Dijagnostika i terapija poremećaja spavanja Psihologija spavanja i budnosti 2013./2014. Doc. dr. sc. Biserka Radošević-Vidaček Doc. dr. sc. Adrijana Košćec Glavni simptomi i pritužbe pacijenata (Kryger, Roth i Dement, 2005) Poteškoće s uspavljivanjem ili održavanjem spavanja „Ne mogu zaspati” „Često se budim i ne mogu ponovo zaspati” Prekomjerno spavanje ili prekomjerna dnevna pospanost „Previše spavam” „Jako mi se spava preko dana” Neobična ponašanja ili doživljaji tijekom spavanja „Kad spavam događaju mi se čudne stvari” „Rekli su mi da se neobično ponašam tijekom spavanja” Dijagnostička procjena Intervju Intervju s pacijentom Intervju s partnerom / članom obitelji Liječnički pregled Psihološka obrada Dijagnostička ispitivanja Upitnici i skale za procjenu simptoma i mogućih uzroka smetnji spavanja Intervju Sociodemografski podaci Detaljna anamneza spavanja – temelj dijagnoze Glavna pritužba (iskazana riječima pacijenta) Simptomi vezani uz spavanje Dnevni simptomi Karakteristike spavanja (detaljno kao u dnevniku spavanja) Navike spavanja (rituali, ambijentalni uvjeti) Dnevni raspored (radne navike) Dnevno funkcioniranje Lijekovi / psihoaktivne tvari Obiteljska anamneza Primjer: http://www.ncmc-hospital.com/sites/default/files/Images/Sleep%20Interview%20Questionnaire.pdf Simptomi i pritužbe Dnevni simptomi Inercija spavanja Umor nakon buđenja Jutarnja glavobolja Dnevna pospanost Atake spavanja Umor tijekom dana Iscrpljenost Automatska ponašanja Katapleksija “Nemirne noge” Simptomi vezani uz spavanje Poteškoće s uspavljivanjem Hipnagogne i hipnopompne halucinacije Nevoljni pokreti nogu Narušen kontinuitet spavanja Noćno plakanje Noćna motorička aktivnost Apneje Hrkanje Noćna tahikardija Paraliza spavanja Prerano jutarnje buđenje „Nemirne noge” Liječnički pregled utvrditi simptome koji mogu uzrokovati ili pridonijeti razvoju poremećaja spavanja posebno značajni kardiovaskulrni, respiratorni, neurološki sustavi (dominantni poremećaji spavanja), ali i svi ostali važnost poznavanja medicine spavanja za liječnike opće prakse Psihološka procjena Identifikacija psiholoških čimbenika koji pridonose razvoju i/ili održavanju poremećaja spavanja Dijagnoza ili isključivanje psihičkih poremećaja i neurokognitivnih disfunkcija Kreiranje preporuka za tretman poremećaja spavanja važnost poznavanja medicine (i psihologije) spavanja i budnosti za psihologe! Dijagnostička ispitivanja Provode se kako bi se testirala radna dijagnoza i olakšala odluka o odgovarajućem tretmanu Radiološka i laboratorijska testiranja (hormonalna testiranja, plućna funkcija, krvna slika…) Dnevnici spavanja i aktigrafija Nesanica Poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja PSG i MSLT Apneja Narkolepsija RLS, PLMS Epilepsija u spavanju Parasomnije Primjeri upitnika za procjenu simptoma i mogućih uzroka smetnji spavanja PSQI Specifični uzroci smetnji spavanja Insomnia Sevirity Index Presleep Arousal Scale Insomnia Symptom Questionnaire Dysfunctional Beliefs and Attitudes about Sleep Scale (DBAS-16) Kvaliteta spavanja Dnevna pospanost i umor Epworth Sleepiness Scale (ESS) Neki ostali upitnici Standford Sleepiness Scale (SSS) Sleep Hygiene Practice Scale The Fatigue Severity Scale (FSS) Sleep Environment Questionnaire Cirkadijurne preferencije The Sleep Disorders Screening Checklist Composite Scale of Morningness (CSM) Munich ChronoType Questionnaire (MCTQ) Sleep Disorder Questionnaire Berlin Questionnaire POREMEĆAJI USPAVLJIVANJA I ODRŽAVANJA SPAVANJA 1. Nesanice Primarna Nesanica vezana uz prilagodbu (akutna nesanica) Psihofiziološka nesanica Paradoksalna nesanica Idiopatska nesanica Neodgovarajuća higijena spavanja Bihevioralna nesanica u djetinjstvu Sekundarna Psihijatrijski poremećaji Tjelesne bolesti Lijekovi ili ovisnost U sklopu drugih poremećaja spavanja 2. Sindrom nemirnih nogu (Restelss Legs Syndrome, RLS) Prevalencija: oko 10% (3% umjereni do teški) Klinička slika: Neugodni osjećaji „gmizanja-puzanja” ili trnci (parestezije) obično u listovima nogu s neizdrživom potrebom da se noge pomiču Teškoće se pogoršavaju s mirovanjem (ležanje, sjedenje), a smanjuju pokretanjem Izraženi cirkadijurni ritam simptoma: pogoršanje u večernjim satima i noću (maksimum nakon ponoći) Poteškoće s uspavljivanjem i česta buđenja (>80% pacijenata) Pretjerani dnevni umor ili pospanost Dijagnoza RLS-a Klinička slika RLS-a PSG s dodatnim bilateralnim EMG-om za prednji goljenični mišić ↑ latencija uspavljivanja, ↓ efikasnost spavanja, ↓ trajanje spavanja većina pacijenata s RLS ima i stereotipne pokrete tijekom spavanja (PLMs) (Kryger, Roth i Dement, 2005) http://www.youtube.com/watch?v=k2eGoHk9AAc http://www.youtube.com/watch?v=3xvmdOb1aOQ Liječenje RLS-a Farmakološko: Dopaminergički agonisti su prvi izbor radi učinkovitosti i manje nuspojava od ostalih lijekova (opioidi, antikonvulzanti, benzodijazepini) Liječenje je samo simptomatsko (ne utječe se na tijek bolesti) željezo Nefarmakološko: Održavanje dobre higijene spavanja Izbjegavanje konzumacije alkohola i kofeina Redovita planirana tjelesna aktivnost http://www.rls.org/ POREMEĆAJI ODRŽAVANJA BUDNOSTI (HIPERSOMNIJE) 1. Narkolepsija Prevalencija: 0.05% (narkolepsija-katapleksija) Klinička slika (narkoleptična klinička tertrada): Imperativne atake spavanja, odn. neizdrživa dnevna pospanost – kratko osvježavajuće spavanje 10-15min (100%) 2. Katapleksija - često trigerirana snažnim emocionalnim podražajima (60-70%) 3. Paraliza spavanja (20-30%) 4. Halucinacije – najčešće hipnopompne, ali i hipnagogne, taktilne, levitacija, izvantjelesna iskustva (20-30%) 1. patološka protruzija REM spavanja u budnost (2, 3 i 4) Dijagnoza narkolepsije Klinička slika Prekomjerna dnevna pospanost i atake spavanja MSLT Prosječna MSLT latencija ≤ 8 minuta ≥ 2 SOREMP (inicijalni REM) Genetičko testiranje (HLA DQB1*0602) Mjerenje hipokretina (oreksina) u cerebrospinalnoj tekućini Testovi za procjenu alertnosti: testovi učinka, psihomotorni testovi Liječenje narkolepsije Farmakološko: Prekomjerna dnevna pospanost Stimulatori: • Amfetamini (ovisnost, tolerancija!) • Modafinil (danas prvi izbor) Katapleksija • Triciklički antidepresivi (ranije) • Sodium oxybate (trenutno prvi izbor za narkolepsiju s katapleksijom ) Nefarmakološko: Grupe potpore (česta reaktivna depresija kod pacijenata) Profesionalna