26 - Bistra

GLAS BISTRE
BESPLATNO JAVNO GLASILO OPĆINE BISTRA
BROJ 26
GODINA Vii
lipanj 2013.
Čitateljima i svim mještanima Bistre čestitamo
Dan antifašističke borbe
i Dan državnosti
Dani Bistre 2013.
donosimo cjelovit program priredbi
Lokalni izbori 2013.
novi mandatI guliću i hdz-u
2
1
4
5
6
7
3
GLAS BISTRE
BROJ 25 • GODINA VIi • ožujak 2013.
impressum:
Časopis GLAS BISTRE je
besplatno javno glasilo Općine Bistra.
Tiskano u nakladi 2.000 komada.
Mještani Bistre koji iz bilo kojeg razloga
nisu dobili časopis na kućnu adresu
svoj primjerak časopisa mogu podići
u prostorijama Općine Bistra.
Materijale ne vraćamo.
Svi članaci i ilustracije
koji nisu posebno potpisani
autorski su uradak urednika časopisa.
U OVOM BROJU:
RUBRIKE:
04 iz rada općinskog vijeća
05 odluke i obavijesti
16 vijesti
foto reportaže:
02 Uskrsna jajca
35 Hrvatska perunika
sadržaj:
izbori 2013.
06 Izbori za Europski parlament
izdavač: 07 Izbori za lokalnu samoupravu
OPĆINA BISTRA zaštita i samozaštita
Bistranska 98
Poljanica Bistranska 14 Bistranski vatrogasci
upozoravaju
10298 BISTRA
spektakli
Davorin Bažulić 18 8. Dani Bistre, 2013.
program priredbi i
manifestacija
uredništvo:
Davorin Bažulić, komunalne aktivnosti
Krešimir Gulić, 22 Uređenje prometnica
Darko Sever-Šeni
i vodotokova
urednik:
kontakt:
tel: 01 3391 684
fax: 01 3391 684
gsm: 099 2861 333
e-mail: [email protected]
suradnici u ovom broju:
Klementina Batina, Ivan Bažulić,
Nina Coha Godec, Stjepan Eršek,
Vera Grgac, Tonči Jelavić,
Josip Kovačević, Ivan Medvidović,
Dražen Mufić, Michael Muhar,
Domagoj Sironić, Darko Slukan,
Danijela Studak
internet izdanje:
http://www.bistra.org
grafička priprema:
Davorin & Ivan Bažulić
tisak:
T. P. Podružnica Bistra
slika na naslovnici:
Hrvatski stijeg na Kleku (1182 m)
Snimio: Davorin Bažulić
18
‘Dani Bistre’ su skup priredbi koje pod pokroviteljstvom Općine Bistra za Vas potpuno
volonterski organiziraju članovi bistranskih
udruga. Posjet svim priredbama je slobodan i
neće Vas ništa koštati - samo ćete se ugodno
provesti, a Vaš će dolazak razveseliti one koji
su se potrudili učiniti Vam ugodu.
22
Stručno izvedeni hidro-tehnički radovi
potoke štite od prijetnji koje nepovratno
mogu uništiti njihovu krajobraznu i gospodarsku vrijednost .
razgovor s povodom
24 Katarina Mavrlja Matuško,
načelnica PP Zaprešić
sport i rekreacija
26 Uspješna sezona NK Bistra
26 Održan Uskrsni
malonogometni turnir
27 Bistranski hrvači treniraju
i pobjeđuju
kultura i baština
28 Uskrs obilježen jagnušima
i pisanicama
29 Općinska knjižnica Bistra,
mjesto posjećenih priredbi i
gostovanja
30 Zakaj? Za kaj!
31 Izrada dokumentacije o
staroj bistrajnskoj hiži
32 Bistranska baština:
tradicija, kulturne akcije i
inicijative
hrvatski biseri
34 Hrvatska perunika,
hrvatski nacionalni cvijet
27
Čitatelje časopisa pozivamo da dođu na
međunarodni hrvački turnir i podrže bistranske borce. Tko zna, možda ćete jednom moći
reći da ste ovog dečka koji hrva na Olimpijskim igrama gledali već u njegovim sportskim
početcima.
32
Zbirka predmeta pohranjena u zgradi satre
škole, kao i ostale zbirke koje se još mogu naći
u privatnim ostavštinama ili su pohranjene u
arhivima javnih institucija svjedoče o životu i
povijesti Bistrana te bi ih svakako trebalo prikupiti i objediniti na jednome mjestu.
IZ RADA OPĆINSKOG VIJEĆA općine bistra
posljednja sjednica
4
Općinskog vijeća Općine Bistra
u starom sazivu
U radu 29. sjednice Općinskog vijeća Općine Bistra održane 17. travnja
2013. godine i posljednje u ovom sazivu Općinskog vijeća nisu sudjelovali
članovi oporbe
Na sjednici se nisu pojavili opor- komunalnog otpada. U ovom
beni vijećnici, a tijek sjednice je projektu Općina Bistra je ponoprotekao na uobičajeni način, vo prva u Hrvatskoj, a projekt će
pri čemu je za čitatelje, kao i biti financiran županijskim sreduvijek, najzanimljiviji dio ve- stvima.
zan uz Aktualni sat, dio SjedU momentu dok čitate ove retke nice u kome Općinski načelnik Načelnik je najavio i izgradnju
mandat ovog saziva Općinskog nazočne vijećnike informira o novog autobusnog stajališta na
učinjenom u razdoblju protek- lokaciji iznad Sportske ulice u
vijeća biti će okončan.
lom od prethodne sjednice kao Donjoj Bistri te javne rasvjete u
No ovi su ljudi četiri godine vodi- i o planiranom za buduće razdo- Gospodarskoj zoni, napravljen
je idejni projekt izgradnju nogoli Općinu Bistra pa neka za neka blje.
buduća vremena ostane zapisano da su ga činili predsjednik
Općinskog vijeća Stjepan Drviš
(HDZ), potpredsjednici Eduard
Kovačević (HDZ) i Petar Belušić
(HSU), dužnost tajnika OV obavljao je Marijan Špoljar dok su
mu članovi bili Zdravko Brezak
(tijekom mandata zamijenio ga
je Ivan Medvidović), Mladen
Štefanec, Franjo Bajzec, Marija
Gregurović, Miroslav Rogina,
Ivan Grgurić, Zvonimir Car, Kristijan Pismar i Maja Jedvaj svi
izabrani s liste HDZ, te Ivan Grgec
i Dragutin Žiljak koji su izabrani Vijećnici Općinskog vijeća Općine Bistra formiranog na temelju lokalnih izbora
2009. godine na svojoj posljednjoj sjednici
s liste SDP s time da je Dragutin
Žiljak tijekom trajanja mandata Kako je u proteklom vremenu stupa između Novaka i Bukovja
postao nezavisni zastupnik.
dosta toga je učinjeno, a o dijelu za kojeg će uskoro biti raspisan
toga pišemo i u sadržaju ovog natječaj, a u planu je i izgradnja
Novo Općinsko vijeće Općine broja časopisa, spomenut ću novih dionica nogostupa u PodBistra formirano je na bazi samo nekoliko projekata koje gorskoj i Stubičkoj ulici itd ...
rezultata Izbora za članove je načelnik najvio za buduće
predstavničkih tijela jedinica razdoblje i koji nisu spomenuti Bude li količina realiziranih prolokalne i područne (regionalne) na drugim stranicama časopisa. jekata u mandatu novog saziva
samouprave koji su održani
Općinskog vijeća istovjetna
19. svibnja 2013. i o čemu više Od planova za buduće razdo- količini realiziranih projekata
možete čitati na stranicama blje načelnik je spomenuo pilot u mandatu ovog saziva, bit će
časopisa koje slijede.
projekt odvojenog prikupljanja uspješan.
Sredinom travnja održana je
posljednja sjednica Općinskog
vijeća Općine Bistra formiranog
prema rezultatima lokalnih izbora 2009. godine.
GLAS BISTRE
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
Djelatnici i načelnik Općine Bistra
upoznati s činjenicom da određeni
broj mještana Bistre ima problem
vezan uz pristup i spajanje na
prošle godine izgrađenu optičku
telekomunikacijsku mrežu, odnosno s korištenjem MaxTV i ADSL
usluge.
Načelnik Općine Bistra poziva sve
građane koji imaju takav problem
da se jave Općini Bistra kako bi zajedno riješili problem.
jedinstveni
upravni odjel
općine bistra
Jedinstveni upravni odjel Općine Bistra svakoga
dana počinje s radom u 7,30 sati, a završava s
radom u 15,30 sati.
Dnevni odmor u tijeku rada traje 30 minuta, a
koristi se u vremenu od 10,30 do 11,30 sati.
Uredovno vrijeme za rad sa strankama
Jedinstvenog upravnog odjela Općine
Bistra je:
Ponedjeljkom, srijedom i petkom
od 08,00 - 10,30 i od 11,30 - 15,00 sati,
odluke i obavijesti
Optička veza
Djelatnici Jedinstvenog upravnog odjela
utorkom i četvrtkom ne primaju stranke.
komunalni
redar
Komunalni redar, čiji je rad usko povezan
s boravkom na terenu, sa strankama radi:
Zainteresirani mještani javiti se
mogu:
• osobno u Općinu Bistra, Bistranska 98, Poljanica Bistranska,
10298 Bistra
• telefonom na broj 3390 039
• elektroničkom poštom
na adresu:
[email protected].
Ponedjeljkom i srijedom
od 08,00 – 11,00 i od 11,30- 13,00 sati.
načelnik
općine bistra
Načelnik Općine Bistra stranke prima
utorkom od 8,00 - 11,00 sati
uz prethodnu najavu.
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
GLAS BISTRE
5
izbori za europski parlament
Držeći se pravila da slika govori više od riječi, najvažnije pokazatelje i
održane 14. travnja 2013. godine kao i Izbore za članove predstavničkih
općinske načelnike, gradonačelnike, župane i njihove zamjenike održane
Izbore za Izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske u Bistri je obilježila
vrlo mala izlaznost birača koja je sa svega 14,74% birača koji su izišli na izbore manja i od
‘mizernih’ 20,84% koliko ih je izišlo na državnoj razini.
izlaznost birača
Od ukupno 5.441 birača izborima je pristupilo 802 birača ili
14,74 % dok izborima nije pristupilo 4.639 birača ili 85,26%.
85,26%
14,74%
izišli su
na izbore
nisu izišli
na izbore
na državnoj razini
zastupnike u eu
parlament ostvarili su:
1. HDZ, HSP, AS, BUZ
40,81%
2. SDP, HNS, HSU
25,81%
3. HRVATSKI LABURISTI 13,38%
13,38%
40,81%
25,81%
6
REZULTATI izbora za europski parlament - 14.04.2013.
GLAS BISTRE
Izuzetno mali izlazak na Izbore
za Izbor članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske
- kojima se odazvao tek svaki
peti državljan (20,84%) - neupitno pokazuje porast hrvatskog euroskepticizma u odnosu
na rezultate referenduma. Iako
to nije argument za ozbiljnu
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
politološku analizu, činjenice
govore da su u povijesti Hrvatima ‘gazde’ i učestalo stolovale u
gradu čije je ime počinjalo slovom ‘B’ (Beč, Budimpešta, Beograd) i to se za nas nije pokazalo
osobito dobrim.
Na redu je Bruxelles...
U skladu s očekivanjima Izborima za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave kao i Izborima za općinske načelnike, gradonačelnike,
župane i njihove zamjenike pristupio je tri puta više birača nego Izborima za Europski
parlament.
REZULTATI izbora za članice / članove općinskog vijeća općine bistra - 19.05.2013.
