ČIMBENICI PROIZVODNJE I KEMIJSKOG SASTAVA KOZJEG

Pregledni članak
Review article
UDK 636.064
ČIMBENICI PROIZVODNJE I KEMIJSKOG SASTAVA KOZJEG MLIJEKA
Iva Dolenčić Špehar, B. Mioč
Sažetak
Pozitivan učinak na probavni sustav čovjeka i ublaţavanje alergijskih reakcija sve češće smještaju kozje mlijeko
na sam vrh prehrambenog lanca. Kozje mlijeko karakterističnog je mirisa i okusa koji je nerijetko posljedica
pucanja masnih globula uslijed nepravilne manipulacije s mlijekom tijekom i nakon muţnje. Globule mliječne
masti kozjeg mlijeka su sitne (<4,5µm) i sadrţe hlapljive masne kiseline koje su odgovorne za „izraţen“ miris i
okus kozjeg mlijeka. Kozje mlijeko ima drugačiju strukturu proteina jer sadrţi pribliţno osam puta manje αS1kazeina nego kravlje mlijeko te je stoga preporučljivo djeci sklonoj alergijama na proteine kravljeg mlijeka.
Proizvodnja i prerada kozjeg mlijeka osobito je intenzivna u razvijenim zemljama u kojima brojna obiteljska
gospodarstva dohodak ostvaruju primarno uzgojem koza i proizvodnjom mlijeka. Na kvalitetu, kemijski sastav i
količinu proizvedenoga mlijeka utječu genotip i vanjski utjecaji koji obuhvaćaju hranidbu, stadij, redoslijed i
trajanje laktacije, tjelesnu razvijenost koze, veličinu legla, sezonu jarenja, zdravlje ţivotinja, sezonske promjene,
okolišne utjecaje i drugo.
U radu su navedene karakteristike te najvaţniji čimbenici koji utječu na količinu i kemijski sastav kozjeg mlijeka.
Ključne riječi: kozje mlijeko, kemijski sastav, globule mliječne masti, proizvodnja mlijeka.
Uvod
Proizvodnja kozjeg mlijeka je od velike je vaţnosti za gospodarstvo i prehranu velikog broja
ljudi, primarno na područjima Azije i Afrike, Srednjem Istoku, Sredozemlju i Juţnoj Americi te u
razvijenim drţavama Europe, Sjeverne Amerike, Australije i Oceanije (Billon, 2003; Albenzio i
sur., 2006). Unatoč značajnom trendu povećanja ukupne količine proizvedenoga kozjeg mlijeka u
svijetu u posljednjih desetak godina, proizvodnja je još uvijek mala i nedostatna. Od ukupne
svjetske proizvodnje mlijeka, kozje mlijeko čini oko 2,4% od kojeg se 58% proizvodi u Aziji, 24%
u Africi i 15% u Europi (I D F , 2012). Koze su najvaţniji izvor bjelančevina animalnog podrijetla
siromašnima diljem svijeta, osobito na područjima izraţenog trenda povećanja broja stanovnika, pa
je tvrdnja „da je koza krava siromašnih“ poprilično točna i opravdana (H a e n l e i n , 2004).
Proizvodnja i prerada kozjeg mlijeka osobito je intenzivna u razvijenim zemljama u kojima brojna
obiteljska gospodarstva dohodak ostvaruju proizvodnjom i preradom kozjeg mlijeka.
Općenito, u ljudskoj prehrani najčešće se koristi kravlje, ovčje i bivolje mlijeko dok su kozje i
magareće mlijeko prepoznata kao „ljekovita“, a svojim su sastavom najsličnija majčinom mlijeku.
Kozje mlijeko karakterizira specifičan „izraţen“ miris i okus, dobra probavljivost, alkalnih je
svojstava, puferskog kapaciteta, a zbog odreĎenih terapeutskih vrijednosti kozje mlijeko se koristi u
medicinske svrhe (H a e n l e i n i C a c c e s e , 1984; P a r k i C h u k w u , 1989; P a r k , 1994; P a r k
2007). „Izraţen“ miris i okus kozjeg mlijeka posljedica su pucanja opne masnih kuglica i izlaska
hlapljivih masnih kiselina (kapronska, kaprilna, kaprinska) uslijed nepravilne manipulacije s
mlijekom tijekom i nakon muţnje.
Iva Dolenčić Špehar, Zavod za mljekarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb, email: [email protected].
Boro Mioč, Zavod za specijalno stočarstvo, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Svetošimunska 25, 10000 Zagreb.
