Poglavlje 6

Ponuda, Potražnja, i
Državne ekonomske
politike
Copyright © 2004 South-Western
6
Ponuda, Potražnja i Državne
ekonomske politike
•  Na slobodnom, ne reguliranom tržišnom
sustavu, tržišne sile uspostavljaju ravnotežnu
cijenu i količinu razmjene.
•  Iako ravnotežni uvjeti mogu biti efikasni,
također to ne mora značiti da su svi sudionici na
tržištu i zadovoljni.
•  Jedna od uloga ekonomista je da koristeći
ekonomsku teoriju pomažu u razvoju politika.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
KONTROLE CIJENA
•  Najčešće se koriste kada kreatori politika
vjeruju da je tržišna cijena nepoštena i za kupce
i za prodavatelje.
•  Rezultati toga su državno određeni cjenovni
plafoni i cjenovni pragovi.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
KONTROLE CIJENA
•  Cjenovni plafon
•  Zakonski maksimum cijene po kojoj dobro može
biti prodano.
•  Cjenovni prag
•  Zakonski minimum cijene po kojoj dobro može biti
prodano.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Kako plafoniranje cijena utječe na tržišni ishod
•  Dva su rezultata moguća, kada država nametne
cjenovni plafon na tržištu:
•  Cjenovni plafon nije obvezujuć, u slučaju da je
cijena koja uravnotežuje ponudu i potražnju ispod
plafona.
•  U slučaju da je ravnotežna cijena iznad plafona,
plafon je obvezujuće ograničenje na tržištu.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Slika 1 Tržište s cjenovnim plafonom
(a) Cjenovni plafon koji nije obvezujuć
Cijena
korneta
sladoleda
Ponuda
$4
Cjenovni
plafon
3
Ravnotežna
cijena
Potražnja
0
100
Ravnotežna
količina
Količina
korneta
sladoleda
Slika 1 Tržište s cjenovnim plafonom
(b) Cjenovni plafon koji je obvezujuć
Cijena
korneta
sladoleda
Ponuda
Ravnotežna
cijena
$3
2
Cjenovni
plafon
Manjak
Potražnja
0
75
125
Ponuđena
količina
Tražena
količina
Količina
korneta
sladoleda
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning
Kako plafoniranje cijena utječe na tržišni ishod
•  Efekti plafoniranja cijena
•  Plafoniranje cijena kreira
•  manjak, zato jer QD > QS.
•  Primjer: Manjak benzina 1970-ih godina
•  ne cjenovna racionalizacija
•  Primjer: Dugi redovi čekanja, diskriminacija od strane
prodavača (samo prijateljima)
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
PRIMJER ZA PROUČAVANJE: REDOVI NA
BENZINSKOJ CRPKI
•  1973, OPEC je povisila cijene sirove nafte
na svjetskom tržišt nafte.
•  Što je bio uzrok dugih redova na
benzinskim crpkama?
•  Ekonomisti krive vladu a ne OPEC,
zbog propisa koji su ograničili
cijenu koju naftne kompanije mogu
naplaćivati za benzin.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Slika 2 Tržište benzina s cjenovnim plafonom
(a) Cjenovni plafon na benzin nije obvezujuć
Cijena
benzina
Ponuda, S1
1. U početku,
cjenovni
plafon
nije
obvezujuć...
Cjenovni plafon
P1
Potražnja
0
Q1
Količina
benzina
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning
Slika 2 Tržište benzina s cjenovnim plafonom
(b) Cjenovni plafon na benzin je obvezujuć
Cijena
benzina
S2
2. . . . ali kada
ponuda padne. . .
S1
P2
Cjenovni plafon
3. . . . cjenovni
plafon postaje
obvezujuć...
P1
4. . . .
što
rezultira
manjkom.
Potražnja
0
QS
QD Q1
Količina
benzina
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning
PRIMJER ZA PROUČAVANJE: Kontrola rente
na kratki i dugi rok
•  Kontrola rente predstavlja plafon na rentu koju
kućevlasnici mogu naplatiti svojim stanarima.
