P17-18 Poremećaji spavanja Sleepless (2009) Justin Bradshaw Psihologija spavanja i budnosti 2013./14. Biserka Radošević-Vidaček Klasifikacija poremećaja spavanja Rezultati nekih epidemioloških istraživanja poremećaja spavanja 1 I. klasifikacija poremećaja DCSAD The Diagnostic Classification of Sleep and Arousal Disorders Objavljena u časopisu Sleep 1979. DCSAD I. DIMS: Disorders of initiating and maintaining sleep (insomnias) Poremećaji uspavljivanja i održavanja spavanja II. DOES: Disorders of excessive somnolence Poremećaji održavanja dnevne budnosti III. Disorders of the sleep-wake schedule Poremećaji rasporeda spavanja i budnosti IV. Dysfunctions associated with sleep, sleep stages or partial arousals (parasomnias) Poremećaji spavanja povezani s pojedinim stadijima spavanja ili djelomičnim buđenjem 2 II. Klasifikacija poremećaja ICSD International Classification of Sleep Disorders - ICSD 1990., revidirana 1997. ICSD 4 kategorije, 84 poremećaja drugačije grupiranje - na osnovi patofiziološkog koncepta o poremećajima 3 ICSD 1. 1.1. 1.2. 1.3. Dizsomnije Intrinzični poremećaji spavanja Ekstrinzični poremećaji spavanja Poremećaj cirkadijurnog ritma spavanja 2. Parasomnije 2.1. Poremećaji pobuđenosti 2.2. Poremećaji prijelaza iz spavanja u budnost 2.3. Parasomnije obično vezane uz REM spavanje 2.4. Ostale parasomnije 3. Poremećaji spavanja povezani s medicinskim/psihijatrijskim poremećajima 3.1. Povezani s psihičkim poremećajima 3.2. Povezani s neurološkim poremećajima 3.3. Povezani s drugim zdravstvenim poremećajima 4. Predloženi poremećaji spavanja III. Klasifikacija poremećaja ICSD-2 International Classification of Sleep Disorders version 2 – ICSD-2 2005. godine pragmatičnija klasifikacija, na osnovu kliničkih koncepata grupiranja poremećaja spavanja 4 IV. Klasifikacija poremećaja ICSD-3 Objavljivanje najavljeno u siječnju 2014. ICSD-2 – aktualna klasifikacija poremećaja 5 ICSD-2 8 kategorije, 85 poremećaja Bavi se samo dijagnozom poremećaja spavanja Isključena je lista postupaka za dijagnozu poremećaja spavanja Sekundarni poremećaji (zbog psihičkih,neuroloških i drugih medicinskih poremećaja) spavanja nisu uključeni Nema liste minimalnih i potpunih dijagnostičkih kriterija za pojedini poremećaj Uklonjen je kriterij ozbiljnosti/težine poremećaja ICSD-2 Kategorije poremećaja I. II. III. Insomnije Poremećaji disanja vezani uz spavanje Hipersomnije centralnog porijekla koje nisu rezultat poremećaja cirkadijurnih ritmova, poremećaja disanja vezanih uz spavanje ili drugih uzroka poremećenog noćnog spavanja IV. Poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja V. Parasomnije VI. Poremećaji pokreta vezani uz spavanje VII. Izolirani simptomi, normalne varijacije i neriješene kategorije VIII. Drugi poremećaji spavanja 6 Usporedba ICSD-2 klasifikacije i Međunarodne klasifikacije bolest i srodnih zdravstvenih problema, 10. revizija (International Classification of Diseases, ICD) Tablica 1 Tablica 2 I. Insomnije Skupine poremećaja koje karakteriziraju ponovljene poteškoće s početkom spavanja trajanjem spavanja čvrstinom (consolidation) spavanja kvalitetom javljaju se usprkos adekvatnog vremena i adekvatnih uvjeta za spavanje kao posljedicu imaju neku poteškoću koja je prisutna tijekom razdoblja budnosti 7 Uzroci Ohayon and MM, Guilleminault C. Epidemiology of Sleep Disorders. In: Lee-Chiong T (Ed). Sleep: A Comprehensive handbook. John Wiley & Sons 2006, 73-82. Pritužbe o insomniji s obzirom na etiologiju Ohayon and MM, Guilleminault C. Epidemiology of Sleep Disorders. In: Lee-Chiong T (Ed). Sleep: A Comprehensive handbook. John Wiley & Sons 2006, 73-82. 