METODE ZA ISPITIVANJE SPAVANJA I POSPANOSTI 1.

METODE ZA ISPITIVANJE
SPAVANJA I POSPANOSTI 1.
Psihologija spavanja i budnosti 2013./2014.
Doc. dr. sc. Biserka Radošević-Vidaček
Doc. dr. sc. Adrijana Košćec
Metode u ispitivanjima spavanja
Izvještavanje o spavanju/ponašanju
Snimanje spavanja/ponašanja
Upitnici
Polisomnografija

Povijest spavanja

EEG, EOG, EMG

Kvaliteta spavanja

EKG, disanje, ostalo

Cirkadijurna tipologija

Uzorci krvi, hormona
Dnevnici spavanja
MSLT, MWT
Skale
Aktigrafija

Kvaliteta spavanja

Pospanost
Neuropsihologija

Mjere učinka (performance)
Tehnike slikovnog prikazivanja
mozga

fMRI, PET
Kvaliteta spavanja
□
15%-35% odraslih žali se na česte smetnje kvalitete
spavanja
□
Slaba kvaliteta spavanja je prateći simptom mnogih
poremećaja spavanja te fizičkih i psihičkih bolesti
□
Termin kvaliteta spavanja često se koristi, ali nije
jednoznačno definiran
□ individualne razlike u određenju kvalitete spavanja i
njene važnosti
Kvaliteta spavanja
□
U užem smislu – događaji koji ometaju spavanje kao što su
spontana buđenja ili apneje
□
Ponekad se na kvalitetu spavanja gleda kao na aspekt spavanja
koji je ortogonalan količini spavanja
 Varijacije u doživljaju samog spavanja bez obzira na njegove
kvantitativne aspekte
□
U širem smislu – kvantitativni aspekti spavanja (npr. trajanje
spavanja i latencija uspavljivanja) i subjektivni aspekti spavanje
(npr. dubina spavanja, osjećaj odmorenosti nakon spavanja)
Mjerenje kvalitete spavanja
Pojedinačna pitanja u upitnicima
Jednostavne vizualno-analogne skale
□
□
□
Ispituju samo pojedinačne aspekte kvalitete spavanja
Dnevnici spavanja
Objektivni pokazatelji izvedeni iz polisomnografije
□
□

□
Obično ispituju različite aspekte spavanja: latencija uspavljivanja,
ukupno trajanje spavanja, broj buđenja, trajanje budnosti nakon
početka spavanja, efikasnost spavanja
Standardizirani upitnici
 Pittsburgh indeks kvalitete spavanja (PSQI; Buysse i sur, 1989)
PSQI
□
Mjeri 7 komponenti kvalitete spavanja (24 čestica):







Subjektivna kvaliteta spavanja
Latencija uspavljivanja
Trajanje spavanja
Uobičajena efikasnost spavanja
Smetnje u spavanju
Korištenje farmakoloških sredstava
Dnevno funkcioniranje
Komponente izvedene iz kliničkog iskustva – područja koja
kliničari najčešće procjenjuju kad se pojedinci žale na spavanje
PSQI
□
Rezultati za pojedine komponente i ukupni rezultat kvalitete
spavanja
□
Može se koristiti kao jednostavna screening mjera za određivanje
dobrih i loših spavača (teoretski raspon 0-21, cut-off score: 5
bodova)
□
Zadovoljavajuća pouzdanost (alpha=0,80; r1-2=0,85)
□
Dokazi o konstruktnoj valjanosti (divergentnoj i konvergentnoj)
izvedeni iz primjene upitnika na različitim populacijama pacijenata
– upitnik se pokazao kao dobra mjera kvalitete spavanja i smetnji
u spavanju.
Jutarnjost-večernjost
□
Cirkadijurni ritmovi – dnevne ritmičke fluktuacije u
mnogim fiziološkim i psihološkim funkcijama:








tjelesna temperatura
lučenje hormona
srčani ritam
krvni tlak
raspoloženje
budnost (altertness)
pospanost
učinak
Individualne razlike u fazi cirkadijurnih ritmovima: jutarnjost-večernjost
Jutarnjost-večernjost
□
Jutarnji i večernji “tipovi” razlikuju se prema
rasporedu spavanja i budnosti
□ vremenu kad preferiraju izvođenje aktivnosti
□ ritmovima nekih fizioloških funkcija (tjelesna temperatura,
raspoloženje, ponašanje)
□
□
Večernji fleksibilniji
□
bolje se adaptiraju na promjene u ritmu spavanja i budnosti
do kojeg dolazi uslijed nekih vanjskih uzroka (promjene
vremenskih zona, smjenski rad)
Mjerenje jutarnjosti-večernjosti (JV/ME)
Godina i autori
1976. Horne i Östberg
1979. Folkard, Monk i Lobban
1979. Šverko,Vidaček i Kaliterna
Naziv upitnika
Br. čestica
Morningness - Eveningness Questionnaire (MEQ)
19
Circadian Type Questionnaire (CTQ)
20
Upitnik jutarnjosti-večernjosti - Forma za studente
12
2001. Košćec, Radošević-Vidaček i Kostović - SMEQ
1980. Torsvall i Åkerstedt
Diurnal Type Scale (DST)
7
1981. Moog
Marburger Questionnaire
20
1983. Mecacci i Zani
MEQ - Italian Version
19
1984. Kerkhof
MEQ - Dutch Version
19
MEQ - Japanese Version
19
Composite Scale of Morningness (CSM)
13
1990. Adan i Almirall
MEQ -Spanish Version
19
1991. Adan i Almirall
MEQ -Spanish Version A Reduced Scale
5
Morningness-Eveningness Scale for Children (MESC)
10
Basic Language Morningness Scale (BALM)
13
CSM - Thai Version
7
Munich Chronotype Questionnaire (MCTQ)
13
Upitnik jutarnjosti-večernjosti (AMEQ)
15
1986. Ishihara i sur.
1989. Smith, Reilly i Midkiff
1993. Carskadon,Vieira i Acebo
1993. Brown
1997. Pornpitakpan
2003. Roenneberg i sur.
Vidaček i Radošević-Vidaček
1)
5)
05:00-07:29 0
07:30-08:59 1
09:00-14:00 2
2)
9)
a) 0
b) 1
c) 2
6)
a) 0
b) 1
c) 2
d) 2
3)
10)
07:00-08:59 0
09:00-10:59 1
11:00-16:00 2
7)
a) 0
b) 1
c) 2
4)
22:00-23:59 0
24:00-24:59 1
01:00-03:30 2
a) 0
b) 0
c) 1
d) 2
11)
14:00-19:29 0
19:30-21:59 1
22:00-01:00 2
a) 0
b) 1
c) 2
d) 1
8)
a) 0
b) 1
c) 1
d) 2
e) 2
18:00-22:29 0
22:30-23:59 1
24:00-03:00 2
12)
7:00-12:59 0
13:00-19:59 1
20:00-01:00 2
Dnevnici spavanja (sleep diary, sleep log)





svakodnevno praćenje spavanja i ponašanja
minimalno tjedan dana
zahtijevaju veliku disciplinu, ali daju korisne podatke
kod djece ispunjavanju roditelji, kod duševno oboljelih
obitelj ili medicinsko osoblje
ispunjavanje dnevnika:


samo nakon buđenja
prije spavanja i nakon buđenja
Dnevnici spavanja – što sadrže






raspored i trajanje spavanja - vrijeme odlaska na spavanje,
vrijeme buđenja
latencija uspavljivanja
kvaliteta spavanja - broj i trajanje noćnih buđenja,
subjektivna procjena kvalitete spavanja
ponašanja tijekom dana koja mogu utjecati na spavanje raspored obroka, konzumacija alkohola i kofeina, tjelesna
aktivnost, izlaganje svjetlu
raspored i trajanje dodatnog spavanja
različita subjektivna stanja - procjene umora, pospanosti,
raspoloženja
Dnevnici spavanja - primjeri
http://www.nhs.uk/Livewell/insomnia/Documents/sleepdiary.pdf
http://www.sleepforkids.org/pdf/SleepDiary.pdf
http://helpguide.org/life/pdfs/sleep_diary.pdf
http://www.sleepforscience.org/download/sleep_wake1.pdf
Dnevnici spavanja - rezultati
Dnevnici spavanja – zašto i kada