Općinsko izborno povjerenstvo pravovaljanim je prihvatilo šest kandidacijskih lista.
Glasovanju je pristupilo 46,05% birača. Važećih listića 96,67%.
REZULTATI Izbora za općinskog načelnika općine bistra - 19.05.2013.
Općinsko izborno povjerenstvo pravovaljanim je prihvatilo kandidature dva kandidata.
izbori za LOKALNU SAMOUPRAVU
rezultate Izbora za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske
tijela jedinica lokalne i regionalne (područne) samouprave te Izbora za
19.5.2013. godine predočavamo s nekoliko grafičkih prikaza.
Glasovanju je pristupilo 46,03% glasača. Važećih listića je 98,09%.
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
GLAS BISTRE
7
izbori za LOKALNU SAMOUPRAVU
ČLANOVI OPĆINSKOG VIJEĆA OPĆINE BISTRA
DANIJEL DRVIŠ
MIROSLAV ROGINA
GORNJA BISTRA
rođ. 17.08.1972.
POLJANICA BISTRANSKA
rođ. 07.09.1971.
hdz
hdz
hdz
FRANJO BAJZEC
MARIJA GREGUROVIĆ
MIRJANA ZRINJSKI
GORNJA BISTRA
rođ. 25.11.1956.
GORNJA BISTRA
rođ. 08.02.1962.
POLJANICA BISTRANSKA
rođ. 08.11.1965; Ž
hdz
hdz
hdz
TEA KRANJEC
8
KLEMENTINA BATINA
DONJA BISTRA
rođ. 22.12.1968.
NINO VRBAN
SENKA GULIĆ
NOVAKI BISTRANSKI
rođ. 09.10.1978.
POLJANICA BISTRANSKA
rođ. rođ. 07.12.1987.
POLJANICA BISTRANSKA
rođ. 25.09.1970.
hdz
hRVATSKI LABURISTI
hRVATSKI LABURISTI
GLAS BISTRE
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
Rezultati izbora za lokalnu samoupravu pokazuju povjerenje
bistrana u dosadašnje vodstvo,
nepovjerenje u političku vrijednost dosadašnje oporbe i pojavu
novih političkih opcija.
ZVONIMIR CAR
VEDRAN ŠPOLJAR
NOVAKI BISTRANSKI
rođ. 30.04.1981.
BUKOVJE BISTRANSKO
rođ. 30.07.1982.
hdz
hdz
EDVARD PRIHISTAL
VERA GRGAC
OBOROVO BISTRANSKO
rođ. 09.08.1978.
NOVAKI BISTRANSKI
rođ. 04.02.1954.
hdz
hdz
IVAN GRGEC
DAVOR KRIŽANIĆ
SDP
HSP AS
GORNJA BISTRA
rođ. 13.07.1956.
POLJANICA BISTRANSKA
rođ. 19.07.1964.
Što se tiče do sada vladajućih, tu nema
velike promjene u dosadašnjem odnosu snaga vladajućih prema oporbi. HDZ
je, doduše, osvojio jednog vijećnika
manje nego 2009. godine, ali njegovih
11 zastupnika su i dalje dominantna
većina koja osigurava političku stabilnost Općinskog vijeća. I to sve usprkos
zamjetnom podmađivanju vijećničkog
kadra bistranskog HDZ-a jer su iz starog
saziva Općinskog vijeća ostala samo
četiri vijećnika dok su ostalih sedam
vijećnika po prvi put u Općinskom
vijeću. Dvojica od njih, Danijel Drviš i
Vedran Špoljar nastavljaju ‘obiteljsku’
tradiciju - oba su u vijeću ‘zamijenili’
svoje očeve.
Oporbeni SDP i HSU bilježe lošije rezultate nego na prethodnim lokalnim
izborima, a isto tako oporbeni HNS
koji, nakon izbora 2009., ni na ovim
izborima po drugi put uzastopno ne
uspijeva osvojiti niti jedan mandat. Nakon promjene predsjednika ogranka i
neuspjeha na izborima za Vijeća mjesnih odbora, bistranski SDP nastavlja gubiti povjerenje bistranskih birača. Sa
skoro 15% glasova na prošlim lokalnim
izborima postotak glasova stranke je
na ovim izborima pao tek na nešto više
od 10% glasova. U odnosu na izbore
2009. čak tridesetpostotni trend pada
broja glasova rezultira činjenicom da
će SDP u ovom sazivu Općinskog vijeća
imati samo jednog vijećnika, dok HSU
više nema niti jednog vijećnika.
Politički prostor su najbolje iskoristili
Hrvatski laburisti-stranka rada i HSP AS.
Laburisti su na ovim izborima postali
druga po jačini bistranska politička opcija te u novom sazivu vijeća imaju dva,
dok HSP AS ima jednog vijećnika.
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
GLAS BISTRE
izbori za LOKALNU SAMOUPRAVU
IZABRANI NA IZBORIMA 19. SVIBNJA 2013.
9
izbori za LOKALNU SAMOUPRAVU
10
Nakon objave rezultata lokalnih izbora pitali smo kandidate za općinskog
načelnika kao i nositelje svih lista za članice / članove Općinskog vijeća
Općine Bistra koliko su zadovoljni ostvarenim rezultatima. Evo njihovih
izjava...
Krešimir gulić,
Općinski načelnik Općine Bistra
i nositelj liste Hrvatske demokratske zajednice
Drage moje Bistranke,
dragi Bistrani,
iskreno
zahvaljujem
svima vama koji ste se
u nedjelju 19. svibnja
odazvali na glasovanje
i još jednom dokazali
svoju zrelost i odlučnost
da aktivno sudjelujete u
kreiranju političkog života
naše Općine.
Posebno i od srca zah-
valjujem svima vama koji
ste i ovoga puta dali svoj
glas meni, mojemu zamjeniku i kandidatima s liste
Hrvatske demokratske zajednice. Dokazali ste da mi
vjerujete, da ste zadovoljni
mojim radom i radom
mojih suradnika, a vaše
povjerenje nama je poticaj za još odlučniji pristup
ostvarenju zadanih ciljeva
i dovršetku započetih projekata.
zdravko majzec,
neovisni kandidat grupe građana za
Općinskog načelnika Općine Bistra
Temeljem rezultata lokalnih izbora u općini Bistra,
čestitam dosadašnjem
i budućem načelniku
Kreši Guliću, te mu
želim daljnje uspješno
obnašanje dužnosti.
zultat je realan.
Nadam se da će ova moja
kandidatura
doprinijeti demokratizaciji naše
sredine u smislu da u
budućnosti projekti i ideje
nestranačkih osoba budu
Izbornim rezultatom sam jednako vrijedno valozadovoljan , naravno ne rizirani i podržani.
onako kako bih to bio
u slučaju pobjede, ali s Zahvaljujem
svim
obzirom na nestranačku biračima i ljudima koji su
i nezavisnu kandida- izašli na izbore, a temeljem
turu te dosadašnju mog
izbornog
remoju
političku zultata u Oborovu Bi- živom, posebno
neangažiranost, taj re- stranskom,
u
kojem sumještanima.
GLAS BISTRE
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
zahvaljujem
svojim
nositelj liste
Hrvatski laburisti stranka rada
ivan grgec,
nositelj liste
Socijaldemokratska
partija hrvatske
Zahvaljujem svim biračima koji
su izašli na izbore, a posebno
onima koji su svoj glas dali
Hrvatskim laburistima – Stranci
rada.
Prije svega, čestitam pobjednicima na prošlim lokalnim izZadovoljni smo rezultatom i borima gospodinu Krešimiru
mjestima u Općinskom vijeću, Guliću i gospodinu Severa pogotovo time što smo pos- Šeniju te svim novoizabranim
tala druga stranka u Bistri, iako općinskim vijećnicima.
smo stari tek godinu dana. To
ukazuje da su naše mještanke Zahvaljujem svim mještanima
i mještani prepoznali naš rad u Bistre koji su izašli na izbore,
zadnjih godinu dana, a mi ćemo a posebno onima koji su svoj
to povjerenje znati opravdati.
glas dali Općinskoj organizaciji
SDP-a Bistra.
Kao vijećnik svoju ću dužnost
obavljati časno, služit ćemo Nadali smo se dobiti dva
isključivo
interesima
svih vijećnika u općinskom vijeću
građana, a ne pojedinaca i od- te nam je falilo četiri do pet
govorno kontrolirati potrošnju glasova za dva vijećnika. Isto
javnog novca. Sve koji djele tako smo se nadali da će omnaše mišljenje i težnje pozivam jer vladajućih i opozicije biti
da nam se pridruže.
ravnomjerniji.
davor križanić,
nositelj liste
Hrvatska stranka prava
Dr. Ante Starčević
Prvo koristim priliku da se zahvalim svim biračima koji su izašli
na glasanje, a posebno našim
glasačima i simpatizerima HSP
AS.
Bez obzira na pokušaj diskreditacije ASP AS podružnice Bistra
od strane nekih članova HSP Daniela Srba, birači su pokazali svoje
povjerenje pravaškoj opciji pod
vosdtvom Ruže Tomašić na nivou
cijele države pa tako i nama na
Bistri.
Kad se sve zbroji i uzme u obzir
pokvareni pokušaj da nas se
lažima diskreditira, a za koji ćemo
dokazati našim građanima i to
vrlo brzo da nam je u interesu
poštenje, razvitak i općenito boljitak naše Bistre, ja sam zadovoljan
rezultatima izbora.
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
GLAS BISTRE
izbori za LOKALNU SAMOUPRAVU
nino vrban,
11
izbori za LOKALNU SAMOUPRAVU
Krešimir Gulić,
Općinski načelnik Općine Bistra
Na funkciju Načelnika Općine Bistra,
Krešimir Gulić je uzastopno biran u šest
mandata.
Krešimir Gulić je rođen 23.07.1963. u Bistri
gdje je završio osnovnu školu dok srednju
i Višu prometnu školu završava u Zagrebu.
U politiku se aktivno uključio prije osamostaljivanja Republike Hrvatske te je u
razdoblju 1990. - 1995. bio Predsjednik
Vijeća tadašnje Mjesne Zajednice Bistra, a 1995. godine, kada je Općina Bistra
formirana u njezinom sadašnjem obliku,
postaje prvi - i do danas jedini - Načelnik
Općine Bistra.
Krešimir Gulić je oženjen, otac je dvoje
djece i stalno živi u Oborovu Bistranskom.
darko sever-šeni,
Zamjenik općinskog načelnika
Općine Bistra
Darko Sever-Šeni je rođen 13. travnja
1958. u Poljanici Bistranskoj.
Cijeli radni vijek proveo je radeći u upravnim strukturama.
U Općini Bistra je zaposlen od samog
njenog formiranja u obliku samostalne
upravne jedinice 1995. godine.
Prije stupanja na dužnost zamjenika
načelnika Općine Bistra obavljao je
dužnost Pročelnika jedinstvenog upravnog odjela Općine Bistra.
Darko Sever-Šeni je udovac, otac je dvoje
djece i stalno živi u Poljanici Bistranskoj.
12
GLAS BISTRE
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
Molimo sve vlasnike ili korisnike zemljišta na području
Općine Bistra na kojima je
zasađeno razno drveće (voćke,
borovi, čempresi, živice i sl.)
da odrežu i uklone granje koje
ometa i ugrožava odvijanje
prometa i kretanje pješaka ulicama i javnim površinama.
Navedene radove potrebno
je izvršiti što prije jer će u protivnom taj posao obaviti djelatnici Komunalnog gospodarstva
Bistra d.o.o. i obrezano granje
ostaviti na zemljištu vlasnika ili
korisnika.
