehničkom tajništvu na pregled i daljnji postupak za isplatu sredstava. 5. Jesu li u okviru Operativnog programa Slovenija‐Hrvatska otvoreni natječaji za projekte na području informacijske tehnologije (ICT), kakvi su uvjeti prijave i kriteriji za ocjenjivanje projekata? Na internetskoj stranici http://www.si‐hr.eu možete pronaći Operativni program (OP) prekogranične suradnje Slovenija‐Hrvatska. U 6. poglavlju naći ćete informacije o prioritetima i mjerama koje se sufinanciraju u programu, a u 7. poglavlju posebno su izložene horizontalne teme (među njima također i ICT tehnologija) kao alat za osiguravanje potpore pri ostvarivanju ciljeva obaju prioriteta programa (Gospodarski i društveni razvoj, Održivo upravljanje prirodnim resursima) i kao takvi se u smislenom opsegu uključuju u svaki projekt. To znači da se neka aktivnost u projektu može odnositi na ICT tehnologiju, međutim ta tema ne može predstavljati samostalan projekt. Projekt mora biti u sadržajnom i financijskom smislu sastavljen kao smislena cjelina koja se prijavljuje na jednu od mjera unutar pojedinačnog prioriteta koja je u skladu sa programskim ciljevima i smjerovima. Kriteriji za ocjenu kvalitete projekata (između ostalog, ocjenjuju se i prekogranični utjecaj i prikladnost za prihvatljivo područje) možete pogledati u poglavlju 5.3.1 Priručnika o provedbi projekata koji je dio natječajne dokumentacije i objavljen je na našoj internetskoj stranici. 6. Hoće li za prijavitelje raditi neki "savjetodavni" ured kao pomoć prijaviteljima? Informacijski centar za pitanja u vezi s 2. pozivom na dostavu prijedloga projekata u okviru OP IPA SI‐HR 2007.‐2013. radit će do roka za predaju prijava, odnosno do 30.6.2010. Radno vrijeme su utorak, srijeda i četvrtak od 9.00 do 12.00. Informacije možete dobiti na slovenskom jeziku (+386 1 478 3735) i na hrvatskom jeziku (+385 1 6391 991). Pitanja također možete poslati i elektronskom poštom (jts‐si‐[email protected] i [email protected]). 7. Mogu li tvrtke biti partneri u projektu i imaju li pravo na sufinanciranje? Mogu li biti izvođači? Prihvatljivi prijavitelji i partneri na projektu moraju biti neprofitne pravne osobe, osnovane u skladu s javnim ili privatnim pravom koje djeluju u javnom i općem korisnom interesu i spadaju u jednu od sljedećih skupina:  Tijela regionalne i lokalne samouprave;  Javna tijela, te s njima izjednačena tijela kao što su fondovi, ustanove ili agencije osnovane od strane države ili općine, ustanove za istraživanje i razvoj, ustanove za obrazovanje i osposobljavanje, ustanove zdravstvene zaštite, institucije za zaštitu prirodne i kulturne baštine, lokalne i regionalne agencije za razvoj itd.;  Nevladine organizacije poput udruženja, zaklada;  Trgovačke, poljoprivredne, obrtničke i industrijske komore, te klasteri registrirani kao neprofitne pravne osobe;  Pravna tijela utemeljena privatnim pravom s neprofitnim statusom i svrhom djelovanja kao što su društva, lokalne i regionalne razvojne agencije registrirane kao tvrtke, lokalne turističke organizacije, organizacije za obrazovanje, privatne ustanove itd. Tvrtke mogu biti podizvođači, no pritom je potrebno uvažavati postupke javne nabave koji se izvode po PRAG‐u. Više informacija možete naći na internetskoj stranici: http://www.si‐