(89)
STOČARSTVO 67:2013 (3) 89-97
Iva Dolenčić Špehar i sur.: Čimbenici proizvodnje i kemijskog sastava kozjeg mlijeka
Kvaliteta, kemijski sastav i količina mlijeka ovise o genotipu (pasmini) i vanjskim (okolišnim)
utjecajima a obuhvaćaju hranidbu, sezonske varijacije temperature zraka, stadij laktacije, zdravlje
ţivotinja i menadţment stada (J e n n e s s , 1980; P a r k , 1990; A n t u n a c i s u r ., 2001a,b;
L i n d m a r k - M a n s s o n i s u r ., 2003; G u o i s u r ., 2004; Ţ a n i s u r ., 2006) dok M i o č i
P a v i ć (2002) još navode redoslijed i trajanje laktacije, tjelesnu razvijenost, dob koze, veličinu
legla te sezonu jarenja.
Cilj ovog rada je prikazati karakteristike i opisati utjecaj genotipa i najvaţnijih fizioloških i
okolišnih čimbenika (hranidba, redoslijed, tijek i trajanje laktacije, tjelesna razvijenost, veličina
legla i zdravstveno stanje ţivotinja) na proizvodnju i kemijski sastav kozjeg mlijeka.
Karakteristike kozjeg mlijeka
Alergije na kravlje mlijeko i bolesti probavnog sustava ljudi česta su pojava kojima ni
suvremena medicina do sada nije pronašla pouzdano rješenje. Kozje mlijeko dobra je zamjena za
kravlje mlijeko za ljude sklone alergijama na proteine mlijeka čiji se sadrţaj u odnosu na kravlje
mlijeko bitno razlikuje. Istraţivanja pokazuju da je kozje mlijeko siromašno αS1-kazeinom manje
alergeno i smanjuje crijevnu i cjelokupnu osjetljivost organizma kako je utvrĎeno u svinja
(B e v i l a c q u a i s u r . , 2001). Kozje mlijeko sadrţi skoro osam puta manje αS1-kazeina nego
kravlje mlijeko radi čega se preporučuje djeci sklonoj alergijama na proteine mlijeka (tablica 1).
TakoĎer je bogato mineralima Ca, P, K, Mg i Cl, a sadrţi manje Na i S nego kravlje mlijeko
(H a e n l e i n i C a c c e s e , 1984; P a r k i C h u k w u , 1988; C h a n d a n i s u r ., 1992; P a r k , 2007).
Intenzivno bijela boja kozjeg mlijeka nastaje potpunom konverzijom β-karotena u vitamin A kojim
kozje mlijeko obiluje (P a r k i s u r ., 2007). Kozje mlijeko siromašno je vitaminima: B12, B6,
folnom kiselinom te vitaminom C i vitaminom D. Mliječna mast je u obliku sitnih masnih globula
koje ne sadrţe aglutinin, aminokiselinu odgovornu za izdvajanje masti na površinu zbog čega je
kozje mlijeko „prirodno homogenizirano“. Radi veće zastupljenosti (82,7%) masnih globula manjeg
promjera (<4,5µm) kozje mlijeko je probavljivije u odnosu na kravlje mlijeko (M i o č i P a v i ć ,
2002). Uslijed neodgovarajuće proizvodnje i grube manipulacije s mlijekom, puca tanka i krhka
membrana masnih globula ispunjenih većom količinom hlapljivih masnih kiselina (kapronska,
kaprilna, kaprinska) na koje djeluju osloboĎeni lipolitički enzimi pri čemu se razvija karakterističan
„kozji“ miris (H a e n l e i n , 2002). Kvalitetno proizvedeno kozje mlijeko nema tako „izraţen“ miris i
ne razlikuje se od kravljeg mlijeka. Tako su A b o u A ya n a i G a m a l E l D e e n (2011) uklonili
„kozji“ miris i proizveli aromatizirani Labneh, zamijenivši mliječnu mast uljem kukuruza ili
suncokreta uz dodatak aromatičnih ulja (kamilica, majčina dušica, komorač, crni kumin, menta)
dobivši vrhunski proizvod.