Komunalni redar
Dubravko Markotić
Ugovor o sufinanciranju radova na obnovi
i dogradnji Dječjeg vrtića ‘Kapljica’
Između Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije kao
ugovaratelja i Općine Bistra kao korisnina sklopljen je 6. svibnja 2013.
godine Ugovor o sufinanciranju radova na obnovi i dogradnji Dječjeg
vrtića ‘Kapljica’ u Poljanici.
Ovim ugovorom Ministarstvo
se obvezalo sufinacirati ovaj
projekt do maksimalnog ukupnog iznosa sufinanciranja od
795.000,00 kuna uključujući tu
i PDV, a sredstva su osigurana u
Državnom proračunu Republike
Hrvatske za 2013. godinu.
Općina Bistra Ugovorom se
obvezala na provedbu Projekta obnove i dogradnje dječjeg
vrtića ‘Kaplica’ uključujući i
provedbu postupka javne
nabave, a provedbeno razdoblje projekta je najduže do 31.
ožujka 2014. godine.
odluke i obavijesti
OBAVIJEST GRAĐANIMA
U ime Općine Bistra ugovor je
potpisao načelnik Krešimir Gulić,
a u ime Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije gospodin Branko Grčić,
potpredsjednik Vlade Republike
Hrvatske i ministar regionalnoga
razvoja i fondova Europske unije.
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
GLAS BISTRE
13
zaštita i samozaštita
iz rada bistranskih vatrogasaca
Bistranski vatrogasci održali su
izbornu skupštinu i izabrali nove
dužnosnike
U dvorani DVD Bistra održana je 23. ožujka
2013. godine izborna skupština društva.
Nakon podnošenja i usvajanja podnesenih
izviješća skupštinari su zahvalili na ostvarenim
dostignućima dosadašnjeg vodstva nakon
čega se prešlo na izbor dužnosnika koji će
društvo voditi sljedeće četiri godine.
Novo vodstvo Dobrovoljnog vatrogasnog
društva Bistra čine:
Predsjednik:
Mario Špoljar, 091 3390 096
Zamjenik predsjednika:
Štefan Vodopija,, 091 3390 094
Zapovjednik:
Marko Škrlin, 091 3390 093
Zamjenik zapovjednika:
Željko Derviš, 091 3390 091
Tajnik:
Tonči Jelavić, 091 3390 092
savjeti dobrovoljnog vatrogasnog društva
bistra za spaljivanje na otvorenom prostoru
Dobrovoljno vatrogasno društvo Bistra poziva
mještane Općine Bistra da tijekom radova na čišćenju
poljoprivrednih i drugih površina, kao i kod spaljivanja korova, suhe trave i ostalog niskog raslinja, budu
posebno pažljivi pri rukovanju vatrom ili lako zapaljivim predmetima.
Osoba koja spaljuje korov ili pali travu na otvorenom
prostoru dužna je o tome obavijestiti Dobrovoljno
vatrogasno društvo Bistra. Obavijest možete podnijeti
slijedećim osobama:
- zapovjednik DVD Bistra
Škrlin Marko 091/3390 093
- zamjenik zapovjednika DVD Bistra,
Derviš Željko 091/3390 091
Prilikom obavještavanja obavezno treba navesti
slijedeće podatke:
- mjesto i vrijeme spaljivanja;
- naziv i veličinu površine spaljivanja;
- broj osoba koje će obavljati spaljivanje i osiguranje;
- opis tvari koje će se spaljivati;
- preventivne mjere koje će se poduzeti za vrijeme
spaljivanja;
- osobne podatke osobe koja prijavljuje spaljivanje.
spaljivanje se može vršiti Tek nakon
dobivene suglasnosti dvd-a Bistra
Za dobivanje suglasnosti za spaljivanje biljnog otpada
potrebno je poduzeti preventivne mjere kako se vatra
ne bi proširila na druge površine ili objekte. Preventivne mjere osiguranja područja za spaljivanje su:
- tvari koje se spaljuju moraju biti smještene na
dovoljnoj udaljenosti od vodova električne energije,
javnih cesta, industrijskih postrojenja, stambenih,
građevinskih i drugih objekata koje bi vatra i dim
mogli ugroziti;
- mjesta spaljivanja potrebno je osigurati sigurnosnim pojasom u krugu od najmanje 3 metra;
- ovisno o količini tvari i veličini površine koja se
spaljuje potrebno je osigurati nazočnost dovoljnog
broja osoba sposobnih za početno gašenje požara;
- uz mjesto loženja potrebno je osigurati i postaviti
priručna sredstva za gašenje (lopata, metlanica, grablje-metalne, voda, i dr.), a količina i broj istih mora
odgovarati količini tvari i veličini površine koja se
spaljuje;
- paliti kada je mirno vrijeme
Sve informacije o neovlaštenom paljenju potrebno je
prijaviti nadležnoj policijskoj postaji na telefonski broj
192.
U vremenskom razdoblju od 01. lipnja do 30. rujna zabranjeno je
svako paljenje vatre na otvorenom prostoru.
14
GLAS BISTRE
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
U subotu 4.svibnja bistranski
vatrogasci i njihovi gosti iz
DVD-a Ivanec tradicionalno
su zajednički obilježili Dan
Sv.Florijana, zaštitnika vatrogasaca, kojom prigodom je
održana svečana sveta misa
u kapelici Svetoga Vandelina
u Donjoj Bistri, a nakon toga i
zajedničko druženje u vatrogasnom domu. (ds)
POLJOKEM
d.o.o.
Tel: 01/ 3391-595 • Tel./Fax: 01/ 3390-246
OBOROVO BISTRANSKO, F. GULIĆA 4
-
jednodnevni pilići
plin u boci
sjemenska roba
gnojiva
stočna hrana
cement, vapno ...
L IMO X
DONJA BISTRA, MOKRIČKA 10
TEL: 01/ 3390-504
FAX: 01/ 3357-607
GSM: 091/ 5045-535
e-mail: [email protected]
www: soboslikar-belinic.hr
vijesti
27.3.2013.
Vuglenari gostovali na TV Jabuka
Nikola Krušlin u tradicionalnom vuglenarskom izgledu
slovu vatre i ostalim obredima
nakon kojih su župljanima dijeDopredsjednik Udruge Vuglenari Poljanica - Bistra Ivan Medvidović, tajnik Ivan lili ribice, vino i sokove, a u znak
Škrlin i član udruge Ivan Pokos u studiju TV Jabuka
slave Isusova uskrsnuća tradicionalno su zapaliti i Uskrsni krijes.
Dopredsjednik Udruge Vu- je termin snimanja i emitiranja Tijekom emisije članovi udruglenari Poljanica - Bistra Ivan emisije bio neposredno pred ge su pozvali domaćine i cijeMedvidović, tajnik Ivan Škrlin te Uskrs ovom prigodom Vugle- lu ekipu emisije na Uskršnja
članovi udruge Ivan Pokos i Niko- nari su najavili događanja ve- događanja u Bistri, a domaćini
la Krušlin gostovali su u nedjelju zana uz obilježavanje ovog su to prihvatili i obećali napraviti
24.3.2013. na TV Jabuka u emisiji velikog katoličkog blagdana u prilog o aktivnostima Vuglenara
‘Fio Show’ .
kojima će i sami imati zapaženu za svoju emisiju.
ulogu. Vuglenari su najavili
Tom su prilikom gledateljstvu svoje učešće u obredima Velike Gostovanje Vuglenara može se
ukratko predstavili rad Udruge, subote kada su sudjelovali u vidjeti i na www.youtube.com.
Općinu Bistra i našu župu, a kako čuvanju Isusova groba, blago- (im)
12.4.2013.
stjepan godec nastavlja predvoditi
bistranske umirovljenike
U prostorijama Društvenoga
doma Bukovje održana je izborna
skupština
Udruge
umirovljenika Općine Bistra,
na kojoj je još jedan mandat za rukovođenje udrugom
povjeren dosadašnjem predsjedniku Stjepanu Godecu.
Skupštinari su sve svoje odluke
donijeli jednoglasno, a aktivnosti biti će na tragu dosadašnjeg
rada, od nabavke ogrjeva,
odlaska na izlete i liječenje u
toplice do pomoći svojim socijalno ugroženim i bolesnim
članovima.
U radu Skupštine sudjelovao je i
načelnik Općine Bistra Krešimir
Gulić, koji je, istaknuvši zadovoljstvo njihovim dosadašnjim
radom, i ubuduće obećao svekoliku općinsku pomoć.
Nakon
službenog
dijela
događanja uslijedilo je već
uobičajeno druženje uz pjesmu
i ples okupljenih bistranskih
umirovljenika.
16
(ds)
GLAS BISTRE
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
Varaždinsko Hrvatsko narodno kazalište gostovalo u Bistri
Nakon prošlomjesečnog cabaret nastupa Adama Končića
i koncerta Savskih valova
kazališna događanja na bistra-
nskoj pozornici nastavljena glumačku postavu predvodio
su jučerašnjim gostovan- poznati hrvatski glumac Ljujem varaždinskog Hrvatskog bomir Kerekeš.
narodnog kazališta, čiju je
Brojnoj
bistranskoj
publici varaždinski glumci predstavili su se satiričnom komedijom ‘Skupština’, a samo
događanje održano je u sklopu
ovogodišnjeg šestog po redu
Glumačkog festivala u Krapini.
vijesti
9.4.2013.
Ovim nastupom popularni
krapinski GFUK zabilježio je
svoj drugi nastup u Bistri, nakon lanjske izvedbe komedije
‘Dimnjačar’, a sva kazališna
događanja u organizacijskom
pogledu zajednički su uradak
Općine Bistra i Udruge Bistrajnski potepuhi.
(ds)
20.4.2013.
Sastanak organizatora CIOFF festivala u Bistri
U prostorijama Vinskog podruma u Poljanici održan je 20.
travnja radni sastanak kulturnoumjetničkih društava organizatora CIOFF-ovih festivala u
Hrvatskoj vezan uz termine
održavanja festivala tijekom
2014. godine kojem je predsjedavao g. Ante Cukrov, jedan od
osnivača i tajnik hrvatske sekcije
CIOFF-a, Međunarodnog savjeta
organizatora festivala folklora i festivala u 2014. godini kako bi
stranim grupama bilo moguće
tradicionalne umjetnosti.
nastupiti više puta na različitim
Gostovanja folklornih skupina lokacijama za vrijeme jednog
s tridesetak i više članova plus putovanja. Time bi folklornim
rekviziti za nastupe i našim skupinama dolazak bio zadruštvima, ali i stranima, pred- nimljiviji, a programi festivala
stvljaju značajan trošak i jed- atraktivniji.
nostavno se ne isplati organizirati daleka putovanja radi Sastanku su nazočili predjednog ili dva nastupa. Stoga stavnici nekoliko društava, a
je osnovna tema sastanka bila KUD Bistra su predstavljale
koordinacija termina održavanja predsjednica društva Marija
Bažulić i tajnica Antonija Prša.
Prije početka radnog dijela sastanka nazočne je pozdravio
načelnik Općine Bistra g. Krešimir
Gulić i zaželio im uspješan rad
i ugodan boravak u Bistri, a nakon načelnikovog pozdrava
sudionicima radnog sastanka
članovi naših ‘Bistrajnskih kraluša’
i tamburaške sekcije izveli su prigodan glazbeno-pjevački folklorni program.
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
GLAS BISTRE
17
8. DANI BISTRE
PROGRAM PRIREDBI I MANIFESTACIJA
vrijeme
mjesto održavanja
naziv i opis priredbe
organizator i sudionici priredbe
subota, 1. lipnja 2013.