8 Opći kriteriji insomnije - A A. Pritužbe o poteškoćama s usnivanjem, poteškoćama s održavanjem spavanja preranom buđenju spavanju koje je kronično neodmarajuće ili loše kvalitete. Kod djece o poteškoćama izvještava osoba koja se brine za dijete a mogu se odnositi na uočeni otpor koje dijete pruža odlasku na spavanje kao i nemogućnost da dijete spava samostalno. 9 Opći kriteriji insomnije - B B. Poteškoće se javljaju usprkos odgovarajućim mogućnostima i odgovarajućim uvjetima za spavanje Opći kriteriji insomnije - C C. Prisutna je barem jedna od mogućih dnevnih poteškoća koje su vezane poremećeno noćno spavanje i. umor ili slabost ii. poteškoće vezanu uz pažnju, koncentraciju i pamćenje iii. problemi u socijalnim odnosima ili s obavljanjem posla, ili lošiji uspjeh u školi iv. lošije raspoloženje i razdražljivost v. dnevna pospanost vi. smanjena motivacija, razina energije i inicijativa vii. sklonost pogreškama i nesrećama na poslu i tijekom vožnje viii.napetost, glavobolje, gastrointestinalni simptomi kao reakcija na gubitak spavanja ix. uznemirenost ili brige zbog spavanja 10 Tri glavne promjene u klasifikaciji nesanica u odnosu na ICSD - I. Paradoksalna nesanica ranije je bila klasificirana kao “Kriva percepcija stanja spavanja” postoji nesklad između: izvještaja spavača o ozbiljnom obliku insomnije objektivnih pokazatelja postojanja poremećaja, kao i izraženosti poteškoća u dnevnom funkcioniranju ne gleda se na kategoriju isključivo kao krivu percepciju spavača Tri glavne promjene u klasifikaciji nesanica u odnosu na ICSD – II. Bihevioralna nesanica u djetinjstvu objedinjuje nekoliko kategorija iz ICSD fokus na poteškoće s usnivanjem i/ili održavanjem spavanja koje imaju identificirane bihevioralne uzroke jedan tip: stvorena je djetetova ovisnost o specifičnim aktivnostima i okolnostima u vrijeme odlaska na spavanje drugi tip: loše postavljene granice u vezi djetetovog otpora pri odlasku na spavanje 11 Tri glavne promjene u klasifikaciji nesanica u odnosu na ICSD – III. Insomnije koje su vezane uz psihološke ili medicinske poremećaje, ili ovisnost o drogama ili alkoholu karakterizirane su u odnosu na njihov glavni simptom a ne primarni poremećaj koji je s njima vezan ICSD-2 Vrste insomnija 1.1. Nesanica vezana uz prilagodbu (akutna nesanica) 1.2. Psihofiziološka nesanica 1.3. Paradoksalna nesanica 1.4. Idiopatska nesanica 1.5. Nesanica povezana s psihičkim poremećajima 1.6. Neodgovarajuća higijena spavanja 1.7. Bihevioralna nesanica u djetinjstvu 1.8. Nesanica vezana uz droge ili alkohol 1.9. Nesanica vezane uz medicinske poremećaje 1.10. Nesanica koja nije vezane uz droge, alkohol ili poznata fiziološka stanja (neorganska nesanica) NO 1.11. Fiziološka (organska) nesanica, NO 12 1.1. nesanica vezana uz prilagodbu Drugi nazivi: akutna nesanica prolazna nesanica kratkotrajna nesanica nesanica povezana sa stresom prolazna psihofiziološka nesanica poremećaj prilagodbe Nesanica vezana uz prilagodbu – dijagnostički kriteriji A. Simptomi zadovoljavaju kriterije za insomniju B. Problemi sa spavanje vremenski su povezani sa stresorom kojeg je moguće identificirati i koji je psihološke, psihosocijalne, interpersonalne, okolinske ili fizičke prirode C. Očekuje se prestanak problema kad stresor više ne bude prisutan ili kad se osoba adaptira na stresor. D. Problemi sa spavanjem traju kraće od tri mjeseca E. Probleme sa spavanjem ne može bolje objasniti neki drugi poremećaj spavanja, medicinski ili neurološki poremećaj, psihički poremećaj, upotreba lijekova ili uzimanje psihoaktivnih tvari 13 1.2. Psihofiziološka nesanica Drugi nazivi: naučena nesanica kondicionirana