90
STOČARSTVO 67:2013 (3) 89-97
Iva Dolenčić Špehar i sur.: Čimbenici proizvodnje i kemijskog sastava kozjeg mlijeka
Tablica 1. – SADRŽAJ PROTEINA U MLIJEKU (C h a n d a n i s u r ., 1992; J e n n e s , 1980; R e n n e r i s u r . 1989; R e m e u f i
L e n o i r , 1986; P a r k i H a e n l e i n , 2006)
Table 1. – THE PROTEIN CONTENT IN MILK
Kozje
Kravlje
Majčino
Protein (%)
3,5
3,3
1,2
Ukupni kazein (g/100 ml)
2,11
2,70
0,40
αs1 (% ukupnog kazeina)
5,6
38,0
-
αs2 (% ukupnog kazeina)
19,2
12,0
-
β (% ukupnog kazeina)
54,8
36,0
60-70,0
κ (% ukupnog kazeina)
20,4
14,0
7,0
Sirutkini proteini (albumin i globulin)
0,6
0,6
0,7
Neproteinski N (%)
0,4
0,2
0,5
Laktoferin (μg/ml)
20-200
20-200
<2000
Transferin (μg/ml)
20-200
20-200
>50
Prolaktin (μg/ml)
44
50
40-160
Folat-vezani protein ((μg/ml)
12
8
-
IgA (mlijeko: μg/ml)
30-80
140
1000
IgA (kolostrum:mg/ml)
0,9-2,4
3,9
17,35
IgM (mlijeko: μg/ml)
10-40
50
100
IgM (kolostrum:mg/ml)
1,6-5,2
4,2
1,59
IgG (mlijeko: μg/ml)
100-400
590
40
50-60
47,6
0,43
Lizozim (μg/100ml)
25
10-35
4-40
Ribonukleaza (μg/100ml)
425
1000-2000
10-20
19-113
120
-
Proteini
Imunoglobulini
IgG (kolostrum:mg/ml)
Ksantin oksidaza (μl O2/h/ml)
Utjecaj genotipa (pasmine)
Nasljedna svojstva se ne mijenjaju no postupkom selekcije odabiru se najbolje jedinke neke
populacije u svrhu unapreĎenja odreĎene karakteristike. Pasmina odnosno genetski potencijal koze
za proizvodnju mlijeka prvi je i najvaţniji čimbenik količine proizvedenoga mlijeka i njegovog
kemijskog sastava (M i o č i P a v i ć , 2002). Ipak, velika raširenost pojedinih pasmina na različitom
području i u različitim klimatskim uvjetima značajnije utječe na proizvodnju i sastav mlijeka
(tablica 2). Pasmine selekcionirane na visoku mliječnost uglavnom proizvode mlijeko s manjim
sadrţajem mliječne masti, bjelančevina i suhe tvari nego izvorne pasmine, koje obiljeţava visok
STOČARSTVO 67:2013 (3) 89-97
91
Iva Dolenčić Špehar i sur.: Čimbenici proizvodnje i kemijskog sastava kozjeg mlijeka
sadrţaj masti i bjelančevina (F e l d h o f e r i s u r ., 1994). Povećana proizvodnja mlijeka uz niţe
vrijednosti osnovnih kemijskih sastojaka mlijeka utvrĎena je i u kriţanaca lokalnih pasmina sa
visoko mliječnim pasminama ( M o n t a l d o i s u r ., 1981; 1995; 2010).
Od ukupno proizvedenoga ovčjeg i kozjeg mlijeka čak 95% koristi se za proizvodnju tipičnih
mliječnih proizvoda, mogu imati lokalno ili regionalno značenje, a neki od njih su poznatog
podrijetla i vrhunske kvalitete poput sireva: Roquefort, Pecorino romano, Fiore sardo, Manchego,
Serra da Estrela, Feta, Idiasabal i drugi (B o y a z o g l u i M o r a n d - F e h r , 2001).
U Hrvatskoj postotni udio pojedinih pasmina u uzgojno valjanoj populaciji koza čine: alpina
(77,81%), sanska koza (9,21%), hrvatska šarena koza (8,30%), burska koza (2,18 %), srnasta koza
(1,57%) i hrvatska bijela koza (0,93%) (H P A , 2013). Prema podacima Hrvatske poljoprivredne
agencije (2013), pribliţno 85% uzgojno valjanih koza se uzgaja u kontinentalnom dijelu Hrvatske
radi većih mogućnosti za proizvodnju stočne hrane (M i o č i s u r ., 2007).