8:30 poljanica
oš bistra
sljemensko podneblje
hrvački klub ‘bistra’
19. međunarodni hrvački turnir - EKIPE IZ HRVATSKE I INOZEMSTVA
četvrtak, 6. lipnja 2013.
18:00 donja bistra
src bistra
turnir sela
bistranskog podgorja
nogometni klub ‘bistra’
- EKIPE naselja općine bistra
+ ivanec i jablanovec
petak, 7. lipnja 2013.
18:00 donja bistra
turnir sela
bistranskog podgorja
nogometni klub ‘bistra’
- EKIPE naselja općine bistra
+ ivanec i jablanovec
19:00 poljanica
otvorenje izložbe slika
udruge ama-artem
udruga ama-artem
+ gosti
src bistra
kc bistra
subota, 8. lipnja 2013.
9:00 poljanica
oš bistra
18:00 donja bistra
src bistra
obilježavanje završetka
rukometne sezone 2012./2013.
ženski rukometni klub ‘bistra’
+ gosti
turnir sela
bistranskog podgorja
nogometni klub ‘bistra’
- EKIPE naselja općine bistra
+ ivanec i jablanovec
Nedjelja, 9. lipnja 2013.
15:00 poljanica
6. izložba vina udruge
vinara, vinogradara i
ljubitelja dobrog vina
UDRUGA VINOGRADARA
+ KUD BISTRA, MPZ BISTRA
BISTRAjNSKI POTEPUHI
16:00 donja bistra
turnir sela
bistranskog podgorja
nogometni klub bistra
- EKIPE naselja općine bistra
+ ivanec i jablanovec
dom vinara i
vinogradara
src bistra
- završnica
petak, 14. lipnja 2013.
17:00 gornja bistra moto susret bistra 2013.društveni dom - druženje motorista
iz zemlje i inozemstva
moto klub bistra
18:00 glory band
20:00 rock pulse band
22:00 marijan ban i diktatori
subota, 15. lipnja 2013.
10:00 poljanica
dani meda
kulturni centar - otvaranje priredbe,
stručna predavanja,
degustacija i ocjenjivanje
16:00 donja bistra
asfaltno
igralište
natjecanje vatrogasne
mladeži bistra 2013.
17:00 gornja bistra moto susret bistra 2013.
društveni dom
19:30 poljanica
oš bistra
- druženje motorista iz zemlje
i inozemstva
faljen isus i marija,
dragi naši pajdaši
- folklorni koncert
pčelarsko društvo ‘bistra’
+ gosti
dvd ‘bistra’
+ 20 dvd-a
moto klub ‘bistra’
20:00 fifty-g band
22:00 rock pulse band
- u večernjim satima: ‘Vuglenarski natalitet’
kud ‘bistra’ - sve skupine
+ gosti
nedjelja, 16. lipnja 2013.
19:00 gornja bistra zvuci tamburice
društveni dom - tamburaška večer
tamburaški sastav ‘susedi’
+ 7 tamburaških sastava
subota, 22. lipnja 2013.
10:00 donja bistra
src bistra
turnir prstića
- djeca rođena 2004. godine i mlađa
10:00 gornja bistra malonogometni turnir sela
sportsko
bistranskog podgorja
igralište
nogometni klub ‘bistra’
- 16 EKIPa klubova iz okolice
malonogometni klub ‘gorbi’
EKIPE naselja općine bistra
+ ivanec i jablanovec
nedjelja, 23. lipnja 2013.
10:00 donja bistra
turnir limača
- djeca rođena 2002. i 2003. godine
nogometni klub ‘bistra’
- 16 EKIPa klubova iz okolice
19:00 poljanica
stihom i pjesmom kroz bistru
- poezija i pjesme zborova
‘bistrajnski potepuhi’ i mpz ‘bistrani’
+ gosti
src bistra
kc bistra
subota, 13. srpnja 2013.
humanitarna večer
crkva sv. nikole - prigodan program
20:00 poljanica
note ljubavi
- zbor mladih župe bistra
nedjelja, 14. srpnja 2013.
cijeli poljanica
bistrajnsko proščenje
dan crkva sv. nikole - cjelodnevna ponuda jela i pića
udruga vinogradara ‘sv. nikola’
+svi dobronamjerni posjetitelji
vijesti
Bistranska cvate
Prošle godine u ovo doba
u lipanjskom broju časopisa
na 14. stranici objavili smo
vijest o sađenju 250 sadnica ruža
uz Bistransku ulicu.
Na slici možete vidjeti kako ista
dionica uliceizgleda danas,
točno godinu dana kasnije.
8.5.2013.
osnovana Udruga kuhara bistranskog kraja
Članovi Udruge kuhara bistranskog kraja, nove bistranske udruge građana osnovane
8.5.2013. održali su u ponedjeljak, 27. svibnja 2013. godine u
dvorani Kulturnog centra Bistra uspješnu prezentaciju svoje
udruge.
Za sve informacije zainteresirane osobe mogu kontaktirati
čelne osobe udruge.
PREDSJEDNIK,
Stjepan Lešnjak, 099 6398 489
DOPREDSJEDNIK,
Tomislav Špiček, 098 983 8938
TAJNIK,
Krunoslav Švec, 098 1629 503
ili elekroničkom poštom na adresu: [email protected].
30.4.2013.
kako pošta putuje?
20
Općinska knjižnica Bistra i Dječji vrtić
Kapljica uključili su se u projekt Hrvatske
pošte pod nazivom ‘Kako pošta putuje?’,
projekt edukativno-zabavnog sadržaja
namijenjen je djeci vrtićkog uzrasta koji
se sastoji od postavljanja rekvizita (kartonskih poštanskih ureda, košulja, torbi,
poštanskih vozila i slikovnica) u prostor
dječjih vrtića i knjižnica diljem Republike
Hrvatske. U malim poštanskim uredima
djeca mogu učiti o korištenju poštanskih
usluga, pravilnom pisanju i adresiranju
pisama, komunikaciji te raznim drugim
sadržajima.
GLAS BISTRE
Osim poklonjenih rekvizita, 29. travnja Knjižnicu Bistra posjetio je poštonoša Goran koji je predškolcima Dječjeg vrtića
Kapljica iz prve ruke objasnio kako to pošta putuje, što je
pismo, telegram i paket, što sve možemo poslati poštom...
(dstudak)
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
U petak 26. travnja 2013. u
Vinskom podrumu u Poljanici
Bistranski vinogradari priredili
su ocijenjivanje vina i tom prilikom izložili 59 svojih uzoraka.
ocjenjivanje bistranskih vina
KonaČni rezultati - ocjenjivanje vina 2013.
Mješavina bijelih sorata
Mješavina bijelih sorata
Štajerska bjelina
Chabernet sauvignon
Mješavina bijelih sorata
Graševina
2012
2012
2012
2012
2012
2012
KOLAKOVIĆ STJEPAN
POLJAK MILAN
CAR DAMIR
MILČIĆ IVAN
DEVERIĆ BRUNO
ŠPOLJAR DANIJEL
86,67
86,00
86,00
85,67
85,33
85,33
Mješavina bijelih sorata
Muškat žuti
Mješavina bijelih sorata
Mješavina bijelih sorata
Mješavina bijelih sorata
Kraljevina
Mješavina crnih sorata
Graševina
Rajnski rizling
Pinot crni
Mješavina bijelih sorata
Chardonnay
Mješavina bijelih sorata
Mješavina bijelih sorata
Mješavina bijelih sorata
Mješavina bijelih sorata
Traminac Mješavina bijelih sorata
Mješavina bijelih sorata
Sauvignon
Mješavina crnih sorata
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
LACKOVIĆ MATIJA
MEŠTROVIĆ MIRKO
GULIĆ JOSIP
PRŠA ŽELJKO
ERŠEK STJEPAN
ŠPOLJAR DANIJEL
ŠPOLJAR DANIJEL
FLEGAR NENAD
ŠPOLJAR DANIJEL
MEŠTROVIĆ MIRKO
84,00
84,00
83,67
83,00
82,67
82,67
82,67
82,33
82,00
82,00
BIŠKUPEC PERICA i HRVOJE 81,67 PRŠA ŽELJKO
81,67
MILČIĆ IVAN
81,00
MINKOVIĆ MILAN
81,00
CAR ANA i KREŠIMIR
81,00
FLEGAR STJEPAN
80,67
NOVOSEL TOMO
80,67
JURKOVIĆ IVAN
80,33
CAR TOMISLAV
80,33
POLJAK ANDRIJA
80,33
KECERIN ZDENKO
80,00
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
srebro
Mješavina crnih sorata
Mješavina bijelih sorata
Sauvignon
Mješavina bijelih sorata
Mješavina bijelih sorata
Mješavina crnih sorata
Graševina
Mješavina bijelih sorata
Traminac
Moslavac
Silvanac zeleni
Pinot sivi
Mješavina bijelih sorata
Pinot crni
Mješavina bijelih sorata
Silvanac zeleni
Mješavina bijelih sorata
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
2012
CAR ANA i KREŠIMIR
POLJAK ANDRIJA
MILČIĆ IVAN
BOGDAN JOSIP
GRGEC IVAN
CAR ZVONIMIR
NOVOSEL FRANJO
CAR DAMIR
NOVOSEL TOMO
SEVER DARKO
KECERIN ZDENKO
KECERIN ZDENKO
VLAHEK DURO
KECERIN ZDENKO
CAR ZVONIMIR
KECERIN ZDENKO
SELIMOVIĆ ZLATKO
bronca
bronca
bronca
bronca
bronca
bronca
bronca
bronca
bronca
bronca
bronca
bronca
bronca
bronca
bronca
bronca
bronca
79,67
78,67
78,67
78,33
78,00
78,00
77,67
77,33
77,33
76,33
76,33
76,33
76,00
76,00
75,67
75,67
75,00
zlato
zlato
zlato
zlato
zlato
zlato
Županijska ocjenjivačka komisija radila je u sastavu: Vlasta
Rubeša Vili, dipl. inž. agr., Dunja
Mežnarić, dipl. inž. agr., Slobodan Vili, dipl. inž. agr., te po prvi
pu i dva bistranska stručnjaka
- Krešimir Car, dipl. inž. agr. i
Danijel Špoljar, inž. agr.
vijesti
26.4.2013.
Za ocjenjivanje komisiji je prijavljeno i dostavljeno ukupno
59 uzoraka vina od ukupno 34
proizvođača.
Pri tome je 7 uzoraka dostavio 1
proizvođač, 4 uzorka dostavio
je također 1 proizvođač, 3 uzorka su dostavila 3 proizvođača,
2 uzorka je dostavilo 10
proizvođača dok je po 1
uzorak dostavilo ukupno 19
proizvođača.
Komisija je ukupno ocjenila
51 uzorak bijelih vina i 8 uzoraka crnih vina od čega su 23
bila uzorci sortnih vina dok su
36 uzoraka proizvedeni kao
mješavine sorata.
Komisija je ukupno dodijelila 6
zlatnih diploma, 21 srebrnu diploma, 17 brončanih diploma i
6 priznanja, dok 9 uzoraka nije
zadovoljilo kriterije.
Titulu ovogodišnjeg šampiona
udruge osvojilo je vino
MJEŠAVINA BIJELIH SORATA
proizvođača Stjepana Kolakovića.
Rezultati ocjenjivanja vina
objavljeni su na godišnjoj
skupštini udruge održanoj 10.
svibnja 2013. godine u vinskom podrumu udruge.