hr.eu/projects_hr/category/prag/ 8. Pri odlučivanju o pripremi investicijske dokumentacije (da li se priprema DIIP ili IP) po Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za pripremu i obradu investicijske dokumentacije na području javnih financija gleda li se vrijednost cjelokupnog projekta ili vrijednost projekta kako na hrvatskoj, tako i na slovenskoj strani? Ili se pri pripremi investicijske dokumentacije gleda vrijednost projekta samo na slovenskoj strani? Ili se pri pripremi investicijske dokumentacije gleda vrijednost investicijskog projekta pojedinačnog partnera? Kako se zatim priprema financijska projekcija izvedbe investicije? (vrijedi samo za slovenske partnere) Uredba o jedinstvenoj metodologiji za pripremu i obradu investicijske dokumentacije na području javnih financija vezana je za nacionalno zakonodavstvo i vrijedi samo za slovenske partnere. U tom se slučaju pri pripremi zatražene investicijske dokumentacije gleda vrijednost ulaganja samo slovenskog partnera. Gleda li se pritom vrijednost ulaganja pojedinačnog slovenskog partnera ili svih slovenskih partnera, i posljedično tome, hoćete investicijsku dokumentaciju pripremiti za svakog slovenskog partnera posebno ili zajedno za sve slovenske partnere (u tom slučaju mora biti jasno prikazano što se odnosi na pojedinačnog projektnog partnera u smislu sadržaja i financija, što mora biti jasno prikazano i u prijavnom obrascu) morate procijeniti sami. Za detaljnije informacije pogledajte Priručnik o provedbi projekata (poglavlje 3.2, strana 27.) i podrobno pročitajte gore navedenu Uredbu koja točno određuje koja dokumentacija je potrebna prema vrijednosti investicije. 9. Kako pripremiti investicijsku dokumentaciju ako imamo za investiciju predviđene 2 faze, a 1. faza će se kandidirati za sredstva iz IPA SI‐HR? Dakle, pripremamo li investicijsku dokumentaciju jedinstveno za obje faze i u samom dokumentu zatim razdijelimo po sadržaju i financijama na 2 različite faze. Ili je potrebno za svaku fazu pripremiti pojedinačnu investicijsku dokumentaciju? (vrijedi samo za slovenske partnere) Investicijska dokumentacija možete pripremiti kao jedinstvenu za obje faze (međutim, u tom slučaju mora biti jasno prikazano što se točno odnosi na pojedinačnu fazu u smislu sadržaja i financija, istovremeno mora biti jasno prikazano u prijavnom obrascu koju fazu prijavljujete na ovaj poziv na dostavu prijedloga projekata) ili posebnu za svaku pojedinačnu fazu. 10. Koju investicijsku dokumentaciju trebaju pripremiti hrvatski partneri? Hrvatski partneri trebaju pripremiti svu predviđenu dokumentaciju sukladno hrvatskom zakonodavstvu – za pojašnjenja je potrebno obratiti se nadležnom ministarstvu, ovisno o vrsti predmetne investicije. S obzirom na to da hrvatsko zakonodavstvo ne propisuje dokument identifikacije investicijskog projekta (DIIP) koje propisuje slovensko zakonodavstvo, on se za hrvatske partnere ne izrađuje. No ostaje priprema sve ostale potrebne dokumentacije (propisane dozvole i studije) prema zahtjevima nadležnog ministarstva odnosno drugih nadležnih tijela. 11. Kod investicijske operacije do nabave opreme i „mekih” sadržaja. Investicijsku dokumentaciju je potrebno pripremiti prema vrijednosti, te sukladno Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za pripremu i obradu investicijske dokumentacije na području javnih financija? (vrijedi samo za slovenske partnere) U skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za pripremu i obradu investicijske dokumentacije na području javnih financija za vrijednost ulaganja ispod 100.000 EUR dopušta se mogućnost pojednostavljene investicijske dokumentacije. Prije svega u slučaju kupnje opreme i „mekanog” sadržaja glavne su komponente već pokrivene u Prijavnom obrascu dio A, tako da u tom slučaju investicijsku dokumentaciju nije potrebno pripremiti. U slučaju da će ipak biti potrebno dati dodatna pojašnjenja, ona će se naknadno tražiti. 12. Zanima me hoće li u slučaju prijave na 2. poziv na dostavu prijedloga projekata u okviru OP IPA SI‐HR 2007.