Tablica 2. – KEMIJSKI SASTAV KOZJEG MLIJEKA S OBZIROM NA PASMINU I ZEMLJU UZGOJA (A l b e n z i o i s u r ., 2006;
P s a t h a s a , 2005; P i r i s i b i s u r ., 2007; R a y n a l - L j u t o v a c i s u r ., 2008)
Table 2. – THE CHEMICAL COMPOSITION OF GOAT MILK WITH REGARD TO BREED AND COUNTRY OF FARMING
Pasmina
Suha tvar
(%)
Mliječna
mast (%)
Proteini (%)
Kazein (%)
Laktoza (%)
Pepeo (%)
Britanska sanska
11,6
3,48
2,61
2,30
4,30
0,80
Nubijska
-
4,94
3,60
-
4,51
-
Alpina/Sanska
-
3,6
3,2
-
-
-
Sardinijska
-
5,1
3,9
-
-
0,71
Lokalna
14,8
5,63
3,77
3,05
4,76
0,73
Damaskus
13,2
5,33
3,75
2,97
-
0,83
MurcianoGranadina
-
-
4,09
3,21
-
-
Zemlja
UK
UK
Francuskaa
Italija
Grčka
b
Cipar
Španjolska
Hranidba
Iako je preţivač, koza zahtjeva prehranu bogatu koncentratima uz neizostavan dodatak
minerala i vitamina. Troškovi hranidbe čine 35 do 50% ukupnih troškova proizvodnje kozjeg
mlijeka što je znatno više u odnosu na proizvodnju kravljeg mlijeka (R e d f e r n i s u r ., 1985;
S c h m i d t i P r i t c h a r d , 1987). Povećanjem udjela voluminozne hrane, odnosno smanjenjem
udjela krepkih krmiva u obroku smanjuju se troškovi proizvodnje, a kako navodi L a n d a u i s u r .
(1993) sastav obroka ne utječe znatnije na kemijski sastav ali ima utjecaj na količinu proizvedenog
mlijeka (S o r ya l i s u r . 2004). Ukoliko se mlijeko koristi za proizvodnju sira radi smanjenja
troškova proizvodnje, preporuka je smanjiti ili zamijeniti udio koncentrata u obroku jeftinijom
pašom.
Koza je poznata kao ţivotinja koja voli brst no ponekad ne moţe probaviti stanične stjenke
biljaka. Podjela na „lošu i dobru kvalitetnu voluminoznu krmu“ neophodna je u hranidbi radi što
boljeg iskorištavanja odreĎenog krmiva. Stabla i grmovi loš su izbor voluminozne krme za stoku,
92
STOČARSTVO 67:2013 (3) 89-97
Iva Dolenčić Špehar i sur.: Čimbenici proizvodnje i kemijskog sastava kozjeg mlijeka
zbog drvenaste stabljike i gorkog okusa no mogu biti dovoljne za prehranu koza, koze je
izbjegavaju dok rado jedu lišće koje je bogato proteinima (L u g i n b u h l i P o o r e , 1998).
Redoslijed, tijek i trajanje laktacije
Redoslijed laktacije ili dob ţivotinje povezana je sa rastom biološke mase odnosno kapacitetom
za proizvodnju. U višim laktacijama uzrok niţoj proizvodnji mlijeka ne treba traţiti samo u izravnoj
vezi s dobi ţivotinje, već i u učestalijoj pojavi različitih fizioloških poremećaja (A n t u n a c i
S a m a r ţ i j a , 2000). Proizvodnja mlijeka je najmanja u prvoj laktaciji, postupno se povećava do
treće kada i postiţe svoj maksimum, a opada s početkom šeste laktacije. K n i g h t i P e a k e r (1982)
nisku proizvodnju mlijeka u prvoj laktaciji objašnjavaju činjenicom da starije koze imaju razvijeniju
mliječnu ţlijezdu nego koze prve laktacije, udio mliječnih alveola koje su razvijene u prethodnim
laktacijama ne regresira u potpunosti, dok one koje nastaju u kasnijim laktacijama uzrokuju
povećanje sekrecijskog parenhima. Osim na dnevnu količinu mlijeka redoslijed laktacije utječe i na
sadrţaj mliječne masti, laktoze i ukupne suhe tvari (R o d r i g u e s i s u r . , 2006; B r i t o i s u r . ,
2011).
Kemijski sastav kozjeg mlijeka tijekom laktacije znatno se mijenja. Na početku laktacije, u
kolostrumu i mlijeku je sadrţaj bjelančevina i masti visok, u sredini znatno manji, dok je na kraju
laktacije ponovo povećan. Duţina trajanja laktacije u pozitivnoj je korelaciji sa ukupnom količinom
proizvedenoga mlijeka (I v a n k o v i ć i s u r . , 2011). Proizvodnja kozjeg mlijeka u prvih 100 do
150 dana laktacije smatra se pouzdanim ranim pokazateljem ukupne proizvodnje mlijeka pri čemu
je genetska korelacija veća od 0,90 (S ´ a n c h e z , 1980; C o n s t a n t i n o u i s u r ., 1985;
K o m i n a k i s i s u r ., 2000).
Tjelesna razvijenost
Razvijenost koze je jedan od čimbenika proizvodnje mlijeka. Koze većeg tjelesnog okvira
imaju razvijeniji probavni sustav koji moţe probaviti i iskoristiti veću količinu voluminozne hrane i
na taj način proizvesti veću količinu mlijeka (I v a n k o v i ć i s u r ., 2011).