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
GLAS BISTRE
21
KOMUNALNE AKTIVNOSTI
bistranskE ulice i križanja uređuju
se sukladno suvremenim prometnim
potrebama
22
Nikako ne jedini, ali jamačno najvažniji prioriteti kod uređenja prometnica su sigurnost svih sudionika u prometu i ekonomičnost njihove izgradnje
Križanje Bistranske s
Potočnom ulicom
Križanje Bistranske s Potočnom
ulicom jedno je od onih koja
imaju posebnu važnost u
prometnom smislu, osobito
zbog činjanice da se radi o
glavnom prometnom pravcu
kojim se pristupa dječjem vrtiću
i osnovnoj školi u Poljanici.
Osim toga ovim dijelom prometnice svakog dana prolaze stotine automobila kojima mještani
Poljanice, Oborova i Gornje Bistre, ali i mještani rubnih naselja Zagrebačke i Krapinsko-zagorske županije odlaze i vraćaju
se s posla u Zagrebu.
Križanje je - kao i sama dionica
Bistranske ulice - uređivano u
etapama, a ovih dana je postavljanjem multifunkcionalnog
displaya iznad pješačkog prijelaza dovršeno u cijelosti kako je
planirano.
Prethodno je dionica ulice
dobila vertikalnu i horizontalnu
signalizaciju iscrtanu posebno
otpornom bojom, postavljene
su nadstrešnice na autobusnim
stanicama, postavljena je inox
ograda na mjestima najveće
frekvencije pješačkog prometa, izgrađeni su horizontalni usporivači prometa te je
učinjeno sve ostalo što ovo
križanje - u prometnom smislu čini jednom od najmodernijih u
Bistri i okolici.
GLAS BISTRE
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
Između nogostupa i kolnika
Bistranske ulice posađeno je
zelenilo. Osim što doprinosi
estetskom izgledu predstavlja
i dodatnu zaštitu odvajajući
pješake od automobila
regulacija vodotokova
Medvednica obiluje potocima
i izvorima. Na škriljavcima koji
su nepropusni, vode je više i javljaju se izvori, a potoci formiraju duboke potočne doline.
Takva je uglavnom situacija sa
svim potocima koji protječu
područjem Općine Bistra.
Ovakva je situacija s gledišta
vodoopskrbe poželjna, no
oborinske se vode - ovisno
količini padalina, nagibu i sastavu terena - brzo slijevaju u
14. svibnja 2013. asfaltnim slo- obliku bujičnih tokova koji
jem je po prvi put prekrivena nerijetko čine značajnu štetu.
do sada makadamska oko 300
m dugačka dionica Ulice Ivana
Gorana Kovačića na dijelu koji
spaja naselja Bukovje Bistransko s naseljem Novaki Bistranski.
Učinjeno je to tek nakon što je
spomenuta dionica opremljena
cjelokupnom komunalnom infrastrukturom.
Severska ulica
Zbog toga Općina Bistra u suradnji s drugim specijaliziranim ustanovama i tvrtkama
kontinuirano ulaže značajan
napor i financijska sredstva u
regulaciju korita potoka koji
protječu bistranskim naseljima. Važno je naglasiti da
se kod uređenja ne gleda
isključivo evidentna gospodarska korist koja se dobiva
i uz svekoliko uvažavanje
struke
te
poštivanje
ekoloških i tehnoloških
zahtjeva prilikom izvođenja
svih hidrotehničkih zahvata.
Na ovaj način, stručno izvedeni radovi potoke štite od prijetnji koje nepovratno mogu
uništiti njihovu krajobraznu i
gospodarsku vrijednost kao
što su osobice nestručna i neplanska izgradnja objekata u
njihovoj neposrednoj blizini
koja često rezultira njihovim
onečišćenjem fekalnim i drugim otpadnim vodama te odlaganjem krupnog otpada.
Nakon što je krajem prošle
godine dovršeno uređenje
dijela korita i obala potoka
Polane na dijelu njegovog
toka obilježenog Omladinskom i Severskom ulicom ovih
dana dovršeno je još stotinjak
metara korita i obala potoka
uzvodno od Severske ulice, a
Prilikom regulacije korita potoka
Polane teškom mehanizacijom i
strojevima je uništen asfalt u
Severskoj ulici kod mosta na
spomenutom potoku.
Nakon što su dovršeni svi
građevinski radovi na koritu
potoka (vidi stupac desno),
15. svibnja 2013. ovaj dio ulice
ponovo je asfaltiran.
regulacijom korita i obala
potoka kroz kontrolu i obuzdavanje njihovog razornog
potencijala, već se problemu
pristupa multidisciplinarno
s dolaskom ljepšeg vremena
započeli su i opsežni radovi
na uređenju korita i obala
potoka Dedin u Gornjoj Bistri
(na slici gore).
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
GLAS BISTRE
KOMUNALNE AKTIVNOSTI
Ulica Ivana
Gorana Kovačića
23
ijesti
RAZGOVOR S v
POVODOM
Katarina Mavrlja Matuško,
načelnica PP Zaprešić
Policijska postaja Zaprešić obavlja praktično sve policijske poslove od
poslova prometne policije, kriminalističke policije, temeljne policije u sklopu koje se nalazi i kontakt policija - granične policije, a pokriva i
dio koji se odnosi na upravne poslove
Krajem prošle godine zaprešićka policijska postaja dobila je novu čelnu osobu - u stolac čelnog
čovjeka PP Zaprešić je sjela žena, gospođa Katarina Mavrlja Matuško kao jedna od ukupno
šest žena koje ovu dužnost trenutno obavljaju u
Hrvatskoj.
ali dali su mi podršku jer su vidjeli da to stvarno
želim. Njihovu podršku imam i danas i na tome
sam im vrlo zahvalna jer je posao koji radim uz
obitelj s dvoje djece takav da bi bez njihovog razumijevanja, podrške i pomoći to bilo jako teško
izvedivo.
Glas Bistre: Prema podacima koje ste mi rekli
očito je da ste bili redovan student. Kako je bilo s
poslom po završetku studija?
Katarina Mavrlja Matuško: U vrijeme kada sam ja
diplomirala na snazi je bila zabrana zapošljavanja
u policiji tako da otprilike pola godine nisam radila. Na sreću, već početkom sljedeće godine ta
zabrana je ukinuta i ja sam 25.5.1998. počela raditi
u 2. PP Zagreb koja se onda zvala PP ČrnomerecSusedgrad prema području kojeg postaja pokriva.
Ovdje sam odradila i svoj vježbenički staž u trajanju od 20 mjeseci te položila državni stručni ispit.
Radila sam na poslovima policijskog službenika
za gospodarski kriminalitet, a nakon toga sam u
istoj postaji radila poslove policijskog službenika
Gospođa Katarina je vrlo ugodan i elokventan suza maloljetničku delinkvenciju i kaznenopravnu
govornik, koji na pitanja odgovara jasno i s punom zaštitu.
dozom autoritea i sigurnosti u ono što govori,
Moj je posao upravljati radom policijno to ne utječe na opušteno i ugodno ozračje pa
ske postaje tako da korištenjem mavrijeme u provedeno razgovoru brzo prolazi.
Načelnica PP Zaprešić rođena je sredinom sedamdesetih godina u Glini, no odmah po rođenju se s
obitelji preselila u Zagreb gdje je završila niže razrede osnovne škole nakon čega se 1984. s obitelj
s ponovo seli i dolazi u Zaprešić gdje i danas živi.
Nakon srednje škole, kao polaznik iz građanstva,
upisuje ondašnji Fakultet kriminalističkih znanosti i, sukladno tadašnjem programu obrazovanja,
1995. završava studij te postaje kriminalist. To je
ne zadovoljava pa odmah nastavlja studij da bi
1997. završila Visoku policijsku školu (u to ime
je u međuvremenu preimenovan bivši Fakultet
kriminalističkih znanosti) čime stiče zvanje diplomiranog kriminalista.
terijalnih i ljudskih resursa kojima
24
Glas Bistre: Što je bio razlog da za vaš životni
raspolažem, PP Zaprešić odnosno njeni
poziv izaberete upravo zanimanje policajke? Je
djelatnici efikasno provedu prevenciju
li možda netko od vaše rodbine bio policajac?
i suzbijanje kriminaliteta te osiguraKatarina Mavrlja Matuško: Ne, u mojoj obitelji
ju opću sigurnost građana i povoljno
nije bilo policajaca. Roditelji su po zanimastanje javnog reda i mira na području
nju trgovci, a i ja sam stekla to zvanje tijekom
srednješkolskog obrazovanja. Teško mi je izdvona kojem djeluju.
jiti neki poseban razlog za upis baš ovog faulteta.
Jednostavno, to me je zanimalo pa sam se prijavi- Glas Bistre: Od 2003. godine ste u PP Zaprešić.
la kao i svi drugi kandidati iz građanstva i upisala Kakvo radno iskustvo imate na ovom području?
fakultet koji sam željela.
Katarina Mavrlja Matuško: Da, od 2003. godine
radim u Policijskoj postaji Zaprešić. Dolaskom u
Glas Bistre: Kako su roditelji gledali na vašu od- Zaprešić nastavila sam raditi poslove policijskog
luku?
službenika za maloljetničku delinkvenciju i kazKatarina Mavrlja Matuško: Bili su iznenađeni, nenopravnu zaštitu.
GLAS BISTRE
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
RAZGOVOR S POVODOM
ViJESTI
Glas Bistre: No radeći u Zaprešiću niste obavljali
samo te poslove.
Katarina Mavrlja Matuško: Ne, ovdje sam povremeno obavljala i poslove pomoćnika načelnika
za kriminalističku policiju, a i poslove odnosa s
javnošću za Policijsku postaju Zaprešić.
Glas Bistre: Opišite nam vaš sadašnji posao
načelnice policijske postaje u nekoliko riječi. Što
su vam svakodnevni radni zadaci?
Katarina Mavrlja Matuško: Kratko rečeno, moj je
posao upravljati radom policijske postaje tako da
korištenjem materijalnih i ljudskih resursa kojima
raspolažem, PP Zaprešić i njeni djelatnici efikasno
provedu prevenciju i suzbijanje kriminaliteta te
osiguraju opću sigurnost građana i povoljno stanje javnog reda i mira na području na kojem djeluju. Kad kažem ‘upravljati radom policijske postaje’ onda tu mislim da je upravo moj zadatak
i zadatak mojih pomoćnika osmisliti, planirati,
koordinirati i kontrolirati sve segmente redovitog
policijskog posla uzimajući u obzir specifičnosti
prostora na kojem djelujemo jer naša policijska
postaja obavlja praktično sve policijske poslove od
poslova prometne policije, kriminalističke policije,
temeljne policije u sklopu koje se nalazi i kontakt
policija, granične policije, a pokrivamo i dio koji se
odnosi na upravne poslove.
Glas Bistre: Kako ste zadovoljni suradnjom s lokalom upravom? Konkretnije s čelnicima bistranske
općine.
Katarina Mavrlja Matuško: Iako sam na ovom
radnom mjestu relativno kratko vrijeme, uspostavila
sam kontakt sa čelnim osobama Grada Zaprešića i
čelnicima općina zaprešićkog kraja pa tako i s gospodinom Krešimirom Gulićem. Jako sam zadovoljna
uspostavljenim odnosom, ali, što zbog lokalnih izbora što zbog godišnjih odmora koji su pred nama,
realizacija pravih i konkretnih zadataka čeka nas s
prvim danima jeseni.
Glas Bistre: Posao koji obavljate traži osobu
naglašenih organizacijskih sposobnosti koja
je 100% predana poslu. Dozvoljava li vam posao uživanje u slobodnom vremenu, neki hobi i
slično?