orijentacija (izbjegavati kontraindicirane poslove) Planirano kratko dnevno spavanje (scheduled naps) Nužno kombinirati lijekove s nefarmakološkim mjerama! http://www.narcolepsynetwork.org/ 2. Opstruktivna apneja u spavanju Prevalencija: 4% m (3-8%), 2% ž (40-65g; prije i poslije niža za oba spola) Klinička slika: Hrkanje, brektanje, „hvatanje zraka”, prestanak disanja za vrijeme spavanja Dnevna pospanost (često se zamijenjuje s umorom) Debljina Oslabljeno kognitivno funkcioniranje i usporene psihomotorne reakcije Prometne nesreće (4-7x češće od usporedne populacije) Kardiovaskularne bolesti (kod neliječene apneje) Dijagnoza opstruktivne apneje u spavanju Klinička slika: (prekomjerna) dnevna pospanost + hrkanje + debljina često dovoljni za postavljanje dijagnoze Noćna PSG praćena MSLT-om Skraćeno trajanje dubokih stadija i REM-a Česta buđenja Apneje praćene desaturacijom kisika na perferiji Apneje i hipnopeje tijekom spavanja se progresivno povećavaju s dubinom spavanja i pojavom REM-a MSLT – patološka pospanost Subjektivna pospanost isto često visoka (ESS) Liječenje opstruktivne apneje u spavanju CPAP (Continuos Positive Airway Pressure) http://www.udruga-apneja.hr/toppage1.htm Kirurški zahvati (npr. UPPP – Uvulopalatopharyngoplasty) Higijena spavanja (prilagodba položaja, izbjegavanje hipnotika, nikotina i alkohola) Smanjenje tjelesne težine POREMEĆAJI RASPOREDA BUDNOST/SPAVANJE 1. Poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja Nesklad u fazi između endogenog cirkadijurnog sustava i okolinskih faktora koji djeluju na raspored i trajanje spavanja Poremećaj odgođene faze spavanja (DSPD) Prevalencija: 7% adolescenti, 0.7% srednja dob Poteškoće s uspavljivanjem (obično prije 2:00h) Poteškoće s ustajanjem ujutro Prekomjerna dnevna pospanost (maksimalna ujutro) Poremećaj pomaka faze spavanja unaprijed (ASPD) Prevalencija: 1% (društvena norma – nisu dijagnosticirani) Izrazita pospanost u kasnim popodnevnim i ranim večernjim satima Izrazito rana jutarnja buđenja (2:00-5:00h) Dijagnostika poremećaja cirkadijurnog ritma spavanja Klinička slika poremećaja uz narušeno dnevno funkcioniranje Odstupanje od željenog/poželjnog rasporeda spavanja ≥ 3h Dnevnici spavanja i aktigrafija min. 7 dana Upitnici jutarnjosti-večernjosti (opcionalno) Tretman poremećaja cirkadijurnog ritma spavanja Higijena spavanja Kronoterapija - bihevioralna tehnika u kojoj se spavanje sustavno pomiče prema sve kasnijem ili ranijem odlasku na spavanje Terapija svjetlom: Izlaganje jakom svjetlu ujutro – pomak faze CR unaprijed Izlaganje jakom svjetlu navečer – odgađanje faze CR Melatonin: Uzimanje melatonina kasno poslijepodne ili navečer – pomak faze CR unaprijed Uzimanje melatonina ujutro – odgađanje faze CR Bihevioralno izazvani poremećaji cirkadijurnog ritma spavanja Sindrom promjene vremenskih zona; sindrom “mlažnjačke iscrpljenosti” (Jet Lag) Poremećaj spavanja povezan sa smjenskim radom POREMEĆAJI SPAVANJA POVEZANI S POJEDINIM STADIJIMA SPAVANJA ILI DJELOMIČNIM BUĐENJEM PARASOMNIJE Primarne – ovisne o stadiju spavanja NREM Sleep Normal: sleep starts ▪ Motor ▪ Sensory (visual, auditory, somesthetic) ▪ Exploding