METODE ZA ISPITIVANJE SPAVANJA I POSPANOSTI 1. Psihologija spavanja i budnosti 2013./2014. Doc. dr. sc. Biserka Radošević-Vidaček Doc. dr. sc. Adrijana Košćec Metode u ispitivanjima spavanja Izvještavanje o spavanju/ponašanju Snimanje spavanja/ponašanja Upitnici Polisomnografija Povijest spavanja EEG, EOG, EMG Kvaliteta spavanja EKG, disanje, ostalo Cirkadijurna tipologija Uzorci krvi, hormona Dnevnici spavanja MSLT, MWT Skale Aktigrafija Kvaliteta spavanja Pospanost Neuropsihologija Mjere učinka (performance) Tehnike slikovnog prikazivanja mozga fMRI, PET Kvaliteta spavanja □ 15%-35% odraslih žali se na česte smetnje kvalitete spavanja □ Slaba kvaliteta spavanja je prateći simptom mnogih poremećaja spavanja te fizičkih i psihičkih bolesti □ Termin kvaliteta spavanja često se koristi, ali nije jednoznačno definiran □ individualne razlike u određenju kvalitete spavanja i njene važnosti Kvaliteta spavanja □ U užem smislu – događaji koji ometaju spavanje kao što su spontana buđenja ili apneje □ Ponekad se na kvalitetu spavanja gleda kao na aspekt spavanja koji je ortogonalan količini spavanja Varijacije u doživljaju samog spavanja bez obzira na njegove kvantitativne aspekte □ U širem smislu – kvantitativni aspekti spavanja (npr. trajanje spavanja i latencija uspavljivanja) i subjektivni aspekti spavanje (npr. dubina spavanja, osjećaj odmorenosti nakon spavanja) Mjerenje kvalitete spavanja Pojedinačna pitanja u upitnicima Jednostavne vizualno-analogne skale □ □ □ Ispituju samo pojedinačne aspekte kvalitete spavanja Dnevnici spavanja Objektivni pokazatelji izvedeni iz polisomnografije □ □ □ Obično ispituju različite aspekte spavanja: latencija uspavljivanja, ukupno trajanje spavanja, broj buđenja, trajanje budnosti nakon početka spavanja, efikasnost spavanja Standardizirani upitnici Pittsburgh indeks kvalitete spavanja (PSQI; Buysse i sur, 1989) PSQI □ Mjeri 7 komponenti kvalitete spavanja (24 čestica): Subjektivna kvaliteta spavanja Latencija uspavljivanja Trajanje spavanja Uobičajena efikasnost spavanja Smetnje u spavanju Korištenje farmakoloških sredstava Dnevno funkcioniranje Komponente izvedene iz kliničkog iskustva – područja koja kliničari najčešće procjenjuju kad se pojedinci žale na spavanje PSQI □ Rezultati za pojedine komponente i ukupni rezultat kvalitete spavanja □ Može se koristiti kao jednostavna screening mjera za određivanje dobrih i loših spavača (teoretski raspon 0-21, cut-off score: 5 bodova) □ Zadovoljavajuća pouzdanost (alpha=0,80; r1-2=0,85) □ Dokazi o konstruktnoj valjanosti (divergentnoj i konvergentnoj) izvedeni iz primjene upitnika na različitim populacijama pacijenata – upitnik se pokazao kao dobra mjera kvalitete spavanja i smetnji u spavanju. Jutarnjost-večernjost □ Cirkadijurni ritmovi – dnevne ritmičke fluktuacije u mnogim fiziološkim i psihološkim funkcijama: tjelesna temperatura lučenje hormona srčani ritam krvni tlak raspoloženje budnost (altertness) pospanost učinak Individualne razlike u fazi cirkadijurnih ritmovima: jutarnjost-večernjost Jutarnjost-večernjost □ Jutarnji i večernji “tipovi” razlikuju se prema rasporedu spavanja i budnosti □ vremenu kad preferiraju izvođenje aktivnosti □ ritmovima nekih fizioloških funkcija (tjelesna temperatura, raspoloženje, ponašanje) □ □ Večernji fleksibilniji □ bolje se adaptiraju na promjene u ritmu spavanja i budnosti do kojeg dolazi uslijed nekih vanjskih uzroka (promjene vremenskih zona, smjenski rad) Mjerenje jutarnjosti-večernjosti (JV/ME) Godina i autori 1976. Horne i Östberg 1979. Folkard, Monk i Lobban 1979. Šverko,Vidaček i Kaliterna Naziv upitnika Br. čestica Morningness - Eveningness Questionnaire (MEQ) 19 Circadian Type Questionnaire (CTQ) 20 Upitnik jutarnjosti-večernjosti - Forma za studente 12 2001. Košćec, Radošević-Vidaček i Kostović - SMEQ 1980. Torsvall i Åkerstedt Diurnal Type Scale (DST) 7 1981. Moog Marburger Questionnaire 20 