nesanica funkcionalno autonomna nesanica kronična nesanica primarna nesanica kronična somatizirana napetost unutrašnja pobuđenost bez psihopatologije Psihofiziološka nesanica dijagnostički kriteriji A i B A. Simptomi zadovoljavaju kriterije za insomniju B. nesanica je prisutna barem mjesec dana 14 Psihofiziološka nesanica dijagnostički kriteriji C C. Postoje dokazi o kondicioniranim poteškoćama sa spavanjem/ili povećanoj pobuđenosti u krevetu barem u jednom od navedenih oblika: I. II. III. Pretjerano fokusiranje na spavanje i povišena anksioznost vezana uz spavanje Poteškoće s usnivanjem u krevetu u željeno vrijeme ili tijekom planiranih dnevnih spavanja, ali nema poteškoća da se zaspi za vrijeme monotonih aktivnosti kad ne postoji namjera da se zaspi Bolje spavanje izvan kuće nego kod kuće IV. Mentalnu pobuđenost u krevetu karakteriziraju ili prisilne misli ili percipirana nemogućnost da se namjerno prestane s mentalnom aktivnošću koja sprječava uspavljivanje V. Povišena tjelesna napetost u krevetu koja se očituje u percipiranoj nesposobnosti da se tijelo opusti dovoljno da dozvoli početak spavanja Psihofiziološka nesanica dijagnostički kriteriji D D. Probleme sa spavanjem ne može bolje objasniti neki drugi poremećaj spavanja, medicinski ili neurološki poremećaj, psihički poremećaj, upotreba lijekova ili uzimanje psihoaktivnih tvari 15 1.3. Paradoksalna nesanica Drugi nazivi: kriva percepcija stanja spavanja subjektivna nesanica pseudo-nesanica subjektivne pritužbe o početku spavanja i poteškoćama da se održi spavanje bez objektivnih nalaza nesanica bez objektivnih nalaza hipohondrija vezana uz spavanje subjektivne pritužbe o spavanju Paradoksalna nesanica – dijagnostički kriteriji A i B A. Simptomi zadovoljavaju kriterije za insomniju B. nesanica je prisutna barem mjesec dana 16 Paradoksalna nesanica – dijagnostički kriteriji C C. Zadovoljen je barem jedan od navedenih kriterija: i. Pacijent izvještava o kroničnom obrascu s malo ili nimalo spavanja u većini noći ili o rijetkim noćima kad ostvaruje relativno normalno trajanje spavanja ii. Podaci iz dnevnika spavanja vođenog tijekom jednog ili više tjedana pokazuju prosječno trajanje spavanja daleko ispod poznatih vrijednosti za određenu dob, često bez spavanja uopće tijekom nekoliko noći tjedno, tipično nema dnevnog spavanja nakon takvih noći iii. Postoji konzistentan izraziti nesklad između objektivnih nalaza polisomnografije ili aktigrafije i subjektivnih procjena spavanja iz izvještaja o spavanju ili dnevnika spavanja pacijenta Paradoksalna nesanica – dijagnostički kriteriji D D. Može se uočiti barem jadno od navedenog: i. Pacijent izvještava o stalnoj ili gotovo stalnoj svijesti o podražajima iz okoliša tijekom većine noći ii. Pacijent izvještava o obrascu svjesnih misli ili razmišljanja tijekom većine noći dok ostaje u ležećem položaju. 17 Paradoksalna nesanica – dijagnostički kriteriji E E. Poteškoće koje se javljaju tijekom dana konzistentne s onima o kojima izvještavaju drugi pacijenti s insomnijom Mnogo blaže od očekivanih s obzirom na ekstremnu deprivaciju spavanja o kojoj pacijenti izvještavaju Nema izvještaja o nenamjernim epizodama spavanja tijekom dana, dezorijentiranosti, ili o ozbiljnim propustima zbog smanjenja budnosti ili pozornosti, čak i nakon noći za koju izjavljuju da uopće nisu spavali Paradoksalna nesanica – dijagnostički kriteriji F F. Probleme sa spavanjem ne može bolje objasniti neki drugi poremećaj spavanja, medicinski ili neurološki poremećaj, psihički poremećaj, upotreba lijekova ili uzimanje psihoaktivnih tvari 18 1.4. Idiopatska nesanica Drugi nazivi: nesanica