Iscrpni kvalitativni i kvantitativni podaci o spavanju i
budnosti

priprema za laboratorijska mjerenja
(istraživanje/dijagnostika)

znanstvena istraživanja

identifikacija ponašanja i navika koji ometaju spavanje


utvrđivanje početnih obrazaca spavanja (baseline) prije
nekog tretmana
praćenje pridržavanja uputa tijekom
tretmana/istraživanja
Dnevnici spavanja i druge metode



pouzdaniji od upitnika/anketa/intervjua – samoiskaz je
manje osjetljiv na pogreške dosjećanja
omogućavaju intraindividualne usporedbe
ekonomičniji od laboratorijskih i aktigrafskih ispitivanja
(novac, ljudi, vrijeme)
Korelacije s drugim
metodama
PSG
(Erdinger i sur., 2004)
Aktigrafija
(Gaina i sur., 2005)
trajanje spavanja (TST)
0.73
0.92 / 0.95
trajanje budnosti unutar
spavanja (WASO)
0.76
0.57 / 0.60
(broj buđenja)
efikasnost spavanja (SE%)
0.66
latencija uspavljivanja
(SOL)
0.48
0.75 / 0.71
Problem pospanosti
Pospanost postaje problem kad počne ometati
dnevno funkcioniranje
Chernobyl, 1984
Challenger, 1986
Bhopal, 1986
Exxon Valdez, 1989
Prevalencija dnevne pospanosti
□
Anketna ispitivanja



□
0.5-40% Excessive Daytime Sleepiness - opća populacija
http://www.sleepeval.com/Dyssomnia_EDS_Review.htm
51% kod osoba s poremećajima spavanja
naročito rizične skupine: smjenski radnici, mladi odrasli ljudi,
starije osobe
Laboratorijska ispitivanja

potvrdila nalaze o rizičnim skupinama
Odrednice pospanosti

Količina spavanja
 akutna i kronična deprivacija spavanja
 adaptacije na kroničnu djelomičnu deprivaciju spavanja
vjerojatno nema, barem što se tiče kognitivnog uratka
(Van Dongen i sur, 2003)

„Dug u spavanju” (sleep debt)
 razlika između ostvarene i potrebne količine spavanja
Odrednice pospanosti

Kvaliteta spavanja
 kratkotrajna buđenja (engl. brief arousals), vidljiva u EEGu, traju 3 -15 sekundi



glavna posljedica: isprekidano spavanje i veći postotak plitkog
spavanja
uzroci ponekad poznati (npr. apneje, pokreti nogu, bol), a
ponekad ne
učestalost se povećava s dobi (starije osobe – dnevna pospanost)
Odrednice pospanosti

Cirkadijurni ritmovi
(Rajaratnam i Arendt, 2001)
Odrednice pospanosti

Implikacije: nesanica ili napadi pospanosti u „neprimjerenim” dobima
dana (smjenski radnici, putnici koji mijenjaju vremenske zone)
◦ Wake maintenece zones/forbidden zones for sleep
Odrednice pospanosti

Lijekovi i psihoaktivne tvari
 Lijekovi koji snižavaju aktivnost SŽS-a (benzodijazepini,
barbiturati)
 Antihistaminici
 Beta-blokatori
 Stimulansi SŽS-a (amfetamini, modafinil)
 Kofein, nikotin, C vitamin, alkohol (interakcija s
pospanošću)
 “sleepy driver with a minimum blood ethanol levels may be as dangerous as
an alert driver who is legally intoxicated”
Odrednice pospanosti