‐2013. biti moguće svu investicijsku dokumentaciju za investicije slovenskih partnera dostaviti tek po prijemu odluke o odobrenju projekta, odnosno je li uistinu potrebno sve priložiti već pri predaji prijave? U sklopu 2. poziva na dostavu prijedloga projekata potrebno je investicijsku dokumentaciju i sve potrebne dozvole dostaviti već pri predaju prijave (pogledajte popis popratne dokumentacije na kraju prijavnog obrasca – dio A). 13. U slučaju suradnje između dvije obrtničke komore na obje strane granice zanima nas smatra li se pod državnom pomoći i to da se promovira određena vrsta obrta (na primjer tokarski, cvjećarski...) i u brošuri je navedena npr. cvjećarnica na uključenom području? U slučaju da su krajnji korisnici tvrtke, odnosno pravne osobe koje djeluju na tržitu, radi se o državnoj pomoći koja se u slučajevima malih vrijednosti dodjeljuje prema pravilu "de minimis" gdje vrijedi da pojedini primatelj ove pomoći u 3 godine može primiti do 200.000 €. U slučaju objave u brošuri obračunavaju se troškovi cjelokupne izrade publikacije te se oni podijele na tvrtke koje su objavljene u brošuri ‐ što znači da je tada svaka tvrtka primatelj xy € prema pravilu "de minimis" i to se uvodi u centralnu evidenciju za svaku pojedinačnu tvrtku koju vodi Ministarstvo za financije. 14. Na koji će se način provjeravati financijska sposobnost vodećeg partnera i ostalih partnera? Financijsku sposobnost nećemo provjeravati, ali je vodeći partner odnosno partneri osiguravaju svojim potpisom Prilog I. Ukoliko se za vrijeme izvođenja projekta pokaže da zbog financijske nesposobnosti vodećeg partnera ili više partnera projekt nije moguće provesti u određenom roku, ugovor se prekida i gube se dodijeljena sredstva. 15. Kako je s PDV statusom prijavitelja i prihvatljivošću PDV‐a? 1. ako se PDV u cijelosti može povratiti (status: porezni obveznik) trošak nije opravdan i ne smije se uključiti (prijavitelji/partneri ga pokrivaju iz vlastitih izvora). 2. ako se PDV ne može povratiti (nemaju status poreznog obveznika) uključuje ga se u planirane prihvatljive troškove. Cjelokupan iznos PDV‐a je prihvatljiv iako to mora biti razvidno iz prijavnog obrasca, u protivnom neće moći biti prihvatljiv. 3. ako se PDV može djelomično povratiti (porezni obveznici koji prilikom obračunavanja PDV‐a koriste stupanj odbitka) u planirane prihvatljive troškove može se uključiti dio koji se ne može povratiti. Prijavitelji moraju provjeriti svoj status prije nego što počnu ispunjavati prijavni obrazac. PDV se, dakle, može uključiti u financijski plan kao prihvatljiv ili djelomično prihvatljiv trošak ako se ne može povratiti , odnosno ako se može samo djelomično povratiti. PDV koji se može povratiti ne može biti prihvatljiv trošak i ako prijavitelj ne koristi pravo na povrat. Krajnji korisnici koji će koristiti troškove "uključujući PDV" morat će uz izvještaj priložiti izjavu da niti na jedan način ne zahtijevaju naknadu PDV‐a, a krajnji korisnici koji će zahtijevati djelomičnu naknadu PDV‐a moraju predložiti dokaz o postotku nepovratnog PDV‐a (izjava o stupnju odbitka). Hrvatski prijavitelji u prijavni obrazac unose iznose bez PDV‐a jer će po potpisivanju ugovora o IPA sufinanciranju od Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva dobiti potrebnu dokumentaciju koju će dati isporučitelju pri nabavi dobara i usluga prema Pravilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 34/2008.) Navedena dokumentacija će isporučitelju biti dokaz da ima pravno ne zaračunati porez na dodanu vrijednost pri isporuci dobara i usluga u skladu s odredbom članka 13. točka 4. Dodatka A Okvirnog sporazuma između Europske komisije i Vlade Republike Hrvatske u svezi djelovanja Republike Hrvatske u programima pomoći Europske zajednice za projekte koji se financiraju iz potpore Europske zajednice i odredbom članka 26. stavak 2. točka b Okvirnog sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Komisije europskih zajednica o pravilima za suradnju u svezi financijske pomoći Europske zajednice Republici Hrvatskoj u provedbi pomoći u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA). 