Poţeljno je da straţnji dio trupa zauzima jednu trećinu trupa, da je dobro razvijen, širok kako bi
se vime pravilno ispunjavalo mlijekom.
Veličina legla
Učestalo sisanje većeg broja jaradi potiče lučenje mlijeka što je vaţno za nastavak laktacije.
Koze koje imaju jedno jare proizvode znatno manje mlijeka u usporedbi s kozama s više jaradi u
leglu (B r o w n i n g i s u r ., 1995; C r e p a l d i i s u r ., 1999; M a c c i o t a i s u r ., 2005; I v a n k o v i ć
i s u r ., 2011). O l e c h n o w i c z i S o b e k (2008) navode da veličina legla ne utječe na dnevnu
proizvodnju mlijeka ali ima utjecaj na povećani sadrţaj proteina, laktoze i broj somatskih stanica.
Prema podacima H r v a t s k e p o l j o p r i v r e d n e a g e n c i j e (2013) najveća prosječna veličina
legla u Hrvatskoj utvrĎena je kod srnaste koze (1,46) sanske (1,40), burske (1,37), hrvatske šarene
STOČARSTVO 67:2013 (3) 89-97
93
Iva Dolenčić Špehar i sur.: Čimbenici proizvodnje i kemijskog sastava kozjeg mlijeka
koze (1,27), hrvatske bijele koze (1,25), dok je najmanja utvrĎena prosječna veličina legla u
francuske alpine (1,15).
Zdravstveno stanje životinja
Iako ih se često smatra jednom od najzdravijih vrsta domaćih ţivotinja, koze su takoĎer
osjetljive na iste bolesti kao i goveda i ovce, pa u slučaju zaraze ţivotinje ne bi smjele biti u
meĎusobnom kontaktu. Na pojavu bolesti moţe utjecati područje uzgoja, veličina prostora za
drţanje koza hranidba, uzgoj, zdravstveno stanje svake ţivotinje i učestalost izlaganja zaraţenim
ţivotinjama ili parazitima (A t t f i e l d i s u r ., 2013).
Povećani broj somatskih stanica u mlijeku posljedica je upale mliječne ţlijezde uslijed
infekcije. A n t u n a c i s u r . (1997) navode da stada mliječnih koza vrlo rijetko u skupnom mlijeku
sadrţe broj somatskih stanica (SS) ispod milijun, osobito u jesen kada su mnoge koze pri kraju
laktacije (tada je broj SS veći), što je slučaj i u navedenom istraţivanju. Sukladno Pravilniku o
kakvoći svjeţeg sirovog mlijeka (NN102/00) još nije utvrĎena granična vrijednost za broj
somatskih stanica u ovčjem i kozjem mlijeku no preporuka je da ne bi smio biti veći od 106/ml
mlijeka pogotovo ako se mlijeko koristi za daljnju preradu i proizvodnju sireva.
Zaključak
Iako je predstavlja jednu od glavnih namirnica proteinskog podrijetla u nerazvijenim zemljama,
proizvodnja kozjeg mlijeka još uvijek je nedovoljna da podmiri potrebe trţišta.
Zbog svog kemijskog sastava kozje mlijeko je namirnica izbora u prehrani ljudi i djece sklonoj
alergijama na proteine kravljeg mlijeka.
Proizvodnja i kemijski sastav kozjeg mlijeka vrlo su kompleksni i ovise o nizu čimbenika od
kojih je najvaţniji genotip odnosno genetski potencijal koze za mliječnost.
Posebnu pozornost potrebno je posvetiti postupcima s mlijekom tijekom i nakon muţnje kako
ne bi došlo do pucanja masnih globula i izlaska hlapljivih masnih kiselina (kapronska, kaprilna i
kaprinska) na koje djeluju osloboĎeni lipolitički enzimi pri čemu se razvija karakterističan „kozji“
miris.
REFERENCES
1.
A b o u A y a n a , I . A . A . , G a m a l E l D e e n , A . A . (2011): Improvement of the Properties of Goat's Milk Labneh
using some Aromatic and Vegetable Oils. International Journal of Dairy Science, 6 : 112-123.
2.
Albenzio, M., Caroprese, M., Marino, R. , Muscio, A., Santillo, A.,
Characteristics of Garganica goat milk and Cacioricotta cheese. Small Ruminant Research 64:35–44.
3.
A n t u n a c , N . , H a v r a n e k , J . , S a m a r ž i j a , D . (1997): Somatske stanice u kozjem mlijeku. Mljekarstvo 47:123-124.
4.