od djetinjstva cijelo-životna nesanica nesanica koja se očituje već u djetinjstvu Idiopatska nesanica – dijagnostički kriteriji A, B i C A. Simptomi zadovoljavaju kriterije za insomniju. B. Tijek je poremećaja kroničan, što je vidljivo iz svakog od tri kriterija: i. Početak u razdoblju dojenčeta ili ranom djetinjstvu ii. Ne može se identificirati čimbenik koji mu prethodi ili uzročni čimbenik iii. Trajni tijek bez perioda održive remisije C. Probleme sa spavanjem ne može bolje objasniti neki drugi poremećaj spavanja, medicinski ili neurološki poremećaj, psihički poremećaj, upotreba lijekova ili uzimanje psihoaktivnih tvari. 19 1.5. Nesanica vezana uz psihičke poremećaje Drugi nazivi: nesanica povezana s psihopatologijom psihijatrijska nesanica nesanica vezana uz depresiju nesanica vezana uz anksiozni poremećaj Nesanica vezana uz psihičke poremećaje – dijagnostički kriteriji A, B, C i D A. Simptomi zadovoljavaju kriterije za insomniju B. Nesanica je prisutna barem mjesec dana C. Psihički poremećaj dijagnosticiran je prema standardnim kriterijima D. Nesanica je vremenski povezana s psihičkim poremećajem, međutim, u nekim slučajevima nesanica se može pojaviti nekoliko dana ili tjedana prije pojave psihičkog poremećaja 20 Nesanica vezana uz psihičke poremećaje – dijagnostički kriteriji E i F E. nesanica je izraženija više od uobičajenih problema sa spavanjem prisutnih kod tog psihičkog poremećaja = predstavlja izraziti problem ili predstavlja nezavisni fokus tretmana F. Probleme sa spavanjem ne može bolje objasniti neki drugi poremećaj spavanja, medicinski ili neurološki poremećaj, psihički poremećaj, upotreba lijekova ili uzimanje psihoaktivnih tvari 1.6. Neodgovarajuća higijena spavanja Drugi nazivi: loša higijena spavanja kršenje pravila higijene spavanja (“sleep hygiene abuse”) loše navike spavanja neregularne navike spavanja pretjerano spavanje tijekom dana ponašanja u neskladu s pravilima higijene spavanja 21 Neodgovarajuća higijena spavanja – dijagnostički kriteriji A i B A. Simptomi zadovoljavaju kriterije za insomniju B. nesanica je prisutna barem mjesec dana Neodgovarajuća higijena spavanja – dijagnostički kriteriji C C. Navike barem u jednom od navedenih oblika: i. Neodgovarajući raspored spavanja - često spavanje po danu, vrlo varijabilno vrijeme odlaska na spavanje i vrijeme buđenja, dugo vrijeme ležanja u krevetu ii. Uporaba proizvoda koji sadrže alkohol, nikotin, kofein, naročito u razdoblju prije odlaska na spavanje iii. Sudjelovanje u mentalno stimulirajućim aktivnosti ili emocionalno uznemirujućim aktivnostima preblizu vremenu odlaska na spavanje iv. Često korištenje kreveta za druge aktivnosti a ne samo za spavanje - gledanje televizije, čitanje, učenje, jedenje, razmišljanje, planiranje v. Propusti u održavanju okoliša pogodnog za spavanje 22 Neodgovarajuća higijena spavanja – dijagnostički kriteriji D D. Probleme sa spavanjem ne može bolje objasniti neki drugi poremećaj spavanja, medicinski ili neurološki poremećaj, psihički poremećaj, upotreba lijekova ili uzimanjem psihoaktivnih tvari 1.7. Bihevioralna nesanica u djetinjstvu Drugi nazivi: nesanica u djetinjstvu poremećaj spavanja vezan uz postavljanje granica (limit-setting sleep disorder) poremećaj vezan uz neodgovarajuće asocijacije s početkom spavanja 23 Bihevioralna nesanica u djetinjstvu – dijagnostički kriteriji A A. Djetetovi simptomi zadovoljavaju kriterije za insomniju na osnovi izvještaja roditelja ili druge odrasle osobe koja se brine o djetetu. Bihevioralna nesanica u djetinjstvu – dijagnostički kriteriji B I. Dijete pokazuje obrazac ponašanja koji je u skladu s jednim od