Uzroci i terapija nesanice

Tretmani nesanice
Psihologija spavanja i budnosti 2013./2014.
Doc. dr. sc. Biserka Radošević-Vidaček
Doc. dr. sc. Adrijana Košćec
Definicija nesanice


Dijagnostički kriteriji

Pritužbe na poteškoće s usnivanjem ili održavanjem
spavanja ili na neodmarajuće spavanje

Poteškoće se javljaju unatoč odgovarajućim uvjetima
za spavanje

Pritužbe su praćene s klinički značajnim poteškoćama
u dnevnom funkcioniranju
Istraživački kriteriji

Latencija uspavljivanja ili WASO > 30 minuta

Smetnje spavanja ≥ 3 puta tjedno

Efikasnost spavanja < 85%

(Trajanje ≥ 6 mjeseci = kronična)
Primarna vs. komorbidna nesanica


Primarna nesanica

Poteškoće sa spavanjem ne mogu se objasniti nekim
osnovnim tjelesnim, psihičkim ili okolinskim problemom

Poteškoće sa spavanjem ostaju i nakon što se ukloni
originalni okidač
Komorbidna nesanica

Poteškoće sa spavanjem javljaju se istodobno s nekim
drugim problemom
TRETMANI NESANICE

Farmakološki (hipnotici)
•
•
•
•
Agonisti benzodijazepinskih receptora
Antidepresivi, antipsihotici, antiepileptici…
Melatonin
Biljni pripravci (npr. valerijana)
 Nefarmakološki










Kontrola podražaja
Edukacija o higijeni spavanja
Trening relaksacije
Restrikcija spavanja
Kognitivna terapija
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)
Kronoterapija
Terapija jakim svjetlom
Alternativni/komplementarni pristupi (hipnoza, akupunktura…)
Psihoterapija
Agonisti benzodijazepinskih receptora (BzRA)


Benzodijazepini (BZP)
 npr. midazolam (Dormicum), diazepam (Apaurin, Valium,
Normabel), triazolam, temazepam, flurazepam – primarno
anksiolitici
 tolerancija, ovisnost
Ne-benzodijazepini (Ne-BZP)
 npr. zolpidem (Sanval), zaleplom, ezopiklon – primarno
hipnotici
 jače izražen hipnotski učinak, a manje sedacija, mišićna
hipotonija, anterogradna amnezija…
efikasnost
latencija uspavljivanja ↓
trajanje spavanja ↑
WASO ↓
struktura
spavanja
BZP
SWS ↓ REM ↓ stadij 2 ↑
ne-BZP nema takvih učinaka
Zaključci o BzRA hipnoticima



Odgovarajuća terapija kod kratkotrajne nesanice
Kod kronične nesanice koristiti ih u najmanjoj potrebnoj
dozi u što kraćem potrebnom periodu
Mogu se uzimati svake noći, intermitentno ili po potrebi

Podesiti dozu svakoj osobi s obzirom na dob, prirodu
problema i ostalim bolestima

Glavne kontraindikacije za BZRA hipnotike: OSA,
zlouporaba sredstava ovisnosti, uznapredovala bolest
jetre, trudnoća…
Kognitivni model nesanice
Poteškoće s
usnivanjem
Akutna nesanica
Stres
Rješavanje problema
Razmišljanje o problemima
i briga
Fiziološka pobuđenost
Kognitivna pobuđenost
Briga vezana uz
spavanje
Poteškoće s
održavanjem
spavanja
=
Nesanica
Spavanje koje
nije odmarajuće
Kronična
nesanica
Perlis i sur. (2000). Etiology and Pathophysiology of Insomnia (Kryger , Roth i Dement., 2005)
Kognitivni začarani krug
Osoba leži budna u krevetu nemogućnost da se isključe misli
Percepcija nemogućnost da se
zaspi
Daljnja tjelesna/
emocionalna/
kognitivna napetost:
leži budna u krevetu...
Emocionalni arousal: ljutnja,
bespomoćnost
Napetost, negativna očekivanja:
 Funkcioniranje sljedeći dan
 Dugotrajne posljedice nesanice
Bihevioralni i psihološki čimbenici koji sudjeluju
u održavanju i pojačavanju nesanice

Loše navike spavanja (higijena)

Kondicioniranje

Prekomjerna pobuđenost

Kriva vjerovanja o spavanju

Pretjerana briga

Crte ličnosti

Bihevioralni i psihološki tretmani trebaju biti prvi
izbor kod perzistentnih nesanica!
Čimbenici koji potiču/održavaju
smetnje spavanja
Bihevioralne i psihološke
intervencije
Fiziološka pobuđenost
→
Tehnike mišićne relaksacije
Kognitivna pobuđenost
→
Tehnike vizualizacije
Loše navike spavanja
→
Uznemirujuće misli vezane uz
spavanje
→
Negativna očekivanja vezana uz
spavanje i posljedice poremećenog
spavanja
→
Higijena spavanja
Kontrola podražaja
Restrikcija spavanja
Zaustavljanje misli
Kognitivno restrukturiranje
Tehnike relaksacije
Smanjuju razinu pobuđenosti AŽS i kognitivne
pobuđenosti