Katarina Mavrlja Matuško: Ne baš. Što god radili
u policiji, posao je takve prirode da samo donekle
možete planirati slobodno vrijeme jer uvijek može
iskrsnuti nešto što će vam omesti planove. Osim
toga, u mojem slučaju planirati je još teže jer i moj
suprug radi u policiji pa su iznenađenja takvog tipa
dvostruko više moguća. To naravno ne znači da ja
u policijskoj postaji provodim 24 sata dnevno, ali
znači da sam svojim suradnicima uvijek dostupna.
Zato je moj najveći hobi moja obitelj.
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
GLAS BISTRE
25
SPORT I REKREACIJA
uspješna debitantska sezona NK Bistra u
3. hrvatskoj nogometnoj ligi - središte
Kolo prije kraja prvenstva nogometaši NK Bistra rezultati nk bistra
zauzimaju visoko 4. mjesto u poretku i obilno su u proljetnom dijelu prvenstva
premašili osnovni cilj postavljen pred početak 16. bistra-trnje
2-1
debitantske sezone u 3. ligi - opstanak u društvu 17. tekstilac-bistra 0-1
18. bistra-dugo selo 2-1
klubova 3. hrvatske nogometne lige
Šteko je asistirao, a Novosel postigao treći gol za potvrdu pobjede Bistre nad Vrapčem
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
0-1
strmec-bistra
0-2
bistra-stupnik
lekenik-bistra
2-0
bistra-maksimir
3-1
2-0
bistra-udarnik
trešnjevka-bistra 1-2
1-2
bistra-gaj mače
1-0
samobor-bistra
bistra-vrapče
3-1
segesta-bistra
3-1
bistra-dubrava
0-0
vrbovec-bistra
održan Uskrsni turnir MNK ‘Gorbi’
Drugi put u povijesti postojanja kluba termin održavanja tradicionalnog
Uskrsnog malonogometnog turnira je promijenjen zbog lošeg vremena
Zima koja je ove godine potrajala skoro do sredine travnja i jako loše vrijeme u planiranom terminu turnira uvjetovali su odgodu održavanja
tradicionalnog Uskrsnog malonogometnog turnira za cijela tri tjedna.
Za razliku od prethodne dvije godine, u novom
terminu održavanja turnira (27.04.2013. godine)
vrijeme je bilo vrlo ugodno, no započeli su poljoprivredni radovi što se bitno odrazilo na broju ekipa i gledatelja pa je na turniru sudjelovalo samo
šest ekipa.
Manji broj ekipa nije utjecao na kvalitetu izvedbi
ekipa i atraktivnost prikazane igre, a do finala su
došle ekipe Kolovaroša i Borovca. Nakon boljeg
izvođenja sedmeraca ekipa Kolovaroša je osvojila
turnir, a njihov igrač Elvis Škrlin Batina je proglašen
najboljim igračem turnira.
Elvis Škrlin Batina, najbolji igrač Uskrsnog malonogometnog
26
Treće mjesto osvojila je ekipa Orešja, dok su četvrti turnira 2013. godine
bili Kobilčani, a posebna nagrada je dodijeljena
veteranima koji su se ravnopravno borili sa os- Kao i uvijek do sada turnir je protekao u korektnoj
talim ekipama.
i sportskoj atmosferi.
GLAS BISTRE
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
Stručan i kvalitetan rad kontinuirano donosi uspjehe hrvačima Hrvačkog
kluba ‘Bistra’
Proljetni mjeseci po običaju su
bogati mnogobrojnim hrvačkim
natjecanjima. Za bistranske
hrvače ova su natjecanja prilika
za dokazivanje i provjeru vlastitih sposobnosti, a korisni su i
za ‘brušenje’ forme pred njima
najdraži turnir - Međunarodni
pozivni hrvački turnir ‘Sljemensko podneblje’ kojem će ove
godine početkom lipnja po devetnaesti put uzastopno biti
domaćini.
Uspjesi bistranskih hrvača sigurno su rezultat osobne nadarenosti natjecatelja no svakako su i
rezultat kontinuiranog stručnog
rada Josipa Kovačevića, trenera
hrvača Hrvačkog kluba ‘Bistra’. S
Josipom sam razgovarao o ostvarenim dostignućima kao i o
planovima za buduće razdoblje.
Glas Bistre: Što biste istakli od
većih dostignuća vaših hrvača
u ovoj godini?
Josip Kovačević: Početkom travnja u Brezovici je održano Prvenstvo hrvatske za mlađe dječake
grčko-rimskim načinom hrvanja
gdje smo nastupili sa 5 hrvača i
osvojili tri medalje, jednu zlatnu
i dvije srebrne. Zlatnu medalju
osvojio je Luka Prihistal u kategoriji do 36 kilograma i time
objedinio titulu prvaka države
u oba stila, grčko-rimskom i
slobodnom. Posebno treba naglasiti da je Luka sve svoje protivnike pobijedio tušem te time
potvrdio kvalitetu hrvanja koju
posjeduje. Na ovom prvenstvu
su vrhunsko hrvanje pokazali
i Matija Selimović te Marko
Minković koji su osvojili srebrna
odličja i tek ih je malo sportske
sreće dijelilo od sjajnijih odličja.
Na putu prema naslovu državnog prvaka u
grčko-rimskom načinu
hrvanja, Luka Prihistal je
sve svoje protivnike pobijedio tušem
Glas Bistre: No bistranski
hrvači su se odlično pokazali
i na turnirima u kojima nisu
nastupali samo natjecatelji iz
Hrvatske...
Josip Kovačević: Da, treba istaknuti i odličan rezultat Kristijana
Minkovića na Croatia Openu,
turniru koji okuplja ponajbolje
kadete Hrvatske, ali i ovog dijela
Europe. Kristijan je u kategoriji
do 63 kilograma osvojio treće
mjesto te tako napravio rezultatski pomak koji smo - obzirom
na njegovu kvalitetu - očekivali.
smo trenirali i radili, bilo je i znoja
i suza, ali se sve na kraju isplatilo.
Zato na temelju ovogodišnjih
rezultata te brojnosti i kvalitete
hrvača u HK ‘Bistra’ optimistično
čekamo nadolazeće turnire u
Hrvatskoj i inozemstvu i s pravom se nadamo još boljim rezultatima.
SPORT I REKREACIJA
bistranski hrvači treniraju i pobjeđuju
19. Međunarodni
pozivni hrvački turnir
Sljemensko podneblje
2013.
Glas Bistre: Što je sljedeće u
planu?
Josip Kovačević: S nestrpljenjem
očekujemo 19. Međunarodni
pozivni turnir ‘Sljemensko Podneblje‘ kojem je HK ‘Bistra‘
domaćin. Sve čitatelje časopisa
pozivam da dođu na turnir i
podrže naše male i velike borce
u ostvarenju njihovog sportskGlas Bistre: Osim već spomenu- og sna. Tko zna, možda ćete
tih vjerujem da u klubu ima još jednom moći reći da ste ovog
dečka koji hrva na Olimpijskim
nadarenih hrvača.
Josip Kovačević: Naravno. Kao igrama gledali već u njegovim
i sve godine do sada naporno sportskim početcima.
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
GLAS BISTRE
27
vijesti
KULTURA · BAŠTINA · TRADICIJA
Uskrs obilježen jagnušima i pisanicama
Najveća pisanica na svijetu nalazi se u Kanadi, a među najpoznatijim pisanicama
su Fabergé jaja, remek-djela ruskog zlatarstva koje je Petar Karl Fabergé, zlatar
njemačko-danskog porijekla, napravio za ruske careve u razdoblju od 1885. do 1917.
godine. Fabergéovih jaja je ukupno 52 (računajući tu i dva nezavršena primjerka),
a izrađena su od skupocjenih metala i ukrašena su zlatom, srebrom i draguljima.
Hrvatska je u recesiji pa u Bistri pisanice radimo malo drugačije ...
Tekst: Darko Slukan
Foto: Darko Slukan & Davorin Bažulić
Višegodišnja tradicija Potepuha u izrađivanju bistranskih jagnuša nastavljena je i povodom ovogodišnjeg
Uskrsa, održavanjem brojnih radionica izrada malih
mirišljavih jastuka, koji su po drevnom bistranskom
običaju na Cvjetnicu odneseni na blagoslov i ponuđeni
sumještanima. Kako obično u životu jedna realizirana
dobra ideja rađa po jednu ili više novih tako su i Potepuhi svojim aktivnostima na sprječavanju zaborava
izrade jagnuša ovoga puta pridodali i ideju izrade pisanica, za ovu priliku neuobičajeno velikih i iscrtanih
raznovrsnim motivima Bistre.
Sama priča o pisanicama krenula je prošle godine, izradom i postavljanjem prvih dviju pisanica kod raspela u
Donjoj Bistri, koje su bile uradak Ivane Špoljar i Stanka
Špoljara i koje su bile i više nego odlično prihvaćene
od sugrađana i time nagnale Općinu Bistra i Potepuhe
da zajednički krenu u izradu novih desetak pisanica,
koje su mjesta svojih postava našle širom Bistre.
za uspomenu i medije, a nakon toga i promocijom
projekta i svečanom primopredajom pisanica koja je
upriličena ispred općinske zgrade kada su pisanice
predane bistranskim mjesnim odborima na postavljanje u njihovim naseljima.
Slike na 2. stranici časopisa
Slika 1 – osmišljavanje i izrada alata –
Nedeljko Škrlin i Dragutin Kisela
Slika 2 – dotjerivanje pisanica – Darko Slukan
Slika 3 - gletanje i brušenje pisanica –
Nedeljko Škrlin
Slika 4 - oslikavanje pisanica –
Stjepan Špoljar Plavi
Slika 5 - zajedničko fotografiranje
Slika 6 - pisanica s općinskim grbom
Slika 7 - pisanice pod snijegom (28.3.2013.)
Izrada pisanica
Proizvodnja pisanica započela je u radionici Nedeljka Škrlina, u kojoj on, Dragutin Kisela i Ivica
Novak prvo provode brojne sate u izradi alata i
shema pisanica, da bi potom krenula i ‘proizvodnja’
koja je Potepuhima ispunila duge zimske mjesece.
Nakon izrade pisanice uslijedili su završni radovi na njihovom oslikavanju u koje je ovoga puta bilo uključeno
više bistranskih likovnjaka: Stjepan Špoljar Plavi, Boris Batrla, Ivana i Elvis Mikić i Katica Dvoršak čije su
znalačke ruke pisanice oslikale bistranskim motivima
sakralnih objekata, gornjobistranskim dvorcem te motivima s bistranske narodne nošnje i tradicijskih pisanica.
28
Poznavajući Potepuhe nije potrebno posebno
naglašavati da su zimski mjeseci u kojima su izrađivali
i oslikavali pisanice protekli u brojnim druženjima
članova udruge, ispunjenim finim i domaćim gibanicama i štruklima, uz nezaobilaznu popevku.
Izrada pisanica zaključena je skupnim fotografiranjem
GLAS BISTRE
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
Jagnuši su ugledali svjetla dana usprkos snježnim neprilikama
Kako je s jedne strane Uskrs ove godine bio ranije nego
obično, dok su s druge strane zima i snijeg potrajali
dulje od uobičajenog, pisanice su dio vremena provele
ispod snježnog pokrivača, baš kao i podjela jagnuša za
Cvjetnicu, dokazujući time kako vremenske nepogode
nisu ništa spram ustrajnosti i predanosti Potepuha u
očuvanju bistranskog tradicijskog načina života.
mjesto dobro posjećenih priredbi i gostovanja
Zahvaljujući prije svega trudu poduzetne ravnateljice Danijele Studak,
Općinska knjižnica Bistra postaje mjesto dobro posjećenih i atraktivnih
priredbi, radionica i gostovanja. Za ovaj broj časopisa izdvajamo dvije od
nedavno održanih priredbi.