•  Cilj ove politike je pomoći siromašnima čineći
cijenu stanovanja prihvatljivijom.
•  Jedan ekonomist je kontrolu rente nazvao
“najboljim načinom nakon bombardiranja, da se
uništi grad”
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Slika 3 Kontrola rente na kratki i dugi rok
(a) Kontrola rente na kratki rok
(ponuda i potražnja su neelastične)
Cijena
stanova za
iznajmljivanje
Ponuda
Kontrolirana renta
manjak
Potražnja
0
Količina
stanova
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning
Slika 3 Kontrola rente na kratki i dugi rok
(b) Kontrola rente na dugi rok
(ponuda i potražnja su elastične)
Cijena
stanova za
iznajmljivanje
Ponuda
Kontrolirana renta
Manjak
0
Potražnja
Količina
stanova
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning
Kako cjenovni pragovi uteču na ishode tržišta
•  Dva su rezultata moguća, kada država nametne
cjenovni prag na tržištu.
•  U slučaju kada je ravnotežna cijena iznad praga,
cjenovni prag nije obvezujuć.
•  U slučaju kada je ravnotežna cijena ispod praga,
cjenovni prag je obvezujuć, što uzrokuje višak.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Slika 4 Tržište s cjenovnim pragom
(a) Cjenovni prag koji nije obvezujuć
Cijena
korneta
sladoleda
Ponuda
Ravnotežna
cijena
$3
Cjenovni
prag
2
Potražnja
0
100
Ravnotežna
količina
Količina
korneta
sladoleda
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning
Slika 4 Tržište s cjenovnim pragom
(b) Cjenovni prag koji je obvezujuć
Cijena
korneta
sladoleda
Ponuda
Višak
$4
Cjenovni
prag
3
Ravnotežna
cijena
Potražnja
0
80
Tražena
količina
120
Ponuđena
količina
Količina
korneta
sladoleda
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning
Kako cjenovni pragovi uteču na ishode tržišta
•  Cjenovni prag sprječava ponudu i potražnju da se
kreću prema ravnotežnoj cijeni i količini.
•  Kada tržišna cijena dođe do praga, ne može padati
dalje, i u tom slučaju je tržišna cijena jednaka je cijeni
na pragu.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Kako cjenovni pragovi uteču na ishode tržišta
•  Obvezujući cjenovni prag stvara. . .
•  višak, zato jer je QS > QD.
•  ne cjenovna racionalizacija je alternativni
mehanizam za racionalizaciju dobara, koristeći
diskriminacijske kriterije
•  Primjer: Minimalna nadnica, subvencije poljoprivredi
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Minimalna nadnica
•  Važan primjer cjenovnog praga je minimalna
nadnica. Zakon o minimalnoj nadnici određuje
najnižu cijenu rada koju bilo koji poslodavac
može platiti.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Slika 5 Kako minimalna nadnica utječe na tržište rada
Nadnica
Ponuda
rada
Ravnotežna
nadnica
Potražnja
za radom
0
Ravnotežna
zaposlenost
Količina
rada
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning
Slika 5 Kako minimalna nadnica utječe na tržište rada
Nadnica
Višak rada
(nezaposlenost)
Ponuda
rada
Minimalna
nadnica
Potražnja
za radom
0
Tražena
količina
Ponuđena
količina
Količina
rada
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning
POREZI
•  Država uvodi poreze da bi prikupila prihod za
javne projekte.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Kako porezi na kupce utječu na tržišne ishode
• 
• 
• 
• 
• 
Porezi obesrabruju tržišnu aktivnost.
Kada se dobro oporezuje, prodana
količina dobra je manja.
Kupci i prodavači dijele
teret poreza.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Elastičnost i porezno opterećenje
•  Porezno opterećenje način na koji se porezni
teret dijeli između sudionika na tržištu.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Elastičnost i porezno opterećenje
•  Porezno opterećenje je studij koji proučava tko
snosi veći teret oporezivanja.