dva tipa I. tip odnosi se na loše asocijacije s uspavljivanjem, uključuje: Produženi proces uspavljivanja koji zahtijeva postojanje posebnih uvjeta Jako problematične ili vrlo zahtjevne asocijacije s početkom spavanja Jako kašnjenje početka spavanja ili je spavanje na drugi način poremećeno kad asocijacije nisu prisutne Potrebnu da osoba koja se brine za dijete intervenira da bi dijete ponovo zaspalo kad se tijekom noći probudi 24 Bihevioralna nesanica u djetinjstvu – dijagnostički kriteriji B – II. II. tip odnosi se na loše postavljene granice budnosti, uključuje: 1. Poteškoće djeteta s početkom i održavanjem spavanja 2. Kolebanje djeteta da ode na spavanje ili odbijanje odlaska na spavanje u odgovarajuće vrijeme ili odbijanje djeteta da se vratiti u krevet nakon noćnog buđenja 3. Postavljanje nedovoljnih ili neodgovarajućih granica budnosti od strane osobe koja se brine za dijete da bi se mogle stvoriti zadovoljavajuća navika spavanja djeteta Bihevioralna nesanica u djetinjstvu – dijagnostički kriteriji C C. Probleme sa spavanjem ne može bolje objasniti neki drugi poremećaj spavanja, medicinski ili neurološki poremećaj, psihički poremećaj ili uzimanje lijekova 25 ICSD-2 I. II. III. Insomnije Poremećaji disanja vezani uz spavanje Hipersomnije centralnog porijekla koje nisu rezultat poremećaja cirkadijurnih ritmova, poremećaja disanja vezanih uz spavanje ili drugih uzroka poremećenog noćnog spavanja IV. Poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja V. Parasomnije VI. Poremećaji pokreta vezani uz spavanje VII. Izolirani simptomi, normalne varijacije i neriješene kategorije VIII. Drugi poremećaji spavanja Uključuje poremećaje pospanosti koji su izazvani disfunkcijom gornjih dišnih putova ili disfunkcijom mehanizama kontrole disanja 26 Glavna podjela Sindromi centralne apneje u spavanju Sindromi opstruktivne apneje u spavanju Sindromi hipoventilacije/hipoksije vezeni uz spavanje Drugi poremećaji disanja vezani uz spavanje Sindromi centralne apneje u spavanju Disfunkcija kontrole disanja dovodi do ponovljenih apneja iako su dišni putovi otvoreni Rjeđi je oblik od opstruktivne apneje Uzroci uključuju stanja kao što su to sistoličko zatajivanje srca (kod kojih su centralne apneje loš prognostički znak) spavanja na velikim visinama (iznad 4000 m nadmorske visine) 27 Sindromi opstruktivne apneje u spavanju Karakteristika: hipotonija mišića gornjih dišnih putova tijekom spavanja koja u različitoj mjeri dovodi do smanjenja protoka zraka i konačno do hipoksije i ponavljenih razbuđivanja Oblici Opstruktivna apneje u spavanju Opstruktivna hipoapneje Sindrom otpora gornjih dišnih putova Imaju visoku prevalenciju S porastom dobi i s povećanjem indeksa tjelesne mase raste njihova incidencija Definicija nekih pojmova Ograničenje protoka = smanjenje od 3% do 25% prethodno utvrđenog nazalnog protoka = sindrom otpora gornjih dišnih putova UASR Hipoapneja i apneja = minimalno traju 10 sekundi, protok smanjen barem 30%, prati ih desaturacija oksihemoglobina od 4% ili više Indeksi koji odražavaju frekvenciju hipoapneja i/ili apneja u satu (HI, AI, AHI) Podjela opstruktivnih apneja prema težini (The Academy of Sleep Medicine) Blaga Srednje teška Teška AHI 5–15 AHI 16–30 AHI >30 28 Sindromi hipoventilacije/hipoksije vezeni uz spavanje Sindrom centralne alveolarne hipoventilacije uključuje smanjeni nagon za disanjem uslijed neuromišićnih bolesti ili disfunkcija moždanog debla dovodi do noćne hipoksije i hiperkapnije (stanje povišenog parcijalnog tlaka ugljičnog dioksida u krvi) Drugi poremećaji disanja vezani uz spavanje Drugi respiratorni poremećaji sa simptomima