16. Da li se boduje i vrijednost projekta – dakle, imaju li prednost veliki odnosno mali projekti (s obzirom na njihovu vrijednost)? Projekti čiji zatraženi iznos IPA sredstava iznosi od 75.000 do 1.000.000.000 € u 1. prioritetu (Gospodarski i društveni razvoj), te od 75.000,00 EUR do 1.500.000,00 EUR u 2. prioritetu (Održivo upravljanje prirodnim resursima) imaju pravo na sudjelovanju u programu gdje visina zatraženog iznosa (naravno, u granicamam gore navedene min. i max. vrijednosti) nije mjerilo za izbor projekata. Važno je da je proračun sukladan s aktivnostima, ekonomičan i troškovno učinkovit, te uravnotežen među partnerima. Mjerila za izbor podrobnije su opisana u Priručniku za izvođenje projekata, poglavlje 5.3.1. 17. Je li određen postotak visine investicije i opreme s obzirom na cjelokupnu vrijednost projekta? U pravilu nije, osim u slučaju kad se investicija odnosi na kupovinu zemljišta, a ona ne smije predstavljati više od 10% ukupnih prihvatljivih troškova operacije (dio projekta koji je sufinanciran od strane IPA). Pogledajte poglavlje 4.1.3., točka 3.3 (stranica 28.) Priručnika o provedbi projekata. Obratite pozornost i na 6. poglavlje IPA operativnog programa Slovenija‐
Hrvatska 2007.‐2013. gdje su pod pojedinačnim prioritetima odnosno mjerama navedene aktivnosti koje se potiču u okviru programa (u svima nisu predviđene investicije). 18. Ubraja li se kupovina opreme u investicije? Što se tiče Uredbe o jedinstvenoj metodologiji za pripremu i obradu investicijske dokumentacije (vrijedi samo za slovenske partnere) na području javnih financija i kupovina opreme računa se kao investicija i to zahtijeva pripremu odgovarajuće dokumentacije (DIIP, IP). Pogledajte poglavlja 4.1.3, točka 3 (stranica 25.) Priručnika o provedbi projekata. Što se tiče unosa u prijavni obrazac ‐ dio B (Financijski opis) ovaj se trošak upisuje pod točku 3 Investicije (ako je trošak u cijelosti prihvatljiv upisuje se pod 3.1., u slučaju amortizacije pod 3.2, a ako je trošak djelomično prihvatljiv pod 3.3). U skladu sa Uredbom o jedinstvenoj metodologiji za pripremu i obradu investicijske dokumentacije na području javnih financija za vrijednost ulaganja ispod 100.000 EUR dopušta se mogućnost pojednostavljene investicijske dokumentacije. Prije svega u slučaju kupnje opreme i „mekanog” sadržaja glavne su komponente već pokrivene u Prijavnom obrascu dio A, tako da u tom slučaju investicijsku dokumentaciju nije potrebno pripremiti. U slučaju da će ipak biti potrebno dati dodatna pojašnjenja, ona će se naknadno tražiti. 19. Koliki udio po sadržaju i troškovima može zauzeti npr. informacijska tehnologija (npr. razvoj portala ili neka informacijska rješenja)? Razvoj portala ili informacijska rješenja mogu biti jedna je od aktivnosti u projektu, pri čemu projekt mora u sadržajnom i financijskom pogledu biti postavljen kao smislena cjelina. Udio koji pojedinačna aktivnost zauzima u projektu nije propisan, osim u slučaju kupovine zemljišta koji ne smije predstavljati više od 10% ukupnih prihvatljivih troškova operacije (dijela projekta financiranog iz sredstava IPA). Posebnost našeg programa je prekogranični aspekt i učinak u čemu se on bitno razlikuje prema svim ostalim programima. Isto tako je važno da je projekt sukladan s programskim ciljevima i smjerovima (pogledajte 6. poglavlje IPA operatvinog programa SI‐HR koji možete naći na navedenom linku http://www.si‐