Progresivna mišićna relaksacija (Jacobson)

Autogeni trening

Kognitivna relaksacija

Vizualizacije

Biofeedback

Meditacija
Restrikcija spavanja


Vrijeme provedeno u krevetu (TIB) ograničava se na
vrijeme kad osoba spava
Privremena blaga deprivacija spavanja dovodi do brže
latencije uspavljivanja i većeg kontinuiteta spavanja
(pojačavanje homeostatskog pritiska spavanja)

Postupno produljivanje TIB (15-20 min tjedno)

Cilj je da efikasnost spavanja bude oko 85%


Problem: dnevna pospanost i njene moguće posljedice
(opreznost u korištenju tehnike – epi, vozači,
mjesečarenje)
Minimalno TIB: 5 h
Kontrola podražaja

Niz uputa namijenjih jačanju povezanosti između
vremenskih (vrijeme odlaska na spavanje) i okolinskih
(krvet, spavaća soba) podražaja sa spavanjem te
uspostavljanju regularnog rasporeda spavanja-budnosti
 Koristite krevet samo za spavanje i seks
 Idite u krevet samo onda kad ste pospani
 Ustanite iz kreveta kad ne možete spavati (20 min)
 Svakog jutra ustanite u isto vrijeme
 Ne spavajte preko dana
Edukacija o higijeni spavanja

Opće upute vezane uz zdravlje, okolinske čimbenike koji mogu
ometati spavanje, osnovne informacije o normalnom za određenu
dob
 neka okolina u kojoj spavate bude tiha, zamračena i udobna
 redovito vježbajte, ali izbjegavajte pojačanu tjelesnu aktivnost
nekoliko sati prije počinka
 držite se pravilnog rasporeda spavanja i budnosti
Izbjegavajte
 jako svjetlo, koje uvečer šalje signale mozgu da ostane budan
 kofeinske napitke u kasnim popodnevnim i večernjim satima
 razbuđujuće aktivnosti barem jedan sat prije spavanja
 obilne obroke i tešku hranu prije spavanja
 alkoholna pića u večernjim satima
Kognitivne tehnike



Preventivne
Rješavanje problema
Preusmjeravanje misli koje ometaju spavanje:

Kognitivna relaksacija

Zaustavljanje misli

Kognitivno restrukturiranje disfunkcionalnih vjerovanja i
očekivanja

Pogrešne atribucije i preuveličavanje posljedica insomnije

Nerealna očekivanja vezana uz spavanje

Anksioznost vezana uz uspješnost da se zaspi i naučena bespomoćnost

Pogrešna vjerovanja o pravilnim ponašanjima u slučaju insomnije

Pripisivanje svih problema nesanici
Ciljevi KBT-a nesanice

Modifikacija loših navika spavanja i regularizacija
rasporeda spavanja i budnosti

Ispravljanje pogrešnih vjerovanja i stavova o spavanju

Smanjenje fiziološke, kognitivne i emocionalne
(prekomjerne) pobuđenosti

Sprječavanje povratka nesanice

Nema kontraindikacije

Posebno preporučljivo u slučajevima kronične nesanice,
komorbidnih nesanica (sekundarnih), kod prekomjerne
upotrebe hipnotika i kod starijih osoba
Učinkovitost bihevioralnih i psiholoških
tretmana nesanice





70% - 80% osoba profitira od terapije iako se
potpuno oporavlja samo oko 50% osoba
Poboljšanje je obično veće kad se mjeri dnevnicima
spavanja nego s PSG i aktigrafijom
Poboljšanje u parametrima: SOL, WASO, SE, SQ
Smanjenje dnevnog umora/pospanosti, psiholoških
simptoma i upotrebe hipnotika
Učinci su dugotrajni (praćenje do godine dana)
Usporedba učinkovitosti BzRA hipnotika i
psiholoških/bihevioralnih tretmana
Smith et al. American Journal of Psychiatry 2002, 159, 5-11.




8 istraživanja – hipnotici (n=220)
14 istraživanja – KBT (n=250)
Kronična nesanica
Usporedba učinkovitosti BzRA hipnotika i
psiholoških/ bihevioralnih tretmana

Morin et al. JAMA 1999, 281, 991-9
Usporedba učinaka temazepama i KBT-a
 WASO i TS