head syndrome ▪ Explosive tinnitus REM Sleep Normal ▪ Sleep paralysis ▪ Hypnagogic and hypnopompic hallucinations Abnormal ▪ REM sleep behavior disorder ▪ REM-related painful erections ▪ Dream anxiety attacks (nightmares) Abnormal: disorders of arousal ▪ Confusional arousals ▪ Sleepwalking ▪ Sleep terrors Miscellaneous Nocturnal groaning (catathrenia) Bruxism Enuresis Rhythmic movement disorder Propriospinal myoclonus Somniloquy (sleeptalking) 1. Poremećaji razbuđivanja Mozak je dovoljno budan da izvodi vrlo složena ponašanja, ali i dovoljno spava da osoba nema svijest ili odgovornost za ta ponašanja. Mjesečarenje ili somnambulizam („hodanje u spavanju”) –parcijalno buđenje s automatiziranim motoričkim ponašanjem bez svjesne kontrole. Prevalencija: djeca do 17% (11-12g!), odrasli 4% Noćni strah ili pavor nocturnus – intenzivni, ponekad i ekstremni, neutješni strah koji obično započinje vriskom; praćen je paničnim ponašanjem, lupanjem rukama, trčanjem po sobi, nakandnim plakanjem. Amnezija na događaj gotovo redovita. Prevalencija: odrasli 4-5% Smetenost pri buđenju – dezorijentacija, usporen govor i mišljenje, neprikladno ponašanje. Kod djece neutješno plakanje i simptomi nalik noćnim strahovima. Prevalencija: odrasli 4% Dijagnoza poremećaja razbuđivanja Intervju s pacijentom i članovima obitelji / partnerom u krevetu Proširena PSG (s kamerom): Parasomnije se najčešće javljaju u stadijima 3 i 4 NREM spavanja, ali se mogu javiti u bilo kojem stadiju NREM-a Često potrebno nekoliko noći snimanja da bi se događaj „uhvatio” Liječenje poremećaja razbuđivanja Poremećaj najčešće prođe sam od sebe i nema značajnih posljedica (posebno u djetinjstvu) Liječenje potrebno u težim slučajevima, naročito kad postoji opasnost od samoozlijeđivanja ili ozlijeđivanja drugih Farmakološko: Triciklički antidepresivi Benzodijazepini Nefarmakološko: Tehnike opuštanja Izbjegavanje deprivacije spavanja i nekih lijekova (sa sedativnim svojstvima, antihistaminici, kombinacija) Anticipatorna buđenja kod djece 2. Poremećaj ponašanja u REM spavanju (REM sleep Behavior Disorder, RBD) Odsutnost atonije skeletnih mišića tijekom REM spavanja što dovodi do toga da osoba izvodi svoje snove http://www.youtube.com/watch?v=rFXYRQ9xPUA Klinička slika: Izrazita aktivnost tijekom spavanja obično praćena s vrlo živopisnim snovima, često nasilnog karaktera Aktivnost može rezultirati ozljedama (modrice, rane, lomovi) Pacijenti ponekad poduzimaju zaštitne mjere da ne bi ozlijedili sebe ili partnera u krevetu Najčešće pogađa starije muškarce Mnogi kasnije razviju neurodegenerativne bolesti (npr. Parkinsonovu bolest) Dijagnoza RBD-a Intervju s pacijentom i partnerom u krevetu Obavezno polisomnografsko snimanje REM spavanje: povremena odsutnost mišićnog tonusa prekomjerna količina mišićnih trzaja veliki tjelesni pokreti i složene, često nasilne aktivnosti koje koreliraju s iskazanim sadržajem snova Neurološki i psihijatrijski pregled MSLT (radi povezanosti RBD-a i narkolepsije) Liječenje RBD-a Farmakološko: 90% pacijenata dobro reagira na klonazepam – vrstu benzodijazepina Nefarmakološko: Osiguravanje od ozlijeda
© Copyright 2024 Paperzz