A n t u n a c , N . , S a m a r ž i j a , D . (2000): Proizvodnja, sastav i osobine kozjeg mlijeka. Mljekarstvo 50, 1:53-66.
94
Sevi,
A.
(2006):
STOČARSTVO 67:2013 (3) 89-97
Iva Dolenčić Špehar i sur.: Čimbenici proizvodnje i kemijskog sastava kozjeg mlijeka
5.
A n t u n a c , N . , H a v r a n e k , J . L . , S a m a r ž i j a , D . (2001a): Effect of breed on chemical composition of goat milk.
Czech Journal of Animal Science 6:268–274.
6.
A n t u n a c , N . , S a m a r ž i j a , D . , H a v r a n e k , J . L . , P a v i ć , V . , M i o č , B . (2001b): Effect of stage and number
of lactation on the chemical composition of goat milk. Czech Journal of Animal Science 12:548–553.
7.
A t t f i e l d , H . H . D . , H a e n l e i n , G . F . W . , W i l l i a m s , J . , M o o r e . E . M . Understanding dairy goat
production. http://www.goatworld.com/articles/udgp.shtml, 10.06.2013.
8.
Bevilacqua, C., Martin, P., Candalh, C., Fauquant, J., Piot, M., Roucayrol, A., Pilla, F.,
H e y m a n , M . (2001): Goat’s milk of defective αs1-casein genotype decreases intestinal and systemic sensitization to βlactoglobulin in guinea-pigs. Journal of Dairy Research 68:217–227.
9.
B i l l o n , P . (2003): Milking management. In: Roginski, H., Fuquay, J.W., Fox, P.F. (Eds.), Encyclopedia of Dairy Sciences.
Academic Press, Cornwall, 1243–1253.
10.
B o y a z o g l u , J . , M o r a n d - F e h r , P . (2001): Mediterranean dairy sheep and goat products and their quality. A critical
review. Small Ruminant Research 40:1-11.
11.
Brito, L. F., Silva, F. G., Melo, A. L., Caetano, G. C., Torres, R. A., Rodrigues, M. T.,
M e n e z e s , G . R . (2011): Genetic and environmental factors that influence production and quality of milk of Alpine and
Saanen goats. Genetics and Molecular Research 10: 3794-3802.
12.
B r o w n i n g , J r . , R . , L e i t e - B r o w n i n g , M . L . , S a h l u , T . (1995): Factors affecting standardized milk and fat
yields in Alpine goats. Small Ruminant Res. 18, 173-178.
13.
C h a n d a n , R . C . , A t t a i e , R . , S h a h a n i , K . M . ( 1992): Nutritional aspects of goat milk and its products. In: Proc.
V. Intl. Conf. Goats, vol. II: part II, New Delhi, India, p. 399.
14.
C o n s t a n t i n o u , A . , B e u i n g , R . , M a v r o g e n i s A . P . (1985): Genetic and phenotypic parameters for some
reproduction and milk production characters of the Damascus goat. Z. Tierzuchtg. Zuchtgsbiol. 102, 301–307.
15.
C r e p a l d i , P . , C o r t i , M . , C i c o g n a , M . (1999): Factors affecting milk production and prolificacy of Alpine goats in
Lombardy (Italy). Small Ruminant Research 32, 83-88.
16.
F e l d h o f e r , S . , B a n o ž i ć , S . , A n t u n a c , N . (1994.): Uzgoj i hranidba koza - proizvodnja i preradba kozjeg mlijeka.
Hrvatsko mljekarsko društvo, Zagreb.
17.
G u o , M . , P a r k , Y . W . , D i x o n , P . H . , G i l m o r e , J . A . , K i n d s t e d t , P . S . (2004): Relationship between
the yield of cheese (Chevre) and chemical composition of goat milk. Small Rumin. Research (1/2), 103–107.
18.
H a e n l e i n , G . F . W . , C a c c e s e , R . (1984): Goat milk versus cow milk. In: Haenlein, G.F.W., Ace, D.L. (Eds.),
Extension Goat Handbook. USDA Publ., Washington, DC, p. 1, E-1.
19.
Haenlein,
G.
F.
W.
(2002):
Producing
quality
http://goatconnection.com/articles/publish/article_75.shtml Pristup 22. 03. 2013.
20.
H a e n l e i n , G . F . W . (2002.): Relationship of somatic cell counts in goat milk to mastitis and productivity. Small Ruminant
Research 45: 163-178.
21.
H a e n l e i n , G . F . W . (2004): Goat milk in human nutrition. Small Ruminant Research 51 : 155–163.
22.
H r v a t s k a p o l j o p r i v r e d n a a g e n c i j a (2013): Godišnje izvješće za kozarstvo za 2012. godinu.