vezanim uz spavanje uključuju astmu s napadima bronhospazma u ranim jutarnjim satima kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB) s noćnom hipoksijom 29 ICSD-2 I. Insomnije II. Poremećaji disanja vezani uz spavanje III. Hipersomnije centralnog porijekla koje nisu rezultat poremećaja cirkadijurnih ritmova, poremećaja disanja vezanih uz spavanje ili drugih uzroka poremećenog noćnog spavanja IV. Poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja V. Parasomnije VI. Poremećaji pokreta vezani uz spavanje VII. Izolirani simptomi, normalne varijacije i neriješene kategorije VIII. Drugi poremećaji spavanja Hipersomnije – Glavne skupine Narkolepsije Druge hipersomnije 30 Narkolepsija prepoznata pred više od jednog stoljeća uključuje prekomjernu dnevnu pospanost koja je obično povezana sa slabošću mišića koja je vezana uz emocije (cataplexy) preranom pojavom REM spavanja poremećaj nepoznate etiologije - čini se da nastaje uslijed disfunkcije hipokretinskog (oreksinskog) neurotransmiterskog sistema Narkolepsija – dijagnostički kriteriji A. Pacijent se žali na prekomjernu dnevnu pospanosti ili iznenadnu slabost mišića. B. Dnevna spavanja ili iznenadni napadi spavanja događaju se gotovo svakodnevno barem kroz 3 mjeseca. C. Iznenadni bilateralni gubitak tonusa posturalne muskulature događa se u vezi s intenzivnim emocijama (katapleksija). D. Pojava i. ii. iii. iv. paralize spavanja hipnagognih halucinacija automatskog ponašanja poremećene glavne epizode spavanja 31 Varijabilnost simptoma Narkolepsije - vrste Narkolepsija s katapleksijom Narkolepsija bez katapleksije Narkolepsija vezana uz medicinske poremećaje Narkolepsija, NO 32 Druge hipersomnije Idiopatska hipersomnija s dugim trajanjem spavanja Idiopatska hipersomnija bez dugog trajanja spavanja Ponavljajuća hipersomnija Klein-Levine sindrom Hipersomnija povezana s menstruacijom Bihevioralno izazvani sindrom nedovoljnog spavanja Hipersomnija zbog medicinskih stanja Hipersomnija zbog psihoaktivnih tvari Hipersomnija koja nije rezultat psihoaktivnih tvari, ili poznatih fizioloških stanja (neorganska hipersomnija, NO) Fiziološka (organska) hipersomnija, NO Idiopatska hipersomnija poremećaj sličan narkolepsiji, ali manje dobro definiran prekomjerna pospanost bez katapleksije i bez poremećaja u vremenu pojave REM spavanja 33 Ponavljajuća hipersomnija Vrlo je rijedak poremećaj Karakteriziran s periodima produženog spavanja (18-20 sati) koji traju danima ili tjednima Često su takvi period spavnaja povezani s drugim poremećajima ponašanja (prekomjerno jedenje, hiperseksualnost …) - Kleine-Levine sindrom Bihevioralno izazvan sindrom nedovoljnog spavanja glavni je društveni problem kod kojeg voljna deprivacija spavanja može smanjiti budnosti i kognitivne sposobnosti 34 Drugi uzroci hipersomnije Lijekovi i nedopuštena uporaba droga Neka medicinska stanja, npr. Parkinsonova bolest i demencija ICSD-2 I. II. III. Insomnije Poremećaji disanja vezani uz spavanje Hipersomnije centralnog porijekla koje nisu rezultat poremećaja cirkadijurnih ritmova, poremećaja disanja vezanih uz spavanje ili drugih uzroka poremećenog noćnog spavanja IV. Poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja V. Parasomnije VI. Poremećaji pokreta vezani uz spavanje VII. Izolirani simptomi, normalne varijacije i neriješene kategorije VIII. Drugi poremećaji spavanja 35 ICSD-2 Poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja A. Problemi sa spavanjem koji su stalno prisutni ili se ponavljaju uslijed I. II. Promijenjeg cirkadijurnog sustava Neskalada između endogenih cirkadijurnih ritmova i egzogenih faktora koji utječu na