Noć knjige
Obilježavajući Svjetski dan knjige i autorskih prava (23.
travnja) te Dan hrvatske knjige (22. travnja) s ciljem
promicanja važnosti knjige i čitanja, autora i izdavaštva
u Općinskoj knjižnici Bistra 23. travnja je održana Noć
knjige. Manifestacija je održana u brojnim hrvatskim
knjižnicama, knjižarama i drugim institucijama koje se
bave knjigom te su u vremenu od 18 do 01 sat održani
se raznovrsni programi.
I bistranska knjižnica taj je dan radila produljeno do 23
sata i u tome je vremenu priređena izložba ‘Priča o kaligrafiji’, a posjetitelji su mogli pogledati i zbirku knjiga
i AV građe koja je od otvaranja knjižnice udvostručena.
Posjetiteljima koji do Noći knjige nisu bili upisani kao
članovi Općinske knjižnice Bistra u vremenu od 21 do
23 sata poklonjen je besplatan upis dok je u vremenu
od 19 do 21 sat za osnovnoškolce organizirane multimedijalna radionica ‘A je to...priča!’ i kreativnu radionicu izrade straničnjaka (bookmarkera).
Krešimir mišak
U potpuno ispunjenoj Općinskoj knjižnici Bistra auditoriju je 10. svibnja predstavio svoje do sada izdane knjige Krešimir Mišak.
Krešimir Mišak u razgovoru s ravnateljicom bistranske knjižnice
Danijelom Studak pred početak svog predavanja
Mišak je rođen 1972. i područje njegovih interesa i aktivnosti je osjetno šire od onoga po čemu
je najpoznatiji: kao popularni i poznati urednik
i voditelj kultne HRT emisije ‘Na rubu znanosti’.
KULTURA · BAŠTINA · TRADICIJA
ViJESTI
Općinska knjižnica Bistra,
Pored ostaloga Krešimir Mišak je i rock-glazbenik te urednik AGM-ove biblioteke Obelisk u
kojoj se objavljuju djela iz graničnih područja
ljudskog znanja. Od 1999. godine počeo je pisati znanstveno-fantastične priče. U novije doba
piše i knjige, a do sada je objavio šest knjiga:
zbirku SF-priča Zvjezdani riffovi te znanstvenopopularne knjige Telepatija i telekineza, Svjetla
na nebu-kronologija istraživanja NLO-a, Sretan
vam kraj svijeta (…kakvog ste poznavali), Putovati kroz vrijeme? Zašto ne! te publicističkog
djela Sve piše u novinama (...a ponešto i ne).
Nakon održanog predstavljanja Mišak je u neformalnom druženju odgovarao na pitanja
posjetitelja.
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
GLAS BISTRE
29
vijesti
KULTURA · BAŠTINA · TRADICIJA
ZAKAJ? ZA KAJ!
Mudar je čovjek koji njeguje jezik kojim su progovorile i govorile
generacije prije njega, generacije naših predaka
Tekst: Vera Grgac
Boudete mali kak trava, ali najte se
dati spouknouti niti pogaziti !
Naša Bistra tak blizu Zagreba, tak svoja, tak zagorska, tak kajkavska, prejk na prejk naša, denes
se se više oblači v štokavski kaput (fejst faležni i Boudi Buog znami otpremo oči, nišči nigdar nikemu nie niš dal zabadu. Same koj ludi jake rade
znoucani).
veruju vu one koj si želiju, a želiju odma biti veIznimke potvrđuju pravilo govorilo se, svjedoci jliki i največ se fkaniju. Drugi pout da se boumo
smo da je nekadašnja iznimka postala pravilo ko- ovak dopisavali več boumo v evropske družbe.
jemu danas doprinose i jezično nekompetentni Če boumo znali govoriti nešči nas bou i čul, nešči
mediji pa i učenje hrvatskog jezika ( na svim ra- poslušal .
zinama ) uz nepostojeću jezičnu normu.
Pravilo je da pravila nema.
Svjesni smo da stoljećima živa baštinska ljepota
naše bistranske kajkavice danas postaje čuvana
„konzervacijom“ u knjigama nekoliko pjesnika, a
ne svakodnevnom konverzacijom svih naraštaja
Bistrana. Mudar je čovjek koji njeguje jezik kojim
su progovorile i govorile generacije prije njega,
generacije naših predaka, a kad nauči druge jezike
postaje i bogat jer „koliko jezika znaš toliko ljudi
vrijediš“.
Ne pamtim da je teri kajkavec kričal
da ne razme druge Hrvate ...
„Ne kričati, govoriti poleke,
misliti fletne!“
Zate se triebe znati postaviti (sikak same ne na koDakako da se svi mi služimo standardnim hrvats- liena), triebe je znati govoriti i znati koj govorite,
kim idiomom na mjestima i u prigodama kako je kak dome na Bistre, tak v Zagrebu i v Bruxelles-u:
propisano, da ne mislim da se moramo zatvoriti u „Ne kričati, govoriti poleke, misliti fletne!“
kajkavicu, ali materinski jezik mora biti na prvom
mjestu. Jezik je vrijednost i prednost malobrojnog
naroda u sveopćoj globalizaciji da ne bi postali
više tuđi nego svoji.
Ma majka nam je čude pout znala reči:“Boudete
mali kak trava, ali najte se dati spouknouti niti
pogaziti!... Decu v život pošelete s knigu i z čislem
v rouka, pak vas ounda neju zneverili!“ A koj se
tiče one ki kričiju da nas ne razmeju to je nihova
falinga, a ne naša. Ne pamtim da je teri kajkavec
kričal da ne razme druge Hrvate ...
30
Zate v globalizaciju da, ali svoji! Nie triebe biti opijen z velikuoču vejlike. Oni mejne daju od onega
koj nemate, a više zemeju od onega koj imate.
GLAS BISTRE
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
Jezik je vrijednost i prednost malobrojnog naroda u sveopćoj globalizaciji da ne bi postali više tuđi
nego svoji.
... često sam se pitao kako je taj neuki Bistran iz prošlosti radio
takove fantastične hiže koje bi svaki profesor estetike proglasio
vrhunskim estetskim djelima.
mali foto-album? Jer, ako i hižu pojedu črvi, vlasnik je sruši, želimo sačuvati njenu ideju. A tko zna,
Već se duže vremena u bistranskom kraju razmišlja ako se ostvari ideja o otvarnju Ekomuzeja Bistra
o potrebi očuvanja „stare bistrajnske zagorske tamo ćemo rado spremiti našu skupljenu dokuhiže“ kao nezaobilaznog dijela naše baštine. Hiže mentaciju, ali ne da ju „zamrznemo“ kao što su bili
su drvene, često od jele, črvi je jedu, vrijeme čini zamrznuti mamuti u sibiru, već da ideje i dalje žive
i da se prenose i interpretiraju, a i da se privuče kosvoje.
jega gosta iz našeg predragog, nažalost posljedDanas u doba prevladavajućeg kiča (plastičnog, njih godina urbanistički devastiranog Zabrega
betonskog, metalnog, glazbenog iz tvornice (Zagreba), ali i šire. Čovek bu bejžal iz onega beobitelji Huljić i sl.) često sam se pitao kako je taj tona i „švicarskega“ stana.
neuki Bistran iz prošlosti radio takove fantastične
hiže koje bi svaki profesor estetike proglasio
vrhunskim estetskim djelima. Da ljudi su u
prošlosti bili dosta neuki, ali ne i bez kulture
i bez ikakvog znanja. Bilo je u prošlosti
doista nevjerojatnih vjerovanja (npr.
vjerovanja u vještice koje sjednu
na jarca te lete na Sljeme kak su to
vjerovali naši susjedi Purgeri, ili, kod
nas, da je Carionka rodila pese). Seljaci
su svoje znanje i kulturu prenosili
nepisanim putem. Ova su dva
navedena praznovjerja doista
nevjerojatna no isto tako su ti
stari neuki ljudi iz dubine svojih
mozgova te stare hiže napravili
ne samo praktičnima za život već su ih
učinili i estetski nevjerojatno vrijednim. Kako? A čovjek je biće koje i sanjari. Pa zašto nebi saOdgovor je jednostavan: sakupljali su iskustva njarili i o fondovima Europske unije? Europska
i prenosili ih generacijama, ali i imitirali prirodu unija puno polaže na očuvanje baštine. Zar ćemo
(ukrasi na hižama).
zatražiti neka srestva ponudivši kasnojesensku
maglu koja je također dio naše životne zbilje? DoŠto je radio čuveni Leonardo? Promatrao je i imi- kumentirajmo! U Engleskoj su izračunali da mali
tirao prirodu! I to je to. Ništa više!!! Koja kontra- lokalni muzeji donose ekonomsku korist, zamisdikcija u odnosu na navedena praznovjerja!!! Ali lite vi to. Ideja ekomuzeja uključuje sudjelovanje
nemojmo se čuditi, čovjek jest i kontradiktorno većeg broja građana. Pa eto krenimo. Ako vam
(proturječno) biće. Kako bi ovaj vrijedan ostatak Vuglenari pokucaju na vrata i žele fotografirati,
naše kulturne baštine ostao sačuvan u udruzi Vu- pogledati i spremeriti vašu hižu ne bojte se. Nisu
glenari Poljanica-Bistra razvila se ideja o potrebi poreznici koji ubiru novu vrstu poreza („porez na
dokumentiranja toga djela naše baštine. Dakle zrak“?). Nemate nikakve obaveze, a možete puno
jednostavno zabilježiti postojeće stanje, poslikati, pomoći, samo da otvorite svoju lesu...
izmjeriti hiže, skupiti što više podataka i spremiti
ih u registratore i hard-diskove. Zašto ne izraditi Kreće se vu Polanici Bistrajnskoj.
Tekst: Domagoj Sironić
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
GLAS BISTRE
KULTURA · BAŠTINA · TRADICIJA
ViJESTI
Izrada dokumentacije
o staroj bistrajnskoj hiži
31
vijesti
KULTURA · BAŠTINA · TRADICIJA
32
bistranska Baština: tradicija,
Ekomuzej Bistra zamišljen je kao središnji baštinski informacijskodokumentacijski i interpretativan centar sa svrhom upravljanja
specifičnim identitetom Bistre kao osnovnom strategijom potencijalnog gospodarskog i turističkog razvoja Općine Bistra i bistranskog kraja.
Tekst: Klementina Batina, stručna suradnica
Odsjeka za etnologiju HAZU
Na području Općine Bistra od njenog osnutka 1995.
godine do danas u organizaciji udruga građana i istaknutih pojedinaca iz javnog života te uz potporu
lokalne samouprave realizirani su brojni projekti i
programi na području gospodarstva, komunalne
infrastrukture, obrazovanja, zdravstva, sporta i kulture. Značajnija kulturna aktivnost odvijala se 2009.
godine prilikom svečanog obilježavanja 800 godina
od prvog spomena imena Bistra u povijesnim izvorima. Baštinske akcije koje su tijekom proteklih godina organizirale i provodile udruge građana Općine
Bistre povodom tradicijskih blagdana te u okviru
javne godišnje manifestacije Dani Bistre svjedoče
o potrebi da se bogata tradicijska kultura sačuva,
zaštiti i ‘’oživi’’ unutar lokalne sredine.