Poremećaji spavanja
 Patologija SŽS-a: narkolepsija, idiopatska hipersomnija
 ↓ Oreksin (hipokretin)
Rizični čimbenici
 Aktivnosti
koje nisu u skladu s ritmom spavanja i
budnosti
 smjenski radnici
 Socijalni
čimbenici
Status zaposlenja
Bračni status
 Psihički
poremećaji
depresivni i anksiozni
Mjerenje pospanosti

Iskazi promatrača (bihevioralna opažanja)

Samoiskazi:
 Introspekcija vlastitog stanja
 Iskazi o ponašanju

Elektrofiziološke mjere

Mjerenje učinka
Bihevioralna opažanja

Frekvencija zijevanja

Zatvaranje očiju i pokreti glave – relativno
kasni pokazatelji pospanosti

Drijemanje na javnom mjestu

Drijemanje za vrijeme vožnje

Drijemanje za vrijeme sjedećih aktivnosti
Introspekcija vlastitog stanja
Skale raspoloženja (npr. skala AD ACL, POMS)
 Skale umora
 Vizualno analogne skale
 Standford skala pospanosti
 Karolinska skala pospanosti

Vizualno-analogne skale

Unipolarne i bipolarne
Pospan
Nimalo
Izrazito
Budan
Dremljiv
Stanford skala pospanosti - SSS
Stanford Sleepiness Scale (Hodes i sur, 1973)
1.
Osjećam se aktivno, živahno, budno
2.
Funkcioniram na visokoj razini, ali ne na vrhuncu
3.
Opušteno, ne potpuno budno, pristupačno
4.
Malo zbrkano, ne na vrhuncu, razočarano
5.
Umorno, nezainteresirano, usporeno
6.
Pospano, najradije bih legao/legla
7.
Na granici sna, teško se održavam budnim/budnom
(Dement i Vaughan, 2009., str. 357)
Karolinska skala pospanosti - KSS
Karolinska Sleepiness Scale (Åkerstedt i Gillberg, 1990)
1
2
3
4
5
6
7
8
9
Potpuno budno
Vrlo budno
Budno
Prilično budno
Niti budno niti pospano
S naznakama pospanosti
Pospano, ali se ne moram boriti kako bih ostao budan
Pospano, naznake borbe da ostanem budan
Jako pospano, borim se da ne zaspim, teško mi je ostati
budan
Samoiskazi o ponašanju

Epworth skala pospanosti
 Najčešće se koristi

Dobra inicijalna procjena ponašanja vezanih uz
pospanost koja mogu ometati normalno funkcioniranje
Epworth skala pospanosti - ESS
Epworth Sleepiness Scale (Johns, 1991)
Kolika je vjerojatnost da zadrijemate ili zaspite u navedenim situacijama?
0 – nikada ne bih zadrijemala
1 – izgledi da zadrijemam su neznatni
2 – izgledi da zadrijemam su umjereni
3 – izgledi da zadrijemam su veliki
Dok sjedim i čitam
0 1 2 3
Dok gledam TV
0 1 2 3
Dok neaktivno sjedim na javnom mjestu
0 1 2 3
Dok se kao suvozač vozim autom, oko 1h bez prekida
0 1 2 3
Kad prilegnem popodne
0 1 2 3
Dok sjedim i razgovaram
0 1 2 3
Dok sjedim na miru poslije objeda, a nisam pio/la alkohol
0 1 2 3
Dok sam u autu i trenutačno stojim zbog prometne gužve
0 1 2 3
(Dement i Vaughan, 2009., str. 359)
ESS i dug u spavanju
0-5
6-10
11-20
21-25
Slabi ili nepostojeći dug u spavanju
Umjereni dug u spavanju
Veliki dug u spavanju
Ekstremni dug u spavanju
ESS u uzorku odraslih

Nesanica = 2.2 ± 2.0

Zdrav čovjek = 5.9 ± 2.2

Student medicine = 7.4 ± 3.8

PLM poremećaj = 9.2 ± 4.0

Sindrom apneje u spavanju = 14.7 ± 3.6

Ozbiljna opstruktivna apneja = 17.2 ± 3.7

Narkolepsija = 17.5 ± 3.5

Idiopatska hipersomnija = 17.9 ± 3.1

Download Report