raspored i trajanje spavanja B. Problemi dovode do nesanice ili/i prekomjerne pospanosti C. Problemi sa spavanjem povezani su lošijih socijalnim funkcioniranjem, u školi, na poslu ICSD-2 Poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja Primarni poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja Bihevioralno izazvani poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja 36 Primarni poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja 1 odgođena faza spavanja (engl. delayed sleep phase type) Aktogram iz Dagan Y, Borodkin K, Ayalon L. Advanced, delayed, irregular, and free-running sleepwake disorders. In: Lee-Chiong T (Ed). Sleep: A Comprehensive handbook. John Wiley & Sons 2006, 383-8. Primarni poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja 2 pomak faze spavanja unaprijed (engl. advanced sleep phase type) Aktogram iz Dagan Y, Borodkin K, Ayalon L. Advanced, delayed, irregular, and free-running sleepwake disorders. In: Lee-Chiong T (Ed). Sleep: A Comprehensive handbook. John Wiley & Sons 2006, 383-8. 37 Primarni poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja - 3 nepravilan obrazac spavanja i budnosti (engl. irregular sleepwake type) Aktogram iz Dagan Y, Borodkin K, Ayalon L. Advanced, delayed, irregular, and free-running sleepwake disorders. In: Lee-Chiong T (Ed). Sleep: A Comprehensive handbook. John Wiley & Sons 2006, 383-8. Primarni poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja 4 ritam spavanja i budnosti koji ne traje 24 sata (eng. free-running type) Aktogram iz Dagan Y, Borodkin K, Ayalon L. Advanced, delayed, irregular, and free-running sleepwake disorders. In: Lee-Chiong T (Ed). Sleep: A Comprehensive handbook. John Wiley & Sons 2006, 383-8. 38 Drugi primarni poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja poremećaj cirkadijurnog ritma spavanja vezan uz medicinska stanja primarni (organski) poremećaj cirkadijurnog ritma spavanja, neodređeni drugi fiziološki (organski) poremećaji cirkadijurnog ritma, neodređeni Bihevioralno izazvani poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja Nisu rezultat uzimanja psihoaktivnih tvari ili poznatih fizioloških stanja vezan uz promjene vremenskih zona (engl. jat lag type) vezan uz rad u smjenama (engl. shift work type) 39 Jet leg Vezni uz problem adaptacije unutrašnjeg ritam i rasporeda spavanja na nagle promjene vremenskih oznaka Let na istok – treba pomaknuti raspored spavanja i fazu unutrašnjeg sata u ranije vrijeme Let na zapad – treba pomaknuti raspored spavanja i fazu unutrašnjeg sata u kasnije vrijeme Originalni let Denver, Frankfurt, Prag promijenjen u let Zagreb, Bangkok, Tokyo Jet leg – upotreba malatonina i svjetla za pomak faze ritmova Put na istok Put na zapad 40 Poremećaj spavanja vezan uz smjenski rad A. Postoji pritužba na nesanicu ili prekomjernu pospanost koja je vremenski povezana s radnim vremenom koji zahtijeva neuobičajeni raspored spavanja B. Simptomi u vezi sa smjenskim rasporedom traju barem mjesec dana C. Dnevnici spavanja (i aktigrafija) kroz 7 dana pokazuju neusklađenost između unutrašnjeg ritma i rasporeda spavanja D. Probleme sa spavanjem ne može bolje objasniti neki drugi poremećaj spavanja, medicinski ili neurološki poremećaj, psihički poremećaj, upotreba lijekova ili uzimanjem psihoaktivnih tvari Smjenski rad Noćni rad, rana jutarnja smjena, rotirajući smjenski sustav Hrvatska istraživanja u Laboratoriju za psihofiziologiju rada / psihologiju Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada Stjepan Vidaček, Ljiljana Kaliterna, Biserka Radošević Vidaček i suradnici 41 ICSD-2 I. II. III. Insomnije