hr.eu/application_hr/category/second_call/). 20. Koliki udio troškova može zauzeti trošak podizvođača? Udio troškova koje podizvođač može preuzeti nije propisan, važno je da projekt zahvaća sklop aktivnosti čija je namjera postići jasno određene ciljeve pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti prekograničnim aspektima projekta. Što se tiče udjela uključivanja vanjskih izvođača u projekt, on uvijek ovisi o tipu projekta (za usluge za koje partneri nisu stručno osposobljeni ili registrirani potrebno je angažirati vanjske izvođače ‐ također i u slučaju ako nemaju zadovoljavajuće kadrovske kapacitete). 21. Kako je sa sufinanciranjem partnera? Svaki slovenski partner mora osigurati 5% vlastitog sufinanciranja, sufinanciranje iz IPA sredstava može iznositi najviše 85%, a SVRL će osigurati preostali dio nacionalnoga javnog sufinanciranja na državnoj razini (do 10% javnim tijelima i do 15% privatnim subjektima). Za hrvatske partnere vrijedi da svaki partner mora osigurati 15% javnog sufinanciranja. Podrobno pročitajte poglavlje 4.3 Priručnika o provedbi projekata (PIM) koji možete pronaći na našoj internetskoj stranici: http://www.si‐hr.eu/application_hr/category/second_call/. 22. U kojem slučaju je potrebno ispuniti Prilog III ‐ Ovlaštenje lokalnoj organizacijskoj jedinici? U 2. pozivu na dostavu prijedloga projekata se zahtijeva da partneri moraju ili sami biti smješteni u prihvatljivom području ili imati registriranu i funkcionalnu lokalnu organizacijsku jedinica koja se nalazi unutar prihvatljivog područja. Međutim, moguća je i iznimka u slučajevima u kojima odstupanje proizlazi iz različitih organizacijskih struktura partnera. U slučaju da sjedišta nacionalnih/regionalnih organizacija nisu registrirana u prihvatljivom području a njezina lokalna podružnica nije pravna osoba, tada nacionalna/regionalna organizacija mora biti projektni partner. U tom slučaju organizacija dokazuje svoju jasnu ulogu u graničnom području u sljedećem: o mora biti dokazano da jedinica lokalne organizacije najmanje jednu godinu djeluje na prihvatljivom području; o voditelj ureda podružnice mora biti ovlašteni predstavnik pravne osobe da bi djelovao vezano uz provedbu relevantnog dijela projekta (ispunjen i potpisan prilog III), i o projektne aktivnosti moraju se provoditi na programski prihvatljivom području i moraju imati prekogranični karakter s lokalnim osobljem uključenim u upravljanje projektom. 23. U kojoj su mjeri sufinancirani administrativni troškovi? Udio administrativnih troškova pojedinačnog partnera ne smije premašivati 25% s obzirom na neposredne troškove operacije koji mogu utjecati na razinu režijskih troškova. Administrativni troškovi se obračunavaju u skladu s Priručnikom o provedbi projekata, poglavlje 4 (stranica 28.). U tom poglavlju možete također pročitati što uključuju administrativni troškovi. 24. U koje je troškove uključena koordinacija i vođenje projekta i jesu li prihvatljivi? Troškovi koordinacije i vođenja projekta su, naravno, prihvatljivi i jedan su od radnih sklopova pri provođenju projekta (pogledajte prijavni obrazac dio A ‐ opis projekta, točka 2.4 Akcijski plan). Uključeni su u troškove osoblja ili troškove vanjskih izvođača, ovisno o tome tko obavlja koordinaciju i financijsko upravljanje projektom. 