1983. Mecacci i Zani MEQ - Italian Version 19 1984. Kerkhof MEQ - Dutch Version 19 MEQ - Japanese Version 19 Composite Scale of Morningness (CSM) 13 1990. Adan i Almirall MEQ -Spanish Version 19 1991. Adan i Almirall MEQ -Spanish Version A Reduced Scale 5 Morningness-Eveningness Scale for Children (MESC) 10 Basic Language Morningness Scale (BALM) 13 CSM - Thai Version 7 Munich Chronotype Questionnaire (MCTQ) 13 Upitnik jutarnjosti-večernjosti (AMEQ) 15 1986. Ishihara i sur. 1989. Smith, Reilly i Midkiff 1993. Carskadon,Vieira i Acebo 1993. Brown 1997. Pornpitakpan 2003. Roenneberg i sur. Vidaček i Radošević-Vidaček 1) 5) 05:00-07:29 0 07:30-08:59 1 09:00-14:00 2 2) 9) a) 0 b) 1 c) 2 6) a) 0 b) 1 c) 2 d) 2 3) 10) 07:00-08:59 0 09:00-10:59 1 11:00-16:00 2 7) a) 0 b) 1 c) 2 4) 22:00-23:59 0 24:00-24:59 1 01:00-03:30 2 a) 0 b) 0 c) 1 d) 2 11) 14:00-19:29 0 19:30-21:59 1 22:00-01:00 2 a) 0 b) 1 c) 2 d) 1 8) a) 0 b) 1 c) 1 d) 2 e) 2 18:00-22:29 0 22:30-23:59 1 24:00-03:00 2 12) 7:00-12:59 0 13:00-19:59 1 20:00-01:00 2 Dnevnici spavanja (sleep diary, sleep log) svakodnevno praćenje spavanja i ponašanja minimalno tjedan dana zahtijevaju veliku disciplinu, ali daju korisne podatke kod djece ispunjavanju roditelji, kod duševno oboljelih obitelj ili medicinsko osoblje ispunjavanje dnevnika: samo nakon buđenja prije spavanja i nakon buđenja Dnevnici spavanja – što sadrže raspored i trajanje spavanja - vrijeme odlaska na spavanje, vrijeme buđenja latencija uspavljivanja kvaliteta spavanja - broj i trajanje noćnih buđenja, subjektivna procjena kvalitete spavanja ponašanja tijekom dana koja mogu utjecati na spavanje raspored obroka, konzumacija alkohola i kofeina, tjelesna aktivnost, izlaganje svjetlu raspored i trajanje dodatnog spavanja različita subjektivna stanja - procjene umora, pospanosti, raspoloženja Dnevnici spavanja - primjeri http://www.nhs.uk/Livewell/insomnia/Documents/sleepdiary.pdf http://www.sleepforkids.org/pdf/SleepDiary.pdf http://helpguide.org/life/pdfs/sleep_diary.pdf http://www.sleepforscience.org/download/sleep_wake1.pdf Dnevnici spavanja - rezultati Dnevnici spavanja – zašto i kada Iscrpni kvalitativni i kvantitativni podaci o spavanju i budnosti priprema za laboratorijska mjerenja (istraživanje/dijagnostika) znanstvena istraživanja identifikacija ponašanja i navika koji ometaju spavanje utvrđivanje početnih obrazaca spavanja (baseline) prije nekog tretmana praćenje pridržavanja uputa tijekom tretmana/istraživanja Dnevnici spavanja i druge metode pouzdaniji od upitnika/anketa/intervjua – samoiskaz je manje osjetljiv na pogreške dosjećanja omogućavaju intraindividualne usporedbe ekonomičniji od laboratorijskih i aktigrafskih ispitivanja (novac, ljudi, vrijeme) Korelacije s drugim metodama PSG (Erdinger i sur., 2004) Aktigrafija (Gaina i sur., 2005) trajanje spavanja (TST) 0.73 0.92 / 0.95 trajanje budnosti unutar spavanja (WASO) 0.76 0.57 / 0.60 (broj buđenja) efikasnost spavanja (SE%) 0.66 latencija uspavljivanja (SOL) 0.48 0.75 / 0.71 Problem pospanosti Pospanost postaje problem kad počne ometati dnevno funkcioniranje Chernobyl, 1984 Challenger, 1986 Bhopal, 1986 Exxon Valdez, 1989 Prevalencija dnevne pospanosti □ Anketna ispitivanja □ 0.5-40% Excessive Daytime Sleepiness - opća populacija http://www.sleepeval.com/Dyssomnia_EDS_Review.htm 51% kod osoba s poremećajima spavanja naročito rizične skupine: smjenski radnici, mladi odrasli ljudi, starije osobe Laboratorijska ispitivanja potvrdila nalaze o rizičnim skupinama Odrednice pospanosti Količina spavanja akutna i kronična deprivacija spavanja adaptacije na kroničnu djelomičnu deprivaciju spavanja vjerojatno nema, barem što se tiče kognitivnog uratka (Van Dongen i sur, 2003) „Dug u spavanju” (sleep debt) razlika između ostvarene i potrebne količine spavanja Odrednice pospanosti Kvaliteta spavanja kratkotrajna buđenja (engl. brief arousals), vidljiva u EEGu, traju 3 -15 sekundi glavna posljedica: isprekidano spavanje i veći postotak plitkog spavanja uzroci ponekad poznati (npr. apneje, pokreti nogu, bol), a ponekad ne učestalost se povećava s dobi (starije osobe – dnevna pospanost) Odrednice pospanosti Cirkadijurni ritmovi (Rajaratnam i Arendt, 2001) Odrednice pospanosti Implikacije: nesanica ili napadi pospanosti u „neprimjerenim” dobima dana (smjenski radnici, putnici koji mijenjaju vremenske zone) ◦ Wake maintenece zones/forbidden zones for sleep Odrednice pospanosti Lijekovi i psihoaktivne tvari Lijekovi koji snižavaju aktivnost SŽS-a (benzodijazepini, barbiturati) Antihistaminici Beta-blokatori Stimulansi SŽS-a (amfetamini, modafinil) Kofein, nikotin, C vitamin, alkohol (interakcija s pospanošću) “sleepy driver with a minimum blood ethanol levels may be as dangerous as an alert driver who is legally intoxicated” Odrednice pospanosti Poremećaji spavanja Patologija SŽS-a: narkolepsija, idiopatska hipersomnija ↓ Oreksin (hipokretin) Rizični čimbenici Aktivnosti koje nisu u skladu s ritmom spavanja i budnosti smjenski radnici Socijalni čimbenici Status zaposlenja Bračni status Psihički poremećaji depresivni i anksiozni Mjerenje pospanosti Iskazi promatrača (bihevioralna opažanja) Samoiskazi: Introspekcija vlastitog stanja Iskazi o ponašanju Elektrofiziološke mjere Mjerenje učinka Bihevioralna opažanja Frekvencija zijevanja Zatvaranje očiju i pokreti glave – relativno kasni pokazatelji pospanosti Drijemanje na javnom mjestu Drijemanje za vrijeme vožnje Drijemanje za vrijeme sjedećih aktivnosti Introspekcija vlastitog stanja Skale raspoloženja (npr. skala AD ACL, POMS) Skale umora Vizualno analogne skale Standford skala pospanosti Karolinska skala pospanosti Vizualno-analogne skale Unipolarne i bipolarne Pospan Nimalo Izrazito Budan Dremljiv Stanford skala pospanosti - SSS Stanford Sleepiness Scale (Hodes i sur, 1973) 1. Osjećam se aktivno, živahno, budno 2. Funkcioniram na visokoj razini, ali ne na vrhuncu 3. Opušteno, ne potpuno budno, pristupačno 4. Malo zbrkano, ne na vrhuncu, razočarano 5. Umorno, nezainteresirano, usporeno 6. Pospano, najradije bih legao/legla 7. Na granici sna, teško se održavam budnim/budnom (Dement i Vaughan, 2009., str. 357) Karolinska skala pospanosti - KSS Karolinska Sleepiness Scale (Åkerstedt i Gillberg, 1990) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Potpuno budno Vrlo budno Budno Prilično budno Niti budno niti pospano S naznakama pospanosti Pospano, ali se ne moram boriti kako bih ostao budan Pospano, naznake borbe da ostanem budan Jako pospano, borim se da ne zaspim, teško mi je ostati budan Samoiskazi o ponašanju Epworth skala pospanosti Najčešće se koristi Dobra inicijalna procjena ponašanja vezanih uz pospanost koja mogu ometati normalno funkcioniranje Epworth skala pospanosti - ESS Epworth Sleepiness Scale (Johns, 1991) Kolika je vjerojatnost da zadrijemate ili zaspite u navedenim situacijama? 0 – nikada ne bih zadrijemala 1 – izgledi da zadrijemam su neznatni 2 – izgledi da zadrijemam su umjereni 3 – izgledi da zadrijemam su veliki Dok sjedim i čitam 0 1 2 3 Dok gledam TV 0 1 2 3 Dok neaktivno sjedim na javnom mjestu 0 1 2 3 Dok se kao suvozač vozim autom, oko 1h bez prekida 0 1 2 3 Kad prilegnem popodne 0 1 2 3 Dok sjedim i razgovaram 0 1 2 3 Dok sjedim na miru poslije objeda, a nisam pio/la alkohol 0 1 2 3 Dok sam u autu i trenutačno stojim zbog prometne gužve 0 1 2 3 (Dement i Vaughan, 2009., str. 359) ESS i dug u spavanju 0-5 6-10 11-20 21-25 Slabi ili nepostojeći dug u spavanju Umjereni dug u spavanju Veliki dug u spavanju Ekstremni dug u spavanju ESS u uzorku odraslih Nesanica = 2.2 ± 2.0 Zdrav čovjek = 5.9 ± 2.2 Student medicine = 7.4 ± 3.8 PLM poremećaj = 9.2 ± 4.0 Sindrom apneje u spavanju = 14.7 ± 3.6 Ozbiljna opstruktivna apneja = 17.2 ± 3.7 Narkolepsija = 17.5 ± 3.5 Idiopatska hipersomnija = 17.9 ± 3.1
© Copyright 2024 Paperzz