23.
I D F (2012): The World Dairy Situation 2012. Bulletin of the International Dairy Federation. FIL-IDF, 458/2012, 10-11.
24.
I v a n k o v i ć , M . , Ć a v a r , S . , P e t r i č u š i ć , J . (2011): Mliječno kozarstvo kroz održivi model proizvodnje u Hercegovini.
Federalni agromediteranski zavod, Mostar.
25.
J e n n e s s , R . (1980): Composition and characteristics of goat milk—review 1968–1979. Journal of Dairy Science 10:1605–
1630.
STOČARSTVO 67:2013 (3) 89-97
goat
milk.
Commercial
Dairying.
95
Iva Dolenčić Špehar i sur.: Čimbenici proizvodnje i kemijskog sastava kozjeg mlijeka
26.
K n i g h t , C . H . , P e a k e r , M . (1982): Development of the mammary gland. J. Reprod. Fert. Camb. 65: 521-526LindmarkMansson, H., R., Fonden, H.E., Pettersson, (2003).Composition of Swedish dairy milk. International Dairy Journal 6:409–425.
27.
K o m i n a k i s , A . , R o g d a k i s , E . , V a s i l o u d i s , C . , L i a s k o s , O . (2000): Genetic and environmental sources of
variation of milk yield of Skopelos dairy goats. Small Ruminant Research 36:1–5.
28.
L a n d a u , S . , V e c h t , J . , P e r e v o l o t s k y , A . ( 1993): Effects of two levels of concentrate supplementation on milk
production of dairy goats browsing Mediterranean scrub land. Small Ruminant Research 11: 227–237.
29.
L u g i n b u h l , J . M . , P o o r e , M . H . (1998): http://www.cals.ncsu.edu/an_sci/extension/animal/meatgoat/MGNutr.htm ).
Pristup 02. 06. 2013.
30.
M a c c i o t a , N . P . P . , F r e s i , P . , U s a i , G . , C a p p i o – B o r l i n o , A . (2005): Lactation curves of Sarda breed
goats estimated with test day models. Journal of Dairy Research 72, 470-475.
31.
M i o č , B . , P a v i ć , V . (2002): Kozarstvo. Hrvatska mljekarska udruga, Zagreb.
32.
M i o č , B . , P a v i ć , V . , B a r a ć , Z . , P r p i ć , Z . , V n u č e c , I . (2007): Milk yield of some goat breeds in Croatia.
Mljekarstvo 57, 1:67-77.
33.
M o i o l i , B . , D ’ A n d r e a , M . , P i l l a , F . (2007). Candidate genes affecting sheep and goat milk quality. Small Ruminant
Research 68:179–192.
34.
M o n t a l d o , H . , T a p i a , G . , J u á r e z , A . (1981): Algunos factores genéticos y ambientales que influyen sobre la
producción de leche y el intervalo entre partos en cabras. Téc. Pec. Méx. 41:32–44.
35.
M o n t a l d o , H . , J u á r e z , A . , B e r r u e c o s , J . M . , S á n c h e z , F . (1995): Performance of local goats and their
backcrosses with several breeds in Mexico. Small Ruminant Research 16:97–105.
36.
M o n t a l d o , H . H . , T o r r e s - H e r n á n d e z , G . , V a l e n c i a - P o s a d a s , M . (2010): Goat breeding research in
Mexico. Small Ruminant Research 89: 155–163.
37.
O l e c h n o w i c z , J . , S o b e k , Z . (2008): Factors of variation influencing production level, SCC and basic milk composition
in dairy goats. Journal of Animal and Feed Sciences, 17, 41–49.
38.
P a a p e , M . J . , C a p u c o , A . V . , C o n t r e r a s , A . , M a r c o , J . C . (2001): Milk somatic cells and lactation in small
ruminants. Journal of Dairy Science 84: 237-240.
39.
P a r k , Y . W . , C h u k w u , H . I . (1988): Macro-mineral concentrations in milk of two goat breeds at different stages of
lactation. Small Ruminant Research. 1:157–165.
40.
P a r k , Y . W . , C h u k w u , H . I . (1989): Trace mineral concentrations in goat milk from French-Alpine and Anglo-Nubian
breeds during the first 5 months of lactation. Journal of Food Composition and Analysis 2, 161–169.
41.
P a r k , Y . W . (1990): Nutrient profiles of commercial goat milk cheeses manufactured in the United States. Journal of Dairy
Science. 11:3059–3067.
42.
P a r k , Y . W . (1994): Hypo-allergenic and therapeutic significance of goat milk. Small Ruminant Research 14:151–161.
43.
Park, Y. W.,
Professional. 56.
44.