25. Može li vodeći prijavitelj angažirati vanjsku instituciju koja pomaže kod vođenja projekta i taj trošak prikazati kao administrativni trošak? U slučaju da vodeći partner/partneri nemaju odgovarajućih i/ili dovoljno stručnjaka za obavljanje zadaća vođenja/koordinacije mogu angažirati vanjske izvođače. U tom slučaju ovaj trošak spada u kategoriju "troškovi vanjskih izvođača". 26. Jesu li autorski ugovori za savjetovanje opravdani? U troškove za vanjske suradnike ubrajamo rad ljudi koji na projektu rade na temelju ugovora koji nije ugovor o redovitom zaposlenju ‐ među njih spada i autorski ugovor (ali on se može koristiti samo za one vrste poslova kako je predviđeno u nacionalnom zakonodavstvu). Podajte Priručnik o provedbi projekata, poglavlje 4.1.3, točka 2 (stranica 24.). 27. Kako se odabiru vanjski izvođači? Vanjski izvođači načelno su svi izvođači s kojima sklopite ugovor za izvođenje određene usluge, nabavu robe ili ugovor o gradnji. To su pravne osobe koje ne spadaju pod kategoriju "partnera" (spadaju u kategoriju "troškovi za vanjske izvođače" ili pod "investicije" ‐ s obzirom na pravila našeg natječaja), ali potrebni su za izvođenje određenih radova koje ne možete izvesti u okviru partnerstva. Važno je da su izabrani u skladu s pravilima javnog naručivanja (PRAG) ‐ što znači da u fazi planiranja projekta još nisu poznati jer još nisu izabrani (u ovoj fazi jedva da znate koje ćete usluge/robe/gradnju trebati). 28. Shvaćaju li se aktivnosti u Operativnom programu definitivnima ili su moguća odstupanja? IPA operativni program Slovenija‐Hrvatska 2007.‐ 2013. pripremljen je uz suradnju nacionalne, regionalne i lokalne razine obje države, a na temelju situacijske analize postignuti su dogovori o pioritetima i strateškim ciljevima programa. Program je potvrđen rješenjem Europske komisije i kao takav predstavlja temelj za provođenje natječaja te stoga veća sadržajna odstupanja nisu moguća. 29. Kakva je uloga horizontalnih tema programa "razvoj ljudskih potencijala" i "informacijsko društvo"? Horizontalne teme programa "razvoj ljudskih potencijala" i "informacijsko društvo" alati su za osiguravanje potpore prilikom ostvarivanja ciljeva dvaju prioriteta našeg programa ("gospodarski i društveni razvoj", "trajno upravljanje prirodnim izvorima") te ih treba u smislenom opsegu uključiti u svaki projekt. To znači da se može neka od aktivnosti u projektu odnositi na njih, no te teme ne mogu predstavljati samostalan projekt. Projekt mora biti u sadržajnom i financijskom smislu postavljen kao smislena cjelina koju prijavljujete na jednu mjeru unutar jednog od dvaju prioriteta (pogledajte 6. poglavlje IPA operativnog programa SI‐
HR koji možete pronaći na sljedećem linku http://www.si‐
hr.eu/application_hr/category/second_call/) i koja je sukladna s programskim ciljevima i smjerovima. 30. Spadaju li u prihvatljive troškove uz kupovinu programske (računalne) opreme i kupovina licenci? Da, ali je potrebno obrazloženje zašto je kupovina ove licencne programske opreme važna za učinkovito izvođenje projekta. 31. Postoji li ograničenje s obzirom na minimalni broj mjeseci za izvođenje projekta? Ne. Projekti koji imaju pravo na sudjelovanje u programu su projekti čije razdoblje provedbe traje najviše 27 mjeseci. Dakle, ograničenje s obzirom na minimalni broj mjeseci ne postoji. 32. U kojem su slučaju troškovi projekta samo djelomično prihvatljivi? U slučaju kada se ne odnose 100% na ciljeve jednog projekta. Stvarni se troškovi mogu u određenom postotku alocirati na projekt (npr. ako voditelj projekta radi 50% svojega vremena na projektu A i 50% vremena na projektu B, troškovi će biti podijeljeni 50/50 na oba projekta).

Download Report