Programski kulturno - umjetnički dio ponude Dana
Bistre oslanja se prvenstveno na tradicijsku (kulturnu) baštinu koju su članovi udruga predstavili kroz
smotre folklora, promovirali kroz književno, glazbeno i likovno stvaralaštvo te interpretirali putem
zanimljivih i poučnih radionica o starim tradicijskim
znanjima, običajima i vještinama. Prirodna baština
kao važan dio nasljeđa ovoga kraja također čini
privlačan dio ponude ove manifestacije, a do sada
se promovirala na programu otvorenja Poučne staze
Bistra te tijekom organiziranog planinarskog pohoda preko bistranskog dijela Medvednice. Udruge
su također kroz svoj volonterski kulturno-umjetnički
rad osmislile i kreirale proizvode i suvenire koji su
postali dio ponude tradicijskih sajmova. Svakako
treba spomenuti i inicijative uredništva Glasa Bistre
te lokalnog web portala Bistra On-line s pozivom za
prikupljanje fotografija, dokumenata i drugih zapisa
iz duge i bogate prošlosti Bistre kao i za bilježenje
lokalnih izraza i pojmova koji se sve rjeđe koriste u
svakodnevnom govoru.
Ipak, unatoč dobroj volji i motivaciji svih sudionika u
procesu prikupljanja, interpretiranja i ‘’oživljavanja’’
baštine nedostaje središnja institucija koja bi kroz
suradnju i partnerstvo regulirala baštinske akcije na
GLAS BISTRE
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
terenu te upravljala lokalnom baštinom prema svim
kriterijima baštinske profesije.
Zbog svojih kulturnih, prirodnih i civilizacijskih vrijednosti Općina Bistra
odnosno bistranski kraj kao teritorij
rasprostranjenosti specifičnog identiteta ima mogućnost razvijati se u
budućnosti kao kulturno-turistička
destinacija.
Treba li Bistra muzej?
Budući da na području Općine Bistra (a niti šire)
nema muzejske institucije koja bi sustavno prikupljala, čuvala, interpretirala i prezentirala materijalna svjedočanstva tradicijske kulture bistranskog
kraja dio tog baštinskog posla preuzeli su profesori
i učenici Osnovne škole Bistra. Zavičajna zbirka osnovana je 1998. godine povodom proslave 150.
godina školstva na Bistri, a prikupljeni predmeti iz
zbirke (etnografski predmeti, tiskovine, fotografije i
dokumenti vezani uz povijest škole) smješteni su u
zgradi stare škole u Poljanici Bistranskoj.
Ova zbirka predmeta kao i ostale zbirke koje se još
mogu naći u privatnim ostavštinama ili su pohranjene u arhivima javnih institucija svjedoče o životu i
povijesti Bistrana te bi ih svakako trebalo prikupiti i
objediniti na jednome mjestu. Bistra treba muzej, ali
prvenstveno takav muzej koji će biti informacijskodokumentacijski, arhivski, interpretativan i komunikacijski baštinski centar bistranskog kraja. Muzej
koji će uz aktivno sudjelovanje lokalne zajednice
proučavati, istraživati, štititi, interpretirati i komunicirati specifičan identitet Bistre. Takav muzej rasprostranjen je po cijelom teritoriju, uključuje ‘’totalni’’
identitet, potiče aktivno sudjelovanje stanovništva,
a osnovna mu je svrha i poslanje da služi lokalnoj
zajednici i njenom razvoju. Takav muzej zove se ekomuzej.
Što je to ekomuzej?
Ekomuzej Bistra
Ekomuzej je reformirani muzej, ‘’muzej bez zidova’’ koji nastaje i razvija se in-situ, oko postojećih
prirodnih jezgri i krajolika, kulturnih spomenika i
spomeničkih cjelina, dijelova povijesnog naselja
i značajnih obilježja u prostoru odnosno na svim
onim mjestima, lokacijama i cjelinama koja nose
obilježja specifičnog identiteta. Jedan arhitektonski objekt odabran je kao središnji punkt - ishodišni
Ekomuzej Bistra zamišljen je kao središnji baštinski
informacijsko-dokumentacijski i interpretativan
centar sa svrhom upravljanja specifičnim identitetom Bistre kao osnovnom strategijom potencijalnog gospodarskog i turističkog razvoja Općine Bistra i bistranskog kraja. Tradicijska baština sa svojim
materijalnim i nematerijalnim svjedočanstvima
višestoljetnog kontinuiteta na ovim prostorima
centar koji čini poveznicu s ostalim objektima i lokalitetima unutar teritorija na kojem se rasprostire
muzej. Ti dislocirani objekti i lokaliteti nazivaju se
ispostave ili sastavnice. Novi termin kreiran je kako
bi naglasio novu, holističku interpretaciju, prezentaciju i zaštitu kulturne i prirodne baštine odnosno
definirao nove oblike muzeja koji nastaju početkom
1970-ih godina.
trebala bi postati relevantan resurs za prezentaciju identiteta ove lokalne zajednice te okosnica
budućeg razvoja. Zbog svojih kulturnih, prirodnih
i civilizacijskih vrijednosti Općina Bistra odnosno bistranski kraj kao teritorij rasprostranjenosti
specifičnog identiteta ima mogućnost razvijati se u
budućnosti kao kulturno-turistička destinacija. Planirana strategija održivog razvoja trebala bi u jednakoj
mjeri uključiti lokalnu zajednicu, baštinske institucije
Tradicijska baština sa svojim materijal- i turističku struku. Smatram kako bi Ekomuzej Bistra
nim i nematerijalnim svjedočanstvima zamišljen kao dinamičan proces, a ne statičan kulvišestoljetnog kontinuiteta na ovim pros- turni proizvod kroz regulirane baštinske akcije i inicitorima trebala bi postati relevantan resurs za jative lokalnih interpretatora i komunikatora baštine
prezentaciju identiteta ove lokalne zajednice te angažiranih stručnjaka pridonio ‘’oživljavanju’’ i
očuvanju sveukupne baštine bistranskog kraja u
te okosnica budućeg razvoja.
svrhu održavanja identiteta vitalnim. Napuštena
U novoj kovanici prefiks eko preuzet je od riječi zgrada ‘’Stare škole’’ sagrađena 1878. godine mogla
ekologija (fr. écologie; njem. Ökologie prema grč. bi postati centar budućeg ekomuzeja ovog područja.
oikos: dom, prebivalište + grč. logos: znanje, nauka) Stara škola bila bi središnjica, a preostali dio mreže
zbog čega postoji trajna tendencija da se ekomuzeji muzeja činile bi ispostave odnosno lokacije ili objekti
izjednačavaju s ekološkim (prirodoslovnim) muze- za koje se ustanovilo da imaju prepoznatljiva obilježja
jima i institucijama sličnog tipa odnosno da se evo- lokalnog identiteta. Ekomuzej Bistra bi na primjeren
cira njihova ekološka komponenta kao dominantna. način podržavao baštinske akcije lokalne zajednice,
Ekomuzeji su instrument razvoja, a ne ‘’odlagalište’’ sudjelovao u upravljanju specifičnim identitetom u
svrhu njegova kontinuiteta i održivog razvoja Bistre’’.
ili depo starih i vrijednih stvari.
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
GLAS BISTRE
KULTURA · BAŠTINA · TRADICIJA
ViJESTI
kulturne akcije i inicijative
33
HRVATSKI BISERI
Hrvatska perunika (Iris croatica),
hrvatski nacionalni cvijet
Možda je baš zbog simbolike pobjede u Japanu za vrijeme trajanja
svjetske izložbe cvijeća ‘Japan Flora’ godine 2000. na prijedlog Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti perunika proglašena hrvatskim
nacionalnim cvijetom.
Puno je toga napisano što će od
Europe dobiti, a što će svojim
ulaskom u Europsku zajednicu
Hrvati dati Europi.
perunika simbolizira pobjedu.
Možda je baš zbog te simbolike u Japanu za vrijeme trajanja
svjetske izložbe cvijeća ‘Japan
Flora’ godine 2000. nakon teških,
Jedna od stvari na kojima su ali pobjedničkih godina koje
nam ostali mogu biti ‘zavidni’ je su Hrvati prošli krajem prošlog
očuvanost i čistoća naše prirode, stoljeća, na prijedlog Hrvatske
kako one mediteranske tako i akademije znanosti i umjetnosti
one Kontinentalne, s čistim zra- perunika proglašena hrvatskim
kom, bistrim vodama i bogatst- nacionalnim cvijetom.
vom flore i faune.
Posebno mjesto u bogatstvu
hrvatske cvjetne flore zauzima
biljka čiji naziv potječe od imena
grčke božice duge, glasnice bogova Iride (grč. - duga), a hrvatski
naziv perunika dolazi od imena
vrhovnog staroslavenskog boga
gromovnika Peruna i njegove
žene, boginje Perunike. Kajkavski naziv za peruniku leluja ili
ljeljuja, proizašao je iz drugog
imena boginje Perunike - Ljelja.
Prema legendi, božica Iris je kao
glasnica bogova, dugom šarala s
visina prenoseći poruku na Zemlju. Tamo gdje bi duga dotakla
tlo, kao i munja boga gromovnika Peruna, izrastala je perunika,
svaki put druge boje.
34
Stroga zaštita
U Hrvatskoj je Hrvatska perunika (Iris croatica) strogo
zaštićena biljna vrsta kao i neke
druge biljke iz iste porodice kao
npr. Dalmatinski šafran (Crocus
dalmaticus), Tomasijev šafran
(Crocus thomasii), Močvarna
gladiola (Gladiolus palustris),
Jadranska perunika (Iris adriatica), Ilirska perunika (Iris illyrica),
Blijeda perunika (Iris pseudopallida), Sibirska perunika (Iris sibirica) i Perunika (Iris x rotschildii).
Vrstu su prvi put kao Iris croatica opisali Ivo i Marija Horvat 300 vrsta
1962. godine, a najpoznatija su nalazišta Medvednica, Želite li dobiti potpuniju sliku
Strahinčica, Samoborsko gorje i o perunikama Botanički vrt
Ogulinsko zagorje.
Prirodnoslovno-matematičkog
fakulteta u Zagrebu je pravo mjesPerunika, odnosno iris je biljka to za vas. Od 300 poznatih vrsta,
koja pripada porodici Irida- perunike tamo baš perunike čine
ceae, zajedno s rodovima gla- najveću zbirku trajnica s oko 150
diola (Gladiolus) i šafrana (Cro- različitih vrsta i sorti među kocus) koja u našim klimatskim jima su posebno vrijedne pojeuvjetima cvate od svibnja do dine hrvatske endemične i rijetke
srpnja. Pradomovina biljke je vrste toga roda - hrvatska peruniSjeverna Amerika, a Indijanci ka (Iris croatica), blijeda perunika
su je obilato koristili u ljeko- (Iris pseudopallida) i jadranska
vite svrhe. I danas se pojedine perunika (Iris adriatica).
vrste perunika upotrebljavaju u
U cvjetnom bogatstvu perunika
farmaciji te pri izradi parfema.
možete uživati i u Bistri jer brojRod perunika je široko rasprostranjen širom sjeverne zemaljske U ljekovite svrhe sabire se ug- ne vrste perunika i šarolikost njipolutke i raste u hladnim planin- lavnom podanak, koji se iskapa hovih boja ukrašavaju i bistranskim područima, ali na livadama u listopadu jer sadrži eterično ske okućnice. Jedna od njih je
i obalama uz rijeke.
ulje, veće količine smole, tanine i i okućnica Vere Grgac u Novaglikozid iridin. Koriste se i listovi, kima gdje su i snimljene manje
U doba Karla Velikog perunika ali samo za uporabu u svježem slike na sljedećoj strani dok je
je bila francuski kraljevski sim- stanju jer se u suhom ne mogu glavna ilustracija snimljena u
Križevcima.
bol, a i danas u dalekom Japanu upotrebljavati.
GLAS BISTRE
BROJ 26 • GODINA Vii • lipanj 2013.
Hrvatska perunika
(Iris croatica)

Download Report