P a r k , Y . W . , J u ´ a r e z , M . , R a m o s , M . , H a e n l e i n , G . F . W . (2007): Physico-chemical characteristics of
goat and sheep milk. Small Ruminant Research 68: 88–113.
45.
P i r i s i , A . , L a u r e t , A . , D u b e u f , J . P . (2007): Basic and incentive payments for goat and sheep milk in relation to
quality. Small Ruminant Research 68:167–178.
46.
P r a v i l n i k o k a k v o ć i s v j e ž e g s i r o v o g m l i j e k a (2000): Narodne novine, broj 102.
47.
P s a t h a s , G . (2005): Halloumi Cheese – Case Study of Cyprus. IDF 0501, part 2, pp. 90–97.
96
Haenlein,
G . F . W . (2006): Handbook of milk of non-bovine mammals. Blackwell Publishing
STOČARSTVO 67:2013 (3) 89-97
Iva Dolenčić Špehar i sur.: Čimbenici proizvodnje i kemijskog sastava kozjeg mlijeka
48.
R a y n a l - L j u t o v a c , K . , L a g r i f f o u l , G . , P a c c a r d , P . , G u i l l e t , I . , C h i l l i a r d , Y . (2008): Composition of
goat and sheep milk products: An update. Small Ruminant Research 79:57–72.
49.
R e d f e r n , J . M . , Y a z m a n , J . A . , D e B o e r , A . J . , H o w a r d , P . J . , N o r m a n , M . D . (1985): The Goat
Milk Industry of Northern Arkansas and Southern Missouri, Winrock Int. Livest. Res. & Training Ctr. Publ., Morrilton, AR, 145 pp.
50.
R e m e u f , F . , L e n o i r , J . (1986): Relationships between the physico-chemical characeristics of goat's milk and its
rennetability. International. Dairy Bulletin No. 202:68.
51.
R e n n e r , E . , S c h a a f s m a , G . , S c o t t , K . J . (1989): Micronutrients in milk. In Micronutrients in milk and milkbased
products, 1-70. Renner, E., (ur.) Elsevier Appl., Science, New York.
52.
Rodrigues, L., Spina, J. R., Teixeira, I. A. M. A., Dias, A. C., Sanches, A., Resende K. T .
(2006): Produçăo, composiçăo do leite e exigęncias nutricionais de cabras Saanen em diferentes ordens de lactaçăo. Acta
Scientiarum Animal Science. 28: 447-452.
53.
S ´ a n c h e z , F . (1980): Amélioration génétique des caracteres de reproduction, de croissance et de lactation des chevres
en station de testage et en fermes, fréquence du cornage, intervalle de génération, durée de gestation. These Docteur de
3eme Cycle, Institut National Polytechnique de Toulouse, France, 116 pp.
54.
S c h m i d t , G . H . , P r i t c h a r d , D . E . (1987): Effect of increased production per cow on economic returns. Journal of
Dairy Science 70:2695–2704.
55.
S o r y a l , K . A . , Z e n g , S . S . , M i n , B . R . , H a r t , S . P . , B e y e n e , F . A . (2004): Effect of feeding systems on
composition of goat milk and yield of Domiati cheese. Small Ruminant Research 54:121–129.
56.
Ž a n , M . , S t i b i l j , V . , R o g e l j , I . (2006): Milk fatty acid composition of goats grazing on alpine pasture. Small Ruminant
Research 64:45-52.
FACTORS OF PRODUCTION AND CHEMICAL COMPOSITION OF GOAT MILK
Summary
Benefit of goat's milk to human digestive system and relieve allergic reactions more frequently placed goat milk on the top of the
food chain. Goat's milk has a distinctive aroma and flavor that is often a result of fatty globules rupture due to improper handling of milk
during and after milking. Milk fat globules of goat milk are small (<4,5 µm) and contain volatile fatty acids that are responsible for
"expressed" the smell and taste of goat's milk. Goat's milk has a different structure of the protein because it contains approximately eight
times less αS1-casein than cow's milk and is therefore recommended for children prone to allergies to cow's milk proteins.
Production and processing of goat milk is particularly intensive in the developed countries where many family farms earn their
income primarily goats breeding and milk production. On the quality, chemical composition and amount of milk, affect genotype and
external influences including nutrition, stage, order and duration of lactation, physical development of goats, litter size, season of
kidding, animal health, seasonal changes, and other environmental impacts.
This paper presents the most important factors and characteristics that influence on the amount and chemical composition of goat
milk.
Key words: goat milk, chemical composition, milk fat globules, milk production.
Primljeno: 29.10.2013.
STOČARSTVO 67:2013 (3) 89-97
97

Download Report