Poremećaji disanja vezani uz spavanje Hipersomnije centralnog porijekla koje nisu rezultat poremećaja cirkadijurnih ritmova, poremećaja disanja vezanih uz spavanje ili drugih uzroka poremećenog noćnog spavanja IV. Poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja V. Parasomnije VI. Poremećaji pokreta vezani uz spavanje VII. Izolirani simptomi, normalne varijacije i neriješene kategorije VIII. Drugi poremećaji spavanja Parasomnije Neugodni ili neželjeni oblici ponašanja ili iskustva koja su predominantno ili isključivo vezana uz period spavanja Ranije gledanje: jedinstveni fenomen često pripisivane psihijatrijskim poremećajima Danas: veći broj različiih fenomena koji se mogu dijagnosticirati i liječitir većina nije manifestacija psihijatrijskih poremećaja češće nego što se mislilo 42 Parasomnije Fenomen koji je vezan uz reorganizaciju mozgovne aktivnosti kroz različita stanja kod prijelaza iz jednog stanja u drugo Budnost i spavanje nisu stanja „sve ili ništa”, nisu međusobno potpuno isključiva stanja Ključ za razumijevanje parasomnija: Spavanje nije globalni fenomen ili fenomen koji zahvaća cijeli mozak Različite varijable koje određuju stanje budnosti, NREM-a i REM-a mogu postojati istovremeno ili se vrlo brzo izmjenjivati ICSD-2: Parasomnije Podjela Poremećaji razbuđivanja (iz NREM spavanja) Parasomnije obično povezane s REM spavanjem Druge vrste parasomnija 43 ICSD-2: Parasomnije - Poremećaji razbuđivanja (iz NREM spavanja) Smetenost pri buđenju Česta kod djece (pokreti u krevetu, bacanje, neutješno plakanje …) Prevalencija kod odraslih 4% Mjesečarenje Prevalencija u djetinjstvu 1-17%, najviše u dobi 11 12 gdoina, kod odraslih 4% Mirno ili agitirano, različite kompleksnosti i trajanje Noćni strahovi Vrisak, panika, motorna aktivnost, neutješnost, kompletna ili djelomična amnezija za događaj Benigni (češće) ili nasilni Prevalencija kod odraslih 4-5% ICSD-2: Parasomnije - Parasomnije obično povezane s REM spavanjem Poremećaj ponašanja u REM spavanju Stariji muškarci Prevalencija 0,5% Ponavljajuća izolirana paraliza spavanja Atonija koja se nastavlja u budnost 33% normalne populacije Noćne more 10-50% djece u dobi 3-6 god Obično spontano nestaju Dio nastavlja doživljavati more i u adolescenciji i odrasloj dobi 44 ICSD-2: Druge vrste parasomnija Druge parasomnije Disocijativni poremećaji vezani uz spavanje Enureza u spavanju Stenjanje u spavanju Sindrom eksplozije u glavi Halucinacije povezane sa spavanjem Poremećaj jedenja povezan sa spavanjem Parasomnije, neodređene Parasomnije vezane uz psihoaktivne supstancence Parasomnije vezane uz medicinska stanja ICSD-2 I. II. III. Insomnije Poremećaji disanja vezani uz spavanje Hipersomnije centralnog porijekla koje nisu rezultat poremećaja cirkadijurnih ritmova, poremećaja disanja vezanih uz spavanje ili drugih uzroka poremećenog noćnog spavanja IV. Poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja V. Parasomnije VI. Poremećaji pokreta vezani uz spavanje VII. Izolirani simptomi, normalne varijacije i neriješene kategorije VIII. Drugi poremećaji spavanja 45 ICSD-2 Poremećaji pokreta Sindrom nemirnih nogu RLS Periodični pokreti u spavanju PLM Grčevi u nogama u spavanju Škripanje zubima u spavanju Poremećaj ritmičnih pokreta u spavanju Poremećaj pokreta u spavanju, neodređeno Poremećaj pokreta u spavanju vezan uz psihoaktivne tvari Poremećaj pokreta u spavanju vezan u medicinska stanja Dodatna literatura The International Classification of Sleep Disorders, Revised, AASM 2001 Reite M, Ruddy J, Nagel K. Evaluacija i liječenje poremećaja spavanja. Zagreb: Naklada Slap 2003. 46
© Copyright 2024 Paperzz