•  Uvođenjem poreza dolazi do promjene u
tržišnoj ravnoteži.
•  Kupci plaćaju više, a prodavači dobivaju manje,
bez obzira na koga je prebačen veći teret.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Slika 6 Porez na kupce
Cijena
korneta
Cijena koju sladoleda
plaćaju
kupci
$3.30
Cijena
3.00
2.80
bez
poreza
Cijena koju
primaju
prodavači
Ponuda S1
Ravnoteža bez poreza
Porez($0.50)
Porez na kupce
pomiče krivulju
potražnje prema
dolje za iznos
poreza (0.50 $)
Ravnoteža
sa porezom
D1
D2
0
90
100
Količina
korneta sladoleda
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning
Slika 7 Porez na prodavače
Cijena
korneta
Cijena sladoleda
koju plaćaju
kupci
$3.30
Cijena
3.00
bez
2.80
poreza
S2
Ravnoteža
s porezom
S1
Porez($0.50)
Porez na prodavače
pomiće krivulju
ponude prema
gore za iznos
poreza ($0.50).
Ravnoteža bez poreza
Cijena koju
primaju
prodavači
Potražnja D1
0
90
100
Količina
korneta sladoleda
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning
Slika 8 Porez na plaće
Plaća
Ponuda rada
Plaća koju
poduzeće plaća
Porezna razlika
Plaća bez poreza
Plaća koju
poduzeća primaju
Potražnja za radom
0
Količina
rada
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning
Elastičnost i porezno opterećenje
•  Kako se dijeli porezni teret?
•  Na koji način uspoređujemo utjecaj poreza na
kupce s porezom na prodavače?
•  Odgovor na to pitanje ovisi o elastičnosti
potražnje i elastičnosti ponude.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Slika 9 Kako se dijeli porezni teret
(a) Elastična ponuda, neelastična potražnja
Cijena
1. Kada je ponuda elastičnija
od potražnje. . .
Cijena koju plaćaju
kupci
Ponuda
Porez
2. . . . porezno
opterečenje
teže pogađa
potrošače....
Cijena bez poreza
Cijena koju
primaju prodavači
3. . . . nego
proizvođače.
0
Potražnja
Količina
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning
Slika 9 Kako se dijeli porezni teret
(b) Neelastična ponuda, elastična potražnja
Cijena
1. Kada je potražnja elastičnija
od ponude. . .
Cijena koju plaćaju
kupci
Cijena bez poreza
Ponuda
3. . . . nego
potrošače.
Porez
Cijena koju
primaju prodavači
0
2. . . . porezno
opterećenje
teže pogađa
proizvođače...
Potražnja
Količina
Copyright©2003 Southwestern/Thomson Learning
ELASTIČNOST I POREZNO
OPTEREĆENJE
Znači, tko snosi veće porezno opterećenje?
•  Veće porezno opterećenje snosi
ona strana na tržištu koja je
manje elastična.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Sažetak
•  Cjenovna kontrola se sastoji od cjenovnog
praga i cjenovnog plafona.
•  Cjenovni plafon je zakonski maksimum cijene
dobra ili usluge. Primjer je kontrola rente.
•  Cjenovni prag je zakonski minimum cijene
dobra ili usluge. Primjer je minimalna nadnica.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Sažetak
•  Porezi se koriste za prikupljanje prihoda za
javna dobra.
•  Kada država nametne porez na dobro,
ravnotežna količina dobra pada.
•  Porez na dobro stvara razliku između cijene
koju plaćaju kupci i cijene koju primaju
prodavači.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning
Sažetak
•  Porezno opterećenje = podjela poreznog tereta.
•  Porezno opterećenje ne ovisi o tome je li porez
izvorno nametnut kupcima ili prodavačima.
•  Porezno opterećenje ovisi o cjenovnoj
elastičnosti ponude i potražnje.
•  Teret u pravilu pada na stranu tržišta koja je
manja elastična.
Copyright © 2004 South-Western/Thomson Learning